<article>Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović. Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović.   </article>

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Matica crnogorska

zimska sveska

Društvo

Objavljena zimska sveska časopisa "Matica"

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović. 
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović.

Studenti taktiziraju da ne objave na vrijeme listu za izbore da ne bi počelo razvlačenje u blatu javnih ličnosti za koje se spekuliše da će biti na njoj. Ova vlast i njeni mediji ,,željni krvi” čekaju da krenu u razvlačenje svih kandidata za poslanike sa studentske liste i studenti zato čekaju pogodan trenutak da objave imena, rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik lista Danas Dragoljub Draža Petrović.
Petrović je kazao da je sa protesta studenata u Beogradu, održanom 27. januara, poslata poruka da treba jačati obrazovanje. Glavna karakteristika protesta je, ističe on, što je održan na školsku slavu svetog Savu.
- Poslije nekih govora koji su održani ispred Rektorata beogradskog Univerziteta, kolona je otišla pješke do Hrama svetog Save gdje su sjekli kolač i obavili neke druge pravoslavne običaje. To je imalo neku dozu nacionalnoga i to je bilo godinu dana nakon velikog protesta na Autokomandi gdje su studenti, čini mi se, prvi put pokazali tu masovnost na javnom mjestu. Prije dvije noći na protestu se obratio rektor Vladan Đokić, i u Danasu smo na kolegijumu pričali da bi on možda bio opcija za predsjedničkog kandidata opozicionog dijela javnosti, ako dođe do toga da se raspišu i predsjednički izbori - rekao je Petrović.
On je rekao da je studentska lista još nepoznanica, ističući da će dio društva koji podržava studente svakako glasati za tu opciju ko god da je predstavlja, jer se, kako kaže, na slijepo vjeruje da će studenti izabrati prave ljude.&nbsp;
- Imena sa studentske liste čekaju oni koji će da čereče te ljude. Mislim da studenti taktiziraju da ne bi počelo razvlačenje u blatu onih za koje se spekuliše da će biti na toj listi. Ova vlast i njeni mediji ,,željni krvi” čekaju da krenu u razvlačenje svih kandidata za poslanike sa studentske liste i studenti zato čekaju pogodan trenutak da objave imena. Čak se često šalimo da je najbolja opcija da studenti sad saopšte neku potpuno pogrešnu listu, da se artiljerija Vučićevih tabloida istroši na njima i onda u samo predvečerje izbora, kad je moguće, predati novu listu da bi smanjili prostor za mazanje blatom ljudi koji su ipak smogli snage i hrabrosti da se na njoj pojave - zaključio je Petrović.

Petrović: Rektor Vladan Đokić moguća opcija opozionog dijela javnosti za predsjedničkog kandidata

Iako mozak voli rutinu i ustaljene obrasce promjene su neminovne, a shvatiti dešavanja i okrenuti promjene u svoju korist i za svoje dobro je jako smislena stvar - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Promjene se dešavaju, kaže Anđelić, bio čovjek svjestan ili ne, iako mozak voli i zapazi &nbsp;poznate obrasce, dodaje ona, promjene su neminovne.&nbsp;
- Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, ali onda kada to ukapiramo i shvatimo da ako uskocimo u taj voz promjena i naučimo da tu promjenu okrenemo za svoje najveće dobro, onda je to smislena stvar. Kada se borimo protiv promjena to je kao borba protiv vjetrenjača - rekla je Anđelić.
Često se, kaže ona, ljudi brane od promjena ne želeći da se mijenjaju ili mijenjaju ono što je dobro u njihovim životima, a dobre stvari i ne treba, kako kaže, mijenjati.&nbsp;
- Važno je razmisliti o tome šta nam je korisno i šta bi nam bilo lakše kada bismo neke stvari unaprijedili, a šta je u redu da ostane ovako kako jeste i da uživamo u tome - istakla je Anđelić.
Smatra da niko ne želi brze promjene, jer se te promjene uglavnom vežu za neke, kako kaže, neprijatne i traumatične događaje koji naprave promjenu odmah, što, vjeruje ona, niko ne želi.
- Današnje društvo je takvo da proizvodimo stvari koje brže donose rješenja, kupujemo stvari koje nam olakšavaju život, sve je brzo, sad i odmah i onda smo shvatili da bismo i promjene sada, da sad naučim strani jezik, da sad smršam, da sad prestanem sa nekom navikom koja mi je loša. Međutim, promjena je nešto što je proces i nešto što traje i u tom kontinuitetu mi moramo nešto da radimo, ne da pustimo da se protokom vremena promjene dese, nego da u tom procesu mi i te kako radimo da bi do promjene došlo, da bismo ostali na tome gdje źelimo da stignemo - zaključila je Anđelić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSDOsXMh5EEw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anđelić: Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, borba protiv protiv promjena je kao borba s vjetrenjačama

Glavni grad Podgorica saopštio je da je objavljen javni konkurs za izradu spomen-obilježja Borislavu Pekiću.
- Spomen-obilježje Borislavu Pekiću, rođenom Podgoričaninu i jednom od najznačajnijih književnih stvaralaca našeg vremena, predstavlja trajni znak poštovanja prema misli, slobodi i kulturi koje je svojim djelom ostavio u nasljeđe. Podgorica na ovaj način odaje počast svom velikom sugrađaninu i potvrđuje da pamti i cijeni one koji su je trajno zadužili - kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
Odluku da jedan od najvećih književnih velikana našeg kulturnog prostora dobije spomen-obilježje Skupština Glavnog grada usvojila je ranije, čime je i formalno stvoren osnov za realizaciju inicijative koju je pokrenula Borovinić Bojović, sa namjerom da se ime i djelo maestra Pekića trajno i vidljivo ugrade u urbani i kulturni identitet Podgorice.
- Pekićevo stvaralaštvo ostavilo je neizbrisiv trag u književnosti, kulturi i društvenoj misli, a njegovo rodno mjesto ima obavezu da mu oda počast dostojnu njegovog imena - istakla je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da je Borislav Pekić rođen 4. februara, te da se upravo uoči njegovog rođendana otvara javni konkurs za izradu umjetničkog i arhitektonsko-urbanističkog rješenja spomen-obilježja na odgovarajućoj lokaciji u centru grada, čime Podgorica spaja sjećanje, odgovornost i savremeni kulturni izraz.
Borovinić Bojović je pozvala sve referentne i zainteresovane autore da se prijave na javni konkurs i svojim idejama i umjetničkom vizijom daju lični pečat budućem spomen-obilježju posvećenom Borislavu Pekiću.
Borislav Pekić rođen je 1930. godine u Podgorici, a njegova djela, prevedena na brojne svjetske jezike, uvrštena su u sam vrh evropske književne baštine, čineći ga trajnim dijelom kulturnog pamćenja ne samo Podgorice, već i šireg evropskog prostora.

Podgorica dobija spomenik Borislavu Pekiću

Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA podržava javno upućeni apel zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenje Ministarstvu kulture.
U STEGA-i kažu da crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da postoji "institucionalni tajac" na napore koje zaposleni, kao profesionalci, ulažu u Državnom arhivu Crne Gore kako bi sačuvali supstancu crnogorske arhivske baštine i istorijskog pamćenja.
Stoga se STEGA priključuje njihovom apelu upućenom ministarki kulture i medija Tamari Vujović, kojim su od nje zatražili da spriječi dalje urušavanje sistema i devastaciju kulturne baštine Crne Gore, svojim pasivnim i neodgovornim odnosom prema ovom slučaju.
- Dodatno slučaj "popovi u državnom arhivu" svjedoči o sveopštoj klerikalizaciji institucija u Crnoj Gori, koja je kulminirala tzv. "volonterskim" radom sveštenika SPC u Državnom arhivu Crne Gore - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Posebno, kako kažu, iritira "objašnjenje" da su popovi poslati da se spremaju za polaganje ispita iz arhivistike zarad sticanja "stručnih" zvanja.
- Suštinski razlog njihovog “rada bez nadoknade” u ključnoj instituciji kulturne baštine je "obrada" crnogorske arhivske građe koju SPC želi da negira i izbriše - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
U STEGA-i upućuju na čl. 5 Zakona o volonterskom radu koji normira da organizator volonterskog rada, između ostalog, može biti i vjerska organizacija. Shodno tome, "popovi volonteri" su mogli obavljati svoj "besplatni" rad u matičnoj arhivi SPC. 
- U konačnom STEGA će preko svojih redakcija i pravnih timova pažljivo pratiti sve dalje poteze Ministarstva kulture i rukovodstva Državnog arhiva Crne Gore, u već očitoj aferi "volonteri" i kao u slučaju sramne dodjele Trinaestojulske nagrade pokazati snagu otpora sve očitijoj i brutalnijoj devastaciji i razgradnji crnogorske kulture - poručeno je u saopštenju.

Objavljena zimska sveska časopisa "Matica"

Tagovi

Petrović: Rektor Vladan Đokić moguća opcija opozionog dijela javnosti za predsjedničkog kandidata

Anđelić: Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, borba protiv protiv promjena je kao borba s vjetrenjačama

Podgorica dobija spomenik Borislavu Pekiću

STEGA: Podrška apelu zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenju Ministarstvu kulture

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO