<article>Organizacija KOD uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, kao i predsjednicima Odbora za antikorupciju, Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, svoje primjedbe i alternativno rješenje za član 179 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).- Naš stav je da predloženo produženje maksimalnog roka trajanja pritvora od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina neće doprinijeti ubrzanju i efikasnosti krivičnih postupaka, već će dodatno usporiti pravosuđe i omogućiti nastavak zloupotreba procesnih prava. Nikada se sudski postupak nije ubrzao i učunio efikasnijim tako što su se u zakonu produžavali rokovi za postupanje suda ili stranaka. Produženje roka trajanja pritvora sa tri na pet godina do donošenja prvostepene presude na neki način će relaksirati sud i u brojnim predmetima, gdje se sudije neće truditi da postupak okončaju u razumnom roku zato što će “dobiti” dodatne dvije godine kada to mogu da urade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.Takođe, dodaju da je logično da akteri krivičnog postupka, a koji su do sada postupak odugovlačili da bi okrivljeni izašli iz pritvora nakon tri godine, nastave sa odugovlačenjem, sada sa ciljem da se prvostepena presuda ne donese u roku od pet godina. Zato, kako kažu, predloženo rješenje ne samo da neće doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem pravosuđu, već će prije dovesti do dodatnog odugovlačenja i još neefikasnijeg pravosuđa.- Dodatno, sada propisani maksimalni rok od tri godine trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude predstavlja dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, a nikada nije dobro da već dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda izmjenama zakona spuštamo na niži nivo - naovdi se u saopštenju.Umjesto produženja roka pritvora, predlažu, kako kažu, bolje rješenje, odnosno, dopunu člana 179 ZKP-a, kojom se predviđa da se u postojeći trogodišnji rok ne uračunava vrijeme odlaganja glavnog pretresa na zahtjev odbrane, kao i periodi kada sud objektivno ne može da zasjeda (poput vanrednih situacija kao što je dojava o postavljenoj bombi). - Ovo bi obeshrabrilo zloupotrebe i sačuvalo postojeći nivo zaštite ljudskih prava, uz istovremeno podsticanje sudova da postupke okončavaju u razumnom roku - ističu iz KOD-a.Dodaju potrebu za rješavanjem drugih ključnih problema u pravosuđu, poput neefikasnih istraga, slabe kontrole optužnica i nedostatka adekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta.- Rješavanje ovih pitanja neophodno je za unaprijeđenje efikasnosti krivičnih postupaka i zaštitu ljudskih prava. Pozivamo nadležne institucije da pažljivo razmotre naše prijedloge i usvoje rješenja koja će omogućiti brže, efikasnije i pravičnije vođenje krivičnih postupaka - saopšteno je iz NVO KOD.</article>

Organizacija KOD uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, kao i predsjednicima Odbora za antikorupciju, Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, svoje primjedbe i alternativno rješenje za član 179 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
- Naš stav je da predloženo produženje maksimalnog roka trajanja pritvora od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina neće doprinijeti ubrzanju i efikasnosti krivičnih postupaka, već će dodatno usporiti pravosuđe i omogućiti nastavak zloupotreba procesnih prava. Nikada se sudski postupak nije ubrzao i učunio efikasnijim tako što su se u zakonu produžavali rokovi za postupanje suda ili stranaka. Produženje roka trajanja pritvora sa tri na pet godina do donošenja prvostepene presude na neki način će relaksirati sud i u brojnim predmetima, gdje se sudije neće truditi da postupak okončaju u razumnom roku zato što će “dobiti” dodatne dvije godine kada to mogu da urade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Takođe, dodaju da je logično da akteri krivičnog postupka, a koji su do sada postupak odugovlačili da bi okrivljeni izašli iz pritvora nakon tri godine, nastave sa odugovlačenjem, sada sa ciljem da se prvostepena presuda ne donese u roku od pet godina. Zato, kako kažu, predloženo rješenje ne samo da neće doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem pravosuđu, već će prije dovesti do dodatnog odugovlačenja i još neefikasnijeg pravosuđa.
- Dodatno, sada propisani maksimalni rok od tri godine trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude predstavlja dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, a nikada nije dobro da već dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda izmjenama zakona spuštamo na niži nivo - naovdi se u saopštenju.
Umjesto produženja roka pritvora, predlažu, kako kažu, bolje rješenje, odnosno, dopunu člana 179 ZKP-a, kojom se predviđa da se u postojeći trogodišnji rok ne uračunava vrijeme odlaganja glavnog pretresa na zahtjev odbrane, kao i periodi kada sud objektivno ne može da zasjeda (poput vanrednih situacija kao što je dojava o postavljenoj bombi). 
- Ovo bi obeshrabrilo zloupotrebe i sačuvalo postojeći nivo zaštite ljudskih prava, uz istovremeno podsticanje sudova da postupke okončavaju u razumnom roku - ističu iz KOD-a.
Dodaju potrebu za rješavanjem drugih ključnih problema u pravosuđu, poput neefikasnih istraga, slabe kontrole optužnica i nedostatka adekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta.
- Rješavanje ovih pitanja neophodno je za unaprijeđenje efikasnosti krivičnih postupaka i zaštitu ljudskih prava. Pozivamo nadležne institucije da pažljivo razmotre naše prijedloge i usvoje rješenja koja će omogućiti brže, efikasnije i pravičnije vođenje krivičnih postupaka - saopšteno je iz NVO KOD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

pritvor

izmjene

Zakon o krivičnom postupku

Organizacija KOD

Društvo

Organizacija KOD: Predloženim izmjenama ZKP-a u dijelu dužine trajanja pritvora dodatno bi se usporili krivični postupci

Nezavisni mediji su stub svakog demokratskog društva i utiču da javnost bude informisana, ali i angažovana u političkom životu, čime se jača demokratski proces, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na otvaranju Medijskog foruma Jugoistočne Evrope koji se održava u Podgorici. On je kazao da tema ovogodišnjeg foruma “Mediji i izbori- profesionalni i politički izazovi” dolazi u pravo vrijeme, u godini u kojoj su milioni ljudi glasali u više od 50 svjetskih država.&nbsp; - "Superizborna” godina, kako je mnogi nazivaju već je pri kraju, a period koji nam predstoji, biće sasvim sigurno izazovno razdoblje u kojem će odluke koje su građani donijeli i političari koje su podržali, oblikovati našu društvenu stvarnost. Za Crnu Goru, superizborna godina je bila prošla, u kojoj je zemlja dobila novog Predsjednika i novu izvršnu vlast - kazao je Milatović. On je istakao da su nezavisni mediji stub svakog demokratskog društva.&nbsp; - Njihova uloga u procesu demokratizacije ne svodi se samo na objektivno informisanje građana već i na promovisanje vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, vladavina prava i transparentnost. Oni su garant da su građani upoznati sa važnim političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima, ali i aktivnostima političkih lidera i institucija. Na taj način, nezavisni mediji utiču da javnost bude informisana ali i angažovana u političkom životu, čime se jača demokratski proces - rekao je predsjednik Milatović. Kazao je da je posebna odgovornost, u tom kontekstu, na medijima koje finansiraju građani - lokalnim i javnim servisima. - Koji su u mnogim zemljama regiona, a Crna Gora nije izuzetak, često na udaru političkih i drugih uticaja, zbog čega umjesto objektivnosti i profesionalizma postaju instrumenti vlasti. Na taj način, ovi mediji umjesto da jačaju – oni zapravo slabe demokratske procese u društvu - rekao je Milatović. Govoreći o profesionalnim izazovima izvještavanja tokom izbornih procesa, Milatović je istakao važnost tačne, uravnotežene i pravovremene informacije.&nbsp; - Međutim, u praksi se susrijećemo sa problemima kao što su pristrasnost, nedostatak profesionalnih standarda, i mogu slobodno reći epidemija fenomena senzacionalizma, sa ciljem da se fokus javnosti skrene sa ključnih tema - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127191124_1e88ca7eb0e3049d44b54b46390381bde1266db6dded4b81befa011473906997.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127191124_1e88ca7eb0e3049d44b54b46390381bde1266db6dded4b81befa011473906997" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović"> </figure>  Još jedan značajan izazov je, ističe on, finansiranje medija tokom izbornih kampanja.&nbsp; - Politički akteri ulažu ogromna sredstva u reklamne kampanje, što stvara u jednu ruku pritisak na medije da prihvataju određene narative kako bi osigurali finansijsku stabilnost. Nedostatak transparentnosti u finansiranju kampanja i medijskih sadržaja, kao i neprimjenjivanje postojećih normi, doprinosi narušavanju medijske objektivnosti i odgovornosti. Regulatorna tijela koja bi trebalo da garantuju ravnopravnu zastupljenost političke ponude u medijima tokom kampanje često su nedovoljno efikasna i podložna uticajima. Ovakva situacija dovodi do neravnopravne utakmice, gdje određene političke opcije dobijaju dominantnu medijsku pažnju, dok su drugi marginalizovani. Poseban izazov nosi prilagođavanje tradicionalnih medija digitalnoj eri. Onlajn platforme i društvene mreže postale su dominantni izvor informisanja, ali ujedno i prostor za širenje dezinformacija i lažnih vijesti, koje mogu manipulisati javnim mnjenjem i tako uticati na ishod izbora. Ovi fenomeni često se dovode u vezu sa malignim uticajem trećih zemalja, koje na taj način žele da ostvare svoj geopolitički uticaj. Nedovoljno razvijena medijska pismenost u regionu samo dodatno otežava borbu protiv ovih štetnih pojava. Sve što sam naveo, samo je dio tzv. “tamne strane” političkih procesa koje danas živimo i sa kojima se, kao društva, moramo izboriti - kazao je Milatović. Dodao je da je, prije svega, neophodno da državne institucije pravovremeno komuniciraju tačne informacije ali da nažalost živimo u eri svakodnevnog političkog marketinga koji često plasira neistinite informacije, između ostalog i od strane državnih institucija.&nbsp; - S tim u vezi, uloga nezavisnih medija kao "čuvara demokratije" je presudna. Kroz istraživačko novinarstvo i nepristrasno izvještavanje, nezavisni mediji razotkrivaju lažne informacije, zloupotrebe moći, korupciju i neefikasnost institucija. Na taj način, povećavaju odgovornost vlasti prema građanima i smanjuju prostor za zloupotrebu položaja. Kako u Crnoj Gori, tako i cijelom regionu u kome su demokratske institucije još u fazi konsolidacije, mediji imaju dodatnu odgovornost da budu nosioci demokratskih promjena. Kreiranje ovakvog ambijenta podrazumijeva niz koraka na kojima moramo zajednički da radimo, a među kojima su najvažniji: jačanje nezavisnosti medija – moramo stvoriti uslove za nezavisno i slobodno novinarstvo, što uključuje zakonodavne reforme, zaštitu novinara od političkih i ekonomskih pritisaka i transparentnost vlasništva nad medijima; unaprjeđenje profesionalnih standarda – u tom kontekstu ključna je edukacija novinara i urednika o etičkim normama i profesionalnom izvještavanju. Takođe, promocija istraživačkog novinarstva igra važnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju izbornih manipulacija. Jačanje regulatornih tijela – Institucije koje regulišu medijski prostor tokom izbora moraju biti nezavisne, profesionalne i transparentne; &nbsp;podizanje nivoa medijske pismenosti – podrazumijeva posvećen rad, posebno sa mlađom generacijom, pomažući građanima da prepoznaju i razumiju razliku između kredibilnih informacija i lažnih vijesti; borba protiv dezinformacija koja zahtijeva strateški pristup njihovom suzbijanju, u saradnji sa partnerima iz nevladinog sektora i međunarodnim organizacijama - saopštio je Milatović. On je istakao da je danas, u razvijenom medijskom ekosistemu u kome informacija putuje brže nego ikada do sada, potreban sistemski, koordinisani pristup i kreiranje veza između brojnih aktera na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, da bi se prevazišli neki od brojnih izazova kojima se suočavamo. - I zato smo svi danas tu. Da kroz otvoren dijalog, razmjenu mišljenja i najboljih praksi pošaljemo važnu poruku da velika moć i uticaj koju i mediji i političari imaju u društvu, nosi i veliko breme odgovornost, i tog bremena svi moramo biti svjesni. Sa žaljenjem konstatujem da razgovor o medijskom ambijentu u Crnoj Gori započinje kroz prizmu obilježavanja 20 godina od ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koje ni nakon dvije decenije nije riješeno. Zatvaranje ovog slučaja, uz utvrđivanje pune krivične odgovornosti svih aktera i nalogodavaca ovog zločina, preduslov je da kao zajednica ikrenemo dalje - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Nezavisni mediji su stub svakog demokratskog društva

Ako gledamo koji je dominantni strah kod osobe, pogledaćemo 12. polje horoskopa, jer je to polje tajni i strahova - kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, anglista, sociolog, kulturolog, numerolog i astrolog Nenad Gogić.
Strah je zaštitni mehanizam svakog čovjeka, kaže Gogić, od čega su najzanimljiviji unutrašnji, ili egzistencijalni strahovi koji su povezani sa strahovima od misli i ideja, kako kaže, koje planiramo da sprovedemo. Većina strahova se formira u djetinjstvu, objašnjava Gogić,u tim najranijim godinama, dok u odraslom dobu najčešće budu posljedica, kako kaže, ozbiljnog traumatskog iskustva.
Najčešće iracionalne strahove imaju osobe koje su rođene u vodenim znacima, kaže Gogić, ali ne škorpioni, već, ističe on, osobe koje su rođene u znaku raka i ribe.
- Ribe: strah od vode, i od dubina, jeste karakterističan za znak ribe, ali i jedan od strahova, koji je takođe dominantan, jeste da će ljudi iskoristiti njihovu dobrotu. Tipične ribe uvijek na podsvjesnom planu razmišljaju da li ono što daju drugoj strani, ono što podijele sa drugima, da će u određenom trenutku biti izigrano, ili da će biti napušteni - rekao je Gogić.
Kada je riječ o rakovima, kaže Gogić, to je znak koji ima poprilično problema kada je riječ, kako kaže, o socijalnom okruženju.
- Rakovi: su osobe koje pate od agorafobije, od tih javnih okupljanja, oni imaju problem sa izlaženjem na scenu, zato što je ovo znak povlačenja, koji više funkcioniše na nesvjesnom, nego na svjesnom planu, i uglavnom, je ta društvena interakcija jako problematična za osobe koje su rođene u znaku raka. Pored toga, jedan od njihovih najvećih strahova je i strah da ne budu odbijeni - kazao je Gogić.
Škorpion u astrologiji predstavlja znak suočavanja sa smrću, kaže Gogić, pa je to jedan od znakova kojima najmanje, kako kaže, sklonosti ka fobijama.
- Škorpioni: ako imamo škorpiju nižeg tipa i loše položene aspekte u dvanaestom polju, onda će to uglavnom biti iracionalni strahovi, ali jedini strah koji škorpija ima jeste strah od izdaje. Škorpioni ne vole izdaju ni na kojem planu i ovo je strah koji ih prati do kraja života - istakao je Gogić.
Zona komfora najviše priliči jednom biku, cijeni Gogić, i to je znak koji se najteže prilagođava na promjene.
- Bikovi: imaju strah od svega novog što slijedi, a sekundarni strah im je dominantno vezan za gubljenje finansijske sigurnosti - naglašava Gogić.
Djevica je zemljani znak, objašnjava Gogić, i koji ima najveći strah od ulaska u brak.
- Djevice: osobe rođene u ovom znaku, i žene i muškarci, odluka o ulasku u brak je odluka o kojoj se puno razmišlja. S obzirom da je ovo znak analize i sitnih detalja, djevice strahuju uvijek u poslovnim okvirima, da će napraviti grešku, ili da će propustiti nešto bitno - istakao je Gogić.
Osobe rođene u znaku jarca imaju popriličan broj kompleksa, smatra Gogić, ali ih vjesto skrivaju, dodaje on, svojim autoritarnim stavom i ozbiljnošću.
- Jarčevi: njihovi strahovi, posebno kod muških pripadnika znaka, vezani su za karijerni plan i polje posla, jer jarac uvijek grabi da bude na vrhu i uvijek ima strah da če ga neko spotaći na tom putu uspjeha. Na privatnom planu su, ne toliko kao bikovi, vezani za vlasništvo i za imovinu, ali na neki način vole da tim nekim nevidljivim nitima dominiraju, čak i nad svojim bračnim izborom, partnerkom ili partnerom. Dosta su prisutni strahovi da će jedan jarac biti izigran, ilk napušten - rekao je Gogić.
Ovan je znak koji je sam po sebi znak adrenalina, kaže Gogić, a adrenalin se, iz ugla psihologije, dodaje on, veže za pojavu straha.
- Ovnovi: oni vole da se suoče sa svim svojim strahovima, ali kada je riječ o njihovim najvećim strahovima, vjerovali ili ne, ovo je znak koji najviše pati od klaustrofobije, od zatvorenog prostora, i muški i ženski pripadnici znaka - istakao je Gogić.
Osobe rođene u znaku lava, podsjeća Gogić, najveći strah i najveću anksioznost imaju od gubitka, kako kaže, dostojanstva.
- Lavovi: lav ima najveći strah od gubitka dostojanstva, odnosno da će izgubiti onu sliku koju gradi u okruženju, sliku o tome da je najbolji, i uglavnom svi ovi strahovi idu iz ovog domena - poručio je Gogić.
Strijelac je znak koji ne voli nikakve okvire, kaže Gogić, i on najviše strahuje na planu sputavanja od strane drugih.
- Strelčevi: ovo je znak koji ima najveći strah da će biti zauzdan na neki način. Jer sve možete mijenjati kod osobe rođene u znaku strijelca, ali ni na koji način ne možete ograničiti slobodu i stepen slobode, i ovo je uglavnom jedan od glavnih razloga zbog čega se ove osobe najteže odlučuju za ulazak u brak - istakao je Gogić.
Blizanac je znak komunikacije, objašnjava Gogić, i njihov najveći strah je od usamljenosti.
- Blizanci: to je znak koji gradi puno socijalnih kontakata, pozadina je taj njihov strah, pa se često za blizance govori da su površni, ali oni nijesu površni, moraju imati oko sebe more ljudi, more poznanika i drugara, jer upravo, kada uveče ostanu sami sa sobom, kod njih se uvijek javlja taj osjećaj usamljenosti, da će do kraja ostati sami, zbog toga se odlučuje ovaj znak na česte promjene partnera, pa se pripisuje njima promiskuitet, izlazak iz braka i tako dalje - naglasio je Gogić.
Osobe rođene u znaku vage najugodnije su za poslovno okruženje, smatra Gogić, i za socijalno okruženje.
- Vage: osobe rođene u ovom znaku imaju najveći strah od neskladnih odnosa, na planu prijateljstva, partnerstva ili poslovnih kontakata, i vaga će uvijek izbjegavati da uđe u konflikt, sve što se može riješiti mirnim putem ona će pokušati to da odradi na taj način. Osim ovog straha, javlja se strah od smrti i uglavnom strah od smrti ne vezano samo za njuh, nego strah od smrti vezano za gubitke članova porodice, jer uvijek razmišljaju šta se dešava posle toga i kako ćemo mi kad izgubimo te drage ljude - rekao je Gogić.
Vodolije su interesantne, cijeni Gogić, jer umišljeno razmišljaju na temu strahova.
- Vodolije: njihovi strahovi često nemaju nikakvo uporište, i kao pacijenti, kada je riječ o psiholozima i psihijatrima, zaista su najzahtjevniji, jer morate da radite dugo s ovim osobama, da bi oni vama dali konkretnu kliničku sliku ili simptomatologiju toga šta njima smeta i od čega strahuju. Konkretno, vodolija ima najveći strah od toga da će je neko imitirati, jer su oni zaljubljeni u svoju originalnost i najveći im je strah da će se poistovjetiti sa društvenim okruženjem - zaključio je Gogić. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1Akad6fQvvQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gogić: Horoskopski znaci i strahovi

Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, pedijatrica dr Ranka Mirković.
Problem sa brojem pedijatara u Crnoj Gori, kaže Mirković, nije novi problem, jer je ona od 2004. do 2008.godine bila predsjednik Komisije za nacionalni plan akcije za prava djeteta iz oblasta zdravstva u Crnoj Gori. Tada su shvatili, kako navodi, da sve aktivnosti koje su planirali ne mogu obavljene, kako navod, zbog malog broja pedijatara koje su imali tada.
- Imali smo tada &nbsp;više pedijatara nego sada. Napravljena je studija, koja je već tada pokazala, da ćemo mi za par godina doći u ozbiljnije probleme, a evo kako se vidi, znači kako vrijeme ide dalje ti problemi se samo povećavaju i broj pedijatara koji danas radi u Crnoj Gori, je daleko od toga da je zadovoljavajući - rekla je Mirković.
Materijalna primanja pedijatara trebalo bi država da rješava, cijeni Mirković, jer je ona grana medicine na kojoj počiva zdravlje cijele nacije.
- Živimo u državi gdje poslanici javno kažu da su nesposobni i da im trebaju savjetnici, zatim, &nbsp;bez ikakvog srama, odlučuju da daju prijedlog za povećanje svojih plata, &nbsp;od 600 eura, a to je suma od kojih neke porodice žive čitavi mjesec. I pored toga imate skupštinske službe koje bi mogle da rade te poslove, za to su zaduženi i plaćeni, postoje ljudi koji rade te poslove. I onda dođete u situaciju da se pitate zašto nema pedijatara, zašto pedijatri odlaze?! Prije svega, pedijatrija je jedna ozbiljna stvar, ona je najobimnija od svih predmeta interne grupe, ona je šira od interne medicine, zato što je ona, praktično, medicina razvojnog doba, ona obuhvata brigu o djetetu od trenutka rođenja pa sve dok to dijete ne postane odrasla osoba. Nema ni jedne grane medicine koja ima šire postavljene ciljeve, koja ima veću mogućnost djelovanja i veću odgovornost u svom poslu, nego što je to pedijatrija, iz prostog razloga zato što pedijatrija obuhvata i prevenciju, i liječenje, i rehabilitaciju djece. Da bi naredne generacije odraslih osoba bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama i mi moramo da imamo odlične pedijatre - istakla je Mirković.
Sagovornica "Budilnika" je svoj radni vijek provela kao pedijatar, ali kao profesor medicine, te je, kako kaže, odškolovala veliki broj studenata i zna da su mnogi studenti bili zainteresovani za pedijatriju.
- Ako imate situaciju da jedan pedijatar ne može da živi od svojih primanja, da taj pedijatar svaki dan ima ogroman broj djece, koju ne može da pogleda kako treba, zato što nema vremena, ako imate situaciju da kad zatražite da se tim ljudima povećaju plate za deset posto, država kaže nema para, onda jednostavno dolazite u situaciju da niko neće da ide na tako duga školovanja. Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi &nbsp;nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - zaključila je Mirković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mirković: Da bi naredne generacije bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama

Zajednički konsultativni odbor (JCC) civilnog društva EU i Crne Gore pozdravio je napredak Crne Gore na putu ka EU, uz ocjenu da su zemlji sada više nego ikada potrebni politička zrelost, konsenzus, širok međupartijski i socijalni dijalog o pitanjima od nacionalnog interesa, kao što su reforme koje se odnose na pristupanje Uniji. U usvojenoj zajedničkoj deklaraciji ističe se da Crna Gora treba da izbjegava političke tenzije i polarizaciju koja je u prošlosti usporavala napredak ka EU.
U usvojenoj deklaraciji najoštrije se osuđuje nedavni napada na novinarku Pobjedu Anu Raičković, uz ocjenu da nasilje nad novinarima, kao i nasilje nad ženama, ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori. 
- Pozivaju se crnogorske vlasti da obezbijede efikasniji odgovor na prijetnje, nasilje i pritiske na novinare. Ovi ozbiljni incidenti moraju se procesuirati brzo, efikasno, robusno i neselektivno, jer je to jedini način da se borimo protiv nekažnjivosti i očuvamo slobodu izražavanja i medija u zemlji, kao preduslov za demokratsko društvo - navodi se u deklaraciji.
JCC još jednom traži od crnogorskih vlasti da efikasno odgovore na preostale preporuke ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, uključujući i one u vezi sa važnim starim slučajevima. Takođe ponavlja da sistematska i efikasna borba protiv nasilja zahteva i adekvatnu prevenciju i krivično gonjenje ovih slučajeva.
Pozdravljeno je održavanje Međuvladine konferencije u junu kada je Crna Gora dobila IBAR, i poručeno da se JCC nada da će u decembru biti održana još jedna konferencija na kojoj bi zemlja privremeno zatvorila dodatna poglavlja, kao i nedavno usvojena politička platforma "Barometar 26", i zatraženo uključivanje civilnog društva.
U deklaraciji se poziva da ponovo uspostavljeni parlamentarni Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nastavi sa radom i ostvari opipljiv napredak u usklađivanju izbornog zakonodavstva, prava glasa i kandidovanja, transparentnosti, mehanizma za rješavanje sporova i nadzora finansiranja kampanje i medija.
Ističe se da parlamentarni odbor treba pažljivo da prati izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
- Svaka odluka u vezi sa izmjenama Zakona o državljanstvu mora da ima neosporne ustavne i pravne osnove i da proizilazi iz društveno-političkog konsenzusa da bi se izbjegli bilo kakvi politički motivi koji imaju za cilj sprovođenje nekog oblika etničkog, političkog i izbornog inženjeringa - navodi se u deklaraciji.
Članovi JCC naglašavaju da je uključivanje organizovanog civilnog društva u proces pristupanja EU od najveće važnosti i da ga ni u kom slučaju ne treba zanemariti ili zaobići.
Takođe, pozdravljeni su ishodi nedavno održanog Samita Berlinskog procesa na kome su donijete odluke koje se odnose na akcioni plan Zajedničkog regionalnog tržišta, zajedno sa sporazumom o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije.

JCC osudio napad na Raičković: Nasilje nad novinarima i ženama ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Organizacija KOD: Predloženim izmjenama ZKP-a u dijelu dužine trajanja pritvora dodatno bi se usporili krivični postupci

Tagovi

Milatović: Nezavisni mediji su stub svakog demokratskog društva

Gogić: Horoskopski znaci i strahovi

Mirković: Da bi naredne generacije bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama

JCC osudio napad na Raičković: Nasilje nad novinarima i ženama ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO