Pokret Evropa sad (PES) povukao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o krivičnom postupku iz skupštinske procedure - potvrđeno je Agenciji Mina iz ove partije.
Predloženim izmjenama bilo je predviđeno da pritvor, za najteža krivična djela, bude produžen sa postojeće tri na pet godina.
Većina političkih partija u ponedjeljak je tokom rasprave kazala da neće podržati predložene izmjene jer, kako su rekli, nijesu u skladu sa Ustavom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

PES povukao izmjene Zakona o krivičnom postupku iz skupštinske procedure

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da vrhovni državni tužilac Milorad Marković tokom okruglog stola „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore“ nije, kao što je navedeno u tekstu koji je objavila Pobjeda, poručio da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika - već Zakonika o krivičnom postupku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovicu-prihvatljivo-da-pritvor-traje-pet-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U objavljenom tekstu došlo je do pojednostavljivanja stručne i naučne rasprave, pri čemu pojedini segmenti iz izlaganja i diskusije u potpunosti ne odgovaraju kontekstu diskusije i iznijetim stavovima vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - naveli su oni u reagovanju.
Ističu da je Marković, zajedno sa ostalim učesnicima okruglog stola, ocijenio da je Krivični zakonik Crne Gore dobar i savremen krivični zakonik i da nema potrebe za njegovom reformom.
- Svakako, kako je konstatovano tokom okruglog stola, pojaviće se potreba da se Krivični zakonik dalje usavršava i povremeno mijenja i dopunjuje da bi se uskladio sa novim oblicima kriminaliteta i pravnim aktima Evropske unije - dodali su u VDT.
Vrhovni državni tužilac je, kažu, takođe tokom okruglog stola naveo da treba napraviti analizu koja bi pokazala zašto imamo visok procenat potvrđenih optužnica.
- U tom smislu VDT je naveo da se mogu imati dvije pretpostavke - jedna da tužilastvo odlično radi svoj posao i druga - da sudovi olako potvrđuju optuznice. VDT je, obrazlažući zašto je i očekivano da sudovi u tolikom procentu potvrđuju optužnice, istakao da se kontrolom utvrđuje zakonitost optužnog akta i opravdanost da se ide na glavni pretres, pri čemu kontrola optužnice ne smije značiti i zadiranje u zadatak glavnog pretresa utvrđivanja stepena izvjesnosti potrebnog za presudu - istakli su oni dodajući da je Marković istakao i da visok broj osuđujućih presuda potvrđuje opravdanost potvrđivanja optužnice.

1250x600

1084x550

VDT: Marković poručio da je neophodna reforma ZKP-a, a ne Krivičnog zakonika

Nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milorad Gogić ocijenio je neprihvatljivim izmjene Zakona o krivičnom postupku u dijelu trajanja pritvora.&nbsp;
- Prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku predložene su izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine, a takođe, predložene izmjene predviđaju i da protiv ovakvog rješenja kojim se produžava pritvor žalba nije dozvoljena. Tako postavljen predlog pravno je neprihvatljiv i, još važnije, pravno neshvatljiv - naveo je Gogić u saopštenju za javnost.
On je ocijenio da se predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje krši i samo pravo na odbranu, koje je, kako kaže, mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek i krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski, "u kom okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već čini se pada u zaborav sistema u kom, tako, nema ni dušu ni prava, kao što ima svaki čovjek koji je, iako pritvoren, i dalje čovjek. S pravom da, ukoliko se i nađe u pritvoru, vjeruje da će se isti jednom i završiti".
Dalje, kako dodaje, govoreći o produženju i kontroli pritvora nakon &nbsp;podizanja optužnice, mimo rokova koji su jasno propisani članom 179 st 1 Zakonika o krivičnom postupku, tačnije o predlogu da pritvor za pojedina krivična djela može trajati još duže, a najduže još dvije godine, dakle ukupno pet godina, ovakvom predlogu moglo bi se prigovoriti u dijelu ustavnosti, zakonitosti, ali prije svega i najvažnije, u dijelu humanosti.
- Sam duh i obrazloženje ovakvog, pravno govoreći, apsurdnog predloga, u srži, sadrži niz opominjućih činjenica- da se u cilju pomoći sudu da svoj posao ne vrši i ne završava sudjenjem u razumnom roku, što je jedno od osnovnih postulata pravde, produžava pritvor zbog- kako je to navedeno, kompleksnog sudskog postupka pretežno u krivičnim djelima organizovanog kriminala, u kojima, tačno je, često postoji veći broj okrivljenih, veliki broj svjedoka ili obiman dokazni materijal, ali nesporno mora postojati znanje i iskustvo postupajućih sudija da se, i bez neopravdanog produžavanja pritvora, krivični postupak okonča u za to sadašnjim zakonom propisanim rokovima. Jasnije govoreći, ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, kako to predviđa Zakonik o krivičnom postupku, ta krivica je na sudu i ne smije se pripisivati okrivljenom- a predloženim rješenjem da se pritvor i nakon ovoga može produžiti za još dvije godine, liči na krivicu ili još tačnije- na kaznu za nešto za šta možda on i nije kriv, od čega ga jasno i štiti prezumpcija nevinosti - istakao je Gogić.
On je podsjetio da je Ustavni sud prije desetak godina kao neustavnu ukinuo dio odredbe člana 175 st 1 tačka 4 Zakona o krivičnom postupku, kojom je bilo propisano da se, kada su u pitanju krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, &nbsp;a djelo je naročito teško zbog posljedice ili načina izvršenja, pritvor može odrediti i pridužiti i zbog remećenja javnog reda i mira.
- S obzirom na proizvoljnost koju je ovakvo zakonsko rješenje nosilo sa sobom, Ustavni sud je tada problematizovao remećenje javnog reda i mira kao uslova koji bi, kao procesni kriterijom za određivanje pritvora, onda ispunjavalo svako učinjeno krivično djelo, što bi dovelo do svođenja pritvora na neizostavni dio krivičnog postupka, suprotno od onoga što on jeste i mora da bude- mjera &nbsp;kojom se obezbjedjuje nesmetano vođenje kirivičnog postupka i prisustvo okrivljenog u samom krivičnom postupku, ali isključivo onda kada se, kako to jasno i zakon navodi, ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom - navodi Gogić.
Takođe, on napominje da sam Ustav Crne Gore u članu 30 određuje da lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.
- Predlogom da protvor nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude za određena krivična djela može trajati pet, a ne, kao sada, tri godine, direktno bi se prekršio član 32 Ustava Crne Gore, koji garantuje da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku. Isto je garantovano i Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku - istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, suđenje u razumnom roku nije unaprijed mjerljiva kategorija, a prilikom određivanja njene ustavnopravne i konvencijske prihvatljivosti potrebno je, navodi on, proći kroz cjelokupan sudski proces, pa samo određenje da pritvor može tajati i do pet godina nosi sa sobom opasnost od stvaranja takozvanih lijenih sudova, u kojima okrivljeni više ne bi bilo okrivljeni već žrtva sudske dinamike vođenja krivičnog postupka.
- Kao pravo koje je u suštini sastavni dio pravde, suđenje u razumnom roku osim Evropskom konvenijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prepoznato je u najvažnim međunardonim dokumentima koja se bave zaštitom ljudskih prava: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima ali i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima - rekao je on.
Ipak, napominje, u samoj Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ovo pravo postavljeno je najšire- kao neodvojivi dio prije svega pravičnog postupka- u kojima okrivljeni dužinom trajanja postupka ne smije dobiti status žrtve.
- I dok nadležni predlažu izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima ne pomažu ni sudu, ni postupku, a najmanje pomažu okrivljenom, kao odbrana čovjeka za koju se kao odgovorni građani i pravnici moramo izboriti ostaje ona zadnje pomenuta teza u ovom pravnom tumačenju- humanost. U sjećanju na dane kada sam kao istražni sudija sate i dane provodio u sudnicama tada Opštinskog suda Titograd, Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici, razmišljajući da li su pored materijalnog ispunjeni i procesni uslovi za određivanje pritvora okrivljenom, ostaje samo čovjek- taj teški ljudski trenutak u kom okrivljeni shvati da više nije slobodan, dok potpisuje dostavnicu kojom potvrđuje da je primio rješenje o određivanju pritvora, tvrdim, u sebi okaje sva krivična djela ovog svijeta koja, makar još uvijek ne dokazano, u tom &nbsp;trenutku nije ni počinio - dodao je Gogić.
On je stava da ovakvim zakonskim rješenjem okrivljeni ostaje usamljen.
- Ostaje u raljama Andrićevog junaka, kom, svjestan da je zakonom unaprijed obesmišljena njegova borba, u pritvorenoj slobodi koja, ako se i završi nakon pet godina, više nikada neće biti sloboda, i bez izrečene kazne unaprijed presuđuje hladno lice Latifage- Karađoza riječima: "Pod mojom lipom zaista nema hlada" - zaključio je Gogić.

Gogić: Pravno neprihvatljivo produženje pritvora na pet godina

Organizacija KOD uputila je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, kao i predsjednicima Odbora za antikorupciju, Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, svoje primjedbe i alternativno rješenje za član 179 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
- Naš stav je da predloženo produženje maksimalnog roka trajanja pritvora od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina neće doprinijeti ubrzanju i efikasnosti krivičnih postupaka, već će dodatno usporiti pravosuđe i omogućiti nastavak zloupotreba procesnih prava. Nikada se sudski postupak nije ubrzao i učunio efikasnijim tako što su se u zakonu produžavali rokovi za postupanje suda ili stranaka. Produženje roka trajanja pritvora sa tri na pet godina do donošenja prvostepene presude na neki način će relaksirati sud i u brojnim predmetima, gdje se sudije neće truditi da postupak okončaju u razumnom roku zato što će “dobiti” dodatne dvije godine kada to mogu da urade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Takođe, dodaju da je logično da akteri krivičnog postupka, a koji su do sada postupak odugovlačili da bi okrivljeni izašli iz pritvora nakon tri godine, nastave sa odugovlačenjem, sada sa ciljem da se prvostepena presuda ne donese u roku od pet godina. Zato, kako kažu, predloženo rješenje ne samo da neće doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem pravosuđu, već će prije dovesti do dodatnog odugovlačenja i još neefikasnijeg pravosuđa.
- Dodatno, sada propisani maksimalni rok od tri godine trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude predstavlja dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, a nikada nije dobro da već dostignuti nivo zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda izmjenama zakona spuštamo na niži nivo - naovdi se u saopštenju.
Umjesto produženja roka pritvora, predlažu, kako kažu, bolje rješenje, odnosno, dopunu člana 179 ZKP-a, kojom se predviđa da se u postojeći trogodišnji rok ne uračunava vrijeme odlaganja glavnog pretresa na zahtjev odbrane, kao i periodi kada sud objektivno ne može da zasjeda (poput vanrednih situacija kao što je dojava o postavljenoj bombi). 
- Ovo bi obeshrabrilo zloupotrebe i sačuvalo postojeći nivo zaštite ljudskih prava, uz istovremeno podsticanje sudova da postupke okončavaju u razumnom roku - ističu iz KOD-a.
Dodaju potrebu za rješavanjem drugih ključnih problema u pravosuđu, poput neefikasnih istraga, slabe kontrole optužnica i nedostatka adekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta.
- Rješavanje ovih pitanja neophodno je za unaprijeđenje efikasnosti krivičnih postupaka i zaštitu ljudskih prava. Pozivamo nadležne institucije da pažljivo razmotre naše prijedloge i usvoje rješenja koja će omogućiti brže, efikasnije i pravičnije vođenje krivičnih postupaka - saopšteno je iz NVO KOD.

Organizacija KOD: Predloženim izmjenama ZKP-a u dijelu dužine trajanja pritvora dodatno bi se usporili krivični postupci

Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je ukazao da je bilo slučajeva da je pritvor znao da traje desetak godina, i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava.
- Više mi djeluje kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost - kazao je Sekulović agenciji MINA.
On smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati.
Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako u krug - rekao je Sekulović.
Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.
On je kazao da izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i bezbijednost sektor, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.
- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.
Ono sto nama treba jeste najširi drustveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava.
Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.
- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on.
On je kazao da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.
Sekulić je naveo da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.
- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je Sekulović.
On je kazao da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu.
- Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović.

Sekulović: Produženje roka za pritvor ad hoc rješenje kako bi se umirila javnost

Sjednica Prvog vanrednog zasijedanja &nbsp;u 2026. godini nastavlja se sjutra, 24. sa početkom u 11.00 časova. Na dnevnom redu biće: Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, &nbsp;&nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, &nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja . Na dnevnom redu biće &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.

Sjutra nastavak sjednica vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je &nbsp;večeras u 20 časova i 29 minuta registrovao zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 11 km jugozapadno od Lištice (Bosna i Hercegovina). Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).
- Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 7 km.Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne stete u epicentralnom podrucju - saopšteno je iz ZHSM.

Zemljotres jačine 3.9 Rihterove skale pogodio Bosnu i Hercegovinu

Strahuje se da je oko 30 ljudi poginulo nakon što se brod sa migrantima prevrnuo kod grčkog ostrva Krit, saopštile su danas grčke vlasti i Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM).
Brod sa oko 50 migranata prevrnuo se u subotu 20 nautičkih milja od luke Kali Limenes, najjužnije tačke na Kritu.
Tri muške osobe su pronađene mrtve tog dana, a tijelo jedne ženskw osobe je pronađeno kako pluta na moru u nedjelju.
Od tada nisu pronađeni drugi preživjeli, piše Beta.
Brodovi koji prolaze nastavljaju da pretražuju vode, rekao je danas neimenovani portparol obalske straže za AP.
Brod je napustio Tobruk u Libiji u četvrtak, prema riječima preživjelih. U subotu je u tom području bilo jakih vjetrova.
Vlasti su uhapsile dvojicu Sudanaca, starosti 25 i 19 godina, kao osumnjičene trgovce ljudima.
- Samo dva mjeseca od početka 2026. godine, najmanje 606 migranata je već prijavljeno kao mrtvo ili nestalo duž mediteranske rute - navodi OIM i dodaje da je najsmrtonosniji početak godine u Mediteranu otkako je IOM počeo da bilježi takve podatke 2014. godine.
- OM upozorava da mreže trgovine ljudima i krijumčarenja nastavljaju da eksploatišu migrante duž centralnomediteranske rute, profitirajući od opasnih prelazaka u neispravnim čamcima, dok izlažu ljude teškom zlostavljanju i rizicima po zaštitu - navodi se u saopštenju.
Jača međunarodna saradnja i odgovori usmjereni na zaštitu ključni su za suzbijanje tih kriminalnih mreža i proširenje bezbjednih i redovnih puteva kako bi se smanjili rizici i spasili životi, dodaje OIM.

Potonuo brod sa migrantima kod Krita, 30 ljudi se vodi kao nestalo

Nova, manjinska, vlada u Holandiji na čelu sa mandatarom Robom Jetenom, trebalo bi danas da polaži zakletvu kralju Viljemu Aleksandru.
Jeten je do sada najmlađi mandatar za premijera u Holandiji, a nova vlada biće sastavljena od tri partije, centrističke D66, Hrišćansko demokratske stranke i Narodne stranke za slobodu i demokratiju.
Te tri partije zajedno kontrolišu 66 od ukupno 150 mesta u Parlamentu Holandije, što znači da će vladajuća koalicija, za usvajanje zakona o vladi morati da dobije i podršku opozicije.
To za Jetenovu vladu vjerovatno neće biti lak zadatak, jer najveći opozicioni blok koji predvode Zeleno-leva i Laburistička partija, već sada snažno kritikuje najavu da će vlada smanjiti izdvajanja za zdravstveni fond i socijalnu pomoć.
Lider opozicije Džesi Klaver je u petak izjavio da će, prema planovima nove vlade, "obični ljudi morati da plate nekoliko stotina eura, dok se od najbogatijih ne traže nikakvi doprinosi".
- Preuzimamo odgovornost da prilagodimo ove planove. Ovo se mora promijeniti - napisao je Klaver na društvenoj mreži Iks.

Tag: zakon-o-krivicnom-postupku