Rizik od slabljenja kupovne moći

Penzioneri od Vlade traže garancije: Hoće li Euro model dodatno povećati zaostajanje penzija za zaradama?

Ilustracija (Foto: Pixabay)
Ilustracija (Foto: Pixabay)

Udruženje penzionera Crne Gore traži od Vlade da javno obrazloži kako najavljeni Euro model ispunjava evropske standarde zaštite zaposlenih, socijalnog dijaloga i održivosti javnih finansija, upozoravajući da bi reforma mogla dodatno produbiti zaostajanje penzija za zaradama i ugroziti kupovnu moć najstarijih građana.

Posebno upozoravaju, kako kažu, na rizik da penzije dodatno zaostanu za platama i da rast cijena oslabi kupovnu moć penzionera. 

- Građani imaju pravo da znaju kakav sistem rada i socijalne zaštite reforma uspostavlja i na čemu će počivati sigurnost radnika i penzionera - navode iz Udruženja.

Ističu da se Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji obavezala da svoje zakonodavstvo i praksu usklađuje sa pravnom tekovinom EU, zbog čega najavljeni Euro model otvara pitanja koja prevazilaze visinu minimalne zarade.

- Pitamo da li njegov naziv odražava i njegovu suštinu – pravila koja štite dostojanstvo zaposlenih, daju sindikatima i poslodavcima stvarnu ulogu u odlučivanju i obezbjeđuju pouzdanu socijalnu zaštitu? - poručuju iz Udruženja.

Naglašavaju da penzioneri imaju pravo da učestvuju u poboljšanju životnog standarda.

- Ako neto plate porastu brže od penzija, smanjuje se dio prosječne plate koji penzija zamjenjuje, čak i kada penzija nominalno raste. Zato tražimo da Vlada objavi odnos prosječne penzije i prosječne neto zarade prije reforme i projekcije tog odnosa za 2027, 2028. i 2029. godinu. Isto treba pokazati za najnižu penziju i najnižu zaradu - navode iz Udruženja.

Posebno traže objašnjenje kako će formula usklađivanja obuhvatiti rast neto plata koji nastaje smanjenjem poreza i doprinosa.

- Za dio povećanja neto zarade pri nepromijenjenoj bruto zaradi, formula koja prati bruto zarade ne prenosi automatski isti rast na penzije. Potrebno je prikazati efekte predložene formule za sve penzionere, uključujući korisnike najniže, starosne, invalidske i porodične penzije - ističu oni.

Upozoravaju da kupovna moć penzionera mora biti zaštićena, posebno ukoliko cijene hrane, ljekova, komunalnih i zdravstvenih usluga budu rasle brže od penzija.

- Tražimo procjenu troškova osnovnih potreba penzionerskog domaćinstva i objavljivanje udjela penzije potrebnog za njihovo pokriće. Opšti indeks cijena treba dopuniti pregledom troškova koji određuju svakodnevni život starijih, posebno onih koji žive sami i imaju niska primanja - navode iz Udruženja.

Ističu da ukidanje doprinosa za PIO zahtijeva da Vlada unaprijed predstavi koje će trajne prihode obezbijediti za finansiranje penzija.

- Tražimo zaštitu prava stečenih po osnovu staža i zarada, redovnu isplatu i održivo usklađivanje. Vlada treba da objavi plan za slučaj slabije naplate PDV-a ili drugih zamjenskih prihoda, uz dugoročnu projekciju obaveza penzijskog sistema. Penzioneri moraju znati kako će se njihove penzije finansirati i poslije prve godine reforme - poručuju oni.

Ukazuju i na značaj kvaliteta javnih usluga za životni standard penzionera.

- Zato tražimo da se prikaže kako reforma utiče na dostupnost liječenja, ljekova i lokalnih socijalnih usluga, kao i na sredstva opština za pomoć starijima - navode iz Udruženja.

Od Vlade traže odgovore na niz konkretnih pitanja koja se odnose na usklađenost Euro modela sa evropskim direktivama i standardima.

Kada je riječ o minimalnim zaradama, pozivaju se na član 5 Direktive (EU) 2022/2041, kojim se uređuju kriterijumi za određivanje adekvatnih minimalnih zarada.

- Kako su određene tri minimalne zarade? Vlada treba da obrazloži kriterijume po kojima je odredila tri iznosa i procijenila da omogućavaju dostojan životni standard. Da li je predviđeno automatsko usklađivanje i prema kojoj formuli? Koji su orijentiri korišćeni za ocjenu adekvatnosti i kako su neto iznosi prevedeni u bruto ako se porede sa 60 odsto bruto medijalne ili 50 odsto bruto prosječne zarade? - pitaju iz Udruženja.

Pozivajući se na članove 5 i 6 iste direktive, traže objašnjenje koji legitiman cilj opravdava postojanje tri minimalne zarade i kako je utvrđeno da su razlike od 250 i 150 eura srazmjerne tom cilju.

Otvaraju i pitanje stvarnog učešća sindikata i poslodavaca u donošenju odluka.

- Član 7 iste direktive traži blagovremeno i djelotvorno uključivanje socijalnih partnera. Kada su dobili predlog, kako su mogli uticati na odluku i koje su njihove primjedbe prihvaćene? - pitaju iz Udruženja.

Traže i pojašnjenje načina na koji će zaposleni moći da zaštite svoja prava, posebno u slučajevima pogrešnog razvrstavanja radnih mjesta i formalnog spuštanja kvalifikacija, iako radnik nastavlja da obavlja iste poslove.

Pozivajući se na članove 8 i 12 Direktive (EU) 2022/2041, pitaju kako će inspekcija spriječiti takvu praksu, kako će radnici osporavati pogrešno razvrstavanje, naplatiti razliku do pripadajuće zarade i dobiti zaštitu od eventualne odmazde.

Posebno ukazuju na pitanje jednakog vrednovanja rada, pozivajući se na Direktivu (EU) 2023/970 i Direktivu 2006/54/EZ, koje uređuju princip jednake zarade žena i muškaraca za isti rad ili rad jednake vrijednosti.

- Da li je ispitano mogu li kvalifikacione kategorije neposredno ili posredno staviti žene ili muškarce u nepovoljniji položaj? - pitaju iz Udruženja.

Kada je riječ o finansijskoj održivosti reforme, pozivaju se na Direktivu (EU) 2024/1265 i pravila srednjoročnog fiskalnog planiranja.

- Da li postoji javno dostupan obračun koji prikazuje prihode i rashode sa Euro modelom i bez njega, kao i njegov dugoročni uticaj na javne finansije? - pitaju Vladu.

Traže i objašnjenje kako će se, u slučaju velikih grupa obuhvaćenih Direktivom (EU) 2022/2523, provjeravati efektivna poreska stopa i obračunavati dopunski porez u skladu sa minimalnom stopom od 15 odsto.

Dodatno, otvaraju pitanje zaštite penzijskih prava nakon ukidanja doprinosa za PIO, posebno u kontekstu Uredbe (EZ) 883/2004, koja uređuje koordinaciju sistema socijalne sigurnosti.

- Kako će se nakon ukidanja doprinosa za PIO evidentirati i priznavati periodi osiguranja i ostvarivati penzijska prava ljudi koji su radili u više država? - pitaju iz Udruženja.

Zatražili su i garancije da će opštine, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, imati dovoljno sredstava za obavljanje svojih zakonskih nadležnosti nakon promjena u prihodima i troškovima zarada.

- Kako su opštine konsultovane o preraspodjeli sredstava i šta je nakon konsultacija promijenjeno? - navode iz Udruženja.

Udruženje penzionera Crne Gore poručuje da podržava unapređenje položaja zaposlenih, ali zahtijeva da reformu prati i odgovarajuća zaštita životnog standarda penzionera.

- Odgovori na ova pitanja pokazaće koliko je Euro model zaista evropski. Vlada treba da ih potkrijepi javno dostupnim analizama, rezultatima socijalnog dijaloga i nezavisnom ocjenom Fiskalnog savjeta. Tražimo da i predstavnici penzionera učestvuju u raspravi o rješenjima koja mijenjaju finansiranje i usklađivanje penzija. Građani i poslanici treba da prije odluke mogu procijeniti kako reforma unapređuje položaj zaposlenih, štiti kolektivna prava i obezbjeđuje dugoročnu održivost sistema socijalne sigurnosti. Od Vlade očekujemo jasan odgovor kako će spriječiti dalje zaostajanje penzija za platama i očuvati dostojanstven život u starosti - zaključuju iz Udruženja penzionera Crne Gore.

Programska šema

13:05 – 14:00
CETINJE FORUM FORCE 2026EMISIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA
15:00 – 15:15
INFOINFORMATIVA
15:15 – 16:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
16:00 – 18:00
E UŽIVOEMISIJA
18:00 – 19:00
BAHAR 1SERIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.