Poslovanje u Crnoj Gori uz rast sajber rizika i jačanje ICT rješenja

Digitalizacija i ESG ubrzano mijenjaju poslovanje u Crnoj Gori kroz napredna ICT rješenja, automatizaciju procesa i energetsku efikasnost, dok istovremeno rastu sajber rizici, pa su jačanje bezbjednosti, primjena regulative u praksi i partnerstva ključni za održiv digitalni razvoj.

To je saopšteno na događaju „oneX – Exchange. Expand. Explore“, koji je u okviru CheckIn konferencije, organizovala kompanija One Crna Gora za biznis zajednicu u Baru.

U okviru I panela „Zelena digitalizacija i ESG kroz savremena ICT rješenja“, komercijalni direktor operacija u  One Crna Gora Drago Kažić, kazao je da je ključna prekretnica u razvoju telekomunikacija bila pojava mobilnog interneta i pametnih uređaja, koji su transformisali način na koji ljudi obavljaju svakodnevne aktivnosti.

- Od poziva i SMS poruka došli smo do toga da putem telefona obavljamo gotovo sve, od poslovnih zadataka do ličnih obaveza. U tom smislu, telefon je u velikoj mjeri zamijenio i računar - naveo je Kažić.

Naglasio je da je Crna Gora u međuvremenu napravila značajan iskorak kada je riječ o tehnološkom razvoju.

- Dok smo ranije pokušavali da sustignemo svijet, danas možemo reći da smo u korak sa savremenim trendovima. 5G mreža je razvijena, a među prvima u Evropi testirane su i napredne verzije poput 5G Advanced tehnologije - kazao je Kažić.

Govoreći o digitalizaciji i zelenoj tranziciji, Kažić je istakao da su ti procesi neraskidivo povezani.

- Za nas ESG nije dodatna obaveza, već način poslovanja. Kroz unapređenje mreže i kontinuirana ulaganja doprinosimo smanjenju emisije CO2 i većoj energetskoj efikasnosti - objasnio je Kažić, ukazujući na rastući značaj bezbjednosti u digitalnom okruženju.

- Digitalizacija nas je učinila izloženijim rizicima, zbog čega je neophodno ulagati u zaštitu sistema i podataka. Kroz partnerstva unutar 4iG grupe i saradnju sa globalnim kompanijama, trudimo se da na domaće tržište donesemo napredna sigurnosna rješenja - naveo je Kažić.

On je dodao da je kompanija značajno proširila svoj portfolio usluga.

- Pored mobilne telefonije, razvili smo i fiksna rješenja, povezivanje udaljenih lokacija, direktan pristup internetu, kao i sigurnosne servise poput DDoS zaštite i SOC (Security Operations Center) usluga - ocijenio je Kažić.

Istakao je da kompanija One Crna Gora danas gradi partnerske odnose sa korisnicima.

- Prevazišli smo klasičan odnos operatera i klijenta. Danas zajedno sa korisnicima razvijamo rješenja i pratimo njihove potrebe, kako bismo ostali relevantni na domaćem i evropskom tržištu - poručio je Kažić.

Alen Djelošević iz kompanije Rapex Plus je istakao je da ta porodična firma već tri decenije uspješno posluje na tržištu, prateći i implementirajući savremene tehnološke trendove u proizvodnji aluminijumske i PVC stolarije.

- Tokom godina prošli smo značajan razvojni put, od ručne obrade profila do najsavremenijih automatizovanih mašina koje danas koristimo. Automatizacija nam je omogućila veću preciznost, produktivnost i efikasnost u radu - kazao je Djelošević.

Posebno je naglasio važnost digitalizacije i umreženih sistema u savremenoj proizvodnji, pojašnjavajući da mašine u proizvodnom procesu međusobno komuniciraju, što omogućava zaposlenima da u svakom trenutku, putem telefona ili tableta, prate i kontrolišu proizvodnju, bez potrebe da budu fizički prisutni u kancelariji.

Govoreći o energetskoj efikasnosti, Djelošević je naveo da je ona u Crnoj Gori značajno unaprijeđena u posljednjih deset godina, prije svega zahvaljujući dolasku stranih investitora koji su nametnuli više standarde.

- Digitalni kanali danas omogućavaju kupcima da se lakše informišu o ključnim karakteristikama proizvoda, poput termalnih vrijednosti stakala ili nivoa zvučne izolacije, što je posebno važno za objekte u prometnim zonama - rekao je Djelošević.

Predstavnik kompanije Euromix industrija Enes Banda podijelio je iskustva o procesu digitalne transformacije unutar kompleksnog industrijskog sistema koji obuhvata eksploataciju kamena, proizvodnju, logistiku i transport.

Ukazao je da je osnovni izazov u ovakvom poslovanju visok nivo kompleksnosti, navodeći da bez kvalitetnog sistema upravljanja kompanije lako mogu izgubiti kontrolu nad troškovima, efikasnošću, pa i nad samim poslovanjem.

- Upravo zbog toga Euromix je od samog početka pristupio digitalizaciji sistematski i temeljno. Prvi korak bio je uvođenje ERP sistema za upravljanje resursima, koji danas predstavlja centralnu bazu poslovanja. Ovaj sistem je integrisan sa nizom drugih rješenja, uključujući GPS praćenje radnih mašina i vozila, kao i sistem kamera u kabinama. Na taj način kompanija u realnom vremenu prati potrošnju goriva, način korišćenja mašina i njihovu angažovanost na konkretnim projektima - naveo je Banda.

Kazao je da danas u kompaniji imaju više od 250 korisnika unutar sistema, uz dodatne mobilne i druge tehnologije koje omogućavaju potpunu povezanost i dostupnost informacija.

Govoreći o izazovima digitalizacije u industriji, Banda je ocijenio da problem nije u dostupnosti tehnologije, već u načinu njenog razumijevanja i implementacije.

- Digitalna transformacija se često pogrešno posmatra kao izolovan IT projekat. Uvođenje pojedinačnih alata bez njihove međusobne integracije ne donosi stvarne rezultate - upozorio je Banda.

U okviru drugog panela „Bezbjednost informacionih sistema i zakonski okvir u Crnoj Gori“, predstavnik kompanije Cetin Ratomir Janković ukazao je na snažan tehnološki napredak telekomunikacione industrije, ali i na sve izraženije izazove u oblasti sajber bezbjednosti i upravljanja podacima.

Podsjećajući na razvoj sektora, Janković je istakao da se industrija transformisala „od jednog dial-up pristupa, krčanja modema“ do današnje ere u kojoj se govori o „gigabitu, 10 gigabita, 100 gigabita, 400 gigabita“, naglašavajući da tehnološke inovacije kontinuirano pomjeraju granice.

- Sama tehnologija više nije ključna konkurentska prednost. Tehnologija je dostupna svima, ali onaj ko ima dobar pristup, onaj ko razumije korisnika, biće bolji - poručio je Janković.

Ukazao je na značaj podataka, koje je označio kao osnovnu vrijednost savremenog digitalnog okruženja.

- Suštinska stvar u tom nekom digitalnom suverenitetu je podatak i oko njega se sve vrti, a da mi toga baš i nismo svjesni - upozorio je Janković, dodajući da je odgovorno upravljanje podacima pitanje koje prevazilazi tehnički nivo i ulazi u domenu ekonomije i bezbjednosti.

Posebno je naglasio potrebu za lokalizacijom podataka, ističući da građani i privreda moraju da vode računa gdje su im podaci, ističući da je lokalizacija podatka polazna osnova za očuvanje digitalnog suvereniteta.

Marko Elazar iz kompanije Nova Defense je kazao da kao i svaka tehnologija, i vještačka inteligencija može imati dvostruku primjenu, i korisnu i destruktivnu.

- Već sada je vidljivo da se AI koristi za sajber napade, što će u budućnosti dovesti do njihovog ubrzanja i širenja, pa više neće biti pitanje da li će neka kompanija biti meta, već kada - rekao je Elazar.

Upozorio je da mnoge organizacije ulažu značajna sredstva u razvoj i implementaciju AI tehnologija, ali da pritom zanemaruju bezbjednosni aspekt, navodeći da u tome vidi jedan od ključnih izazova perioda koji dolazi.

- Poseban problem jeste uvjerenje da se incidenti dešavaju drugima, ali ne i nama. Takav pristup dovodi do toga da se reaguje tek nakon napada, iako posljedice mogu biti toliko ozbiljne da kompanija ne dobije priliku za oporavak - rekao je Elazar.

On je ocijenio da region po pitanju svijesti o sajber bezbjednosti ne zaostaje za ostatkom svijeta, ali da globalno i dalje postoji značajan prostor za unapređenje razumijevanja i pristupa ovom problemu.

Menadžer sektora za informacionu bezbjednost u One Crna Gora Ljubomir Dujović, osvrnuo se na razvoj oblasti informacione bezbjednosti kroz sopstveno višedecenijsko iskustvo, ističući koliko se ova oblast promijenila u posljednjih 25 godina.

Na početku karijere, kako je naveo, bezbjednost informacionih sistema bila je znatno jednostavnija i uglavnom se svodila na fizičku zaštitu, kontrolisan pristup prostorijama i osnovnu zaštitu opreme.

- Sajber bezbjednost, udaljeni pristup i kompleksne prijetnje kakve danas poznajemo, tada su bile gotovo apstraktan pojam. Primarni fokus bio je da sistemi funkcionišu - rekao je Dujović.

Ukazao je na uticaj savremenih faktora poput razvoja vještačke inteligencije, ali i političkih i hibridnih sukoba koji indirektno utiču na privredu.

- Sve to dodatno komplikuje bezbjednosni pejzaž i zahtijeva kontinuirano prilagođavanje, usavršavanje i razvoj kapaciteta. Informaciona bezbjednost je jedna od najdinamičnijih oblasti danas. Statistike pokazuju da se novi malver pojavljuje na svakih nekoliko minuta. To znači da oni koji rade u ovoj oblasti moraju konstantno učiti i unapređivati svoje znanje - rekao je Dujović.

Naglasio je da nijedna organizacija ne može samostalno odgovoriti na sve izazove, ocijenjujući da je partnerstvo sa drugim kompanijama i industrijom ključno za efikasnu zaštitu.

Govoreći o ključnim faktorima bezbjednosti, Dujović smatra da su ljudi i sistemi podjednako važni.

- Čak i najnapredniji sistemi neće biti efikasni ako ih koriste nedovoljno obučeni korisnici, dok sa druge strane, ni visoko obučeni kadrovi ne mogu nadoknaditi loše konfigurisane ili nezaštićene sisteme - rekao je Dujović.

Ocijenio je da je podizanje svijesti i edukacija zaposlenih jedan od ključnih zadataka u oblasti informacione bezbjednosti.

Dujović je podsjetio i na sajber napad na državnu administraciju Crne Gore 2022. godine, koji je imao snažan uticaj na podizanje svijesti o značaju ove oblasti, kao i da je nakon tog incidenta uslijedilo donošenje Zakona o informacionoj bezbjednosti, koji je usklađen sa evropskom NIS2 direktivom.

- Zakon definiše tri kategorije subjekata: ključne, važne i ostale, u zavisnosti od njihovog značaja za funkcionisanje države. Ključni subjekti, poput telekomunikacionog sektora, imaju najstrože obaveze, uključujući primjenu međunarodnih standarda, dok se dodatni standardi odnose na zaštitu privatnosti i ličnih podataka. U tom kontekstu, najavljeno je i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa GDPR regulativom - pojasnio je Dujović.

Smatra da je zaokruživanje regulatornog okvira moguće tek uz donošenje zakona o zaštiti kritične infrastrukture, koji bi obuhvatio sve ključne sektore, od energetike i transporta, do finansija i proizvodnje hrane.

- Bez potpune integracije sistema, ljudi i regulative, nema efikasne bezbjednosti. To je proces koji zahtijeva kontinuiran rad i saradnju svih aktera - zaključio je Dujović.