Svjesni smo činjenice da su za siguran sajber prostor odgovorni svi i da bez kohezije i zajedničkog pristupa i saradnje to nije moguće ostvariti. Privatni sektor zato ima partnera u Vladi Crne Gore - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na regionalnoj Sajber Sekjuriti konferenciji „Telekom Sajbe sekjuriti“.
On je podvukao da njegov resor i Vlada daju punu podršku razvoju internih kapaciteta nosilaca kritične infrastrukture u privatnom sektoru.
-I raduje me da imamo inicijative koje dolaze iz privatnog sektora, a tiču se jačanja sajber bezbjednosti - dodao je Dukaj.
Istakao je da je, uvažavajući značaj učešća privatnog sektora u implementaciji Zakona o informacionoj bezbjednosti, Ministarstvo javne uprave pripremilo radionice i obuke za kritičnu infrastrukturu, uz podršku DCAF-a, ženevskog Centra za sajber bezbjednost, Vlade UK, na kojima će uz učešće renomiranih svjetskih eksperata zajedno razgovarati na ove teme.
- Naš rad na jačanju informacione bezbjednosti ne bi bio moguć bez podrške i saradnje s ključnim međunarodnim partnerima, posebno s Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom. Ovi partneri igraju ključnu ulogu u razvoju sajber kapaciteta Crne Gore, bilo kroz finansijsku podršku ili tehničku pomoć i razmjenu znanja - kazao je Dukaj.
Formiranje GSOC-a, uz podršku EU, bilo je, prema njegovim riječima, jedno od ključnih dostignuća u ovoj godini.
- Centar predstavlja glavni stub bezbjednosti informacionih sistema državne uprave, nudeći centralizovanu podršku u otkrivanju, prevenciji i odgovoru na sajber napade. Ujedno, ovo uspostavljanje omogućava Crnoj Gori da u potpunosti odgovori na izazove u savremenom sajber prostoru - naveo je Dukaj.
Evropska unija je, ukazuje, kroz različite projekte obezbijedila obuke i treninge za naše službenike, kao i modernu opremu za digitalnu forenziku.&nbsp;
- Ova oprema značajno je unaprijedila rad GSOC-a, omogućavajući službenicima bržu analizu podataka i bolji odgovor na bezbjednosne incidente. Uz podršku EU, naši stručnjaci kontinuirano unapređuju svoje vještine i razvijaju nove metode za detekciju i neutralizaciju sajber prijetnji, što doprinosi boljoj zaštiti državnih sistema - naveo je ministar.
Napomenuo je da je jedan od značajnih doprinosa došao kroz podršku britanske ambasade i kompanije BAE Systems, koja je doprinijela jačanju IT infrastrukture kroz implementaciju novih rješenja i softvera za upravljanje IT resursima.&nbsp;
- Takođe, sprovedene su procjene sigurnosti mreže državnih organa, što je omogućilo da se identifikuju i otklone potencijalne slabosti. Ovo unapređenje dodatno je ojačalo otpornost na sve češće i sofisticiranije sajber prijetnje, dok se sistem upravljanja i zaštite podataka podigao na viši nivo - dodao je Dukaj.
Naš fokus, poručuje, ostaje na unapređenju kadrovskih kapaciteta kako bismo odgovorili na sve veće potrebe za stručnjacima u oblasti sajber bezbjednosti.&nbsp;
- Važnu pomoć na tom putu imaćemo kroz rad Centra za sajber kapacitetete WB3C, koji realizujemo u saradnji sa Francuskom i Slovenijom, a koji će se formalno useliti u svoje prostorije u zgradi NTPa tokom decembra ove godine - kazao je Dukaj i dodao da je naš cilj da stvorimo siguran digitalni ekosistem koji će služiti kao osnov za ekonomski i društveni napredak Crne Gore u sve digitalizovanijem svijetu.
U radnom dijelu konferencije, uslijedio je panel o NIS2 direktivi (Direktiva o mrežnoj sigurnosti), kao i obraćanja brojnih stručnjaka iz oblasti sajber bezbjednosti na aktuelne teme.&nbsp;
Među njima su, kako je saopšteno iz MJU, Artur Barankewicz, direktor razvoja sigurnosnih poslovnih usluga za B2B sektor Evrope u Deutsche Telekomu, Goran Car, direktor Combis-a, Jovan Ćetković, programski lider iz Deutsche Telekoma, Kristina Oršanić Kopić i Danijel Teslić iz Combis-a, Zarija Milić, direktor IT-a iz Addiko Group, Marjan Popović iz Crnogorskog Telekoma i Dragan Mihaljević iz Logate.
Centralna tema konferencije je “75 godina NATO-a: Održavanje mira i bezbjednosti kroz trajne vrijednosti i nove perspektive”.
Peta regionalna Cyber Security konferencija okupila je oko 200 učesnika iz Crne Gore, Evrope i svijeta, zvaničnike ministarstava, Vlade Crne Gore i njenih institucija, ambasade zemalja NATO i EU, privredna društva, pružaoce telekomunikacijskih i internet usluga, finansijske institucije, međunarodne organizacije, misije i stručnjake za sajber bezbjednost iz Crne Gore i država članica NATO-a.
Dvodnevna konferencija se održava u organizaciji NVO Secure, koorganizaciji Ministarstva javne uprave, uz partnerstvo sa NATO Public Diplomacy Divison.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Za siguran sajber prostor su odgovorni svi, privatni sektor zato ima partnera u Vladi

Za Crnu Goru danas je važan dan. Popodne će predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, i predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, svečano otvoriti sigurnosni Operativni centar Vlade za praćenje, otkrivanje i odgovor na incidente (Government Security Operation Center – GSOC), u Ministarstvu javne uprave, čime će naša zemlja, po prvi put, napraviti ovaj najvažniji operativni korak u obezbjeđivanju svog sajber prostora i svoje informacione infrastrukture.
To je saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Trebalo je da se nažalost dogodi masovni sajber napad na Crnu Goru avgusta 2022. da kao društvo shvatimo koliko smo u ovoj oblasti bili nezaštićeni, zato sto u prethodnom periodu nismo dovoljno uradili. Tada smo samo zahvaljujući stručnosti i požrtvovanju naših eksperata i pomoći naših NATO partnera, prošli daleko bolje nego što smo mogli - naveo je on.
Sačuvali smo, kaže, i infrastrukturu i podatke.
- To nam je bila škola. Od tada se planirano i osmišljeno penjemo ljestvicom sajber bezbjednosti. Prepoznali smo potrebu uspostavljanja posebnog Vladinog CIRT (Cyber Incident Response Team) - tima stručnjaka za odgovor u kritičnim situacijama. Dakle, imamo non-stop čuvara naše informacione infrastrukture i našeg sajber prostora i kreiran gotovo u potpunosti informacioni štit. Značajno smo povećali zarade stručnjacima, uspostavili smo važna partnerstva sa kolegama izvan Crne Gore - naveo je Dukaj.
Današnjim događajem nastavljamo, poručuje on, snažno da unaprijedimo sistem zastite sajber prostora.
- Sada imamo i više eksperata, koji se edukuju u kontinuitetu da odgovore na izazove, a od danas i adekvatan prostor, savremenu opremu, najnaprednija softverska rješenja. Na našu veliku sreću, mi imamo partnere i prijatelje s kojima razmjenjujemo iskustva i organizujemo zajedničke edukacije i usavršavanja - istakao je ministar javne uprave,
Dolazak predsjednice Evropske komisije doživljava, kaže, i kao simboličku poruku svima nama u Crnoj Gori.
- Kao bezrezervnu podršku našoj državi, prepoznavanju kapaciteta i naših službenika, da usvajaju znanja i postižu zahtjevne rezultate, na našem Evropskom putu. Lično i profesionalno sam ponosan, što je ovaj ambiciozan cilj Ministarstva javne uprave, koji smo odavno zacrtali, konačno ostvaren. Ovih dana u Vašingtonu smo obezbjedili nove programe podrške jačanju crnogorskih institucija za sajber bezbjednost od strane SAD-a, ekspertsku podršku, saradnju sa partnerskim institucijama SAD, najsavremenije obuke za naše službenike, što daje snagu našim daljim naporima - naveo je Dukaj.
Dakle, dijele nas, poručuje on, dani od trenutka da prvi na Zapadnom Balkanu iskoračimo još naprijed i uspostavimo i normativni okvir, usklađen sa normativom najnaprednije demokratske zajednice koja nam je uzor - Evropske unije.
- Ostao nam je, kako bismo sistem potpuno zaokružili, još taj jedan korak, koji nestrpljivo očekujemo. Da Skupština Crne Gore donese novi Zakon o informacionoj bezbjednosti, koji je Vlada još u maju uputila u parlamentarnu proceduru - dodao je Dukaj.
S novim Zakonom bićemo, cijeni on, još otporniji, imaćemo i državnu Agenciju za sajber bezbjednost i potpuno zaokružen sistem za rano otkrivanje i odbranu od sajber prijetnji.
- To je u interesu cijelog društva, svih naših građana, naše privrede koja raspolaže sa kritičnom infrastrukturom, naše ekonomije jer će se svi investitori osjećati sigurnije u takvom ambijentu na koji su navikli u uspješnim državama. Naš Evropski put time će biti još uspješnijji, jer je ovaj Zakon dio pregovaračkog Poglavlja 10, za koji očekujemo da ga zatvorimo ove godine - rekao je Dukaj.
Kohezioni pristup u ovoj oblasti je, poručuje, ključan, a za uspješnost dosadašnjeg puta zahvalni smo, napominje Dukaj, našim posvećenim službenicima, akademskoj i IT zajednici, našim inostranim partnerima i pogotovo crnogorskim medijima koji su prepoznali opasnosti i izazove, učili i napredovali zajedno s nama i odgovornim profesionalnim izvještavanjem, bez senzacionalizma, dali jedan od ključnih doprinosa sajber bezbjednosti Crne Gore.
- I zato je ovo naš zajednički uspjeh, i zato je današnji dan važan za sve nas.A već sjutra, očekuju nas novi izazovi i novi koraci, još odlučniji i još veći - zaključio je Dukaj.

Popodne otvaranje Operativnog centra Vlade za praćenje, otkrivanje i odgovor na incidente

Crna Gora je na pragu privremenog zatvaranja Poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, a njeni građani već uživaju brojne prednosti napretka u oblastima elektronskih komunikacija, sajber bezbjednosti, digitalnih usluga i medijskog pluralizma, ocijenila je šefica Radne grupe za to poglavlje Ružica Mišković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da elektronske usluge, poput eZdravlja i eObrazovanja, postaju svakodnevna realnost koja štedi vrijeme i unapređuje kvalitet života.
- Istakla bih ono što je trenutno interesantno, a i aktuelno, to je apliciranje studenata za studentske kredite, što je posebno atraktivno za one koji studiraju van Crne Gore, jer mogu onlajn da podnesu aplikaciju i da značajan segment tog zahtjeva ostvare elektronskim putem - navela je Mišković, koja je od početka u pregovaračkom procesu.
Ona je kazala da Vlada Crna Gora predano radi na unapređenju svih elektronskih usluga i informacionog sistema u cjelini.
- U toku je izrada jednog modernijeg, naprednijeg, novog portala eUprave, koji će ponuditi veći broj servisa, kojih trenutno ima oko 377 na različitim nivoima - rekla je Mišković.
Na pitanje koliko su građani sigurni u virtuelnom prostoru, Mišković je kazala da to zavisi, pored ostalog, i od digitalne pismenosti građana, ali da je Vlada kreirala adekvatnu pravnu regulativu u oblasti sajber-bezbjednosti.
- Imamo zakon o informacionoj bezbjednosti koji je u skupštinskoj proceduri, koji je uslađen sa aktuelnom zakonskom regulativom EU i u kontekstu tog zakona planirano je formiranje Agencije za sajber bezbjednost, čija uloga će biti, zajedno sa CIRT timom koji egzistira na nivou Vlade, da građanima pruži bezbijednost u virtualnom prostoru i da zaštiti njihove podatke - pojasnila je Mišković.
Govoreći o ulaganju telekomunikacionih kompanija u dostupnost najsavremenijih servisa, razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija, Mišković je ukazala da su te investicije značajne, i da su u prethodnoj godini iznosile oko 76 miliona eura, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na 2022.
Ona je naglasila da je Crna Gora malo tržište, kao i da je potrebno što više ulagati u informacionu bezbijednost, osnaživati kadrove i obezbijediti dovoljna sredstva da se osigura bezbjednost mreže i komotno, sigurno, bezbjedno korišćenje servisa u cilju zaštite od potencijalnih sajber napada.
Mišković je podsjetila da je Zapadni Balkan od 1. jula 2021. slobodna roaming zona. S tim u vezi, omogućeno je, kako građanima Crne Gore koji putuju u zemlje regiona, tako i strancima koji borave u našoj državi, da lakše koriste internet usluge unutar regiona.
Ona je istakla da je prošle godine potpisana deklaracija o smanjenju cijena roaminga između zemalja EU i Zapadnog Balkana, kao i da su operatori preduzeli potrebne korake za snižavanje cijena.
Mišković je pozvala građane da provjere koji inostrani operatori nude povoljne uslove tokom boravka u zemljama EU.
Kada je riječ o zadovoljstvu korisnika kvalitetom i cijenama elektronskih komunikacionih usluga, kao i zaštitom njihovih prava i podataka, Mišković je ukazala da su novim Zakonom o elektronskim komunikacijama definisana ova pitanja, u cilju unapređenja mogućnosti koje nude telekomunikacione usluge.
Regulator za tu oblast je, kako je dodala, takođe preduzeo čitav niz koraka kako bi korisnicima olakšao da mogu da biraju koje će usluge elektronskih komunikacija da koriste.
Mišković je rekla da usvojeni reformski zakoni o medijima obezbjeđuju slobodu medija i raznovrsnost informacija, kroz jačanje povjerenja u novinarsku profesiju i medijski prostor Crne Gore.
Ostvarena je, tvrdi ona, i nezavisnost regulatora u oblasti elektronskih komunikacija i audio-vizualnih medijskih usluga.
Mišković je dodala da su sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija od velikog značaja za medijski sektor, napominjući da je za ovu godinu izdvojeno 1,3 miliona eura, kao i da je novim zakonom procenat finansiranja Fonda iz budžeta povećan sa 0,09 na 0,2 odsto.
- Ovakvim rješenjima, odnosno mogućnošću korišćenja sredstava iz Fonda, ne samo da imamo priliku da unaprijedimo programske sadržaje i omogućimo građanima što raznovrstnije korišćenje audio-vizualnih medijskih usluga, već i da osnažimo samoregulatore koji su u stvari prva adresa za građane u slučaju eventualnih primjedbi na profesionalizam, odnosno neprofesionalizam, pojedinih aktera u ovom procesu - rekla je Mišković.
Ona je kazala da je važno novac koristiti i za istraživačko novinarstvo i osnaživanje kapaciteta novinara u dijelu njihove edukacije, kako bismo imali kadrove u toj branši koji su posvećeni konkretnim temama, u cilju što bolje, adekvatnije i profesionalnije informiranosti građana.
Govoreći o govoru mržnje u javnom prostoru, kao i čestim dezinformacijama, Mišković je rekla da je država omogućila zakonska rješenja koja su definisala ta pitanja, ali da sa druge strane ona ne može da utiče na to da kako će građani da prime informacije i da ih procesiraju.
- Medijska strategija, prva koja je donijeta u Crnoj Gori je, kroz svoje ciljeve i aktivnosti, definisala upravo pitanja kako suzbiti, odnosno eliminisati govor mržnje i dezinformacije i na koji način osnažiti kapacitete u cilju što adekvatnijeg djelovanja u medijskom prostoru - pojasnila je Mišković.
Ona je kazala da živimo u svijetu gdje se brzo živi, a još brže misli, i da građani nemaju dovoljno ni prostora, ni vremena da procesiraju informacije koje dobijaju, a posebno ne da provjere njihovu vjerodostojnost.
Iz tog razloga su, prema riječima Mišković, potrebni novinari od znanja, od etike, ali ne treba zanemariti ulogu građana i društva kroz veću odgovornost u korišćenju, odnosno prihvatanju informacija koje se plasiraju na društvenim mrežama.
Ona je ukazala da je tim za Poglavlje 10 uložio veliki trud i napore na ispunjavanju završnih mjerila kako bi u decembru, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, privremeno zatvorili to poglavlje.
- Predstoji nam Međuvladina konferencija, ali to naravno nije kraj, zato se zatvaranje zove privremeno. Evropska komisija ne spava, a ne da ni nama da drijemamo. Drži nas budnima u cilju ispunjavanja budućih obaveza koje su pred nama - istakla je Mišković.
Ona je kazala da imamo Zakon o elektronskoj trgovini, kao i Zakon o elektronskom potpisu i elektronskoj identifikaciji, ali da čitav set nove pravne tekovine treba uskladiti u tim oblastima.
- Shodno tome, biće potrebno da se formiraju koordinacioni timovi i definišu resori koji će da prate i sprovode ove aktivnosti u cilju daljeg usaglašavanja sa pravom tekovinom EU - rekla je Mišković.

Mišković je bila gošća podcasta “28do28” koji agencija MINA sprovodi u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, kroz EU4ME projekat, u cilju predstavljanja pregovaračke strukture i napretka u procesu pregovora Crne Gore sa EU.

Mišković: Na pragu smo privremenog zatvaranja Poglavlja 10

Crna Gora će moći da računa na punu podršku SAD-a u Programu uspostavljanja agencije za sajber bezbjednost, što je od ključne važnosti za osiguranje sajber otpornosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) su saopštili da je Dukaj ukazao na izvanredan rad mješovitih timova Crne Gore i SAD-a, a uz kordinaciju Američke ambasade u Podgorici, čiji je plod potpisani Memorandum o ekonomskoj saradnji između dvije države. 
 
On je rekao da je ponosan na činjenicu da na temelju tog sporazuma razgovaraju o konkretnim projektima i planiraju neke nove aktivnosti, kako bi unaprijedili ekonomsku saradnju dvije prijateljske države, u dijelu digitalizacije i sajber bezbjednosti. 
 
- Na Drugom ekonomskom dijalogu između Crne Gore i SAD-a u okviru Radne grupe III – Tehnologija, sajber bezbjednost, inovacije i digtalizacija, kojom kordinira MJU, ključni pravci djelovanja u okviru partnerstva biće na dodatnom jačanju kapaciteta za adekvatan sajber prostor u Crnoj Gori u smislu kadrovskih, tehnoloških i organizacionih kapaciteta i institucionalnog okvira - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da se podrška ogleda i u osnivanju i uspostavljanju pune funkcionalnosti agencije za sajber bezbjednost. 
 
- Posebna tema je Vladin CIRT u skladu sa zakonom o informacionoj bezbjednosti, o kome ćemo u Skupštini Crne Gore voditi raspravu odmah po povratku u Crnu Goru, a koji se usklađuje sa NIS2 Direktivom Evropske unije - istaknuto je u saopštenju. 
 
Dukaj je istakao da je obezbjeđivanje sigurnog sajber prostora u Crnoj Gori preduslov za privlačenje renomiranih investicija. 
 
- A ujedno se prožima i kroz sve segmente i sektore saradnje kroz ekonomski dijalog, kako u oblasti ekonomije, energetike i transporta, budući da je osiguranje kritične infrastrukture ključan preduslov za ostvarenje njenog ekonomskog potencijala - navodi se u saopštenju. 
 
Dukaj je rekao da su sa partnerima iz SAD-a konstatovali da će prve korake saradnje uspješno realizovati do kraja ove godine, kroz implementaciju e-learning platforme za Program vladine Sajber akademije, koji realizuju sa USAID-om, a koja će omogućiti brz pristup materijalima i obuku, ne samo za zaposlene u Vladi, već i u kritičnoj infrastrukturi, na koju stavljaju fokus u radu. 
 
On je kazao da će veoma brzo imati u Crnoj Gori posebnog savjetnika iz SAD-a za oblast sajber bezbjednosti sa kojim će MJU neposredno sarađivati u cilju jačanja sajber ekosistema. 
 
- Veoma me raduje činjenica da mogu već da najavim da ćemo upravo posredstvom ovog ekonomskoga dijaloga moći da računamo i na punu podršku SAD-a u Programu uspostavljanja agencije za sajber bezbjednost, što je od ključne važnosti za osiguranje sajber otpornosti Crne Gore - naveo je Dukaj. 
 
On je kazao da su u skladu sa sjajnom saradnjom koja je posebno unaprijeđena u prethodne dvije godine, kroz brojne programe obuka i edukacija, dogovorene i druge aktivnosti, konkretno na saradnji ekspertskih timova iz SAD-a i MJU, koji će zajednički raditi ekspertske vježbe i treninge, a koje će početi već ove godine. 
 
- Nastaviće se još intenzivnije i tokom naredne godine, kada će se dodatno osnažiti otpornost Vladine infrastrukture - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sagovornici konstatovali izuzetno kvalitetnu saradnju između MJU i partnerskih institucija i kompanija iz SAD-a, koja će se dodatno proširiti naredne godine.

Unapređenje saradnje Crne Gore i SAD-a u oblasti sajber bezbjednosti

Prva od četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze „Vilina gora“, koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, naveli su u saopštenju iz Matice.&nbsp;
Oni su saopštili da se ovom knjigom otvara nova biblioteka Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“.&nbsp;
„Vilina gora“ je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović.&nbsp;
Knjiga sadrži 130 legendi, studiozni predgovor Radoja Radojevića o crnogorskim legendama, njegov pogovor o karakteristikama, klasifikaciji i jeziku legendi objavljenih u ovom izdanju, te popis izvora i zapis o ličnostima koje su legende prenosili.&nbsp;
- Ova antologija je pripremljena da bi se čitaocima predstavio izbor legendi kao književne vrste narodnog stvaralaštva - navodi se u Predgovoru Radoja Radojevića.&nbsp;
U Predgovoru je istakao da zbog toga u okvir ove knjige ne ulaze komparativna, etnografska, folkloristička i bibliografska proučavanja, kakva bi zahtijevalo jedno izdanje za naučne potrebe.
- A književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda – zapisao je Radojević u Predgovoru.&nbsp;
Radojević u svom Pogovoru ističe principe kojih se pridržavao pri izboru legendi za „Vilinu goru“.&nbsp;
– Prije svega, težio sam da izabrana legenda što jače djeluje kao umjetnička cjelina. Kod sasvim kratkih legendi birao sam one koje „imaju sve“ što i „velika djela“. Nastojao sam, u granicama mogućnosti, da budu zastupljeni različiti motivi, razni krajevi Crne Gore i razne epohe. Uzimao sam legende koje nesumnjivo pripadaju crnogorskoj narodnoj književnosti – navodi Radojević.&nbsp;
On se osvrnuo i na problem jezičke neujednačenosti legendi za koji kaže da je nerješiv.&nbsp;
– U njima ima puno odstupanja u odnosu na izvorni narodni govor. Još je Vuk Karadžić, kao što je poznato, intervenisao trudeći se da jezik i crnogorske usmene književnosti prilagodi književnom jeziku koji je stvaran. Vuk Vrčević se uglavnom povodio za njim. Legende koje su objavljene u periodici od 1871. do 1912. godine takođe su ponekad udaljene od izvornog jezika. Tako se, na primjer, piše: pčela, ptica, sav, iako se i danas u govoru Crnogoraca čuvaju oblici čela, tica, vas i tako dalje. Ovo je svakako posljedica redaktorskih intervencija „izvanjaca“ i nekih Crnogoraca koji su htjeli da jezik legendi učine što više „književnim“ – istakao je Radojević.&nbsp;
U legendama koje su objavljene u raznim publikacijama između dva svjetska rata, još veća su odstupanja, ne samo u oblicim, &nbsp;već i u leksici – navodi Radojević, između ostalog, u Predgovoru.&nbsp;
Iz Matice crnogorske su saopštili da će se u njihovom izdanju uskoro pojaviti crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom „Kad je sve zborilo“ (prvobitno objavljene 1979. godine), zatim crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine).
- Projekat će biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca – naveli su u saopštenju.&nbsp;
Radoje Radojević (1922–1978) smatra se rodonačelnikom montenegristike, koji je od 60-ih godina prošlog vijeka pa sve do 1978. godine, kontinuirano svojim diskusijama, ogledima, polemičkim tekstovima i studijama doprinosio očuvanju temeljnih vrijednosti crnogorskog identiteta, a ponajviše crnogorskog jezika i nacionalne kulture.

Imanentni izraz duha crnogorskog naroda

Ministarstvo kulture i medija kontinuirano demonstrira flagrantno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, čime pokazuje i svoj odnos prema vladavini prava, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
Prvo, kako su naveli, kršenje zakona dogodilo se kada Ministarstvo nije odgovorilo na njihov zahtjev za pristup informacijama o procesu donošenja odluke o davanju saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilohiju Radoviću u Beranama u zakonskom roku od 15 dana.
- Drugi put zakon je prekršen ignorisanjem naloga Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je 1. novembra usvojila našu žalbu i donijela rješenje da Ministarstvo postupi po zahtjevu. Ignorisanjem odluka drugostepenog organa, Ministarstvo šalje opasnu poruku da zakoni za njih ne važe. Ministarstvo već više od 60 dana odbija da objavi informacije koje smo tražili, dok je uočljivo brzo, ni dan nakon ultimativnog tona saopštenja vjerske organizacije, poništilo prvobitno rješenje. Ovo postavlja ključno pitanje: ko je autoritet Ministarstvu? Građani i zakoni, ili crkva? - navode u saopštenju. 
 
 Ignorisanjem zakonskih obaveza, Ministarstvo, kako su kazali, dodatno opterećuje ionako preopterećeni Upravni sud, koji je zatrpan predmetima zbog ćutanja uprave.
- Svojim postupanjem Ministarstvo odlaže neizbježno – sudsku odluku u našu korist. Ovo ponašanje je krajnje neodgovorno i neprofesionalno, jer se očigledno oslanjaju na to da će protok vremena obesmisliti objavljivanje tražene informacije. Iako ovakav odnos prema zakonu izaziva zabrinutost, CDT će podnijeti tužbu Upravnom sudu i strpljivo čekati. Nemamo nikakve dileme oko toga da će sud potvrditi našu pravnu poziciju - zaključuju iz CDT-a.

CDT: Ko je autoritet Ministarstvu kulture i medija - građani i zakoni, ili crkva?

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, i vidljivost je mjestimično smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG). 
 
Oni su upozorili da su na dionicima pored rijeka i kosina mogući odroni i savjetovali vozače da zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika voze oprezno, vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja. 
 
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume. 
 
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom. 
 
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, saobraćaj je obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati, 
zbog iskopa kosina i izrade nasipa. 
 
Saobraćaj na na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog asfaltiranja je obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta. 
 
Na regionalnom putu R-13 Mateševo-Kolašin, zbog radova u tunelu Ključ, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić rekao je da je Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo više od 25 dana, određeno zadržavanje i da će u Srbiji biti procesuiran zbog toga kako je prešao državnu granicu i što ima nelegalno oružje, ali da se očekuje reakcija crnogorskih organa i apeluje na njih da budu ažurni. 
 
Kako je rekao, policijska faza je završena.
- Njemu je određeno zadržavanje zbog ovoga što je zatečen u Srbiji i kako je prešao granicu i što ima nelegalno oružje. Ali sada je potrebno da pravosudni organi Crne Gore adekvatno reaguju prema našim organima… On će ovdje odgovarati za djela koja je ovdje počinio, ali sada treba sve da uđe u fazu da se procesuira za ubistva. Apelujem na to da crnogorski organi budu ažurni- naveo je Dačić gostujući na TV Prva.
Podsjetimo, Balijagić je osumnjičen za ubistvo brata i sestre iz Sokolca kod Bijelog Polja, prenosi N1.
Govoreći o hapšenju, kaže da je Alija Balijagić pronađen 15 kilometara od mjesta gdje je posljednji put viđen.
- Bilo je dojava, korišćene su i termovizijske kamere, ali je teren nepristupačan, ima dosta napuštenih kuća, jednom je primijećen u Crnoj Gori, na granici, pa u jednom selu na našoj strani- navodi.
U mjestu Goleša se, kako kaže, nalazi mali broj ljudi, ali je jedan mještanin primijetio jednog psa kog nije znao i gledajući kuda je on otišao, vidio je tragove nekog čovjeka – i zvao je policiju. Pošto je SAJ bio na 45 km odatle, bila je dileme da li odmah to veče da krene tamo, ali je odlučeno da se krene odmah, kroz snijeg, dodao je.
Dačić kaže da se radi o nepristupačnim predjelima, da je tu granica Crne Gore, BiH i Srbije i da nisu mogli da koriste sve te puteve, jer bi ušli na teritoriju druge države.
Zatečen je, kako kaže, na spavanju, samo je digao ruke, nije stigao da upotrijebi puške – imao je dvije, lovačku i prerađenu vojničku pušku papuku. Obje su imale metak, patron u cijevi, navodi Dačić.
Istakao je da je Balijagić jako dobro poznavao teren, ulazio u napuštene kuće gdje je pronalazio ponešto da može da preživi.
Dačić je čestitao SAJ što su uspjeli da ga uhapse i čestitao im jučerašnju slavu.

Dačić: Crnogorski organi da budu ažurni

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: sajber-bezbjednost