<article>Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja Tomaš Šaranović boravio je u posjeti Udruženju Matica crnogorska, tokom boravka u Crnoj Gori, zemlji svojih predaka.Sa Šaranovićem su razgovarali generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nadzornog odbora Veselin Popović, a tema sastanka bila je nastavak i unapređenje saradnje sa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima u Južnoj Americi.Šaranović je zahvalio Matici crnogorskoj na programskom paketu na španskom jeziku, koji je tokom prošle godine obezbijeđen za potomke crnogorskih iseljenika u Južnoj Americi, uključujući i Udruženje na čijem je čelu. Paket je obuhvatio izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ i „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, kao i panoe posvećene crnogorskoj tradicionalnoj nošnji.Na sastanku je dogovoreno da se saradnja nastavi kroz nove projekte koje Matica crnogorska privodi kraju, a koji su namijenjeni iseljeništvu u Južnoj Americi na španskom jeziku. Riječ je o izboru iz Antologija crnogorske narodne proze i ilustrovanim bajkama, koje će biti dostupne u štampanom i elektronskom izdanju.Iz Matice crnogorske ističu da postignuti dogovori predstavljaju još jedan korak u jačanju veza sa iseljeništvom i približavanju crnogorske kulturne baštine potomcima naših iseljenika.</article>

Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja Tomaš Šaranović boravio je u posjeti Udruženju Matica crnogorska, tokom boravka u Crnoj Gori, zemlji svojih predaka.
Sa Šaranovićem su razgovarali generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nadzornog odbora Veselin Popović, a tema sastanka bila je nastavak i unapređenje saradnje sa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima u Južnoj Americi.
Šaranović je zahvalio Matici crnogorskoj na programskom paketu na španskom jeziku, koji je tokom prošle godine obezbijeđen za potomke crnogorskih iseljenika u Južnoj Americi, uključujući i Udruženje na čijem je čelu. Paket je obuhvatio izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ i „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, kao i panoe posvećene crnogorskoj tradicionalnoj nošnji.
Na sastanku je dogovoreno da se saradnja nastavi kroz nove projekte koje Matica crnogorska privodi kraju, a koji su namijenjeni iseljeništvu u Južnoj Americi na španskom jeziku. Riječ je o izboru iz Antologija crnogorske narodne proze i ilustrovanim bajkama, koje će biti dostupne u štampanom i elektronskom izdanju.
Iz Matice crnogorske ističu da postignuti dogovori predstavljaju još jedan korak u jačanju veza sa iseljeništvom i približavanju crnogorske kulturne baštine potomcima naših iseljenika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Matica crnogorska

Urugvaj

Društvo

Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja u posjeti Matici crnogorskoj

Službenici Uprave policije Crne Gore – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetlili su četiri krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala – tri prevare i jedno falsifikovanje isprave, te protiv osumnjičenih podnijeli krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
Krivična prijava podnijeta je protiv E.Č. (48) iz Budve, zbog sumnje da je počinila prevaru na štetu lica iz Herceg Novi. Sumnja se da je oštećenog, koji vodi dugogodišnji sudski spor u vezi sa stanom u Budvi, dovela u zabludu lažno se predstavljajući kao osoba upućena u pravne procedure i navodeći da može ubrzati rješavanje spora u njegovu korist. Na taj način, prema sumnjama policije, pribavila je 10.000 eura, kao i dodatnih 754,85 eura navodno za odlaganje javne prodaje stana, čime je oštetila bračni par za ukupno 10.754,85 eura.
Zbog sumnje na prevaru prijavljen je i A.Đ. (38), državljanin Republike Kosovo nastanjen u Tivtu, koji se tereti da je oštetio državljanina Kraljevine Švedske sa prebivalištem u Herceg Novom. Sumnja se da je, po ugovoru „ključ u ruke“, trebalo da izvrši radove na bazenu u naselju Luštica, ali posao nije obavio, iako mu je oštećeni isplatio avans od 2.500 eura. Osumnjičeni je, kako se navodi, lažnim obećanjima održavao oštećenog u zabludi da će radovi biti završeni.
Krivična prijava u redovnom postupku podnijeta je i protiv I.K. (44) iz Podgorice, zbog sumnje da je u naselju Bijela prevario lice iz Herceg Novog. On je, prema sumnjama policije, lažno se predstavivši kao rođak oštećenog, pribavio 700 eura navodno na pozajmicu za kupovinu vozila, obećavši da će novac vratiti istog dana, što nije učinio. I.K. je u međuvremenu lišen slobode zbog drugog krivičnog djela prevare u produženom trajanju i nalazi se u pritvoru u UIKS Spuž.
Policija je podnijela krivičnu prijavu i protiv I.Z. (37), državljanina Ruske Federacije sa boravkom u Sutomoru, zbog sumnje na falsifikovanje isprave. On je, kako se navodi, na saobraćajnoj dozvoli vozila izdatoj u Poljskoj neovlašćeno utisnuo pečat stanice za tehnički pregled, pokušavajući da prikaže da je vozilo registrovano. Provjerama putem Interpola utvrđeno je da poljski propisi ne dozvoljavaju registraciju takvog vozila van teritorije te države.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju svih oblika ekonomskog kriminala, s ciljem zaštite imovine građana, budžeta države i jačanja vladavine prava.

Herceg Novi: Rasvijetljene tri prevare i falsifikovanje isprave, podnijete krivične prijave

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 16 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba je poginula a šest je lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano pet nezgoda, Nikšiću tri, a Budvi i Pljevljima po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Bijelom Polju.
Izdato je 540 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 81 prekršajna prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Stiv Banon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom razmatrao je strategije za suprotstavljanje papi Franju, navodeći da se nada kako će ga „srušiti“, pokazuju novobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravde.
Poruke koje su razmijenili 2019. godine, objavljene prošlog mjeseca u sklopu opsežne dokumentacije, pokazuju da se Banon, nakon odlaska iz Trampove administracije, obratio pokojnom finansijeru za pomoć u nastojanjima da potkopa papu, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/02/14/world/bannon-epstein-take-down-pope-francis-latam-intl" target="_blank">CNN</a>.
Banon je bio oštar kritičar pape Franja, kojeg je doživljavao kao protivnika svoje „suverenističke“ vizije – vrste nacionalističkog populizma koji se širio Evropom tokom 2018. i 2019. godine. Objavljeni dokumenti ukazuju da je Epstin pomagao Banonu u izgradnji njegovog pokreta.
- Srušiću Franju - napisao je Banon Epstinu u junu 2019. godine. „Klintonovi, Si, Franjo, EU – samo dajte, brate.“
Papa Franjo predstavljao je značajnu prepreku Banonovom nacionalističkom populizmu. Bivši Trampov saradnik opisao ga je 2018. godine za The Spectator kao osobu „vrijednu svakog prezira“, optužujući ga da se priklanja „globalističkim elitama“. Prema navodima SourceMateriala, Banon je podsticao Matea Salvinija, sadašnjeg potpredsjednika italijanske vlade, da „napada“ papu. Salvini je koristio hrišćansku ikonografiju i retoriku u sprovođenju protuimigrantske politike.
Rim i Vatikan bili su važni za Banona. Tamo je otvorio kancelariju dok je vodio Breitbart News i bio uključen u pokušaje osnivanja političke „škole za gladijatore“ radi odbrane judeohrišćanskih vrijednosti u blizini Vječnog grada. Papa Franjo je, s druge strane, bio protivteža Trampovom svjetonazoru, oštro kritikujući nacionalizam i stavljajući akcenat na zaštitu migranata.
Novootkriveni dokumenti Ministarstva pravde pokazuju da je Banon u više navrata kontaktirao Epstina kako bi naštetio papi. U porukama se pozivao na knjigu francuskog novinara Frederika Martela „U vatikanskom ormaru“, koja govori o tajnovitosti i licemjerju na visokim nivoima Crkve.
Pitanje homoseksualnosti u Crkvi dio konzervativaca tumači kao dokaz dublje krize, dok većina stručnjaka upozorava da se seksualna orijentacija ne smije poistovjećivati sa zlostavljanjem.
Banon je razmatrao ekranizaciju knjige nakon susreta s autorom u Parizu i sugerisao da bi Epstin mogao biti izvršni producent. Epstin, međutim, u porukama pominje snimanje Noama Čomskog. Martel je za CNN kazao da je Banon želio da „instrumentalizuje“ knjigu protiv pape Franja.
Dokumenti pokazuju da je Epstin 1. aprila 2019. sebi poslao poruku s naslovom „U vatikanskom ormaru“, a potom Banonu proslijedio tekst „Papa Franjo ili Stiv Banon? Katolici moraju birati“, na što je Banon odgovorio: „Lak izbor.“
Biograf pape Franja, Ostin Ajveraj, ocijenio je da je Banon pogrešno procijenio i knjigu i papu.
Velečasni Antonio Spadaro poručio je da ove poruke pokazuju pokušaj spajanja „duhovnog autoriteta i političke moći u strateške svrhe“, ističući da se papa Franjo takvim nastojanjima snažno protivio.
Kada Banon podijeli s Epstenom članak o tome kako Vatikan osuđuje "populistički nacionalizam", Epsten citira biblijski ep Džona Miltona "Izgubljeni raj", trenutak kada je Sotona izbačen iz raja.
- Bolje vladati u paklu nego služiti u raju - poručuje Epstin Banonu.

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

Specijalna projekcija filma „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, održana je sinoć u velikoj sali Kulturno-informativnog centra Budo Tomović, gdje je publika u dva termina ispunila salu i dugim aplauzima pozdravila autorsku i glumačku ekipu.
Film, koji je nastajao punih osam godina kao koprodukcija četiri zemlje, već je osvojio značajna priznanja na međunarodnim festivalima i dobio nacionalnu kandidaturu za nagradu Oskar. Sinoćnja projekcija dodatno je potvrdila njegov umjetnički i etički domet, kao priču koja pojam „obraz“ definiše kroz čojstvo, ličnu hrabrost i humanost.
Prije projekcije publici se obratila v.d. direktorica KIC-a Marijana Zečević, ističući da se pojam obraza može razumjeti kao unutrašnja moralna struktura i dostojanstvo čovjeka. Pozivajući se na etičku misao Imanuela Kanta i kategorički imperativ, naglasila je da film kroz moralne dileme podsjeća na trajnu borbu između savjesti, pravde i straha, kakvu prepoznajemo i u romanu „Derviš i smrt“.
— U vremenu rata, ostati čovjek je najveća hrabrost — poručila je Zečević, ističući da film nosi univerzalnu poruku da se istinska veličina čovjeka ogleda upravo u trenucima najvećih iskušenja.
U razgovoru sa publikom, reditelj Vukčević naglasio je da mu je bilo od presudne važnosti da realizuje ovaj film, vjerujući da može biti most među generacijama i među ljudima.
— Ovo ostvarenje proizašlo je iz duboke potrebe da kroz umjetnost izrazim ideju zajedništva — kazao je Vukčević, dodajući da je tišina tokom projekcije, gotovo opipljiva, bila snažan pokazatelj saosjećanja i poštovanja publike.
O procesu rada govorili su i scenaristkinja Ana Vujadinović, producent Milorad Radenović, kao i mladi Elez Adžović, koji tumači lik dječaka Mehmeta, dijeleći sa prisutnima iskustva sa snimanja.
Duge ovacije na kraju večeri potvrdile su da „Obraz“ nije samo filmski događaj, već snažno emotivno iskustvo koje nadilazi trajanje projekcije, podsjećajući da su dostojanstvo, hrabrost i ljudskost vrijednosti koje se uvijek iznova moraju braniti i živjeti.

Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja u posjeti Matici crnogorskoj

Tagovi

Herceg Novi: Rasvijetljene tri prevare i falsifikovanje isprave, podnijete krivične prijave

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

Specijalna projekcija filma „Obraz“ u KIC-u: Emotivna posveta čojstvu i hrabrosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO