Prekić: Kada Srebrenica postane obaveza samo manjinskih naroda, to govori o odnosu države prema genocidu
Obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici još jednom otvara pitanje odnosa crnogorskih institucija prema kulturi sjećanja. U državnoj delegaciji koja je juče prisustvovala komemoraciji u Potočarima bili su (sa jednim izuzetkom nižeg činovnika Ministarstva vanjskih poslova) gotovo isključivo predstavnici manjinskih naroda, predvođeni potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, uz nekoliko ministara i državnih funkcionera iz redova manjinskih partija.
Istoričar Adnan Prekić smatra da takav sastav delegacije nije slučajnost, već odraz odnosa crnogorske političke elite prema jednom od najtežih ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
- Mislim da to još jednom najslikovitije pokazuje dubinu licemjerja crnogorskih političkih elita. Kada obilježavanje genocida postane isključivo obaveza predstavnika manjinskih naroda, onda je potpuno jasno kakav je odnos zvanične Crne Gore prema jednom genocidu i jednom zločinu - kazao je Prekić za Antenu M.
On smatra da je u Crnoj Gori, osim podjele resora po etničkom principu, došlo i do svojevrsne podjele politike sjećanja.
- Kao što imamo etnofederalizaciju u samoj Vladi Crne Gore, gdje su određeni resori podijeljeni po etničkoj liniji, mislim da je i komemoracija zločina etnofederalizovana. Jedan dio Vlade odlazi u Jasenovac, jedan dio u Pivu, jedan dio u Srebrenicu, a jedan dio na Zidani Most. To najslikovitije pokazuje koliko smo banalizovali cijelu situaciju i pretvorili zločin u ono što nikada ne bi smjelo biti predmet političke trgovine - u svojevrsnu političku pijacu - ocijenio je Prekić.
"Srebrenica za crnogorske političare moralni test"
Iako je Skupština Crne Gore još 2021. usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a država 2024. podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, Crna Gora ni ove godine nije zvanično ustanovila 11. jul kao državni Dan sjećanja niti je uspostavila sistem redovnog institucionalnog obilježavanja tog datuma. Na to su prethodnih sedmica upozoravale Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i ANIMA.
Prekić smatra da razlog nije nepoznavanje činjenica, već politički interes.
- Srebrenica je za crnogorske političare prije svega moralni test. Većina političkih aktera ne izbjegava da osudi ono što se dogodilo zato što ne zna činjenice ili nije sigurna šta se tamo desilo. Naprotiv, uvjeren sam da vrlo dobro znaju šta se dogodilo, ali kalkulišu sa sopstvenim biračkim tijelom i procjenjuju političku cijenu jednog takvog stava. Zbog straha od gubitka birača bira se taktika ćutanja i relativizacije - rekao je on.
Dodaje da se zato iz godine u godinu ponavljaju poruke o pomirenju i evropskoj budućnosti, ali bez jasnog prihvatanja istorijskih i sudski utvrđenih činjenica.
- Retorika pomirenja sama po sebi nije sporna, ali postaje problem kada se izbjegava da se jasno prihvate istorijske i sudski utvrđene činjenice. Tada takve poruke postaju samo politički ritual, a ne stvarni čin suočavanja s prošlošću - istakao je Prekić.
"Crna Gora mora da definiše na koji način će obilježavati ovaj datum"
On ocjenjuje da je ovogodišnje obilježavanje dana sjeánja u Skupštini Crne Gore još jednom pokazalo izostanak dosljednog institucionalnog pristupa.
- I ove godine imali smo navodno obilježavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, iako je to zakonska, ali prije svega moralna i politička obaveza države. Crna Gora mora jasno da definiše mehanizme na koji način će obilježavati ovaj datum. Već drugu godinu nemamo ništa od toga, što još jednom potvrđuje licemjeran odnos crnogorskih političkih elita prema pitanju koje ni u kom slučaju ne može biti predmet političke trgovine - zaključio je Prekić.