<p>Prije tačno godinu u velikoj sali Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici.</p>
<p>Povodom prve godišnjice oglasili su se Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ te poručili da je rezolucija simbol i dokaz da se borba za pravdu i istinu isplati.</p>
<p>- Evropa i svijet su se ujedinili u poruci - da u Srebrenici je počinjen genocid i to su dokazala dva UN Suda. Rezolucijom je potvrđeno naslijeđe MKSJ /MRMKS iz Den Haga i upućena zahvala ovom Sudu za njegov rad i doprinos. Potvrđen je doprinos žrtava u borbi protiv nekažnjivosti i negiranju genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini - podsetili su iz udruženja, prenosi Oslobođenje.ba.</p>
<p>Zahvalili su se svima koji su doprinijeli usvajanju Rezolucije, a za nju su, navode, zaslužni svi oni koji su se odazvali pozivu da brane slobodnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu protiv dva zločinačka poduhvata i dva velikodržavna projekta.</p>
<p>Na današnji dan upućuju i poseban poziv onima koji su protiv njenog usvajanja grčevito borili.</p>
<p>- Pozivamo <b>Aleksandra Vučića</b>, <b>Milorada Dodika</b> i srpskog patrijarha da se pridruže svjetskoj civilizaciji koja je izglasala Rezoluciju i da zajednički gradimo mir i prosperitet na Balkanu i Evropi i svijetu. Pozivamo ih da nam se pridruže u ovom važnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Evropu i cijeli svijet - istakli su iz udruženja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Majke Srebrenice i žrtve uputile poziv Vučiću, Dodiku i patrijarhu povodom godišnjice Rezolucije o genocidu u Srebrenici

<p>Posmrtni ostaci <b>Sejdalije (Alije) Alića</b>, žrtve genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, identifikovani su u prostorijama Podrinje identifikacionog centra u Tuzli, saopštio je 7. maja Institut za nestale Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Alić je rođen 1948. godine u mjestu Jagodnja kod Bratunca, a ubijen je u julu 1995. godine na području Kamenice, u istoj opštini, u istočnoj Bosni.</p>
<p>Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 25 godina nakon njegove smrti prilikom ekshumacije koja je izvršena na lokalitetu Kamenice u junu 2020. godine.</p>
<p>Posmrtni ostaci Alića su najprije identifikovani DNK metodom, da bi, potom, taj identitet u zvaničnoj identifikaciji prihvatili i članovi njegove porodice.</p>
<p>Nakon identifikacije, porodica je dala i svoju saglasnost za ukop ove žrtve na kolektivnoj dženazi koja će se 11. jula 2025. godine klanjati u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, naveli su iz Instituta za nestale BiH.</p>
<p>Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka.</p>
<p>Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.</p>
<p>Za genocid i druge zločine u srebreničkoj regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora na domaćim i međunarodnim sudovima.</p>
<p>Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik i glavni komandant Vojske Republike Srpske <b>Radovan Karadžić</b> i <b>Ratko Mladić</b>.</p>
<p>U vrijeme ratnih devedesetih, u BiH je ubijeno više od 100.000 ljudi, nestalo je više od 32.000, a do danas se traga za posmrtnim ostacima 7.600 osoba.</p>
<p>Međunarodna komisija za nestale osobe procijenila je da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 u još se traga za oko 11.000 ljudi.</p>

Identifikovana još jedna žrtva srebreničkog genocida

<p>Komitet za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija (CED) pozvao je Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, da sankcioniše veličanje osuđenih ratnih zločinaca i da primijeni Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, saopštila je Inicijativa mladih za ljudska prava.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je ovaj komitet 4. aprila objavio izvještaj o Srbiji sa preporukama, “među kojima je i niz preporuka koje je Inicijativa mladih za ljudska prava uputila Komitetu 12. marta ove godine”.</p>
<p>- Na osnovu preporuka Inicijative mladih za ljudska prava, Komitet je pozvao Srbiju da prisilne nestanke uvrsti u domaće zakonodavstvo kao posebno krivično djelo koje ne bi bilo podložno zastarijevanju. Komitet poziva vlasti u Srbiji da izmijeni Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica kako bi se svim žrtvama oružanih sukoba priznao status žrtve, bez diskriminacije - navodi Inicijativa mladih za ljudska prava.</p>
<p>Naglašavaju da je Komitet za prisilne nestanke UN-a pozvao Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici<b> </b>i drugih ratnih zločina, „kao i da procesuira i sankcioniše radnje kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci“.</p>
<p>Komitet je apelovao na Srbiju da usvoji nacrt Zakona o pravima nestalih i članova njihovih porodica i da osigura puno učešće organizacija civilnog društva i udruženja porodica žrtava nestalih u razmatranju nacrta zakona.</p>
<p>Jedna od preporuka Komiteta za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija odnosi se i na saradnju Srbije i Kosova, kako bi se prevazišle poteškoće koje sprečavaju primjenu Deklaracije o nestalima iz maja 2023, o čijem tekstu su se usaglasili predsjednik &nbsp;Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> i premijer Kosova <b>Aljbin Kurti</b>, piše u saopštenju &nbsp;Inicijative mladih za ljudska prava.</p>

1250x600

1084x550

Komitet za prisilne nestanke UN pozvao Srbiju da primijeni Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

<p>Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici biće otvoren u julu na groblju Per Lašez u Parizu.</p>
<p>Spomenik će biti otvoren u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.</p>
<p>Tu informaciju danas su objavili bosansko-hercegovački mediji.</p>
<p>Ova inicijativa za izgradnju podnijeta je 2022. godine.</p>
<p>U Parizu od 2016. godine postoji i ulica koja nosi naziv Srebrenica.</p>

Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

<p>Američki Njujork Tajms je 1996. godine objavio članak o prvim danima nakon rata u bolnici Koševu gdje su razgovarali s doktorima koji su prvi put nakon četiri godine dobijali platu i godišnji, ali i sa izazovima u postratnom periodu u liječenju brojnih posljedica rata, prenosi Klix.ba.</p>
<p>- Na traumatološkom odjeljenjuu bolnice Koševo ovdje više ne padaju granate, a prvi put nakon četiri ljeta doktori i medicinske sestre idu na godišnji odmor. Voda i struja sada dolaze redovno. Kad <b>Biljana Jandrić</b>, bibliotekarka, poželi šoljicu kafe više se ne mora šuljati u mrtvačnicu, gdje su snažni dezinficijensi gorjeli bolje od većine stvari za kuhanje vode - započinje tekst na Njujork Tajms.</p>
<p>- Mir za nas je jako lijep - rekao je doktor <b>Ismet Gavrankapetanović</b>, ortopedski hirurg koji je tri godine manje-više živio unutar bolnice, izvodeći stotine amputacija među hiljadama operacija dok su on i malo, prezaposleno osoblje doktora njegovali gotovo sve ljude, više od 50.000, ranjenih u opsadi Sarajeva koju su vodili bosanskih Srba. Ipak, rat zapravo nikada nije napustio Koševo. Kao što je i istina oko Bosne u gotovo svakom kutku života, mir je donio svoje probleme.</p>
<p>Na dječjem odjeljenju koji nadgleda, doktor Gavrankapetanović brinuo se o natučenom i jaučućem dječaku starom oko pet godina, glave zašivene na nekoliko mjesta, ruke i noge u zavojima.</p>
<p>- Potreban mu je odmor, ali ne smije zaspati - kazao je doktor.</p>
<p>Drugi dječak, <b>Maid Bucman</b>, (7) naslanjajući se na štake, gledao je.</p>
<p>Prvog dječaka, rekao je doktor, udario je automobil, nešto što je sve češće ovih dana dok Sarajlije jure ulicama, nenaviknuti na vožnju nakon gotovo četiri godine ostavljanja automobila u skladištu. Drugom dječaku je u Mostaru od protivpješačke mine raznesena lijeva noga.</p>
<p>Povrede od mina najčešće su teške povrede koje se vide u bolnici otkako su borbe i granatiranja prestale krajem prošle godine.</p>
<p>- Bojim se da ćemo u budućnosti toga imati još više - rekao je doktor Gavrankapetanović.</p>
<p>Možda nijedno mjesto u Bosni nije svjedočilo većem broju ratnih užasa od bolnice Koševo, ogromnog kompleksa "kutijastih" zgrada na brdu u sjevernom Sarajevu koje se nalazilo u jasnom pogledu na položaje bosanskih Srba koje su granatirali.</p>
<p>Same cifre su nevjerovatne. Doktor <b>Fuad Šišić</b>, ovdašnji glavni hirurg, ove je godine (1996.) objavio sumorno ilustriranu knjigu o umijeću ratne medicine.</p>
<p>U njemu je sastavio statistiku za prve tri godine. Tako je 1992. godine u bolnici liječeno 22.549 ranjenika. To znači 1.879 ljudi mjesečno, 62 ljudi dnevno. Najgori dan te godine bio je 8. juna, kada su stigle 332 ranjene osobe.</p>
<p>Cifre ne pokazuju da su hirurzi često radili sa svjetiljkom na podovima koji su ostali izbrazdani krvlju jer niko nije želio potrošiti dragocjenu količinu vode da ih očisti.</p>
<p>Doktor<b> Mufid Lazović</b>, zamjenik direktora Klinike za traumatologiju, kaže da se jedan dan posebno istakao. Godine 1992. u minobacačkom napadu na staru gradsku jezgru Sarajeva poginulo je osam, a više ih je ranjeno. Operirao je nekoliko djevojčica, sve užasno osakaćene. Ispostavilo se da ih je sve poznavao.</p>
<p>- Svi su oni bili moji susjedi. Nisam ih prepoznao. Nakon operacije došli su roditelji i raspitivali se za svoju djecu, tada sam shvatio ko su - rekao je doktor Lazović, govoreći isprva s odmakom, a zatim s narastajućim emocijama.</p>
<p>Doktor Gavrankapetanović, krupan i živahan muškarac sa samo 33 godine, promolio je glavu kroz prozor i pokazao ogromnu rupu u betonskoj strani zgrade u koju je pala srpska granata.</p>
<p>- Gledajte, tu je prvo udarilo - rekao je. Zatim je otvorio vrata sobe 123 kako bi pokazao rupu kroz koju je granata probila na putu niz hodnik, ranivši troje ljudi, ali srećom nikoga ne ubivši.</p>
<p>Oko bolnice postoje spori znakovi oporavka. Tek prošle sedmice radnici su postavili opremu kako bi osigurali stalnu opskrbu vodom svih zgrada, što još uvijek nije slučaj u okolici Sarajeva.</p>
<p>Jedan radnik u mrtvačnici prisjetio se da je njegovog prvog radnog dana, 12. juna 1992. godine, unutra bilo naslagano 250 tijela, s prostorom za hlađenje samo za 10. U prošloj sedmici samo je 13 tijela stiglo da bude tamo pohranjeno, svi ljudi koji su umrli prirodnom smrću.</p>
<p>Gospođa Jandrić, bibliotekarka, izvijestila je da sada ima 64 kilograma, u odnosu na 45 kilograma u najgore vrijeme rata.</p>
<p>- Sada smo debeli, ali tokom rata bili smo jako mršavi - kazala je ona.</p>
<p>Doktori i medicinske sestre konačno su plaćeni, što nije bio slučaj veći dio rata. I, kao što je Koševo iz redovne bolnice naglo moralo preći u ratno odjeljenje, sada se suočava s pitanjem kako se, dok traje mir, vratiti u redovnu bolnicu.</p>
<p>- Ima dosta promjena. Nema više tenzija kao što je bilo. Dakle, promatramo različite vrste problema. Kako se organiziramo? Kakve bismo plaće trebali imati? Idemo iz socijalizma u kapitalizam, iz rata u mir - kazao je doktor Lazović.</p>
<p>Doktor je ustao i brzo prošao kroz odjeljenje. Zaustavio se kako bi porazgovarao s <b>Ostojom Obradovićem </b>(42), bivšim vojnikom koji je prvi put došao na traumatološko odjeljenje u novembru 1994. kada je izgubio veći dio noge od mine. Ali ono što mu je ostalo od noge ponovno je počelo boljeti i bilo mu je potrebno dodatno liječenje.</p>
<p>Drugi pacijent, <b>Ripet Hairić </b>(38) nikada nije dobio odgovarajuću njegu kada mu je prije dvije godine slomljen kuk nakon što je granata pogodila automobil koji je vozio. Sada je ležao čekajući rekonstruktivnu operaciju, s nekoliko igala u boku.</p>
<p>Doktor je stao razgovarati sa ženom koja ima 67 godina, ali je izgledala deceniju ili više starije. Rekao je da su njeni noćni vrisci budili druge pacijente. Ona je muslimanska izbjeglica iz Srebrenice, gdje su bosanski Srbi masakrirali možda 5.000 Muslimana (tekst je iz 1996. godine kada još uvijek nisu bile u potpunosti poznate razmjere genocida u Srebrenici op.a), a sanjala je i svojih pet sinova za koje nikada nije čula, rekao je doktor.</p>
<p>Lazović je rekao da su rat i sva tuga koja je odjekivala koševskim hodnicima promijenila i njega i njegove kolege.</p>
<p>- Možete vidjeti što se u životu stvarno računa. Materijalne stvari nisu toliko važne. Naučiš kako biti sretan - kazao je Lazović.</p>
<p>Doktor Gavrankapetanović je rekao da mu je drago što Sarajevo više nije tako odsječeno, iako još nije uspio pronaći doktore izvan Bosne da mu pošalju nove medicinske knjige, koje ne može pročitati već četiri godine.</p>
<p>- Sada imamo vezu s vanjskim svijetom. Možeš sjesti u auto i otići na selo. Možete ići na obalu, ali nije kao prije rata. Stari smo. Toliko toga znamo. Još se sjećamo stvari koje su se ovdje dogodile. Sva sreća da imamo mozak pa neke stvari možemo zaboraviti - kazao je Gavrankapetanović.</p>
<p>Žena je pozvala doktora Gavrankapetanovića u hodnik i dala mu mali omot novčanica. Bila je to njegova plata, još uvijek dovoljno nova ideja da se široko nasmiješio.</p>
<p>- Da, da - rekao je, gurajući novac u džep na prsima.</p>

Kako je Njujork Tajms pisao o bolnici Koševo 1996. godine: Noćni vrisci majke iz Srebrenice budili su sve

<p>Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) naglasili su čvrstu podršku međunarodne zajednice suverenitetu, teritorijalnom integritetu te ustavnom i pravnom poretku Bosne i Hercegovine, te njenom kontinuiranom napretku ka evropskim i evroatlantskim integracijama.</p>
<p>Ovo je saopšteno nakon sjednice koja je održana u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 15. aprila.</p>
<p>Povod njihovog okupljanja u Potočarima je, kako se navodi, obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.</p>
<p>Ambasadorima su predstavljeni planovi za obilježavanje godišnjice genocida.</p>
<p>- Održavanjem sastanka u Potočarima, ovom jedinstvenom mjestu sjećanja, još jednom potvrđujemo opredijeljenost međunarodne zajednice za pružanje podrške Opštem okvirnom sporazumu za mir i postignućima ostvarenim tokom tri decenije njegove provedbe. Memorijalni centar u Potočarima je državna institucija od izuzetne važnosti, s jasno definisanim mandatom da čuva sjećanje na Srebrenicu, te da kroz obrazovanje, prepoznavanje i pomirenje doprinosi prevenciji bilo kakvog nasilja zasnovanog na etničkoj pripadnosti - rekao je visoki predstavnik u BiH <b>Kristijan Šmit</b>.</p>
<p>On je rekao kako "nikada više građani Bosne i Hercegovine ne smiju postati žrtve mržnje, podstrekivanja ili nasilja zbog svog porijekla, vjerske ili etničke pripadnosti".</p>
<p>Uoči sjednice, ambasadori Vijeća za sprovođenje mira su položili cvijeće u memorijalnom kompleksu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOHR_BiH%2Fstatus%2F1912085712142213162%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912085712142213162%7Ctwgr%5E50fde2147383157231c4193f0ffb6b55798c2f15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.</p>
<p>Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a <b>Radovan Karadžić</b> i <b>Ratko Mladić</b>.</p>

Predstavnici međunarodne zajednice iz Potočara ponovili opredijeljenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je, pored ostalog, ponovo odbio genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te komentarisao svoju prošlost i odnose sa <b>Miloradom Dodikom</b>.</p>
<p>Prvo pitanje koje je <b>Stiven Saker </b>postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstva u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sakur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.</p>
<p>- Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vrijeme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu - rekao je Vučić, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Nakon toga je voditelj pitao Vučića da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.</p>
<p>- Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon - rekao je Vučić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JtmbZD3nfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"</p>
<p>- Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici - kazao je Vučić.</p>
<p>Saker je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.</p>
<p>- Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna - pitao je Sakur.</p>
<p>- Ne, nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo - kazao je Vučić.</p>
<p>Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".</p>
<p>- Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao - kazao je Vučić.</p>
<p>Saker je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".</p>
<p>- Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama - kazao je Vučić.</p>

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

<p>Načelnik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske <b>Radislav Krstić</b>, najbliži saradnik <b>Ratka Mladića</b> i prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici, obratio se 18. juna ove godine sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu navodeći, pored ostalog, da prihvata odgovornost za svoje zločine, da bi sam glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i da bi želio još jednom da se nađe u Potočarima i da se pokloni žrtvama i zamoli za oproštaj.</p> <p>Krstić je 19. januara ove godine, nakon dva odbijena zahtjeva, ponovo tražio od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, sa obrazloženjem da je već odslužio više od dvije trećine 35-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen 2004. zbog njegove uloge u genocidu u Srebrenici.</p> <h2>Od odbijanja do prihvatanja odgovornosti za genocid</h2> <p>Krstić se, kako navodi N1 Bosna i Hercegovina, prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu 25. novembra 1999. godine i izjasnio da nije kriv. Nije se pokajao, niti izjasnio da je kriv ni u žalbenom postupku. U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio. Tri godine kasnije, u maju 2022. godine, prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid, i na temelju toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen.</p> <p>Krstićevi advokati, kako prenosi Danas, su mu 2022. godine savjetovali da uz zahtjev za puštanje uputi i pokajničko pismo, svjesni da sudija sa Malte <b>Karmel Agius</b>, tadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala), ne prihvata olako ovakve zahtjeve.</p> <p>No, tada u pismu Krstić nije spomenuo riječ genocid. A i njegovo pokajanje mnogima je bilo upitno, jer od prvog do posljednjeg dana u sudnici nije saosjećao sa žrtvama niti pokazivao kajanje. Kako je Agius bio pri kraju mandata, odluku je prepustio svojoj nasljednici <b>Grasijeli Gati Santani </b>koja je nakon sagledavanja, ali i pisma koje su joj uputila udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, odbila Krstićev zahtjev.</p> <p>U pismu, koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uputio medijima danas, Krstić se u rukom pisanom zahtjevu obraća predsjednici Santani.<b> </b>Njegov advokat <b>Vladimir Petrović</b>, uz pismo, navodi da Krstić "izričito prihvata da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida i prihvata odgovornost za druge teške zločine za koje je je osuđen".&nbsp;</p> <p>- Krstićevo prihvatanje je precizno i direktno, uključuje sve ključne elemente presuda protiv njega u činjeničnom i pravnom smislu. Krstić jasno, nedvosmisleno i izričito prihvata da je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u julu 1995. godine - naveo je Petrović.</p> <p>Dodaje, pored ostalog, da bi, ukoliko bi Krstićev zahtjev bio prihvaćen, to "bio gest bez presedana sa snažne reperkusije na proces mira i pomirenja u oblasti bivše Jugoslavije".</p> <p>U vezi sa njegovim posljednjim zahtjevom Sud UN-a se još nije izjasnio.</p> <p>Krstić se nalazi u Pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu u Nizozemskoj, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj.</p> <h2>Ne traži oproštaj</h2> <p>U pismu od 18. juna predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Krstić navodi da je "prije nekoliko dana najviši i najvažniji forum na svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, glasala i usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici".&nbsp;</p> <p>- Ovom rezolucijom određen je 11. jul kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđeno svako negiranje genocida i pozvani su svi ljudi da žale i pamte žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemamo pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomogao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i da ne treba da ih dobijem - naveo je Krstić.</p> <p>Dodaje da "svakog trenutka, svakog dana" misli na žrtve genocida u Srebrenici.</p> <blockquote>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih"</blockquote> <p>- Žalim ih i molim se za njihove duše. Vjerujem da majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene, znam da moje riječi ne mogu da ublaže bol, da ne mogu da umanje patnju koja nikada neće nestati. Ja to i ne očekujem, niti imam pravo da to tražim i molim. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu ove riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid - rekao je Krstić.</p> <p>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih".</p> <p>- Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što znam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika. Pomagao sam i podržao i zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena i djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima - naveo je Krstić.</p> <p>Ovo pismo, kako je rekao, piše predsjednici Mehanizma u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu da poslije 26 godina, poslije četiri zemlje i sedam zatvora u kojima je izdržavao kaznu, bude pušten na slobodu.&nbsp;</p> <p>- Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatiću bespogovorno, kao izraz prava i pravde. Odluka poštovane predsjednice može biti pozitivna zbog mog narušenog zdravlja, zbog mojih godina, zbog nasilja koje sam i ja preživio u jednom od zatvora u kojima sam izdržavao kaznu. Može biti i negativna jer sam kriv za teško krivično djelo koje se ne oprašta, međutim, kakva god da je doluka – molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi iz zemlje iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju sa kojim živim već decenijama - istakao je Krstić.</p> <p>Dodaje da ako doživi jednog dana da bude pušten da bi otišao u Potočare.</p> <p>- Ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtava i zamolim za oproštaj - poručio je Krstić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1" data-rendition-name="original" width="488" height="695" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8" data-rendition-name="original" width="488" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d" data-rendition-name="original" width="490" height="702" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c" data-rendition-name="original" width="486" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

Haški osuđenik Radislav Krstić: Pomagao sam i podržao genocid u Srebrenici, glasao bih za Rezoluciju

<p>Memorijalni centar Srebrenica - Potočari objavio je da je preminula još jedna srebrenička majka, javlja Anadolija.</p>
<p>- Na Ahiret je preselila Zumra Atanović, jedna od nekoliko hiljada majki čiji su sinovi ubijeni u genocidu počinjenom u Srebrenici u ljeto 1995. godine - naveo je Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.</p>
<p>Sinove Sedina, Ramiza i Ibrahima posljednji put je vidjela 1993. godine kada je Zumra iz Srebrenice deportovana u Tuzlu.</p>
<p>- Sedin mi je poslao pismo, ne mogu prežaliti što nemam to pismo, u njemu mi je napisao mama ovo je i prvo i vjerovatno posljednje pismo koje ti pišem - rekla je Zumra u jednom od obraćanja, a na pitanje da li ima neku želju odgovarala bi: "Samo da opet vidim sinove."</p>
<p>Majka Zumra sjutra će biti ukopana u Raincima kod Kalesije, na mezarju gdje su sahranjeni i njeni sinovi nakon pronalaska i identifikacije njihovih posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica.</p>
<p>- Vjerujemo da će se majka Zumra u vječnosti ponovo susresti sa svojom djecom. Neka je vječni rahmet njenoj plemenitoj duši - objavio je Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.</p>

Preminula srebrenička majka kojoj su u genocidu ubijena tri sina

<p>U Bosni i Hercegovini se održavaju lokalni izbori, a na području Srebrenice primijećen je veći broj automobila sa registarskim tablicama iz Srbije, objavio je Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Lokalni izbori u opštini Srebrenica održavaju se na 24 biračka mjesta. Za izbore je registrovano je 14.510 birača od kojih 11.601 glasa na redovnim biračkim mjestima, 1.247 je prijavljeno za glasanje u odsustvu, 1.101 glasa putem pošte, 503 lično i 58 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u inostranstvu.</p>
<p>RSE navodi da je na glasanje u Srebrenicu došao veliki broj osoba iz Srbije, a da su već u ranim jutarnjim satima bili primijetni automobili sa registarskim tablicama Beograda, Šapca, Užica, Zrenjanina, Bajine Bašte, Loznice i drugih gradova, objavio je Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>- Ti ljudi žive u Srbiji i po nekom osnovu su dobili lične karte, te mogu da glasaju ovdje. Rijetko ko od njih živi u Srebrenici, a da bi mogli glasati, morali bi da žive ovdje nekoliko mjeseci prije izbora. A sumnjam da oni imaju ikakve veze sa Srebrenicom, nemaju ovdje imovinu, nemaju ugovor o stanovanju, ne plaćaju struju ni porez i stvarno ne znam po kom osnovu su dobili ličnu kartu. Ovdje se pojave samo na dan glasanja i vraćaju se. Praktično, ljudi iz Srbije odlučuju o izboru načelnika - rekao je za Radio Slobodna Evropa jedan stariji Srebreničanin.</p>
<p>Slična situacija bila je i na lokalnim izborima održanim u decembru i junu u Srbiji, kada se govorilo o organizovanom dovoženju glasača iz Republike Srpske u Srbiju. Svi oni fiktivno su bili prijavljeni na različitim adresama, a u Beogradu se dešavalo da u jednoj kući „živi“ po 30 i više ljudi, ili da trafo-stanica ima više od deset stanara.</p>
<p>Opozicioni aktivisti i mediji su u decembru prošle godine snimili autobuse iz Republike Srpske kako dovoze ljude pred Beogradsku arenu, a pretpostavljalo se da je to bio sabirni centar odakle su glasači iz RS upućivani ka svojim biračkim mjestima.</p>
<p>Građani BiH na lokalnim izborima iraju načelnike i gradonačelnike opština i gradova u cijeloj zemlji, osim u pet opština koje su pet opština u Federaciji BiH koje su pogođene polavama – Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici.</p>

RSE: Na izbore u Srebrenici došli glasači iz cijele Srbije

<p>Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.</p>
<p>Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.</p>
<p>Najiskusnija američka astronautkinja,<b> Pegi Vitson</b>, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.</p>
<p>Pored Vitson, posadu čine<b> Šubhanšu Šukla</b>, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, <b>Tibor Kapu</b>, mašinski inženjer iz Mađarske i<b> Slavosz Uznanski-Visnjevski</b>, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.</p>
<p>Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

<p>Osamnaest ljudi je u četvrtak poginulo u izraelskom napadu na jednu ulicu u centralnom dijelu Gaze dok je, prema riječima očevidaca, masa ljudi preuzimala vreće sa brašnom od palestinske policije koja je ta dobra konfiskovala od bandi pljačkaša konvoja sa humanitarnim potrepštinama i od crnoberzijanaca.</p>
<p>Podatak o broju mrtvih dali su lokalni bolnički zvaničnici iz grada Deir Al Balah u kojem se napad dogodio.</p>
<p>Čini se da su na njegovoj meti bili pripadnici policijske jedinice Sahm, koja rastjeruje pljačkaše i razračunava se sa nepoštenim trgovcima koji prodaju kradenu robu po paprenim cijenama. Sahm je djeluje pod okriljem ministarstva unutrašnjih poslova Gaze koje je pod kontrolom Hamasa, ali u sastavu jedinice su i članovi drugih pokreta.</p>
<p>Prema riječima očevidaca, udar je uslijedio kada se masa okupila oko policajaca koji su distribuirali konfiskovane vreće sa brašnom.</p>
<p>Na video snimku koji kruži društvenim mrežama vide se tijela mladih muškaraca razasuta po ulici i krv po pločniku i zidovima zgrada. Neka tijela su raskomadana.</p>
<p>Među mrtvima je i jedno dijete, kao i najmanje sedam pripadnika Sahma, saopštili su zvaničnici obližnje bolnice Mučenici Al-Akse.</p>
<p>Za sada nema komentara izraelske vojske.</p>
<p>Ovo je još jedan u nizu nasilnih dešavanja u vezi sa distribucijom hrane stanovništvu razorene Gaze. Ta distribucija u posljednjih mjesec dana protiče haotično.</p>
<p>Izrael je prije dva i po mjeseca blokirao svaku dostavu hrane Gazi, a sredinom maja je dozvolio ulazak samo djelića nekadašnje pomoći.</p>
<p>Napori Ujedinjenih nacija da se podijeli hrana žiteljima Gaze bivaju podrivani napadima naoružanih bandi koje pljačkaju konvoje, ali i očajničkim jurišima stanovnika na to malo dostavljenih namirnica.</p>

Izraelski napad na palestinske policajce u Gazi: Osamnaest mrtvih, među njima i dijete

<p>Brzom i efikasnom akcijom Službe zaštite i spašavanja Nikšić, ugašen je šumski požar u rejonu sela Somina, rekao je za Dan <b>Slavko Tadić</b>, prvi nikšićki vatrogasac.</p>
<p>– Naša akcije je bila krajnje profesionalna, ali moram odati i priznanje mještanima sela Somina, koji su nam prilikom gašenja bili od velike pomoći – poručio je Tadić.<br/>
<br/>
Požar je izbio danas oko 15 sati u zaseoku Grabove rupine, koje pripadaju ataru sela Somina u Banjanima, udaljenom oko 60 kilometara od Nikšića.</p>

Nikšićki vatrogasci ugasili šumski požar u banjskom selu Somina

<p>Agencija za zaštitu životne sredine istražuje kako su otpadne vode iz Pljevaljskog rudnika cinka i olova “Šuplja stijena” završile u Ćehotini.</p>
<p>Ekološki incident prijavili su članovi sportsko ribolovnog kluba “Lipljen”. Dok nadležni ispituju kako su toksične materije iz jalovišta rudnika završile u vodoizvorištima, iz menadžmena Šuplje stijene još se ne oglašavaju.</p>
<p>Kerim Selmanović iz SRK “Lipljen” ističe da će vjerovatno to imati međunarodni karakter.</p>
<p>Štetu po ekosistem i zdravlje ljudi uzrokuje neodgovarajuće upravljanje otpadom, tako tvrde ljudi koji su uočili i prijavili najnoviji incident.</p>
<p>- Ispod folije, dolje znači, otvorila se rupa koja mora betonskom konstrukcijom da se zatvori ovako zatrpavanjem nekim šutom ili nečim, to je nemoguće - navodi Selmanović.</p>
<p>Moguće je, međutim, utvrditi okolnosti i odgovornost, ali i mjere koje treba preduzeti da se ovakvi incidenti na vrijeme spriječe. Šuplja Stijena, smatra naš sagovornik, mora poštovati standarde. Po tim propisima bi postojeću deponiju rudnika trebalo izmjestiti.</p>
<p>- Da se ova zatvori da se pravi nova deponija. To je jedino trenutno rješenje da se ne bi nastavilo zagađenje. Međutim, ovaj izvor, ovaj Badanj i ovi izvori, to je trajno uništeno. Vjerovatno, najmanje deset godina niko neće smijeti piti vodu odatle jer to je izuzetno otrovna supstanca - dodaje Selmanović.</p>
<p>Na hitnu reakciju pozvali su pljevaljski ribolovci i ekološki aktivisti. Po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, teren je obišla ekološka inspekcija.</p>
<p>- Nakon što nam ekološka inspekcija bude dostavila zapisnik, Agencija za zaštitu životne sredine će, shodno svojim nadležnostima i zakonu o šteti u životnoj sredini i potencijalnoj šteti u životnoj sredini, pokrenuti postupak za utvrđivanje štete. Već su izvršena mjerenja prethodnog dana i danas ponovo radi mjerenja, te analize će nam svakako biti neophodne. Shodno zakonu o šteti u životnoj sredini biće pokrenut postupak za utvrđivanje štete - kaže <b>Milan Vlahović </b>iz Agencije za zaštitu životne sredine.</p>
<p>Puteve podzemnih voda teško je dokučiti. Pitanje je da li su toksične materije već našle svoju rutu do izvorišta sa kojih se snabdijevaju stanovnici nekoliko sela koja su u području Šuplje Stijene.</p>
<p>To će svakako utvrditi istraga koju, pored ekološke, sprovodi Rudarska i Inspekcija za vode i od koje Pljevljaci očekuju da insistira na odgovornosti aktera ekološkog incidenta.</p>

Istražuju kako su toksične materije iz rudnika u Pljevljima završile u Ćehotini

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: srebrenica