Ralević: Samo pet do 15 odsto žena ima problematičnu menstruaciju, sve ostale imaju normalan fiziološki proces

 (Foto: Televizija E)
(Foto: Televizija E)

Svakako moramo napomenuti PMS sindrom, predmenstrualni sindrom, gdje žena može da se suočava sa nekim emotivnim, psihološkim poteškoćama, kao neka vrsta i fizičkih poteškoća, gdje je više razdražljiva, sklona promjeni raspoloženja, gdje ima glavobolje, gdje ima neke druge fizičke simptome, koje mogu da joj isto tako otežavaju proces rada - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalistkinja ginekologije i akušerstva dr Željka Ralević.

Menstrualni bolovi i tegobe mogu značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i radnu sposobnost žena, ali se o ovoj temi još uvijek rijetko govori u javnosti i na radnim mjestima. Sve više zemalja razmatra ili uvodi menstrualno odsustvo kao pravo zaposlenih žena.

Dismenoreja ili bolna menstruacija, kaže Ralević, i menometroragija, menoragija ili menstruacija koja je obilna, ili menstruacija u produženom trajanju kose sa uobičajenim fiziološkim procesom.

- Bolna menstruacija obično nije duža od jednog ili dva dana, kasniji tok krvarenja koji se dešava u menstrualnom ciklusu nije toliko bolan i u najvećem procentu slučajeva ako je ta menstruacija bolna ona traje jedan ili dva dana. Što se tiče produženog krvarenja ako je duže od deset dana možemo reći da se radi o nekom poremećaju menstruacije, ili ukoliko je ta menstruacija kraća nego na 21 dan, onda možemo reći da ta krvarenja su neka krvarenja u produženom intervalu dobijanja, na primjer, na dvadeset dana, neki duži vremenski period od nekoliko mjeseci, mogu ženu uvesti u anemiju i potencijalne probleme te vrste. Sve ostalo se smatra fiziološkim menstrualnim ciklusom koji traje, zavisno od žene, od tri do sedam dana, i dolazi u periodu od 21 do 35 dana, to smatramo normalnim menstrualnim ciklusom - rekla je Ralević.

U menstrualnom ciklusu nije zabranjena fizička aktivnost, podsjeća Ralević, jer se sportistkinje bave profesionalno sportom i nekim težim, kako navodi, fizičkim aktivnostima i imaju menstruaciju i izlaze na kraj sa tim.

Žene u ciklusu mogu imati poteškoće na poslu, smatra Ralević, u zavisnosti od radnog mjesta i posla koji obavljaju, i pitanje je, ističe ona, kako izlaze na kraj sa svim tim poteškoćama u tom fiziološkom procesu.

- Taj jedan ili dva dana može remetiti svakodnevnu aktivnost, pa tako i na radnom mjestu, ali je pitanje u kojoj mjeri da bi ometala svoj radni proces, to je pitanje radnog mjesta, i pitanje angažmana na radnom mjestu, tu negdje možemo da napravimo distinkciju - istakla je Ralević.

Španija je uvela menstrualno odsustvo i sigurna je, kaže sagovornica Budilnika, da ta zemlja ima mehanizme kontrole, jer mehanizmi kontrole koje Crna Gora ima nijesu adekvatni.

- Nemamo kapacitete da na taj način budemo sigurni da neće doći do zloupotreba. Namjerno govorim ne o menstrualnom bolovanju, nego odsustvu, i hoću da kažem da mi dan danas imamo žene koje dolaze za potvrdu kod ginekologa ako nijesu mogle zbog problema u menstruaciji otići na posao. Kod nas, kod ginekologa, mi to procjenjujemo, vi prosto vidite da li žena ima problem ili nema problem. Na kraju krajeva mi ginekolozi smo jedini koji možemo potvrditi da je ta žena u menstrualnom ciklusu i da svakako ima problem, ne samo da je u menstrualnom ciklusu, nego da ima problem u tom ciklusu, jer moramo reći da samo pet do 15 posto žena ima problematičnu menstruaciju, sve ostalo žene imaju fiziološki proces menstruacije, i nemaju smetnje u menstrualnom ciklusu. Kad žena dođe kod ginekologa ona ima problem i ginekolog može da joj otvori bolovanje, koje je na produženo krvarenje od nekih 3 do 7 dana, ili taj dan može da dobije potvrdu, ukoliko nije bila sposobna da ode na posao. Kako bismo mi to regulisali da poslodavac zna kad je svaka zaposlena  žena u menstrualnom ciklusu, kada će ona dobiti, jer neke žene dobijaju po dva puta mjesečno, neka dobija jednom u tri mjeseca, pa će biti u njenoj glavi možda diskriminisana u odnosu na ovu koja dva puta u toku mjeseca koristi odsustvo. Ti mehanizmi kontrole kod nas, mislim da nijesu toliko jaki, i da možda treba poraditi na tome - zaključila je Ralević.