Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni Centar su, u partnerstvu sa poslanicom Skupštine Crne Gore Jevrosimom Pejović, pokrenuli kampanju "Bol nije sramota" koja poziva na usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu za žene koje pate od sekundarne dismenoreje.
Kako navode u saopštenju, svaki mjesec hiljade žena u Crnoj Gori prima injekcije protiv bolova prije odlaska na posao.&nbsp;
- Sekundarna dismenoreja - bolna menstruacija uzrokovana organskim razlozima kao što su endometrioza, miom ili polip materice - znači nesanicu, vrtoglavicu i nesvjestice. Žene gube svijest na radnim mjestima, ali ne mogu tražiti odsustvo jer se prirodni proces u našem društvu još uvijek smatra sramotom - ističu u saopštenju.
Posljedice su, kako dodaju, fatalne.
- Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine u 61 odsto slučajeva rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu. Strah od gubitka posla sprečava žene da idu na redovne ginekološke preglede. Ćutanje i neznanje ubijaju žene - navode u saopštenju.
Zakon o menstrualnom odsustvu predviđa pravo na dva dana mjesečno plaćenog odsustva uz medicinsku dokumentaciju i obavezu redovnih ginekoloških pregleda.
- Sedamdesetih godina, u pojedinim preduzećima u Crnoj Gori žene su imale ovo pravo. Naše bake su se izborile za prava koja mi danas nemamo. Pozivamo poslanike Skupštine, poslodavce i sve građane da podrže inicijativu za usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu - poručili su u saopštenju i dodali da "bol nije radna obaveza".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhQxW6A2EHB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Bol nije sramota": Pokrenuta inicijativa za usvajanje zakonskog rješenja o odsustvu za žene sa bolnom menstruacijom

Svakako moramo napomenuti PMS sindrom, predmenstrualni sindrom, gdje žena može da se suočava sa nekim emotivnim, psihološkim poteškoćama, kao neka vrsta i fizičkih poteškoća, gdje je više razdražljiva, sklona promjeni raspoloženja, gdje ima glavobolje, gdje ima neke druge fizičke simptome, koje mogu da joj isto tako otežavaju proces rada - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalistkinja ginekologije i akušerstva dr Željka Ralević.
Menstrualni bolovi i tegobe mogu značajno uticati na svakodnevne aktivnosti i radnu sposobnost žena, ali se o ovoj temi još uvijek rijetko govori u javnosti i na radnim mjestima. Sve više zemalja razmatra ili uvodi menstrualno odsustvo kao pravo zaposlenih žena.
Dismenoreja ili bolna menstruacija, kaže Ralević, i menometroragija, menoragija ili menstruacija koja je obilna, ili menstruacija u produženom trajanju kose sa uobičajenim fiziološkim procesom.
- Bolna menstruacija obično nije duža od jednog ili dva dana, kasniji tok krvarenja koji se dešava u menstrualnom ciklusu nije toliko bolan i u najvećem procentu slučajeva ako je ta menstruacija bolna ona traje jedan ili dva dana. Što se tiče produženog krvarenja ako je duže od deset dana možemo reći da se radi o nekom poremećaju menstruacije, ili ukoliko je ta menstruacija kraća nego na 21 dan, onda možemo reći da ta krvarenja su neka krvarenja u produženom intervalu dobijanja, na primjer, na dvadeset dana, neki duži vremenski period od nekoliko mjeseci, mogu ženu uvesti u anemiju i potencijalne probleme te vrste. Sve ostalo se smatra fiziološkim menstrualnim ciklusom koji traje, zavisno od žene, od tri do sedam dana, i dolazi u periodu od 21 do 35 dana, to smatramo normalnim menstrualnim ciklusom - rekla je Ralević.
U menstrualnom ciklusu nije zabranjena fizička aktivnost, podsjeća Ralević, jer se sportistkinje bave profesionalno sportom i nekim težim, kako navodi, fizičkim aktivnostima i imaju menstruaciju i izlaze na kraj sa tim.
Žene u ciklusu mogu imati poteškoće na poslu, smatra Ralević, u zavisnosti od radnog mjesta i posla koji obavljaju, i pitanje je, ističe ona, kako izlaze na kraj sa svim tim poteškoćama u tom fiziološkom procesu.
- Taj jedan ili dva dana može remetiti svakodnevnu aktivnost, pa tako i na radnom mjestu, ali je pitanje u kojoj mjeri da bi ometala svoj radni proces, to je pitanje radnog mjesta, i pitanje angažmana na radnom mjestu, tu negdje možemo da napravimo distinkciju - istakla je Ralević.
Španija je uvela menstrualno odsustvo i sigurna je, kaže sagovornica Budilnika, da ta zemlja ima mehanizme kontrole, jer mehanizmi kontrole koje Crna Gora ima nijesu adekvatni.
- Nemamo kapacitete da na taj način budemo sigurni da neće doći do zloupotreba. Namjerno govorim ne o menstrualnom bolovanju, nego odsustvu, i hoću da kažem da mi dan danas imamo žene koje dolaze za potvrdu kod ginekologa ako nijesu mogle zbog problema u menstruaciji otići na posao. Kod nas, kod ginekologa, mi to procjenjujemo, vi prosto vidite da li žena ima problem ili nema problem. Na kraju krajeva mi ginekolozi smo jedini koji možemo potvrditi da je ta žena u menstrualnom ciklusu i da svakako ima problem, ne samo da je u menstrualnom ciklusu, nego da ima problem u tom ciklusu, jer moramo reći da samo pet do 15 posto žena ima problematičnu menstruaciju, sve ostalo žene imaju fiziološki proces menstruacije, i nemaju smetnje u menstrualnom ciklusu. Kad žena dođe kod ginekologa ona ima problem i ginekolog može da joj otvori bolovanje, koje je na produženo krvarenje od nekih 3 do 7 dana, ili taj dan može da dobije potvrdu, ukoliko nije bila sposobna da ode na posao. Kako bismo mi to regulisali da poslodavac zna kad je svaka zaposlena &nbsp;žena u menstrualnom ciklusu, kada će ona dobiti, jer neke žene dobijaju po dva puta mjesečno, neka dobija jednom u tri mjeseca, pa će biti u njenoj glavi možda diskriminisana u odnosu na ovu koja dva puta u toku mjeseca koristi odsustvo. Ti mehanizmi kontrole kod nas, mislim da nijesu toliko jaki, i da možda treba poraditi na tome - zaključila je Ralević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fu_oqswmEgCE%3Fsi%3DJ_WmsM-rGCh7GnLq&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ralević: Samo pet do 15 odsto žena ima problematičnu menstruaciju, sve ostale imaju normalan fiziološki proces

Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničavaju na samo dva puta godišnje.
Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv režima Aleksandra Lukašenka mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.
Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka Jevgenija Dolgaja prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
Alena (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.
- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.
Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.
- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.
Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;
- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.
U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.
- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.
Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.
- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
Volha Loika (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.
- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
Tatsiana (promijenjeno ime) uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.
- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.
Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.
- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.
Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.
- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.
Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.
- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.
Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.
- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
Alena je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.
- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;
Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.
- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
Hana (promenjeno ime) je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.
&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.
- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.
Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;
- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
Darja Afanasjeva je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.
Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.
- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.
Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.
- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
Bivša novinarka Volha Klaskovskaia uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.
- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.
Za nju je to, kaže, bila noćna mora.
- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.
Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;
- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.
Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;
- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i Marija Kalesnikava, jedna od lidera bjeloruske opozicije.
Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;
Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.
Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.
Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;
Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.

Anja Ivanović

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a u tom procesu posebno mjesto imaju mladi, za koje je Evropska unija (EU) prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
 Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je danas ugostila saveznu ministarku za Evropu, integracije i porodicu Austrije, Klaudiju Plakolm.
 Navodi se da su Gorčević i Plakolm razgovarale o napretku Crne Gore u pregovaračkom procesu, važnosti reformi i podršci Austrije evropskoj perspektivi regiona, ističući da se evropski put ne mjeri samo usklađivanjem politika, već i sposobnošću društva da njeguje povjerenje, znanje i aktivno građanstvo.
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i sprovođenju reformi koje donose suštinske promjene građanima. U tom procesu, posebno mjesto imaju mladi – oni koji EU ne doživljavaju samo kao spoljnopolitički cilj, već kao prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti - poručila je Gorčević.
Plakolm je istakla da je posvećenost Crne Gore evropskim integracijama jasna i da Austrija nastavlja da bude snažan zagovornik proširenja Unije.
- Na predstojećoj investicionoj konferenciji „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se 14. i 15. oktobra održati na Luštici, Austrija će biti predstavljena sa pet velikih kompanija, u želji da dodatno produbi ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom u više sektora - navela je Plakolm.
Kako se navodi u saopštenju MEP, nakon zvaničnog sastanka su, u Njegoševom parku, uslijedili „Razgovori sa mladima - evropska perspektiva i izazovi članstva u EU“ sa mladim evropskim ambasadorima i učenicima Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Iz MEP su kazali da su mladi sa Gorčević i Plakolm razgovarali o budućim prilikama koje će članstvo u EU donijeti Crnoj Gori – od obrazovanja i profesionalnog razvoja, do pitanja kako spriječiti odliv mozgova i podstaći povratak znanja i iskustva u domovinu.
Gorčević je poručila da evropske integracije treba posmatrati kao zajednički projekat države i mladih ljudi.
- Evropski put nije samo usklađivanje propisa – to je šansa da našim mladima pokažemo da mogu uspjeti ovdje, u svojoj zemlji. Znanje i iskustvo koje stiču u državama članicama EU imaju najveći smisao kada se primijene kod kuće. Zato gradimo snažnije institucije, digitalnu administraciju i ekonomiju koja može da pruži prave prilike mladima - istakla je Gorčević.
Plakolm je dodala da Evropa treba da bude zajednica u kojoj se identitet čuva, a mogućnosti dijele.
- Mladi iz Crne Gore ne treba da biraju između Evrope i svoje domovine – članstvo u EU znači da mogu imati i jedno i drugo. Identitet se ne gubi integracijom, već se kroz nju jača. Evropa raste kroz različitost, a Crna Gora u tom pogledu ima mnogo da ponudi - kazala je Plakolm.
Kako je saopšteno, mladi učesnici su istakli da ih je razgovor sa ministarkama dodatno motivisao da razmišljaju o svojoj budućnosti u Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropskog puta zemlje.
- Ovaj momenat predstavlja značajnu šansu mladima za razmjenu mišljenja sa osobama na vodećim funkcijama u svojim državama. Kreiranje akademskog ambijenta rezultira produbljivanjem znanja i podrobnijim razumijevanjem procesa evrointegracija i funkcionisanja EU - kazao je mladi evropski ambasador Branko Danilović.
 Za učenicu Gimnazije „Slobodan Škerović“, Enu Durutović, razgovor sa Gorčević i Plakolm bio je prilika da se čuje glas mladih i da se povežu iskustva iz inostranstva sa mogućnostima u zemlji.

EU za mlade prostor solidarnosti i zajedničkih vrijednosti

Drugi dan pregovora u Šarm el-Šeiku usmjerenih na okončanje rata u Gazi zaključen je bez vidljivog napretka, prema riječima egipatskih izvora, dok je američki predsjednik rekao u Vašingtonu da postoje "realni izgledi" za mirovni sporazum.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara i posredovanje Egipta.
Viši egipatski zvaničnik upoznat sa pregovorima rekao je novinskoj agenciji DPA da je "situacija nepromijenjena u poređenju sa prvim danom", dok se i izraelsko i Hamasovo izaslanstvo čvrsto drže svojih pozicija.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika Trampa prema kojem bi borbe prestale, taoci bili oslobođeni, a pomoć bi se slivala u Gazu, još uvijek ima sporova između dviju strana.
Izvor tvrdi da delegacija Hamasa nastavlja sa zahtijevima za čvrstim garancijama da Izrael neće nastaviti svoje vojne operacije nakon puštanja talaca, insistirajući da rat mora biti potpuno zaustavljen prije bilo kakve razmjene.
Prema izraelskoj televiziji Al Qahera News, na popisu zarobljenika čije puštanje Hamas traži nalaze se i visokopozicionirane osobe poput Marvana Bargutija.
Hamas je takođe pozvao na razjašnjenje mehanizama i postupaka potrebnih da se provede Bajdenov mirovni plan, uključujući i garancije da se Izrael neće vratiti agresiji protiv Gaze.
&nbsp;Egipatski izvor dodao je da je izraelska delegacija dosad odbijala da raspravlja o zaustavljanju rata prije razmjene.
Izvor je najavio da bi se delegacija SAD, predvođena Stevenom Vitkofom, mogla pridružiti pregovorima u srijedu.
Posrednici se nadaju da će američko prisustvo pomoći u pritisku na izraelsku stranu da pokaže fleksibilnost po pitanju spornih tačaka - posebno zahtjeva za garancijama da se neće ponovno pokrenuti rat jednom kad taoci budu pušteni.

Drugi dan pregovora o Gazi prošao bez napretka

Najmanje deset ljudi poginulo je kada je klizište pogodilo autobus u indijskoj državi Himačal Pradeš, saopštili su zvaničnici.
Kako prenosi Anadolija, u objavi kancelarije glavnog ministra na društvenoj mreži X navodi se da postoji zabrinutost da bi još nekoliko ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Kako se dodaje, spasilačka operacija se nastavlja, a zvaničnici su dobili instrukcije da rasporede svu mehanizaciju.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je „ožalošćen gubitkom života usljed nesreće“.
- Moje misli su sa pogođenim ljudima i njihovim porodicama u ovom teškom vremenu. Molim se za brz oporavak povrijeđenih - rekao je Modi.
Posljednjih mjeseci, monsunske kiše su izazvale pustoš, uzrokujući bujične poplave i klizišta, uglavnom na sjeveru Indije.
Obilne monsunske kiše obično počinju u Indiji u junu, a završavaju se u septembru.

Najmajne deset poginulih u klizištu u Indiji

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: menstruacija