Sagovornici TV E: Političko predstavljanje borbe protiv kriminala dovelo do rekordnog broja pritvorenih

Crna Gora je prva u Evropi po broju pritvorenika i zatvorenika u odnosu na broj stanovnika. Advokat Zdravko Begović smatra da je takva situacija posljedica načina na koji se politički predstavlja borba protiv organizovanog kriminala. Govoreći u emisiji „Pro et Contra“ na Televiziji E o štrajku glađu u istražnom zatvoru, koji je počeo 1. septembra, Begović je ocijenio da se pritvor u Crnoj Gori prečesto određuje i produžava, dok se alternativne mjere gotovo uopšte ne primjenjuju.

Podsjetimo, pritvorenici traže da počnu da se primjenjuju alternativne mjere i da se prestane sa praksom pretvaranja pritvora u zatvorsku kaznu, čime im se, kako navode, uskraćuje pravo na pretpostavku nevinosti.

- Tražimo i da se u Skaj i Anom predmetima počne angažovati nezavisni sudski vještak digitalne telekomunikacione struke, kako to zakon nalaže, i da se ispoštuje stav zauzet od Evropskog suda pravde u Luksemburgu, koji je dao jasne instrukcije u postupanju prilikom izvođenja ovih dokaza. Zahtijevamo i da nam se dostavi cjelokupan originalni izvorni Skaj i Anom materijal, zajedno sa svim podacima i propratnim sudskim aktima koje posjeduju vlasti u Francuskoj, Nizozemskoj i SAD, jer trenutno ne egzistiraju u spisima predmeta - optužnica - navodi se, pored ostalog, u zahtjevima pritvorenika.

Begović naglašava da štrajk pritvorenika nije pritisak na pravosudni sistem.

Crna Gora prva u Evropi po broju pritvorenika i zatvorenika

Podsjetio je na podatke Savjeta Evrope, prema kojima je Crna Gora prva u Evropi po broju pritvorenika i zatvorenika u odnosu na broj stanovnika.

- Prosjek je u Evropi 100 pritvorenih i zatvorenih na 100.000 stanovnika, a u Crnoj Gori je to dvostruko više, odnosno 200. Po toj statistici, otprilike jedna četvrtina pripada pritvorenicima, dok su tri četvrtine zatvorenici. U Crnoj Gori je ta situacija obrnuta - više od 50 odsto je pritvorenika - naveo je Begović.

Dodao je da je u Istražnom zatvoru u Spužu više od 700 pritvorenika.

- To je nezapamćeno. Pritvori traju nevjerovatno dugo, vrlo lako se određuju, a još lakše produžavaju, a gotovo nikako se ne ukidaju - kazao je Begović.

Sve alternativne mjere, kako ističe, počev od kućnog pritvora i jemstva, često se ne primjenjuju.

- Kada se donese rješenje o prihvatanju jemstva i po godinu prođe dok ono ne postane pravosnažno i na kraju, nakon svih tih peripetija, sud odbije takvu molbu okrivljenog, odnosno njegovog branioca - dodao je advokat.

Surova je činjenica, kaže, da su uslovi u zatvoru ispod svih minimuma.

- U prostoriji od 20 kvadrata boravi 10 ili 12 ljudi, sa jednim toaletom i lavaboom 24 sata - ukazao je Begović, dodajući da nemaju primjedbe na rad zaposlenih.

- Imamo primjedbu na onu famoznu priču da se Palata pravde radi već godinama. Svaki od četiri ministra obećavao je novu lokaciju, a mi od toga nemamo ništa. Šezdeset odsto ljudi iz specijalnih predmeta nalazi se u pritvoru. Mi nijesmo bili spremni za specijalne predmete, postoje sistemski propusti. Treba organizovati specijalni sud koji bi imao dovoljno prostora. Mi u sudnicama sastavljamo kraj s krajem - poručio je Begović.

Pretpostavka nevinosti

Sagovornik TV E upozorava da se pritvorenici nalaze u agoniji.

- Pretpostavka nevinosti važi za svakoga, to je elementarni princip krivičnog prava. Ne možemo nekoga ko se nalazi u istražnom zatvoru oglasiti krivim prije pravosnažne presude. Sudije potpuno preziru sve te institute - kazao je Begović.

Pritvorenici koji štrajkuju, kako je naglasio, nijesu hajduci, već ljudi koji traže prava koja su im pogažena.

Borba protiv kriminala i pritvor kao politička poruka

Begović smatra da je do ogromnog broja pritvorenika došlo u periodu intenzivne borbe protiv organizovanog kriminala, ali da je ta borba, kako tvrdi, dobila i političku dimenziju.

- Zbog toga što je krenula akcija da se Crna Gora bori protiv organizovanog kriminala, pa su onda svakog ko je bio na nišanu poslali u istražni zatvor, a u međuvremenu niko nije imao hrabrosti da ukine pritvor kada su prestali osnovni razlozi - kaže Begović.

On smatra da se javnosti često šalje poruka da je svako ukidanje pritvora zapravo popuštanje prema kriminalu, iako to, kako ističe, ne znači oslobađanje okrivljenog.

- Svi instituti koji su alternativa pritvoru su zaključani, niko ne pomišlja da im da priliku da se brane sa slobode. Pritisak političke i laičke javnosti je prisutan kada se nekome ukine pritvor, kao da je taj neko oslobođen, a ne shvataju da je to samo trenutak kada je on pušten da se brani sa slobode - smatra advokat.

Pritvor se lako određuje, a teško ukida

Advokat Begović pojašnjava da je suština protesta pritvorenika to što se nalaze u pritvoru toliko dugo i što su, kako je kazao, sve konvencije bačene pod noge.

- Pritvor je nužna mjera radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka. Što je briga čovjeka koji se nalazi u istražnom zatvoru što država nema elektronske uređaje za nanogice? Zašto se jemstvo ne određuje? Miloš Medenica, koji je o jadu zabavio Crnu Goru, dva mjeseca prije isteka roka od tri i po godine, kada je po sili zakona morao biti pušten, nudio je jemstvo u iznosu od milion i po eura, imovinu bliskog rođaka koja nije bila sporna, a sud je bez razmišljanja odbio taj prijedlog. On je po sili zakona bio pušten i nakon toga je napustio Crnu Goru - navodi Begović.

Ne možemo, kako je naglasio, definisati pritvor kao kaznu.

- Mi smo u sudnici postali obične figure, bez značaja i težine. Onda su oni koji se nalaze u istražnom zatvoru kazali da im advokati više ne trebaju, jer je naša uloga u postupcima prestala da postoji. Prestala je da postoji zbog toga što svaki put kada predložimo da se ukine pritvor nakon dugog trajanja, tužilac kaže da se protivi i da se ništa nije promijenilo u odnosu na trenutak kada je pritvor određen - rekao je Begović.

Prema njegovim riječima, od prvog dana određivanja pritvora do isteka, rješenja budu identična.

- Samo se mijenjaju datumi, čak se nekad i previdi neka činjenica koja se u međuvremenu desila i koja je morala biti u tom rješenju. Ovo je vapaj tih ljudi i nas koji ih branimo. Podaci koje je iznio Savjet Evrope pokazuju da je Crna Gora riješila svakoga da pošalje u pritvor - kazao je Begović.

Evropski sud za ljudska prava

Podsjetio je na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj dužina boravka u pritvoru smanjuje pobudu okrivljenog da se da u bjekstvo.

- To je ono što obavezuje sud, da im da šansu poslije određenog vremena da se brane sa slobode. Prihvatite jemstvo, uzmite mu novac ili nekretninu i dajte mu priliku da vas ubijedi da je želio da se odaziva pozivima. Ako vas prevari, uzećete mu imovinu koja nije mala, a za nekoliko mjeseci po potjernici Interpola će ponovo doći i ostati do kraja - poručuje Begović.

Zahtjev za pritvor do pet godina nazvao političkom igrom

Zahtjev da pritvor traje do pet godina smatra pritiskom neznavenih.

- To je suprotno konvencijama o ljudskim pravima. To je politička igra, politikanstvo koje želi da predstavi određenu grupaciju kao borce protiv pravde i korupcije - ocijenio je Begović.

Kada je riječ o Skaj komunikaciji kao dokazu, Begović navodi da su na pretresima tražili stručnjaka koji će predstaviti istoriju takve vrste komunikacije, način na koji je pribavljena i podatke koji se tiču elektronskog dokaza.

- Taj neprekinuti lanac čuvanja, da se zna ko je poslao i sa kojeg telefona... Ništa od toga mi nemamo. Imamo samo Francusku koja nam je poslala Eksel tabelu koju bi mogao napraviti bilo ko. Kako na osnovu toga dati odbrani pravo da provjerava validnost, autentičnost i kvalitet tog dokaza? Na taj nivo smo dovedeni - poručio je advokat.

Upitao je da li je to zaista pravo odbrane na pravično i fer suđenje.

- Imamo hrpu Skaj dokumentacije koja je pribavljena na problematičan, čak i nezakonit način. Svaki dan imamo kontradiktornost u tim komunikacijama, da su navodno okrivljeni bili na brodu koji se nalazi na jednom okeanu, a odmah sljedeća poslije pet minuta da se nalaze na drugom brodu i okeanu kako plove i prebacuju drogu - naveo je Begović.

Brajušković: Imamo 750 pritvorenika

Generalni direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor u Ministarstvu pravde Stevan Brajušković ocjenjuje da štrajk glađu predstavlja ozbiljan problem, kojem se mora pristupiti sa velikom pažnjom.

- Prvenstveno u zaštiti zdravlja i života pritvorenika. Crna Gora se nalazi na istorijskom maksimumu kada je riječ o broju pritvorenika. Imamo 750 pritvorenika. Mislim da se to više nikada neće desiti na ovaj broj stanovnika - naveo je Brajušković.

On je dodao da je razlog za to borba protiv organizovanog kriminala, kao i da od ukupnog broja 25 odsto čine stranci.

- Treća kategorija koja utiče na taj broj su okrivljeni iz predmeta porodičnog nasilja, čak gotovo 15 odsto - pojasnio je Brajušković, dodajući da Ministarstvo pravde preduzima mjere u cilju rasterećenja pritvorskih jedinica.

Brajušković naglašava da država može i mora obezbijediti alternativnu mjeru nadzora.

- Raspolažemo sa određenim brojem elektronskih uređaja za kazne zatvora u prostorijama za stanovanje. Samo u prethodnoj godini dobili smo 370 presuda na izvršenje. Planirana je nabavka dodatnih uređaja i kadrovsko jačanje te direkcije. Procedure su jasne, dobro funkcioniše sistem. Sve kazne su izvršene u zakonskim rokovima - poručio je Brajušković.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović pojašnjava da ombudsman u ovim slučajevima postupa preventivno i reaktivno.

- Upoznati smo sa štrajkom koji je u toku. Prenatrpanost istražnog zatvora stoji, ali imamo djelove koji ispunjavaju zakonske minimume i one koje propisuju međunarodni standard. Institucija Zaštitnika nije zadovoljna režimom koji pritvorenici imaju. Tačno je da se nalazimo na istorijskom maksimumu, ukazuje se na nedostatak kapaciteta - ocijenila je Radović.

Suočavamo se, kako je kazala, sa posljedicama dugogodišnjeg zanemarivanja tog problema.

Dodala je da se već opterećen sistem dodatno opterećuje problemima koje prekobrojnost donosi.

Pritvorenici samo sat vremena na svježem vazduhu

- Godinama ukazujemo da pritvorenici provode maksimalno sat dnevno na svježem vazduhu, dok su 23 sata zaključani - istakla je ona.

Boravak u uslovima koji nijesu dostojni čovjeka, kako je naglasila, takođe predstavlja zlostavljanje i mučenje.

Mjere pritvora sprovoditi u humanim uslovima

Prema riječima Radović, ukoliko neko boravi više od dvije godine u istražnom zatvoru, to ne znači nužno povredu ljudskog prava.

- Međutim, ako neko boravi u nehumanim uslovima i mjesec dana, to će izvjesno značiti povredu. Sistem mora biti uređen tako da se mjere pritvora sprovode u humanim uslovima. Pravosuđe, odnosno cijeli postupak suđenja treba okončati u razumnom roku - ocijenila je Radović.

Advokat Begović je podsjetio da je ministar pravde Bojan Božović izjavio da pritvori traju neosnovano dugo, da se olako određuju i da se ne primjenjuju alternativne mjere.

- Ništa se ne radi na tome da oni budu kraći i da traju onoliko koliko je neophodno za trajanje krivičnog postupka. Pretpostavka nevinosti mora da se poštuje, ti ljudi moraju boraviti u uslovima dostojnim čovjeka. Pritvorenici na Zapadu borave u apartmanima, imaju kuhinju, govornicu, izlaze vikendima u bioskope i utakmice... Znam da smo daleko od toga, ali u našem istražnom zatvoru pritvorenici ličnim novcem kupuju televizore i klima uređaje - napominje Begović.

Vrtimo se u krug

Begović smatra da se na ovaj način vrtimo u krug, zbog čega smo i došli do istorijskog maksimuma.

- Svi instituti koji su alternativa pritvoru su zaključani, niko ne pomišlja da im da priliku da se brane sa slobode. Pritisak političke i laičke javnosti je prisutan kada se nekome ukine pritvor, kao da je taj neko oslobođen, a ne shvataju da je to samo trenutak kada je on pušten da se brani sa slobode - smatra advokat i dodaje da ne postoji pritvor koji se ukine, a da se o tome ne govori na loš način u javnosti.

- Otkazana su punomoćja, zbog čega će se stvoriti veoma teška i mučna situacija - poručio je Begović.

S druge strane, Brajušković vjeruje da ima mogućnosti za alternativne metode.

- Na osnovu podataka koje sam dobio, riječ je o tri odsto pritvorenika koji se tamo nalaze više od tri i po godine. Ne smatram da je zanemarljiv podatak, nego samo zbog javnosti govorim precizan podatak - dodaje on.

Poboljšanje uslova

Brajušković tvrdi da nije cilj države da se poveća broj kapaciteta koji će se popunjavati.

- Cilj je poboljšanje ambijenta i stvaranje humanih uslova za pritvorenike. Planirano je proširenje zatvora za kratke kazne koji će se koristiti za pritvorenike. Planirane su normativne izmjene kojima se ubrzava krivični postupak. Sklopljen je Memorandum sa Zaštitnikom ljudskih prava, iako je naša saradnja bila na visokom nivou i prije njega - kaže Brajušković.

Poglavlje 23

Kada je riječ o rješavanju problema, Radović ističe da je optimistična, jer su preporuke Komiteta za sprečavanje mučenja, koje tretiraju problematiku dugog trajanja pritvora i velikog broja pritvorenika, postale završno mjerilo za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 23.

- To nas je dodatno motivisalo da udružimo kapacitete u pronalasku rješenja. Vrhovni sud je uključen u rad radne grupe i dao je svoj doprinos. Pristupa se tom problemu multisektorski. Ovaj problem nije nastao preko noći, tako da se preko noći neće ni riješiti, ali hoće ako svi damo svoj maksimum - poručila je predstavnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

- Bez obzira na to da li je neko počinio krivično djelo, potrebno je poštovati pretpostavku nevinosti na svim nivoima - istakla je ona.

Borba protiv organizovanog kriminala

Govoreći o završnici pregovora i poglavljima 23 i 24, Begović smatra da su ona i dovela do toga da pritvorenici budu u UIKS-u po nekoliko godina, iako postoje opravdani razlozi da im se ukine pritvor.

- Zbog toga što je krenula akcija da se Crna Gora bori protiv organizovanog kriminala, pa su onda svakog ko je bio na nišanu poslali u istražni zatvor, a u međuvremenu niko nije imao hrabrosti da ukine pritvor kada su prestali osnovni razlozi - kaže Begović i dodaje da nije optimista da će sudovi zbog zatvaranja pregovaračkih poglavlja promijeniti odnos prema dužini trajanja pritvora i uslovima pod kojima je određen.

Ipak, očekuje da će neko iz sudstva smoći snage da razgovara sa pritvorenicima i zaista uradi nešto na rješavanju njihovih problema, koji su, kako navodi, objektivni.

- Krajnje je vrijeme da neko ozbiljno shvati vapaj tih ljudi i da pritvore počne ukidati, naravno u situacijama kada su opravdani. Molim ljude u pravosudnom sistemu da dobro razmisle i počnu davati šansu tim ljudima - naveo je Begović.

Brajušković zaključuje da nikome ne ide u korist odlaganje rješavanja problema sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodajući da se nada da ćemo iz ove situacije izaći.