<article> Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala  u subotu.Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.Direktor policije postavlja se na pet godina.</article>

&nbsp;Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala &nbsp;u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala  u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Jedna osoba je danas poginula u lavini u Alpima, u italijanskoj regiji Južni Tirol prenose mediji u toj zemlji.
Prema prvim informacijama, do lavine je došlo na visini od oko 2.500 metara, dok se grupa planinara vraćala u dolinu Aurina, javila je agencija Ansa.
Nastradao je jedan muškarac, dok njegova supruga nije povrijeđena.
Na njega se obrušio snijeg, a lavina ga je nosila 200 do 300 metara, navela je agencija.
Na lice mjesta upućeni su spasilački tim sa helikopterom, kao i karabinjeri i vatrogasci.

Jedna osoba poginula u lavini u Alpima

Džinovska sekvoja na sjeveroistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svijetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda, saopštili su upravnici imanja Kragsajd, gde se drvo nalazi.
Drvo, visoko 44,8 metara, okićeno je uz pomoć dizalice sa kranom od 51 metra, a za dekoraciju je korišćeno 1.320 raznobojnih LED sijalica povezanih sa više od 800 metara kabla, dvije velike ukrasne mašne i tri punjive baterije, prenosi Tanjug.
Sekvoja, stara oko 150 godina, poznata je među zaposlenima kao “džin”.
Sekvoja je prošle godine proglašena najvišom prirodnom novogodišnjom jelkom u Velikoj Britaniji, a pripreme za sticanje svjetskog rekorda trajale su oko godinu dana.

Stara sekvoja postala Ginisova rekorderka

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je da će podržati novi napad na Iran ako ta zemlja pokuša obnoviti svoj program balističkih raketa.
- Čujem da se Iran ponovo pokušava naoružati, a ako je to istina, morat ćemo ih srušiti. Srušit ćemo ih. Uništićemo ih potpuno - rekao je Tramp uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Predsjednik je dodao da bi „odmah“ podržao napad na Iran ako pokuša ponovo razviti svoje nuklearne kapacitete, savjetujući toj zemlji da umjesto toga teži „dogovoru“ sa SAD-om.
- To je pametnije. Mogli su sklopiti dogovor prošli put prije nego što smo, znate već, izveli veliki napad na njih - dodao je.
Podsjetimo, Sjedinjene Države su ranije ove godine bombardovale tri nuklearna postrojenja u Iranu, u napadu koji je Tramp od tada isticao kao veliki vojni uspjeh.
Međutim, Netanjahu je posljednjih sedmica upozoravao da Iran ponovo proširuje svoj program balističkih raketa, te se očekuje da će ove sedmice iznijeti argumente Trampu da bi uskoro mogla biti potrebna dodatna akcija.
Tramp je također komentarisao i navode iz Rusije da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina.
Izjavio je da ga je ruski predsjednik u ponedjeljak ujutro, tokom telefonskog poziva, informisao o napadu ukrajinskih dronova čija je meta navodno bila jedna od njegovih rezidencija, poručivši da taj potez „nije dobar“, iako je Kijev odmah odbacio ove optužbe.
- Ovo nije pravo vrijeme. Jedna je stvar biti u ofanzivi, jer oni jesu u ofanzivi. Druga je stvar napasti njegovu kuću. A o tome sam danas saznao od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga - rekao je.
Američki predsjednik je priznao da je „moguće“ da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao: „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“.
Ovi komentari predstavljaju Trampove prve izjave o ovom pitanju otkako je ruski ministar vanjskih poslova iznio tu optužbu.
- Zapravo sam tek čuo o tome, ali ne znam detalje. To bi bilo loše. To ne bi bilo dobro - rekao je novinarima.
Tramp je inače opisao svoj razgovor s Putinom kao „produktivan“, iako je naveo da i dalje postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se posredovalo u postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Jedna osoba poginula u lavini u Alpima

Stara sekvoja postala Ginisova rekorderka

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

PRATITE TVe UŽIVO