<article>Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Bijelog Polja 3. januar – Dan oslobođenja i Dan opštine, ističući istorijski, privredni i strateški značaj tog grada za Crnu Goru i region.- Sjeverna kapija naše države bila je i ostala jedno od najznačajnijih slobodarskih, interkulturalnih i tranzitno-privrednih čvorišta Crne Gore, sa strateškim značajem za region i šire -  naveo je Spajić, poručivši da će nastavkom i završetkom kapitalnih projekata, uz paralelnu diverzifikaciju lokalne privrede, dodatno biti osnažene razvojne vrijednosti Bijelog Polja.Premijer je naglasio da će, uz dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti, standarda i praksi koje se primjenjuju u državama članicama EU, kao i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, Bijelo Polje u narednom četvorogodištu dočekati završetak kompletne druge dionice auto-puta i unapređenje željezničke infrastrukture. To će, kako je naveo, omogućiti da proizvodnja i ponuda lokalne preduzetničke zajednice budu u potpunosti tržišno iskorišćene.Spajić je istakao i da su podizanje limske obaloutvrde, izgradnja šetališta i ugradnja odvoda otpadnih voda, realizovani uz podršku Vlade i Svjetske banke, primjer održivog razvoja ne samo Bijelog Polja, već i cijele Crne Gore.- Otkriti i učiniti vidljivim, dostupnim, zaštićenim i bezbjednim sve nacionalne ljepote i vrijednosti ključ je našeg daljeg evropskog rasta i prosperiteta - poručio je premijer, izražavajući uvjerenje da će u narednom periodu biti više projektnih inicijativa i većih izdvajanja iz Kapitalnog budžeta.Posebno je ukazao na činjenicu da je izdvajanjem 15 miliona eura za rekonstrukciju Opšte bolnice započet jedan od najznačajnijih projekata u oblasti zdravstva u sjevernom regionu.- Uz želju da u 2026. godini, koju smo označili kao prelomnu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ostvarimo veliki nacionalni cilj na dobro svih građanki i građana, još jednom vam čestitam 3. januar - zaključio je Spajić.</article>

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Bijelog Polja 3. januar – Dan oslobođenja i Dan opštine, ističući istorijski, privredni i strateški značaj tog grada za Crnu Goru i region.
- Sjeverna kapija naše države bila je i ostala jedno od najznačajnijih slobodarskih, interkulturalnih i tranzitno-privrednih čvorišta Crne Gore, sa strateškim značajem za region i šire - &nbsp;naveo je Spajić, poručivši da će nastavkom i završetkom kapitalnih projekata, uz paralelnu diverzifikaciju lokalne privrede, dodatno biti osnažene razvojne vrijednosti Bijelog Polja.
Premijer je naglasio da će, uz dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti, standarda i praksi koje se primjenjuju u državama članicama EU, kao i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, Bijelo Polje u narednom četvorogodištu dočekati završetak kompletne druge dionice auto-puta i unapređenje željezničke infrastrukture. To će, kako je naveo, omogućiti da proizvodnja i ponuda lokalne preduzetničke zajednice budu u potpunosti tržišno iskorišćene.
Spajić je istakao i da su podizanje limske obaloutvrde, izgradnja šetališta i ugradnja odvoda otpadnih voda, realizovani uz podršku Vlade i Svjetske banke, primjer održivog razvoja ne samo Bijelog Polja, već i cijele Crne Gore.
- Otkriti i učiniti vidljivim, dostupnim, zaštićenim i bezbjednim sve nacionalne ljepote i vrijednosti ključ je našeg daljeg evropskog rasta i prosperiteta - poručio je premijer, izražavajući uvjerenje da će u narednom periodu biti više projektnih inicijativa i većih izdvajanja iz Kapitalnog budžeta.
Posebno je ukazao na činjenicu da je izdvajanjem 15 miliona eura za rekonstrukciju Opšte bolnice započet jedan od najznačajnijih projekata u oblasti zdravstva u sjevernom regionu.
- Uz želju da u 2026. godini, koju smo označili kao prelomnu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ostvarimo veliki nacionalni cilj na dobro svih građanki i građana, još jednom vam čestitam 3. januar - zaključio je Spajić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

Bijelo Polje

Društvo

Spajić: Sjeverna kapija Crne Gore u fokusu kapitalnih projekata i evropskog razvoja

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Bijelog Polja 3. januar – Dan oslobođenja i Dan opštine, ističući istorijski, privredni i strateški značaj tog grada za Crnu Goru i region.
- Sjeverna kapija naše države bila je i ostala jedno od najznačajnijih slobodarskih, interkulturalnih i tranzitno-privrednih čvorišta Crne Gore, sa strateškim značajem za region i šire -  naveo je Spajić, poručivši da će nastavkom i završetkom kapitalnih projekata, uz paralelnu diverzifikaciju lokalne privrede, dodatno biti osnažene razvojne vrijednosti Bijelog Polja.
Premijer je naglasio da će, uz dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti, standarda i praksi koje se primjenjuju u državama članicama EU, kao i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, Bijelo Polje u narednom četvorogodištu dočekati završetak kompletne druge dionice auto-puta i unapređenje željezničke infrastrukture. To će, kako je naveo, omogućiti da proizvodnja i ponuda lokalne preduzetničke zajednice budu u potpunosti tržišno iskorišćene.
Spajić je istakao i da su podizanje limske obaloutvrde, izgradnja šetališta i ugradnja odvoda otpadnih voda, realizovani uz podršku Vlade i Svjetske banke, primjer održivog razvoja ne samo Bijelog Polja, već i cijele Crne Gore.
- Otkriti i učiniti vidljivim, dostupnim, zaštićenim i bezbjednim sve nacionalne ljepote i vrijednosti ključ je našeg daljeg evropskog rasta i prosperiteta - poručio je premijer, izražavajući uvjerenje da će u narednom periodu biti više projektnih inicijativa i većih izdvajanja iz Kapitalnog budžeta.
Posebno je ukazao na činjenicu da je izdvajanjem 15 miliona eura za rekonstrukciju Opšte bolnice započet jedan od najznačajnijih projekata u oblasti zdravstva u sjevernom regionu.
- Uz želju da u 2026. godini, koju smo označili kao prelomnu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ostvarimo veliki nacionalni cilj na dobro svih građanki i građana, još jednom vam čestitam 3. januar - zaključio je Spajić.

Na Dvorskom trgu, na maglovitom Cetinju, danas su u 15 sati tradicionalno bajička bratstva Martinović i Borilović u tišini, u znak pijeteta prema 23 žrtve cetinjskih masakara, naložili badnjake, dok su iz Cetinjskog manastira odjekivala zvona i muzika sa razglasa. Ispred Manastira sviraju gusle.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150128_ea107c70afcca2f3eb85dbf97a9c0fc602bd8f7471c79f2507fe32aa179d2c23.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150128_ea107c70afcca2f3eb85dbf97a9c0fc602bd8f7471c79f2507fe32aa179d2c23" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="dvor"><figcaption>Foto: Antena M/ Duško Mihailović</figcaption></figure>

U tišini naloženi badnjaci na Dvorskom trgu dok je iz Cetinjskog manastira odjekivala muzika

Pojačan nadzor tržišne inspekcije tokom novogodišnjih praznika dao je konkretne rezultate, saopštio je tržišni inspektor Besim Musić, prenosi Agencija Mina.
On je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, naveo da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u saradnji sa Koordinacionim tijelom za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, organizovalo pojačane kontrole u periodu od 30. decembra do 2. januara na teritoriji cijele Crne Gore.
U tom periodu izvršeno je 136 inspekcijskih nadzora, a u 61 slučaju utvrđene su nepravilnosti. Po tom osnovu izdato je prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 30,28 hiljada eura, prenosi portal Vijesti.
Musić je istakao da je riječ o relativno malom broju privrednih subjekata koji su kršili Zakon o unutrašnjoj trgovini, posebno kada je riječ o radu tokom državnih praznika.
Samo u dva slučaja utvrđeno je nepoštovanje zabrane rada za vrijeme praznika, a oba su zabilježena na primorju.
„Većina nepravilnosti odnosila se na neisticanje cijena, nedostupnost poslovne dokumentacije i neadekvatno obavještavanje potrošača o robi“, kazao je Musić.
On je dodao da se izrečene kazne u najvećem broju slučajeva brzo naplaćuju, te da se čak 98 odsto kazni plati u roku od osam dana, koristeći zakonsku mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa.
Tržišna inspekcija je tokom praznika sarađivala sa drugim inspekcijskim službama i Upravom policije, a pojačani nadzori biće nastavljeni i u narednim danima.

Izrečene kazne od preko 30 hiljada eura

Evropski čelnici upravo su objavili zajedničku izjavu u kojoj poručuju da Grenland pripada njegovim stanovnicima te da isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o njegovoj budućnosti. Izjava je objavljena što su američki predsjednik Donald Tramp i njegov ključni savjetnik Stiven Miler posljednjih dana ponovno otvorili pitanje američkog preuzimanja te arktičke teritorije.
Izjava dolazi nakon što je Trump u intervjuima poručio da Sjedinjenim Državama "treba Grenland", dok je Miler izjavio da bi Grenland "trebao biti dio SAD-a" te utvrdio da se "niko neće ratovati s Amerikom za budućnost Grenlanda", što je izazvalo snažne reakcije u Evropi.
Današnju zajedničku izjavu su potpisali francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španski Pedro Sančez, britanski Kir Starmer i danska premijerka Mete Fredriksen. Zajedničku izjavu, među ostalima, potpisali su francuski predsjednik Makron i britanski premijer Starmer.
<h3>Zajednička izjava evropskih čelnika</h3>
- Arktička sigurnost ostaje ključni prioritet za Evropu i od presudne je važnosti za međunarodnu i transatlantsku bezbjednost. NATO je jasno dao do znanja da je arktička regija prioritet te da evropski saveznici pojačavaju svoje djelovanje. Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoju prisutnost, aktivnosti i ulaganja kako bismo Arktik održali sigurnim i odvraćali protivnike. Kraljevina Danska - uključujući Grenland - dio je NATO-a. Bezbjednost na Arktiku stoga se mora osiguravati zajednički, u saradnji s NATO saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, uz poštovanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti. Sjedinjene Države ključan su partner u tom nastojanju, kao NATO saveznik i kroz odbrambeni sporazum između Kraljevine Danske i Sjedinjenih Država iz 1951. godine. Grenland pripada njegovim ljudima. Isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda - stoji u zajedničkoj izjavi.
<h3>Tramp i Miler zaoštrili retoriku</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih je dana više puta ponovio da Sjedinjene Države "apsolutno trebaju Grenland", ne isključujući mogućnost jednostranih poteza. Njegov ključni savjetnik Stiven Miler izjavio je za CNN da Grenland "treba biti dio SAD-a" te utvrdio da "niko neće ratovati protiv Amerike" zbog tog pitanja. Te izjave dodatno su uznemirile evropske saveznike, naročito nakon američke vojne operacije u Venecueli, koja je podstaknula strahove da Vašington prijetnje više ne iznosi samo retorički.
<h3>"Ako SAD vojno napadne drugu zemlju NATO-a, tada sve staje"</h3>
Danska premijerka Mete Frederiksen ranije je upozorila da Trampove izjave treba shvatiti ozbiljno, dok su brojni evropski zvaničnici poručili da bi svako zadiranje u suverenitet Danske i Grenlanda predstavljalo direktno kršenje međunarodnog prava i temeljnih načela NATO saveza.
- Želim jasno reći da ako SAD odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, tada sve staje, uključujući NATO i time bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je.
Evropski čelnici u zajedničkoj izjavi jasno su dali do znanja da neće odstupiti od obrane tih načela, naglašavajući da sigurnost Arktika mora počivati na međunarodnom pravu, savezništvu i poštovanju suvereniteta država.

Evropski lideri odgovorili Trampu: Grenland pripada njegovim stanovnicima

U emisiji „Budilnik“ na Televiziji E bavimo se aktuelnim temama koje su obilježile početak godine i otvorile ključna društvena pitanja.
Obilne padavine koje su ponovo pogodile Crnu Goru stavile su na test spremnost sistema i izazvale brojne probleme širom zemlje. Analiziramo koliko su institucije spremne da odgovore na krize i da li su naučene lekcije iz prethodnih iskustava.
Od reformi koje na papiru djeluju obećavajuće, do izazova koji se svakodnevno osjećaju u praksi – otvaramo pitanje stanja u pravosuđu i sagledavamo koji su bili najveći testovi sa kojima se ovaj sektor suočavao tokom 2025. godine.
Poseban fokus stavljamo i na položaj novinara, pitajući da li će 2026. godina donijeti veću bezbjednost i slobodu rada za one koji i dalje djeluju pod pritiscima i prijetnjama.
Na kraju, razgovaramo o ulozi građana – koliku su snagu pokazali tokom prethodne godine i da li su dovoljno uključeni u procese koji oblikuju društvo u kojem živimo.
„Budilnik“ – teme koje bude pitanja i otvaraju dijalog.

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

Nišavić: Ukoliko mi se nešto desi za to su odgovorni Asanović i Knežević

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Spajić: Sjeverna kapija Crne Gore u fokusu kapitalnih projekata i evropskog razvoja

Tagovi

U tišini naloženi badnjaci na Dvorskom trgu dok je iz Cetinjskog manastira odjekivala muzika

Izrečene kazne od preko 30 hiljada eura

Evropski lideri odgovorili Trampu: Grenland pripada njegovim stanovnicima

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

PRATITE TVe UŽIVO