Država koja ne umije da sprovede presudu izgubila je autoritet. Premijer Milojko Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je istakao da bjekstvo pravosnažno osuđene bivše tužiteljke Lidije Mitrović predstavlja još jedan dokaz dubokih slabosti vladavine prava u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo više nije incident, već obrazac ponašanja koji urušava povjerenje građana i vodi ka potpunom raspadu sistema. Kada država ne može da sprovede osuđeno lice u zatvor, onda nema vladavine prava. Postoje samo alibi izjave i prebacivanje krivice, dok građani gledaju kako pravna država prestaje da postoji - naglasio je Milatović.
Premijer je, kako doodaje, dužan da obezbijedi da institucije rade, a ne da se raspadaju pred očima građana Crne Gore.&nbsp;
- Više nije moguće da se krije iza birokratije, ni iza lanaca komande, ni iza fraza. Ovo je njegov posao, njegova Vlada i njegova odgovornost, jer ništa nije uradio kada je pobjegao Miloš Medenica - rekao je Milatović.
Zato, kako je kazao, zahtijeva da premijer odmah razriješi i smijeni odgovorne, ali i da tužilaštvo pokrene radnje kako bi odgovarali pred zakonom.&nbsp;
- Nije ovo zanemarivanje radnih zadataka, u pitanju je kriminal i korupcija. Ostavke više nijesu opcija, jer su zakasnili. Smjene odmah, i javno saopštavanje ko je zakazao, ko je bio zadužen, ko je kontrolisao, ko nije radio posao. Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Premijer danas ima izbor: da smijeni odgovorne, ili da sam preuzme odgovornost - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović o bjekstvu Mitrović: Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost

Međunarodna finansijska korporacija IFC (Svjetska banka) daje punu podršku Vladi Crne Gore da se tenderski proces za crnogorske aerodrome, započet prije sedam godina, okonča u najboljem interesu države i građana, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i generalnog direktora IFC-a Makhtara Diopa u Dubaiju, tokom Svjetskog samita Vlada, na kome premijer učestvuje na poziv predsjednika Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladara Dubaija, šeika Mohameda bin Rašida Al Maktuma.
Kako je ocijenjeno tokom sastanka, tenderski proces koji je, nakon višegodišnjeg zastoja, pokrenula 44. Vlada, bio je transparentan i u skladu sa međunarodnim standardima.
Premijer Spajić je rukovodstvo IFC-ja upoznao sa projektima koje Crna Gora sprovodi i planira u oblasti saobraćajne infrastrukture, prije svega nastavaka izgradnje preostalih dionica auto-puta Bar - Boljare, obilaznice oko Budve, modernizacije željeznice.
- Saobraćajna infrastruktura i dostupnost preduslov je ukupnog ekonomskog razvoja i regionalne povezanosti i Crna Gora u ovom trenutku ima niz projekata u ovoj oblasti. Takođe, u toku je niz inicijativa i projekata na polju zelene tranzicije, čiiji je cilj jačanje energetske efikasnosti, smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu i ubrzanje prelaska ka održivim i inovativnim rješenjima- istakao je premijer.
IFC je iskazao spremnost da pruži podršku Crnoj Gori kroz finansijske instrumente, tehničku pomoć i ekspertizu, čime se osnažuje partnerski odnos i otvaraju nove mogućnosti za realizaciju razvojnih projekata u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
- Napredak koji Crna Gora ostvaruje je ohrabrujući. Reforme daju rezultate i računajte na našu podršku i u budućnosti- poručio je Diop premijeru Spajiću.
Razmotrena je mogućnost saradnje i u okviru projekata iz različitih oblasti, planiranih u okviru realizacije međudržavnih sporazuma.
Na sastanku sa generalnim direktorom IFC-a bili su i ministarka javnih radova Majda Adžović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac, šefica Kabineta Tanja Musterović.

Diop Spajiću: Ohrabruje napredak Crne Gore, puna podrška za završetak tenderskog procesa za aerodrome

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i članica Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Anđela Jakšić-Stojanović demantovala je izjave poslanika i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića o navodnoj komunikaciji između predstavnika PES-a i Demokratske partije socijalista (DPS), kao i tvrdnje da ima bilo kakav kontakt sa potpredsjednikom DPS-a Jevtom Erakovićem u vezi sa mogućom saradnjom, ocjenjujući ih kao apsolutno netačne i neosnovane.
Kako je navela Jakšić-Stojanović saopštenju, javni istupi i politički potezi Milana Kneževića objektivno doprinose jačanju narativa Demokratske partije socijalista o mogućnosti povratka u izvršnu vlast.
- Posebno u trenutku kada se iz redova DPS-a takvi istupi tumače kao destabilizacija aktuelne Vlade. U tom kontekstu, stiče se utisak da gospodin Knežević bira DPS kao saveznika u borbi protiv vlade u kojoj je do juče bio, dok ga DPS očigledno prihvata kao novog lidera opozicije - poručila je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Svjesna je, kaže, političke potrebe gospodina Kneževića da javnosti i svojim biračima objasni određene političke odluke i stavove koje zastupa u dužem periodu, uključujući i one koji nijesu u potpunosti usklađeni sa deklarativno podržanim ciljem ubrzanja evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
- Ipak, neprihvatljivo je da se u tom kontekstu iznose netačne tvrdnje koje dovode u vezu moje ime i partiju kojoj pripadam sa navodnim političkim dogovorima koji ne postoje. Zbog toga još jednom jasno ističem da ni ja lično, niti Pokret Evropa sad, nemamo bilo kakve kontakte ili komunikaciju o kojoj gospodin Knežević govori - poručila je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je naglasila da ni ona, niti partija kojoj pripada, ni na koji način ne doprinose narušavanju odnosa unutar parlamentarne većine.&nbsp;
- Suprotno tome, Pokret Evropa sad ostaje posvećen stabilnosti parlamentarne većine i odgovornom političkom djelovanju u interesu građana i evropske budućnosti Crne Gore. Pozivam gospodina Kneževića da se, umjesto putem medijskih nastupa, zajedničkim i odgovornim djelovanjem fokusiramo na ostvarenje strateškog cilja Crne Gore – članstva u Evropskoj uniji, u skladu sa već prihvaćenim i potpisanim principima definisanim u Barometru 26 - zaključila je ona u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-u-ponedjeljak-predajemo-predloge-o-drzavljanstvu-jeziku-i-trobojci-dovoljno-je-da-glasaju-pes-demokrate-i-zbcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakšić-Stojanović: Tvrdnje Kneževića o komunikaciji PES-a i DPS-a netačne; DPS ga prihvatio za lidera opozicije

Evropska takmičenja su odgovornost i sjajna prilika da se na domaćem terenu promoviše sport, mladi i država, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je nakon sastanka sa predsjednikom Karate saveza Igorom Ognjenovićem i generalnim sekretarom Veljkom Brnovićem, na društvenoj mreži X napisao da je ponosan što će Crna Gora u bliskoj budućnosti biti domaćin velikih evropskih takmičenja.
Spajić je naglasio da je izvjesno da će Crna Gora 2028. godine biti organizator kontinentalnog karate šampionata, a postoji šansa da bude suorganizator EP u odbojci i vaterpolu.
- Ponosni smo što će naši sportisti u godinama pred nama učiniti Crnu Goru pozornicom evropskih takmičenja! Poslije gotovo četiri decenije bićemo domaćini Evropskog prvenstva u karateu – 2028. godine. Sa predstavnicima Karate saveza saglasili smo se da su evropska takmičenja odgovornost i sjajna prilika da na domaćem terenu promovišemo sport, mlade, državu - napisao je Spajić.
On je kazao da crnogorski karatisti, kroz rezultate koje ostvaruju, fer-plej, disciplinu, posvećenost i poštovanje pravila, upravo na najbolji način promovišu vrijednosti na kojima počiva EU kojoj se Crna Gora priključije.

Spajić: Evropska takmičenja sjajna prilika za promociju sporta i države

Vještačenja i inspekcijski nadzor u rožajskim šumama, saznaje Portal ETV, okončan je, a epilog ovog procesa je zabrinjavajući - krivične prijave će biti podnešene protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja. U beskompromisni obračun sa takozvanom šumarskom mafijom ušli su načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i koji lično rukovode kontrolama u crnogorskim šumama. Njih dvojica u sukobu su sa ministrom Vladimirom Jokovićem, a Miloš Rajković, kojeg je 6. novembra prošle godine Vlada čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume, dolazi iz Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Kankaraš i Delić kadrovi su Pokreta Evropa sad, stranke čiji je lider premijer Milojko Spajić, koji ih, međutim, do sada „nije čuo“ o pohari crnogorskih šuma i vezama čelnika institucija sa šumarskom mafijom. A Delić je juče na svom Fejsbuk profilu objavio i uznemirujuće svjedočenje o praćenju, prijetnjama, zasjedama, ali i pucnjavi tokom inspkecijskog nadzora i kontrola sječe u šumama, kao i ćutanju tužilaštva na sva ta dešavanja. <h2>POD PRATNJOM „FLASTERA“</h2> - ... Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na bjesomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprijekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“ – objasnio je on. O iskustvima iz Rožaja napisao je da dok su u, u gazdinskoj jedinici Crnja - Ibarac, radili kontrolu, „pojavili su se momci (zbog magle im nijesmo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas“. - U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nijesu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao: „Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu – napisao je Delić. Objasnio je da su sve vrijeme nadzora imali „flastere“ – vozila koja su ih pratila. -... Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave – prenio je jedno od iskustava u Rožajama. Milioni kubika drvne mase, kategoričan je on, (podsjećajući da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. - Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama – kategoričan je Delić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Decidiran je da „u tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima)“. <h2>SVJEDOČENJE ROŽAJACA</h2> Početkom januara Portal ETV objavio je tekst upozoravajući da su rožajske šume meta organizovanog kriminala. - Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – saopštili su Rožajci koji su nam se pismom obratili, upozoravajući da su posljedice sječe šuma već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Kazali su da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“. - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – smatraju oni. Rekli su da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“, dok se šteta „mjeri milionima eura“. U pismu su precizno objasnili i šemu pljačkanja rožajskih šuma, direktno targetirajući šefa Područne jedinice Rožaje, ali i odjeljenja koja su brutalno poharana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Portal ETV je u fazi pripreme tog teksta posalo pitanja i Jokovićevom resoru, kao i rožajskom tužilaštvu, ali su nas ignorisali. <h2>TRI PRIJAVE OD OKTOBRA</h2> Međutim, tri dana pošto smo uputili pitanja saopštenjem su se oglasili Kankaraš i Delić, ističući, pored ostalog, da su od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Saopštili su tada sa su u saradnji sa policijom u Beranama procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, da je krivična prijava tužilaštvu podnešena protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su tada Kankaraš i Delić, ukazujući na pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja grupe Rožajaca iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući, pored ostalog, da se „sve sječe, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama“. - Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – istakli su u saopštenju i konstatovali da je „najgori utisak od svega činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama“. Zbog organizovanog pustošenja rožajskih šuma, uz podršku ljudi iz Uprave za šume, prije nekoliko godina dostavljena je prijava i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nema dostupnih informacija da li su se bavili ovim slučajem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Vjera Ljuljđuraj

Anja Ivanović

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

Zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi, kako je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade, nijesu uvršteni u dnevni red današnje sjednice pošto to nije dozvolio premijer Milojko Spajić.
Partija Milana Kneževića uslovila je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je, prije današnje sjednice, kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-srpski-jezik-pitanje-za-skupstinu-ucjenjivacki-model-saradnje-nece-biti-dozvoljen-nijednoj-politickoj-strukturi-u-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima DNP-a: Za identitetska pitanja adresa je Skupština, priča o Botunu je završena

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Spajić: Serbian language is an issue for Parliament, blackmail will not be allowed for any political structure in power

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivanje neće biti dozvoljeno nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom prostoru pod zaštitom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/inspektorke-ipak-nijesu-trazile-statuu-pavla-durisica-u-manastiru"> Pobjeda</a>.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, što proizilazi iz Rješenja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: „Naše inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U suštini, što se nas tiče, naša nadležnost se time završila“.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao „apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe“.
- Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi izašle inspektorke da utvrde da li je to tako, da završe proceduru - &nbsp;kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodišnjih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija završila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premještanje „faktička radnja trećih lica“ van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke „predsjednik opštine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana“.
- U odnosu na dio koji se odnosi na premještanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, što je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon što je utvrđeno da je po rješenju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premještanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužilaštvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije -navedeno je u obrazloženju Rješenja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu baštinu Dušica Šljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premještanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rješenja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
- Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija – kazala je Šljivančanin.
Na insistiranje novinara da ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, Šljivančanin je odgovorila: „Predmet je pred tužilaštvom, tako da ne, nijesmo“.
Spomenik Pavlu Đurišiću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premješten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kršenje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa zaštitu države još od 1956. godine, za što nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru prošle godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premještanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko „sklanjanje“, već kao njegovo ponovno postavljanje u zaštićenom prostoru, što podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmještanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đurišića i drugih koje smatra „junacima“. U međuvremenu je spomenik navodno „ispario“ i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to više nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista – urušavanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je nedavno usvojene zakone, uz oštru poruku da se u Skupština Crne Gore propisi koji direktno utiču na život građana donose bez čitanja i suštinske rasprave.
Kako je naveo u obraćanju javnosti, aktuelni saziv Parlamenta pokazuje ozbiljan deficit odgovornosti i demokratske kulture.
– Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine – poručio je Milatović.
On je istakao da će se, dok god je ovakav sastav Parlamenta, zakoni donositi bez čitanja i ozbiljne rasprave, te da njihovo vraćanje poslanicima ne bi imalo nikakvog efekta.
– Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer očekivanje da ih poslanici pročitaju i ozbiljno razmotre očigledno ne daje rezultate – kazao je predsjednik.
Milatović je naglasio da su Crnoj Gori neophodne otvorene izborne liste, kako bi građani mogli birati predstavnike koji istinski zastupaju njihove interese i aktivno učestvuju u kreiranju budućnosti države.
Osvrćući se na napade koji su, kako je rekao, usmjereni protiv njega, predsjednik je poručio da iza njih stoje lični animoziteti i borba za očuvanje vlasti.
– Upravo oni koji vode kampanju protiv mene dokazali su da su najveći protivnici istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore – naveo je Milatović.
U obraćanju je detaljno ukazao i na ključne prepreke na evropskom putu države.
– Svi u Crnoj Gori znaju istinu: put ka EU koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda, stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, netransparentni ugovori sa Ujedinjeni Arapski Emirati koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koče slaba ekonomija, partijsko zapošljavanje, nepostojanje zakona o Vladi i Skupštini, izbori u Šavniku koji traju već četiri godine, izostanak izborne reforme i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim funkcijama – poručio je predsjednik.
Na kraju je zaključio da je, nažalost, zajednička osobina i bivših i sadašnjih vlasti to što, umjesto poštovanja evropskih pravila i demokratskih standarda, biraju kratkoročne interese i, kako je naveo, „sjaj Dubaija“ ispred evropske budućnosti Crne Gore.

Milatović proglasio zakone: Sjaj Dubaija preči i bivšoj i sadašnjoj vlasti od evropskih pravila, zakoni se donose žmureći

Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš proslavila je 158 godina rada nizom kulturnih sadržaja koji su okupili veliki broj posjetilaca, potvrđujući značaj ove ustanove u kulturnom životu Cetinje. Popodnevni program započeo je u 12 časova u prostoru biblioteke, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Bibliotekarka i kulturološkinja Saša Božović govorila je o svakodnevnom radu sa knjižnim fondom, stručnoj obradi građe, programima za djecu i mlade, kao i o potrebi stalnog osmišljavanja novih sadržaja koji će privući čitaoce. – Biblioteka je prerasla kapacitete postojećeg objekta i potreban joj je savremen prostor, prilagođen svim generacijama korisnika – istakla je Božović. Razgovor sa prosvjetnim radnicima i književnicima vodio je književnik i publicista Božidar Proročić, a učestvovale su profesorice Slavka Daković i Ivana Mitorvić. – Knjiga je jedino mjesto gdje učenik može da zastane i misli bez pritiska brzine savremenog života – kazala je Daković. – Čitanje nije školska obaveza, već lično iskustvo koje mlade uči da razumiju svijet i sebe – poručila je Mitorvić. U programu su učestvovali i učenici srednjih i osnovnih škola. Andrea Turčinović govorila je o romanu „Prokleta avlija“, dok je Petar Popović poručio da je – knjiga uvijek bliža srcu nego ekran. Učenik Matija Roganović istakao je da mu čitanje pomaže da maštom putuje i pronalazi unutrašnji mir.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205070248_d6622e8f92adc9c7a5828b65fdc52ce66922e1a3a780c30f564388dc9c045950" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="biblioteka"></figure>  Direktorica biblioteke Ana Radonjić uručila je zahvalnice ustanovama i pojedincima koji kontinuirano sarađuju sa bibliotekom – Osnovnoj školi „Njegoš“, Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“, RTV Cetinje i dugogodišnjoj korisnici Mariji Dragićević. <h3>Autorsko veče „Istina ima lice čovjeka“</h3> Drugi dio programa počeo je u 17 časova autorskim večerom novinara i publiciste Dragan Mitov Đurović pod nazivom „Istina ima lice čovjeka“. Sala je ponovo bila ispunjena, a veče je proteklo u toploj i neposrednoj atmosferi. Razgovor sa autorom vodio je Božidar Proročić, dok je komunikolog i istraživač društvenih pojava Željko Rutović ukazao na profesionalni integritet i širinu autorskog izraza Đurovića. Đurović je kroz anegdote i reportaže nastajale tokom 55 godina rada evocirao ljude, mjesta i događaje širom Crne Gore, posebno se osvrnuvši na doajena cetinjskog novinarstva Radovana Jablana, podsjećajući na vrijeme kada se novinarski zanat učio na terenu i kroz neposredan kontakt sa ljudima. Bibliotekarka Ksenija Janković podsjetila je da je biblioteka otvorena za sve generacije i društvene slojeve, naglašavajući da je tihi, svakodnevni rad zaposlenih ključan za očuvanje jezika, kulture i identiteta. Obilježavanje 158 godina Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ proteklo je u znaku knjige, sjećanja i dijaloga, potvrđujući njenu trajnu ulogu kao kulturnog središta Cetinja.

Autorsko veče Dragana Mitova Đurovića povodom jubileja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je svim opštinama u Crnoj Gori inicijativu da, u okviru svojih nadležnosti, pokrenu postupak sistematske provjere personalnih dosijea zaposlenih u organima, službama i preduzećima čiji je osnivač opština.
Kako se navodi u saopštenju, cilj inicijative je utvrđivanje ispravnosti obrazovnih isprava na osnovu kojih su zaposleni zasnovali radni odnos, ali i jačanje povjerenja građana u rad lokalnih samouprava.
Iz CGO-a podsjećaju da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u maju 2024. godine formiralo Međuresorsku radnu grupu za provjeru obrazovnih isprava, nakon nalaza nadležnih državnih organa o postojanju značajnog broja spornih diploma.
– To dodatno naglašava potrebu da i lokalne samouprave preduzmu konkretne mjere kako bi se obezbijedila zakonitost i poštovanje profesionalnih standarda, te da poslove od javnog interesa obavljaju isključivo stručna i kvalifikovana lica – ističe se u saopštenju.
CGO upozorava da izostanak sistemske kontrole diploma može imati ozbiljne posljedice, uključujući pad kvaliteta javnih usluga, narušavanje ugleda obrazovnog sistema, stvaranje nejednakosti među zaposlenima i slabljenje povjerenja javnosti u institucije.
S druge strane, sprovođenje provjera doprinijelo bi većoj transparentnosti rada opštinskih organa, jačanju profesionalnih standarda, institucionalnom integritetu i povjerenju građana.
Iz CGO-a pozivaju opštine da uspostave saradnju sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija radi verifikacije diploma, kao i da u okviru lokalnih samouprava formiraju posebne komisije ili radne grupe zadužene za provjeru personalnih dosijea zaposlenih po organizacionim jedinicama.
Takođe se preporučuje da javnost bude blagovremeno informisana o rezultatima sprovedenih provjera, u skladu sa principima transparentnosti i odgovornosti, kao i da se objedini utvrđeno stanje kroz poseban registar verifikovanih obrazovnih isprava.
U slučajevima utvrđenih nepravilnosti, CGO smatra da je neophodno pokretanje odgovarajućih postupaka u skladu sa važećim propisima.
– Nadamo se da će opštine ovu inicijativu razmotriti sa dužnom pažnjom, imajući u vidu nesporan javni interes dugoročnog jačanja zakonitosti, profesionalnosti, depolitizacije i transparentnosti rada – navodi se u saopštenju.
Inicijativu je potpisala viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.

Tag: milojko-spajic