Premijer Milojko Spajić kazao je da je Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zbog čega predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nije pozvan na otvaranje rekonstruisanog puta Vrulja - Mijakovići.
- Što se tiče protokola i otvaranja dionice puta - Uprava za saobraćaj je prava adresa. Oni su se bavili tim ko treba da bude pozvan, a ko ne treba možete njih da pitate. Bio sam pozvan na taj događaj, ne znam o čemu se radi - kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara u Vili Gorica, nakon susreta sa premijerom Velikog Vojvodstva Luksemburga Lukom Fridenom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prokomentarisao je to što je i to što je Vraneš saopštio da će dva nova mosta na putu Mijakovići – Vrulja nositi nazive kralja Aleksandra Karađorđevića i kralja Petra I Karađorđevića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada se bavi pravljenjem puteva, mostova, neki drugi krštavanjem mostova, tako da izgleda smo podijelili uloge - kazao je Spajić.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zašto Vraneš nije pozvan na otvaranje puta

Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

1250x600

1084x550

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Premijer Milojko Spajić treba da pođe na sastanak narednih dana sa Botunjanima i stavi moratorijum na izgradnju postrojenja u Botunu, dok ugovor i projekat ne ugledaju svjetlost dana, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
- Projekat i ugovor niko u opštini Zeta i u Botunu nije vidio, a vjerujem i 95 odsto građana Podgorice. Onog trenutka kad budemo vidjeli ugovor i projekat moći ćemo da jasno formulišemo šta je moguće, a šta nije moguće, šta je realno, a šta nije”, rekao je Knežević tokom gostovanja u emisiji “Klub Aplus”.
Knežević tvrdi da Spajić nije zakazao sastanak sa Botunjanima.
- To su moje informacije. Spajić je rekao da mu Botunjani upute zahtjev za taj sastanak, a poznavajući Botunjane, oni mu taj zahtjev neće uputiti. Nekoliko puta su Spajića pozivali na sastanak da dođe ili u Botun ili da ih primi u kabinet. To sam ja mu saopštio i na premijerskom satu - podsjetio je Knežević.
<h2>“Situacija u Botunu može da eskalira, postaviće kamione i traktore, NATO neće moći da ih makne”</h2>
Knežević smatra da Spajić kao prvi čovjek izvršne vlasti mora da pokaže odgovornost i državničku mudrost jer, kako poručuje, situacija u Botunu može da eskalira.
- Ako gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kaže da će se na Botun krenuti hajdučki, sigurno će naići na neku vrstu pasivnog otopora. Tamo će biti djeca i starci, narod će postaviti traktore, kamione, bagere, rovokopače… To NATO neće moći da makne. A Botunjane pogrešno predstavljaju kao krezube divljake koji su opsjednuti mojom pojavom i slušaju samo mene - rekao je Knežević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Knežević primjećuje da pregovori oko kolektora u Botunu traju, pa se prekidaju.
- Nadam se da ćemo doći do kompromisnog rješenja koje neće ugroziti zdravlje građana Botuna i Gornje Zete. Zato pozivam Spajića da nastavi dijalog i da dođemo do rješenja. Moja namjera je da afirmišem dijalog i da pozovem Spajića da nastavi dijalog sa Mujovićem. Neka ne prestaju da traže rješenja. Ja sam nepopravljivi sam optimista i moje je da vjerujem do kraja - poručuje Knežević.
<h2>“Iza izgradnje kolektora se krije korupcija, ali za Mujovića to ne mogu da tvrdim”</h2>
Predsjednik DNP-a ocjenjuje da iza izgradnje kolektora krije korupcija i to od strane elemenata i bivše i sadašnje vlasti.
- Za Mujovića ne mogu to da tvrdim, iako smo preko medija razmijenili mnogo politički nekorektnih poruka i kvalifikacija. Bilo je toga i sa jedne i sa druge strane. Najviše sumnjam na Vodovod i na jednog čovjeka iz Vodovoda koji samo što nije uzeo levor da puca u nas na jednom sastanku kad smo rekli da smo protiv izgradnje. Tolika je tog dana bila nervoza i histerija - tvrdi Knežević.
<h2>“Razgovore nastaviti bez prijetnji datumima i najava rušenja šatora”</h2>
Knežević savjetuje da razgovore oko kolektora treba nastaviti i bez prijetnji datumima, bez najava rušenja šatora, represija i načina na koji će država da pokaže snagu.
- Svaki put kad je država pokušavala da pokaže snagu, to joj se obilo o glavu. Nadam se da to neće ovaj put biti u Zeti - kazao je predsjednik DNP.
Knežević ukazuje da je bolje sačekati još godinu dana i zadovoljiti potrebe i mještana Botuna i Zete i Podgorice, nego ulaziti u nešto što teško može da se predviti.
- Ograđujem se ako sam pogrešno razumio Mujovića, pošto smo juče kratko razgovarali u holu Skupštine, ali ako on nije vidio sve stavke ugovora, smatram da ima prostora za dogovor - rekao je predsjednik DNP-a.
Drago mu je što su Mujović i mještani Botuna razgovarali u, kako je kazao, kulturnoj i civilizivanoj atmosferi.
- Neka se malo ta tenzija između Zete i Podgorice smanji. Počeli smo da se gledamo na krv i na nož, a do juče smo jedno bili - rekao je Knežević.
<h2>“Mujoviću sam poručio da se neću povući; nemamo gdje nazad – nazad je groblje”</h2>
Predsjednik DNP-a je ponovio da će, ukoliko policija krene na mještane Botuna, predložiti Predsjedništvu DNP-a izlazak iz državne i lokalne vlasti.
- Ako ne dobijem podršku, podnijeću ostavku na poslaničku funkciju i na mjesto predsjednika DNP-a i idem u Zetu. Ako im je lakše da biju narod i da ja ne budem u vlasti, neka im je srećno - poručio je Knežević.
Dodao je da je Mujoviću poručio da ide do kraja i da od borbe neće odustati.
- Neću se povući. Zakleli smo se: ko izda, iskopa’ se. Ja izdati neću. Ne zbog toga što sam tvrdoglav i što imam neki kapric u glavi, već zato što želim da se borim za živote tih ljudi. Mi nemamo gdje nazad. Nazad je groblje - zaključio je Knežević.

Knežević: Na Botunjane gledaju kao na divljake koji su opsjednuti mnome; Spajić da stavi moratorijum na izgradnju kolektora

Rekonstrukcijom magistralnog puta od Slijepač mosta do ulaza u Berane, kroz projekat Lepenac - Ribarevina - Poda - Berane, osigurana je bezbjednija, brža i udobnija veza Bijelog Polja i Berana i obezbijeđena moderna pristupna saobraćajnica budućem auto-putu Bar - Boljare, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić, saopšteno je iz kabineta premijera.
On je zajedno sa potpredsjednikom Vlade za infrastrukturu Milunom Zogovićem, ministratkom saobraćaja Majom Vukićević i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem ozvaničio završetak rekonstrukcije ove saobraćajnice.
Ukupna dužina rekonstruisane trase od Slijepač Mosta do ulaza u Berane iznosi 35 kilometara, ugovorena vrjednost radova je 35,7 miliona eura (bez PDV-a), a projekat je finansiran od strane Evropske investicione banke (EIB).
- Rekli smo da će Berane i vasojevićki kraj biti saobraćajno čvorište i upravo se to ostvaruje. Rekonstrukcija ove važne saobraćajnice osigurava bezbjedniju, bržu i udobniju vezu Bijelog Polja i Berana. Nakon više od pola vijeka, obnovljeno je 35 kilometara magistralnog puta u sklopu projekta Lepenac - Ribarevina - Poda - Berane- kazao je premijer Spajić i dodao
Ističu da je ovo najveća rekonstrukcija putne infrastrukture u Crnoj Gori do sada, a ujedno, ova modernizovana saobraćajnica biće i pristupna ruta auto-putu Bar - Boljare. Ovaj posao realizovali smo uz podršku Evropske investicione banke, a još je projekata pred nama.
Potpredsjendik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović istakao je da je, što se tiče razvoja infrastrukture na sjeveru, nedavno rekonstruisan put Mateševo- Andrejevica preko prevoja Trešnjevik, pokrenuta žičara u ski-centru Štedim u Rožajama, otvorena dionica puta Vrulja- Matijevići prema Pljevljima, te da je danas ozvaničena rekonstrukcija regionalnog puta koji koriste gotovo sve opštine na sjeveru.
- Ovo je jedan od velikih infrastrukturnih projekata i jedna od upečatljivijih investicija za razvoj sjevera. Sve ono što je ova Vlada obećala građanima sjevera Crne Gore - da će se promijeniti odnos prema tom regionu i da investicije stižu na sjever, to se ispunjava i stvaraju se uslovi i za druge vrste investicija- istakao je Zogović.
Kako je rekao, pored regionalnih i magistralnih puteva, druge dionice auto-puta, za koju se uskoro očekuje izvođač radova, 44 Vlada je opredjelila veliki iznos novčanih sredstava za razvoj lokalne putne infrastrukture koja se realizuje preko opština.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kazala je da slijedi još značajnih investicija u sjeverni region i opštinu Berane.
- Radiće se put Berane Rožaje ukupne dužine 30 kilometara, put Berane Andrijevica, uz već rekonstruisani put preko Trešnjevika. Ima dovoljan broj investicija za ovaj kraj što potvrđuje našu opredijeljnost za razvoj infrastrukture, posebno na sjeveru Crne Gore- kazala je Vukićević.
Vuksanović je pojasnio da su radovi na projektu rekonstrukcije dionica Lepenac - Ribarevina, Ribarevina - Poda i Poda - Berane počeli 1.08.2023. godine.
- Završetak radova definisan aneksom je bio 28.12.2025. godine, tako da smo ovaj posao završili i prije roka. Izvođač radova je konzorcijumom Štrabag-Bemax- rekao je Vuksanović.
Radovi su podrazumjevali zamjenu kolovozne konstrukcije na cjelokupnoj dionici puta, izradu potpornih zidova, sanaciju i rekonstrukciju kosina, mostova i tunela, sanaciju nekoliko klizišta, a riješen je i odvod kako površinskih tako i podzemnih voda.
Tokom izvođenja radova, a na zahtjev lokalnog stanovništva, naknadno su urađeni trotoari i ulična rasvjeta u dužini od skoro 10 kilometara, u vrijednosti od oko tri miliona eura.
Ovim se u značajnoj mjeri povećala bezbjednost kroz naseljena mjesta, a rekonstruisana je i izgrađena nova vodovodna mreža na pojednim dionicama.
Rekonstrukcija podrazumjeva i ugradnju nove horizontalne i vertikalne signalizacije, kao i ugradnju novih sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja.
Sa završenim radovima na ovoj dionici stanovnici ovog dijela Crne Gore dobiće modernu saobraćajnicu koja će povećati nivo usluge i bezbjednost saobraćaja na ovom cijelu putne mreže Crne Gore.

Spajić: Najveća rekonstrukcija putne infrastrukture do sada - Berane postaje saobraćajno čvorište sjevero-istoka Crne Gore

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš nepoželjan za Spajića

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Spajić: Put Vrulja - Mijakovići smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike da je odluku o uvođenju viza građanima Turske generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić.
Odbor je danas saslušao potpredsjednika Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova magistra Ervina Ibrahimovića na temu "Narušavanje bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom na temelju odluke Vlade Crne Gore o okidanju bezviznog režima.
Ibrahimović je na samom početku, prije usvajanja Dnevnog reda, negodovao zbo formulacije naslova teme saslušanja.
- Ne možemo narušiti odnose na ovaj način na prijateljskom državom - kazao je Ibrahimović. &nbsp;
Nikolić je podsjetio na govor Ambasadora Turske u kojem je najavio i recipročne mjere ako ne povučemo ovu odluku.&nbsp;
- Kakve posljedice bi povuklo povlačenje tih recipročnih mjera? Imamo puno ljudi koji se liječe u Turskoj, koji održavaju ekonomske odnose sa tom državom - istakao je on.
Istakao je da razumije da Ibrahimović ne može odgovarati za saopštenja Uprave policije jer je očigledno Vlada na osnovu netačne informacije policije "posegnula za repertoarom ovih mjera".
- Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage - dodao je Nikolić.
<h2>Ibrahimović: Pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije</h2>
Ibrahimović je kazao da naslov teme nije odgovarajući.&nbsp;
- Ne želeći da polemišem oko ovoga, mislim da je pretenciozno. Odnosi Crne Gore i Republike Turske su sveobuhvatni... ono što treba sve nas da hrabri da su ti odnosi kvalitetni i od interesa za obje države. Donekle ste u pravu - treba biti oprezan, ne treba testirati prijateljstvo, riječ je o velikoj državi. Srećni smo da je danas toliko interesovanje turskih investitora i turista - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije.
Dodao je da incident treba da nas zabrine gdje ovo društvo ide
- Ministri iz BS-a nijesu glasali za uvođenje viza. Iz razgovora sa premijerom jasno sam čuo da želi unapređenje odnosa sa Turskom, a u planu je i njegova posjeta toj državi. Ono što se desilo te noći - to treba da nas zabrine, da se zapitamo kuda ovo društvo ide. Vidjeli smo izlive ksenofobije, govor mržnje, uništavanje dobara turskih državljana. Pozivam sve da budu odgovorni pri davanju izjava, direktno se 'bildovalo' raspoloženje određenih struktura u društvu sa negativnim porukama - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović dodaje da ga raduje što ni premijer nema različite poglede na politiku Vlade kada su u pitanju evropske integracije i NATO ali isto tako i odnos s Republikom Turskom.&nbsp;
Kako je kazao, odnosi sa Turskom i dalje su na dinamičnom nivou.
- I ono što će vas sigurno interesovati da imamo preko 60 potpisanih međunarodnih normativnih akata sa Turskom i dalje naše institucije sarađuju - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
<h2>Nikolić: Važno potcrtati da je problem bio u državnim institucijama</h2>
Posljedice u izvjesnom smislu nastupile su onog trenutka kada je Vlada uvela vize za državljane Turske. Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage, kazao je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić.&nbsp;
Nikolić je kazao da je važno potcrtati da je problem bio u državnim institucijama.
- Čije je obavještenje da su u incidentu učestvovali turski državljani dalo povoda za ono što se dešavalo kasnije na ulicama gradova Crne Gore. Jer su se ljudi navodno spontano organizovali na mržnji prema turskim državljanima, a u stvari je kampanja pripremana mnogo ranije.&nbsp;
Nikolić je podsjetio na izjavu da u Crnoj Gori borabi preko 120 hiljada turskih državljana.&nbsp;
- Na kraju se ispostavilo da ih ima 12 hiljada. Ako opasne i zapaljive izjave, posebno odluke dolaze od državnih institucija pa i Vlade Crne Gore, onda je logično da se narušavaju dobri odnosi sa Turskom - poručio je Nikolić.&nbsp;
<h2>Laković: Mediji pogrešno intepretirali izjavu ambasadora Turske&nbsp;</h2>
Nađa Laković (PES) kazala je kako je situacija osjetljiva, ali da je "ekspanzija Turaka u Crnu Goru" počela 2014.
- Mi od tada nijesmo imali ni migracionu politiku, ni mehanizam kontrole. Privremena mjera koja je uvedena - donekle je dobra jer su se pojedini neželjeni likovi odstranili iz Crne Gore. Zašto smo ih imali? Jer prethodna vlast nije uspostavila nikakav mehanizam da se zaštiti Crna Gora i njeni građani. Smatram da su mediji pogrešno interpretirali izjavu ambasadora Turske. Da je Turska htjela da uvede neke mjere, uradila bi to - istakla je ona.
Kazala je da osuđuje lksenofobiju koja je bila na ulicama Crne Gore.&nbsp;
- Smatram da to nije Crna Gora u kojoj živimo, već neka vještački nametnuta situacija. Vjerujem da se to više neće ponoviti. S druge strane, naši odnosi sa Turskom, koji su vjekovima povezani – tradicionalno, porodično i ekonomski – ne mogu biti narušeni. Imamo ljude koji se tamo liječe, kao i veliku dijasporu. Da je Turska željela da uvede sankcije Crnoj Gori, uradila bi to odmah - istakao je Nikolić.&nbsp;
Nikolić je dodao i kako su tokom Kristalne noći 1938. u susret progonuu Jevreja na sličan način lomljene prodavnice čiji su oni bili vlasnici, poredeći to sa nedavnom situacijom u Crnoj Gori.
<h2>Mugoša: Znači, bivša vlast je kriva što su priveli Turke umjesto Azerbejdžanaca?</h2>
Boris Mugoša (SD) kazao je kako se ponekad zapita šta će mu politika - jer se ne može čudu načuditi.&nbsp;
- Jer ovo što slušam, ja ne mogu više čudu da se načudim. Ja sam 2020. otišao u opoziciju. Ovo je decembar 2025. I onda neko kaže da smo mi krivi što krajem 2025. državljanin Azerbejdžana uradi ono što je uradio, a zbog toga država pritvori državljanina Turske, 40 i nešto Turaka stavi uza zid, kao one slike što smo gledali u onim slikama tragičnim - uvede vize sljedeći dan, i onda smo mi krivi za to. Ja ne znam - ja sam zbunjen, dokle više ovo čovječe - upitao je on.
On je pitao može li iko da ima argumente za onu bruku koja se desila onih dana.
- I ne smijemo da je relativizujemo - ono je bruka. Ono govori da ne postoji sistem, da ne postoji Vlada, kad ono radi - ne postoji. Pričamo o odnosima sa Turskom, pa TIKA je od 2007. u Crnoj Gori. Odnosi su išli uzlaznom putanjom do 2020. godine - dodao je Mugša.&nbsp;
Pojašnjava da je Vlada puna neodgovornosti i neznanja.&nbsp;
- Zato ja pitam ministra ko je predložio odluku na Vladi da se ponovo varte vize. Recite mi imenom i prezimenom ko je predložio tu odluku, koja mu nadležnost to predlaže i da li je on imao mišljenje MVP - kazao je Mugoša.&nbsp;
Mugoša je upitao i "što treba da se desi u Crnoj Gori da neko kaže - ljudi pogriješili smo".&nbsp;
- Kod nas odgovaraju medicinske sestre, portir, onaj na pisarnici za urušavanje sistema. To je ova Vlada i parlamentarna većina. Zato ja oću da znam sistemski ko je pogriješio - poručio je Mugoša. &nbsp;
Mugoša je naglasio da turski državljani nijesu među najbrojnijima u Crnoj Gori, niti prednjače među strancima koji su izvršili krivična djela, pa je pitao zašto se reagovalo samo u ovom slučaju, a ne i ranije.
- Imajte političke hrabrosti da crnogorskoj javnosti odgovorite i kažete ko je predložio na Vladi odluku o ukidanju bezviznog režima građanima Republike Turske - rekao je Mugoša Ibrahimoviću, ali je ministar izbjegao odgovor.

Vjera Ljuljđuraj

Zirojević: Generalni sekretar predložio uvođenje viza Turskoj

Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je može li Crna Gora da uđe u Evropsku uniju 2028 godine. Sagovornici su bili Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje u Podgorici, i Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka.
Bilo je riječi o velikim pohvalama koje zvaničnici Evropske unije upućuju Crnoj Gori za njen napredak na evropskom putu, da li će zbog toga Crna Gora postati članica Evropske unije prije svih drugih kandidata, zašto je Brisel toliko naklonjen Crnoj Gori i da li zbog toga vladajućoj koaliciji oprašta njene greške i slabosti.
Razgovaralo se i o tome zašto i pored velikog napretka na evropskom putu opada povjerenje građana u Evropsku uniju, kakvu ulogu u tome igraju prosrpski mediji, kome u vladajućoj koaliciji nije interesu da Crna Gora u kratkom roku postane članica Evropske unije, koliko nedavni nacionalistički incidenti kvare evropski imidž Crne Gore, zašto Srbiji nije u interesu da Crna Gora prije nje uđe u Evropsku uniju, da li bi Aleksandar Vučić preko svojih saveznika u Crnoj Gori mogao da uspori crnogorsko napredovanje na evropskom putu, kao i o tome kako se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
Karabeg: U posljednje vrijeme iz Brisela stižu velike pohvale Crnoj Gori za njen napredak na putu ka Evropskoj Uniji. Smatra se da je najviše napredovala od svih kandidata i da ima šansu da prije svih postane članica Evropske unije. Da li vas iznenađuju tolike pohvale?
Uljarević: Nije to iznenađenje jer je proces pristupanja EU postao primarno politički. Takve poruke su prije svega podsticaj Crnoj Gori, a u vremenu kada se Evropska unija suočava sa brojnim geopolitičkim izazovima jako joj je potrebna priča o uspjehu jednog kandidata. Evropska unija želi da oživi politiku proširenja prema Zapadnom Balkanu i tako parira uticajima Rusije, Kine, pa i Turske. Ali važno je da ne miješamo pohvale sa garancijama. Iako je Crna Gora dosta napredovala u formalno-tehničkom pogledu, ključni reformski zahvati su još daleko od završenih. Ako je Crna Gora sada najbolja u razredu loših učenika, to ne znači da je zaista spremna za članstvo u Evropskoj uniji.
Vujović: Mislim da su izjave zvaničnika Evropske unije potpuno očekivane. Brisel želi da Crnu Goru pogura ka članstvu u Evropskoj uniji jer ona zbog njene veličine i geostrateškog značaja na Zapadnom Balkanu predstavlja idealan izbor za novu članicu. Međutim, jedno su pohvale, podsticaji i ohrabrenja, a drugo kako će se stvari odigrati u trenutku kad se okončaju pregovori. Onda slijedi ratifikacija, kada države članice u parlamentima i eventualno i na referendumima donose odluku da li da podrže članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
<h2>Njemački optimizam</h2>
Karabeg: Izgleda da je najoptimističnija Njemačka. Njen ministar spoljnih poslova Johan Vadeful ovih dana je u Podgorici izjavio kako postoje realni izgledi da Crna Gora do 2028. postane članica Evropske unije.
Uljarević: Bilo je dosta optimizma u izjavi njemačkom ministra inostranih poslova, međutim nisam sigurna da je 2028. realan rok, niti da je to godina za koju se i Evropska unija vezuje. Podsjetila bih da je Kaja Kallas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, nedavno rekla da je 2030. mnogo realniji rok. Mislim da pohvale treba uzimati više kao prijateljski pritisak da se ubrzaju reforme naročito kada je riječ o vladavini prava, ali nisam sigurna da vladajuća koalicija u Crnoj Gori to razumije na adekvatan način.
Karabeg: Dok je njemački ministar izuzetno optimističan u pogledu prijema kandidata, Marta Kos, komesarka za proširenje, govori o probnom periodu za kandidate prije nego što uđu u Evropsku uniju. Da li se to odnosi i na Crnu Goru?
Vujović: Ne vjerujem da se to odnosi na Crnu Goru jer Crna Gora ima jasnu proevropsku većinu u javnom mnjenju, a i u parlamentu i kad je riječ o poslanicima vladajuće koalicije i o poslanicima opozicije. Crna Gora je proevropski orijentisana zemlja za razliku od Srbije gdje ni u javnosti, ni u parlamentu ne postoji istinska proevropska većina. Zemlje u kojima dominira ruski uticaj, a to je Srbija, ali i neke zemlje kao što je Moldavija koje lako mogu da skliznu u sferu ruskog uticaja, kao što se to desilo sa Gruzijom, predstavljaju rizičan su izbor za Evropsku uniju. Zbog toga mislim da se priča o probnom periodu odnosi na te zemlje, a ne na Crnu Goru. Međutim, to ne znači da će Crna Gora izbjeći takav scenario ukoliko proces pregovora ne okonča do kraja 2006, odnosno sredine 2027. godine. Mnogo je protivnika plana da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine. Ima ih u Crnoj Gori, ima ih u regionu, a i na globalnom nivou. Kad je riječ o regionu, Tirana radi na tome da uspori pregovore Crne Gore i Evropske unije, a Beograd da ih potpuno zaustavi. S druge strane, u Crnoj Gori je na vlasti koalicija koja nije sposobna da odgovori na političke izazove i igre koje se igraju kako oko Crne Gore tako i u njoj samoj.
<h2>Pad povjerenja</h2>
Karabeg: Zašto i pored tolikog napretka Crne Gore na evropskom putu opada povjerenje građana u Evropsku uniju? Ono je i dalje veliko, ali nije kao što je bilo. Za pola godine palo je za 14 procenata - sa 83 na 69 posto. Otkud tako nagli pad?
Uljarević: Mi imamo medije koji direktno ili indirektno plasiraju proruski narativ i šire dezinformacije što ima uticaj na eroziju povjerenja u Evropsku uniju. S druge strane, funkcioneri često prebacuju odgovornost na Evropsku uniju kada treba da donesu neke nepopularne odluke. Evo sad imamo proteste mještana povodom izgradnje kolektora u Botunu, a zvaničnici pravdaju tu odluku time da to moramo da uradimo zbog Evropske unije umjesto da iznose argumente o korisnosti tog projekta. Uostalom, građani vide diskrepancu između pohvala, koje stižu iz Evropske unije crnogorskim institucijama, i njihovog lošeg iskustva s tim institucijama. Kad vidimo ko su nam danas u vlasti vodeći Evropejci, teško se oteti utisku da je evropski put za njih farsa.
Vujović: Mislim da je nerealna brojka da je preko 80 posto građana podržavalo Evropsku uniju. U Crnoj Gori postoji tradicionalna podjela na prozapadno i prosrpsko, odnosno prorusko, biračko tijelo koje je dominantno antievropski orijentisano. Prilikom promjene vlasti 2020. prosrpski orijentisani građani gledali su sa simpatijama na Evropsku uniju jer su je vidjeli kao saveznicu u konsolidaciji vlasti prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Međutim, kako se je Crna Gora počela da približava Evropskoj uniji, krenula je antievropska kampanja koja je u počeku bila tiha, ali je sve glasnija kako se povećavaju šanse Crne Gore za prijem. To se već desilo u Srbiji. U Srbiji je nekad većina građana bila za Evropsku uniju, a sada svega trećinu biračkoga tijela podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Do toga je došlo kontinuiranom kampanjom dezinformacija medija koji su pod kontrolom predsjednika Vučića. Sad imate sličnu situaciju u Crnoj Gori gdje se u dijelu medija, koji su pod kontrolom kompanija iz Srbije, vodi antievropska kampanja.
<h2>Pristup moru</h2>
Karabeg: Može li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić preko svojih saveznika u Crnoj Gori da uspori napredovanje Crne Gore ka Evropskoj uniji? Vučiću, koji se sada jače okrenuo ka Evropskoj uniji i koji stalno priča kako je Srbija najspremnija za ulazak u Evropsku uniju, sigurno bi smetalo da Crna Gora uđe prije Srbije.
Uljarević: Vučić to kontinuirano pokušava i ima snažne poluge uticaja unutar vlasti u Crnoj Gori. Primjera radi, Andrija Mandić, predsjednik skupštine Crne Gore, već gotovo godinu dana blokira izbor dva člana Savjeta agencije za audio-vizualne medijske usluge čime se stvaraju uslovi da Evropska unija, ukoliko bi strožije posmatrala stvari u Crnoj Gori, ponovo otvori privremeno zatvoreno poglavlje 10 o informatičkom društvu i medijima. Vučić ima značajan uticaj u medijskom prostoru Crne Gore, a njegova najmoćnija poluga je Srpska pravoslavna crkva preko koje sada, rekla bih, gotovo militaristički pokušava sprovesti ideološki zasnovani istorijski revizionizam. Vučić u suštini nikada nije Crnu Goru posmatrao kao istinski ravnopravnu i suverenu državu već kao privremeno izgubljenu srpsku teritoriju. I zato je za njega nezamislivo da Crna Gora brže od Srbije napreduje na putu ka Evropskoj uniji jer se time ruši njegova teza da Srbija prednjači u evropskim integracijama i da Crna Gora nije sposobna da samostalno i efikasno funkcioniše bez uticaja i tutorstva Srbije.
Vujović: Vrlo je teško izmjeriti kolika je trenutno Vučićeva moć u Crnoj Gori. Mislim da je ona dovoljno velika da natjera njegove crnogorske saveznike, odnosno prosrpske partije koje predvode Andrija Mandić, Milan Knežević, a jednim dijelom i Aleksa Bečić, da povuku poteze koji će isprovocirati Hrvatsku ili samu Evropsku uniju da zaustave proces pristupanja Crne Gore. Ako ne uspije u tome, pa Crna Gora postane članica Evropske unije, to bi bio najveći Vučićev poraz otkako je došao na vlast u Srbiji. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju bio bi akcelerator promjena u regionu, a i u samoj Srbiji. Pala bi Vučićeva teza da Evropska unija nikad neće dozvoliti proširenje na Zapadni Balkan. Ulaskom u Evropsku uniju Crna Gora postaje dio zapadnog svijeta i zapadne demokratije. A to bi značilo kraj sna Beograda i Moskve da bi im Crna Gora mogla biti plijen. Jer nema efektivnog vojnog savezništva Srbije i Rusije ukoliko Srbija nema pristup moru, odnosno ukoliko Rusija preko mora nema komunikaciju sa Srbijom, a to se može ostvariti samo ako bi Beograd i Moskva imali kontrolu nad Crnom Gorom. Ta priča još uvijek nije okončana. Uostalom i samom Vučiću se ponekad omaknu neke izjave koje potvrđuju da on i dalje nastoji da Crnu Goru vrati u zagrljaj Srbije. Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ruši snove o srpsko-ruskoj dominaciji nad Zapadnim Balkanom.
<h2>Uvezeni incidenti</h2>
Karabeg: Koliko su nacionalistički incidenti poput nedavnih antiturskih demonstracija i napada na hrvatske navijače smetnja na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji?
Uljarević: Pravi se velika šteta jer svaki nacionalistički incident šalje signal da je naše društvo još uvijek duboko polarizovano, politički nestabilno, podložno manipulacijama i nerezistentno na spoljni uticaj jer ja zaista vjerujem da je značajan dio toga bio indukovan sa strane, preciznije, iz Srbije. Oni koji stoje iza tih incidenata očito nastoje da smanje kredibilitet Crne Gore u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom koja između ostalog ocjenjuje i otpornost kandidata na ekstremizam i govor mržnje. Svaki takav incident nije samo udar na društvenu koheziju Crne Gore, već utiče i na procjenu naše spremnosti za Evropsku uniju. Napad na hrvatske navijače dodatno pogoršava odnose između Crne Gore i Hrvatske i može da doprinese negativnom raspoloženju njihovih građana prema našem pristupanju Evropskoj uniji. Na drugoj strani, sve što se dešavalo sa turskim državljanima rezultat je snažne manipulacije i to nije lice Crne Gore koje mogu da prihvatim.
Vujović: Što se tiče antiturskih protesta, to je bio odgovor Srbije na isporuku turskih vojnih dronova Kosovu. Vučić je time želio da pokaže da može da naruši turske interese u regionu, a Zapadni Balkan je veoma važan za Tursku. Inače, to nisu bili nikakvi spontani protesti. Ko su bili učesnici? Organizovane grupe navijača srpskih klubova, lojalisti zvaničnog Beograda i funkcioneri ekstremnih prosrpskih partija koji su dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Iza svega je stajala srpska obavještajna služba. Vlada je brzopleto reagovala na bazi netačnih informacija koje je dobila od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova i ukinula bezvizni režim za državljane Turske. Vjerujem da će ta odluka biti uskoro povučena.
<h2>Mitropolitova 'sveta krava'</h2>
Karabeg: Kakav je odnos Srpske pravoslavne crkve prema evropskom putu Crne Gore?
Uljarević: Njena pozicija zavisi od odnosa zvaničnog Beograda prema Evropskoj uniji. Srpskoj pravoslavnoj crkvi su u suštini strane evropske vrijednosti u čijoj osnovi su sekularizam, pluralizam, poštovanje ljudskih prava, posebno marginalizovanih grupa, i građanski model države. Najviši predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori često su kritički nastupali prema Evropskoj uniji. A i kad zbog javnosti moraju da je prihvate, onda je prihvataju kao neku neprijatnu neminovnost. O tome najbolje govori nedavna izjava mitropolita cetinjsko-primorskog Joanikija da je za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali da to nije "sveta krava" kojoj se svi moramo klanjati.
Vujović: Srpska pravoslavna crkva deklarativno ima pozitivan stav prema ulasku Crne Gore u Evropsku uniju, ali suštinski veoma negativan. Taj negativni odnos vidljiv je na terenu gdje velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve vode antievropsku i antizapadnu kampanju. Srpska pravoslavna crkva u suštini zastupa interese Rusije i Ruske pravoslavne crkve na ovom području. Moglo bi se reči da je Srpska pravoslavna crkva najznačajniji resurs Rusije na Zapadnom Balkanu jer apsolutno slijedi zahtjeve Moskve.
Karabeg: Rusija je vidljivo nezadovoljna što se Crna Gora ubrzano kreće prema Evropskoj uniji i to otvoreno i nediplomatski saopštava. Njen ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je nedavno rekao da je posvećenost Crne Gore NATO paktu i ubrzavanje priprema za pristupanje Evropskoj uniji kratkovida politika koja nije u interesu crnogorskih građana. Vidite li to kao prijetnju?
Uljarević: Rusija djeluje u Crnoj Gori mnogo više posredno nego direktno, prije svega širenjem dezinformacija, podrškom proruskim političkim i društvenim akterima kao i korišćenjem crkvene infrastrukture. Taj uticaj nije uvijek vidljiv, ali je vrlo osmišljen. Rijetke su tako otvorene izjave poput nedavne izjave ruskog ambasadora. Mislim da je veoma dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo ruskog ambasadora na razgovor i jasno mu stavilo do znanja da je njegovo ponašanje neprihvatljivo. Međutim, treba imati u vidu da to nije jedinstveni stav čitave vlade što dodatno komplikuje napore da se ograniči ruski maligni uticaj.
Vujović: Rusija doživljava Evropsku uniju kao ključnog neprijatelja s kojim se bori za premoć nad nekadašnjim zemljama Varšavskog pakta i ne samo Varšavskog pakta, nego i Sovjetskog saveza. Evropska unija je najbolji garant stabilnosti zemalja koje su nekada bile komunističke i najveća prepreka širenju ruskog uticaja u tim zemljama. Što se tiče Crne Gore, Rusija nije očekivala da će doći do njenog ubrzanog napretka na putu ka Evropskoj uniji i što se više Crna Gora približava članstvu, Rusija je sve nervoznija i pokušava da je destabilizuje.
<h2>Srpsko-ruski scenario</h2>
Karabeg: Ima li Moskva mogućnosti da pravi smetnje Crnoj Gori na njenom evropskom putu?
Uljarević: Ima. To smo vidjeli 2016. godine u slučaju propalog državnog udara kada je Rusiji postalo jasno da ne može zaustaviti pristupanje Crne Gore NATO savezu, ali je preko svojih saveznika u Crnoj Gori učinila sve da taj put uspori. Njene akcije su, međutim, izazvale kontraefekat jer su države članice NATO saveza shvatile da treba što prije da prime Crnu Goru da bi spriječile jačanje ruskog uticaja. Ja mislim da takav odnos prema Crnoj Gori danas postoji i u Evropskoj uniji bez obzira na opreznost baltičkih država koje se boje da bi u Evropsku uniji mogla da uđe neka od država u kojima postoji snažan ruski uticaj, pa bi Unija dobila ruskog trojanskog konja. Mislim i da je i pomenuta izjava Marte Kos o probnom periodu refleksija takvih bojazni, ali mislim da se to ne odnosi na Crnu Goru.
Vujović: Mislim da Rusija ima mogućnost, a i resurse u Crnoj Gori da uspori naše kretanje ka Evropskoj uniji. Resursi su dijelovi vladajuće koalicije koji će uvijek pokazati veću lojalnost Moskvi nego posvećenost vrijednostima za koje se zalaže Evropska unija. Kada bi od njih zavisilo da li će Crna Gora zaustaviti pregovore, to bi se svakako desilo. Ali ne djeluju u Crnoj Gori samo Rusija i njeni saveznici. I Evropska unija, i zapadni saveznici, i crnogorske proevropske snage preduzimaju radnje da se anulira ruski uticaj i da cijena podrške Rusiji bude toliko visoka za proruske aktere u Crnoj Gori da se oni suzdrže ili odustanu od akcija u korist Rusije. Tako da ja vjerujem da će Crna Gora uspjeti da se izvuče iz scenarija koji su pripremili Beograd i Moskva i da će postati članica Evropske unije, iako je pitanje koliko je realno da se to dogodi 2028. To je moguće samo ne znam koliko je vladajuća koalicija spremna da se odrekne svojih interesa i da povuče poteze u cilju ubrzanog prijema Crne Gore u Evropsku uniju.

Mogu li Beograd i Moskva zaustaviti Crnu Goru na njenom putu u EU?

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Rješenje o određivanju Sabine Muratović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje i brigu o porodici u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako je navedeno u saopštenju, na &nbsp;105. sjednici je donijeto Rješenje o imenovanju Snežane Vuković za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici.
Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju Pavla Garčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Damira Davidovića, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine mr Dušana Savićevića, Rješenje o određivanju Dalibora Đerića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Željka Leovca, Rješenje o imenovanju Milorada Radojičića za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u ranijem Ministarstvu energetike Zvjezdana Vujovića.
Osim navedenog, Vlada je donijela Rješenje o određivanju Zvjezdana Vujovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva mr Marijane Perić, Rješenje o određivanju mr Marijane Sekulović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva, Rješenje o imenovanju Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu na čijem čelu je mr Marash Dukaj, ministar javne uprave.
Dejana Uskoković je, kako je saopšteno, određena za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala, na IX vanrednoj Skupštini akcionara „Novi prvoborac“ AD Herceg Novi.
Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Sabine Muratović.
Donijeto je Rješenje o određivanju Vesne Bigović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao i Rješenje o određivanju Vlada Šćepanovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Potraga za nestalim avionom Malezija Erlajns leta MH370 biće nastavljena ovog mjeseca, saopštilo je malezijsko ministarstvo saobraćaja, više od decenije nakon što je avion nestao u jednoj od najvećih misterija u avijaciji, prenosi N1 Beograd.
U saopštenju u srijedu, ministarstvo saobraćaja je potvrdilo da će kompanija za pomorsku robotiku Ocean Infinity, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, nastaviti potragu po morskom dnu od 30. decembra, u trajanju od 55 dana, pri čemu će se operacije sprovoditi povremeno.
Saopštilo je da će nova potraga ciljati područja za koja se vjeruje da postoji najveća vjerovatnoća da se pronađe nestali avion, iako detalji o tačnim lokacijama nijesu navedeni.
Let MH370 je skrenuo sa kursa i nestao sa radara kontrole letjenja 8. marta 2014, tokom rutinskog leta iz Kuala Lumpura za Peking. U avionu je bilo 12 članova malezijske posade i 227 putnika, od kojih su većina bili kineski državljani. U avionu je bilo 38 malezijskih putnika, kao i sedam australijskih državljana i rezidenata, plus građani iz Indonezije, Indije, Francuske, SAD, Irana, Ukrajine, Kanade, Novog Zelanda, Holandije, Rusije i Tajvana.
Danika Viks, čiji je suprug Pol, australijski državljanin, bio u avionu, pozdravila je vijest o obnovljenim naporima potrage, rekavši da “osjeća zahvalnost i olakšanje što se malezijska vlada obavezala da nastavi potragu“.
- Nikada nijesmo prestali da tražimo odgovore, i saznanje da će potraga biti nastavljena donosi osjećaj utjehe. Zaista se nadam da će ova sljedeća faza donijeti jasnoću i mir za kojima od 8. marta 2014. tako očajnički žudimo, za nas i naše voljene - rekla je Viks.
Australijsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine saopštilo je da podržava „sve praktične napore da se locira let Malezija Erlajns MH370“, dodajući da se nada da će obnovljena potraga donijeti „zaključak“ porodicama koje su toliko pretrpjele od tragedije.
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Lin Đijan, rekao je: „Zabilježili smo relevantne izvještaje i cijenimo napore koje je uložila malezijska strana.“
U objavi na kineskoj društvenoj mreži WeChat, Điang iz Pekinga rekao je da se njegova porodica nada da će predstojeća potraga, planirana da traje 55 dana, ubuduće biti „bez fiksnog perioda“.
U godinama nakon nestanka, ogromni djelovi Indijskog okeana pretraživani su u pokušaju da se pronađu ostaci aviona kroz multinacionalne i privatne napore, bez uspjeha.
Nekoliko djelova krhotina izbačeno je na obalu, uključujući dio krila pronađen na francuskom ostrvu Reinion u Indijskom okeanu, za koji je Malezija 2015. potvrdila da potiče od MH370 – prvi trag nestalog aviona. Kasnije je pronađeno još nekoliko djelova duž istočne obale Afrike. Međutim, nijesu pronađeni veliki djelovi olupine niti tijela.
Prošle godine, Malezija je rekla da je spremna da ponovo otvori istragu o nestanku ukoliko se pojave ubjedljivi novi dokazi. Pristala je na ugovor sa kompanijom Ocean Infinity po principu „nema nalaza, nema naplate“ kako bi se potraga nastavila na novom području od 15.000 kvadratnih kilometara (5.800 kvadratnih milja) u okeanu. Prema sporazumu, Ocean Infinity će biti plaćen 70 miliona dolara samo ako se olupina pronađe.
Međutim, najnovija aktivnost potrage u južnom dijelu Indijskom okeanu obustavljena je u aprilu ove godine zbog loših vremenskih uslova.
Avion B777-200, na letu MH370, poletio je iz Kuala Lumpura u 00.41 po lokalnom vremenu 8. marta 2014, na putu za Peking. Avion je posljednji put viđen na vojnom radaru u 02.14, kako leti zapadno preko moreuza Malaka. Pola sata kasnije, aviokompanija je objavila da je izgubila kontakt sa avionom, koji je trebalo da sleti na odredište oko 06.30.
Porodice onih koji su bili u avionu dugo su vodile kampanju da se potraga nastavi, navodeći da su odgovori potrebni kako bi se spriječila nova tragedija. Neki su putovali na Madagaskar 2016. da bi pretraživali plaže u potrazi za ostacima. Rođaci su takođe tražili odgovornost pred sudovima i zahtijevali odštetu od kompanija uključujući Malezija Erlajns, Boing, proizvođača avionskih motora Rols Rojs i osiguravajuću grupu Allianz.
U januaru 2017, malezijske, australijske i kineske vlasti objavile su kraj podvodne potrage za olupinom koju je predvodio Australijski biro za bezbjednost saobraćaja, koji je dvije i po godine pretraživao 120.000 kvadratnih kilometara u južnom Indijskom okeanu.
Kasnije te godine, australijski istražitelji dostavili su svoj konačni izvještaj o nestanku, navodeći da je nemogućnost da se porodicama žrtava pruži zaključak „velika tragedija“ i „gotovo nezamisliva“ u modernom dobu.
Godine 2018, zvanična istraga Malezije zaključila je da je avion ručno okrenut u vazduhu, a ne da je bio pod kontrolom autopilota, i da se „nezakonito miješanje treće strane“ ne može isključiti. Međutim, odbacila je teorije koje su sugerisale da su pilot i kopilot namjerno oborili avion u samoubilačkoj misiji i isključila mehanički kvar kao uzrok.
U saopštenju u srijedu, malezijsko ministarstvo saobraćaja je navelo: „Najnoviji razvoj događaja naglašava posvećenost Vlade Malezije da pruži zaključak porodicama pogođenim ovom tragedijom.“

Potraga za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 biće nastavljena 11 godina nakon što je nestao

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je da je pozvan da prisustvuje 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu, jednom od najznačajnijih međunarodnih okupljanja političkih i društvenih lidera.
Vuković je ovu informaciju objavio na svom Facebook nalogu.
– Izuzetno sam zahvalan na pozivu da prisustvujem 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu – poručio je on.

Vuković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Njemačka raspoređuje sistem Strijela (Arrow) kako bi ojačala svoju protivraketnu odbranu od Rusije i obezbijedila evropski vazdušni prostor, prenio je danas Rojters.
Njemačko ratno vazduhoplovstvo je danas pustilo u rad prvi dio sistema protivraketne odbrane dugog dometa Strijela - namijenjen jačanju evropske protivvazdušne odbrane od ruske prijetnje.
Njemačka će sada moći da se brani od balističkih raketa dugog dometa na visini od više od 100 kilometara, naglasio je njemački zvaničnik Holger Nojman, tokom ceremonije u vazduhoplovnoj bazi Holcdorf, južno od Berlina u istočnoj Njemačkoj.
Taj radar se nalazi na prvoj operativnoj lokaciji za projekat koji će zemlju na kraju koštati 3,8 milijardi eura, rekao je novinarima portparol njemačkog Ministarstva odbrane Mitko Miler.
Berlin cilja na potpuno raspoređivanje sistema do 2028. godine sa "završetkom posljednje lokacije", rekao je portparol bez preciziranja ostalih lokacija.
Sistem Strijela, koju su zajedno razvili i proizveli Izrael i SAD, najnovija je verzija raspoređena 2017. godine, tako se prvi put koristi van Izraela.
Na Bliskom istoku u protekle dvije godine omogućila je "presretanje desetina balističkih raketa", rekao je Amir Baram, visoki zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane u Holcdorfu, gdje je podignuta i izraelska zastava.
Sa Strijelom, Berlin "preuzima svoje odgovornosti i jača evropski stub NATO-a", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
To puštanje u rad označava dalji korak u jačanju njemačkih oružanih snaga, što je prioritet vlade od početka ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Puštanje u rad Strijele dopunjuje njemački projekat protivvazdušne odbrane Evropski nebeski štit (ESSI), koji je Berlin predstavio u avgustu 2022. godine, a koji kombinuje svoje rakete za odbranu kratkog dometa Iris-T, sa američkim sistemima Patriot za rakete srednjeg dometa.
Njemačka predvodi taj evropski projekat, koji sada uključuje 24 države članice, između ostalog i Veliku Britaniju, ali ne i Francusku.
Pariz se zalaže za sistem protivvazdušne odbrane koji koristi evropsku opremu, dok je za Berlin prioritet brzo djelovanje u suočavanju sa ruskom prijetnjom.

Njemačka raspoređuje sistem Strijela da obezbijedi evropski vazdušni prostor

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Tag: milojko-spajic