Premijer Milojko Spajić pozvao je za danas predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, a početak konsultacija zakazan je za 11 časova.
&nbsp;- Izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji- navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Premijer zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

1250x600

1084x550

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Sačuvaćemo status Kotora u UNESCO po svaku cijenu, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na Iks mreži. &nbsp;
Prema njegovim riječima, zbog više od deset godina ignorisanja upozorenja Komiteta za svjetsku baštinu, u julu je od nas zatraženo da najkasnije do februara naredne godine pronađemo način da primjenimo preporuke koje se odnose na status na listi svjetske baštine.&nbsp;
- U međuvremenu smo sa nivoa Nacionalne komisije ostvarili zavidne rezultate na planu izmjene zakona koje smo danas predstavili i generalnom direktoru UNESCO-a Kaledu El-Enaniju. Iako nam predstoji zahtjevan proces da ove preporuke dodatno upodobimo sa potrebom daljeg razvoja, danas smo u sjedištu UNESCO-a u Parizu napravili važan korak u tom pravcu.&nbsp;
- Status Kotora mora ostati trajno sačuvana vrijednost i podsjetnik na bogatu istoriju i kulturu Boke Kotorske i cijele Crne Gore - zaključio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2002061999425892456%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Po svaku cijenu ćemo zaštititi status Kotora na listi svjetske baštine

Uz puno uvažavanje demokratski izraženih stavova i potreba građana Zete, ali i svih građanki i građana Crne Gore, kao i poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza i obostrano obavezujućih ugovora sa evropskim partnerima, uvjereni smo da ćemo doći do dogovora i započeti izgradnju postrojenja - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući 19. decembar - Dan oslobođenja Podgorice.
Istakao je da se realizacijom ovog, kao i ostalih infrastrukturnih projekata, stvaraju uslovi da do okončanja pristupnih pregovora i punopravnog članstva, Evropska unija bude bogatija za još jedan respektabilan, funkcionalan i održiv administrativno-univerzitetski, privredno-tranzitni, mediteranski, kulturno-sportski i turistički centar.
- Fokusirani na projekte od javnog interesa i ostvarivanje strateških ciljeva, uvjeren da ćemo zajednički uspješno prevazilaziti sve izazove koji su pred nama, još jednom vam upućujem iskrene čestitke povodom 19. decembra - naveo je Spajić.
On je naglasio da Podgorica predstavlja jedan od najupečatljivijih primjera nacionalne vitalnosti i nepokolebljive usmjerenosti ka prosperitetnoj budućnosti.
- Titula Evropske prijestonice mladih za 2028. godinu potvrđuje i snažno podstiče identitet Podgorice kao grada mladosti, elana i velikih životnih šansi - dodao je Spajić.

Spajić čestitao 19. decembar: Uvjereni smo da ćemo doći do dogovora i da ćemo započeti izgradnju postrojenja u Botunu

Ukoliko se preporuke iz posljednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. - status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore u sklopu najave da će premijer Milojko Spajić danas posjetiti sjedište UNESCO-a u Parizu.
On će razgovarati sa novoizabranim generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elunduom Asomom.
- Sastanci su prilika da se iskaže neupitna posvećenost Vlade očuvanju statusa prirodnih i kulturno-istorijskih dobara Crne Gore upisanih u Listu svjetske baštine UNESCO i spremnost da, u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, ispuni preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine - saopšteno je iz Vlade.
Oni su podsjetili da je tokom 47. sjednice održane od 6. do 16. jula o.g. u Parizu, stručni tim zajedničke misije Komiteta za svjetsku baštinu, usvojio izvještaj za Kotor čime je Crnoj Gori dat rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja za prirodni i kulturno-istorijski region Kotora. Nakon toga, premijer Milojko Spajić preuzeo je predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO što predstavlja prvi put da se na čelu ovog tijela nalazi predsjednik Vlade.
U delegaciji predsjednika Vlade su i Majda Adžović, ministarka javnih radova i Petra Zdravković, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Spajić danas u Parizu: Status Kotora u UNESCO bi mogao biti doveden u pitanje ako se do 1. februara ne sprovedu preporuke

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je podrška poslanika CDU-a, najveće političke stranke u Njemačkoj, evropskom putu Crne Gore čvrsta i kontinuirana, te da Crna Gora svojim rezultatima postavlja primjer ostalim državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.
Kako je naveo u objavi na mreži X, istraživanje Fondacije „Konrad Adenauer“, u čijoj je organizaciji danas boravio u Berlinu, pokazalo je da bi članstvo Crne Gore imalo najmanji finansijski uticaj na budžet Evropske unije.
– Sa poslanicima CDU-a razgovarali smo i o modelima za jačanje saradnje na svim nivoima, posebno u oblasti privrede, gdje vidimo značajan prostor za veće prisustvo njemačkih kompanija na projektima razvoja infrastrukture u Crnoj Gori – poručio je Spajić.
Premijer je naglasio da Crna Gora nastavlja da gradi stabilna međunarodna partnerstva, sa ciljem snažnijeg ekonomskog razvoja i prosperitetnije budućnosti države.

Spajić: Podrška CDU-a snažna potvrda evropskog puta Crne Gore

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas u Berlinu, u ime Crne Gore, Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, čime se rješava višedecenijski problem crnogorske dijaspore u Njemačkoj.
– Naše vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj. Velika mi je čast što sam u prilici da potpišem Deklaraciju o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, kojom se rješava dugogodišnji problem. Zahvalan sam zvaničnom Berlinu što je u relativno kratkom periodu saradnje sa našom Vladom ovo pitanje stavljeno na dnevni red i što naši građani u Njemačkoj u novu godinu ulaze sa lijepim vijestima – poručio je Spajić.
On je ocijenio da je riječ o još jednom prijateljskom gestu Njemačke prema Crnoj Gori, koji potvrđuje snagu bilateralnih odnosa, ističući da se Njemačka u posljednje vrijeme pokazala kao snažan partner i pouzdan saveznik.
– Njemačka je više puta pokazala da je veliki prijatelj Crne Gore i lider na koga se zemlje poput naše mogu ugledati i osloniti se, posebno u procesu evropskih integracija, pod čijim snažnim vođstvom Crna Gora ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine – kazao je predsjednik Vlade.
Deklaraciju je sa njemačke strane potpisao ministar saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrik Šnider, koji je istakao da potpisivanje ovog dokumenta predstavlja značajan trenutak za obje države, ali i za njihove građane.
– Ovaj sporazum je još jedan korak u jačanju našeg partnerstva i potvrda da možemo pronalaziti zajednička, pragmatična rješenja koja odgovaraju potrebama građana – poručio je Šnider.
Iako predstoji zakonodavni postupak koji će, kako je najavljeno, biti iniciran u prvom kvartalu naredne godine, sagovornici su izrazili očekivanje da će, na preporuku Ministarstva saobraćaja SR Njemačke, implementacija ove mjere u svim njemačkim pokrajinama stupiti na snagu u najkraćem mogućem roku.

Spajić u Berlinu: Crnogorske vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sa ministrom saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrikom Šnajderom danas će potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, saopšteno je iz Vlade.
Potpisivanjem će, ističe se u saopštenju, nakon višegodišnjih pregovora, biti stvoreni uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke, bez potrebe polaganja ispita za sticanje njemačke vozačke dozvole.
Finalizacijom ovog procesa Vlada će značajno olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
- Tokom radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra predsjednik Vlade Milojko Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, državnim ministrom za Evropu Gunterom Krihbauom i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropska pitanja Mihealom Klausom- navode iz Vlade.
Planirano je i da u okviru posjete Njemačkoj premijer sa delegacijom posjeti i Fondaciju Konrad Adenauer.

Berlin: Spajić danas potpisuje Deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola u Njemačkoj

Predsjedništvo Savjeta Evropske unije i države članice na jučerašnjem zasijedanju su odlučili da uspostave radnu grupu za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - kazao je premijer Milojko Spajić.
- Rekordan broj zatvorenih poglavlja je i Savjetu, kao i nama, najkonkretniji motiv da svom snagom uđemo u posljednju fazu EU integracije - napisao je Spajić na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2001178433540276463%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001178433540276463%7Ctwgr%5E129d752dd9ccd09e6d05b59062e63453a90278e9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Crne Gore juče je zatvorila pet poglavlja - poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).

Spajić: Rekordan broj zatvorenih poglavlja motiv da svom snagom uđemo u posljednju fazu EU integracije

U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija danas je organizovan prijem za najbolje učenike koji se obrazuju po modelu dualnog obrazovanja, povodom dodjele novčanih nagrada za izuzetne rezultate tokom školovanja i praktične nastave kod poslodavaca.
Ministarstvo je, kroz novoformirani Fond za dualno obrazovanje, nagradilo 35 učenika iz različitih obrazovnih programa, od kojih je svaki dobio po 500 eura. Na ovaj način, dodatno se afirmiše značaj dualnog modela kao savremenog i efikasnog pristupa stručnom obrazovanju.
Učenike su primile ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić Stojanović i generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje Marija Gošović.
Ministarka Jakšić Stojanović istakla je da je dualno obrazovanje jedan od ključnih prioriteta obrazovne politike, jer mladima omogućava sticanje praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju.
– Cilj obrazovne politike je da prati savremene trendove tržišta rada i potrebe privrede, kako bismo učenicima obezbijedili kvalitetnije mogućnosti za zapošljavanje – poručila je ona.
Generalna direktorica Gošović čestitala je nagrađenim učenicima na ostvarenim rezultatima, naglašavajući da je nagrada potvrda njihovog truda, odgovornosti i posvećenosti tokom školovanja i praktične obuke.
– Upravo ovi mladi ljudi pokazuju da dualno obrazovanje daje konkretne rezultate i da je pravi izbor za sve učenike koji žele profesionalni angažman u privredi – kazala je Gošović.

MPNI: Po 500 eura za najbolje učenike dualnog obrazovanja

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

Predloženim izmjenama Odluke o javnim parkiralištima i garažama u Beranama uvodi se rješenje koje ozbiljno narušava pravnu sigurnost građana, upozorila je odbornica DPS-a u lokalnom parlamentu Mirjana Babić.
Ona ističe da je odredba kojom se Parking servisu daje ovlašćenje da, zbog tri neplaćene parking karte, zadrži odnosno faktički oduzme vozilo – pravno neprihvatljiva i opasna po imovinska prava građana i građanki.
– Podzakonski akt, kakva je opštinska odluka, ne može zamijeniti zakon, niti lokalna vlast može Parking servisu dati ovlašćenja koja pripadaju sudovima i javnim izvršiteljima. Parking servis nije izvršni organ, niti sud, niti izvršitelj i samim tim ne može sprovoditi mjere za koje nije nadležan – navodi Babić.
Prema njenim riječima, ovakvo rješenje direktno narušava ustavne principe vladavine prava, podjele vlasti i pravne sigurnosti, a njegova primjena bi neminovno dovela do brojnih sudskih postupaka.
– Opravdano se postavlja pitanje ko bi snosio odgovornost za eventualnu štetu – Parking servis, Opština Berane ili oba subjekta. Troškovi postupaka, odštete i kamata na kraju bi pali na teret budžeta, odnosno svih građana – upozorava ona.
Dodaje da sporna odredba nije samo u suprotnosti sa Ustavom i važećim zakonima, već i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja štiti pravo na imovinu i zabranjuje njeno oduzimanje bez jasnog zakonskog osnova i pravičnog postupka.
– Apelujem na predlagača odluke da povuče sporni član i da se pitanje naplate parkinga riješi na zakonit i ustavan način, bez mjera koje direktno ugrožavaju imovinska prava građana i mogu proizvesti ozbiljne pravne i finansijske posljedice po Opštinu Berane – zaključila je Babić.

Babić: Sporne izmjene odluke krše Ustav i ugrožavaju imovinska prava građana Berana

Odbor za izbor i imenovanja predložio je Skupštini Glavnog grada da Marijani Zečević, v.d. direktorici KIC-a "Budo Tomović", potvrdi v.d. mandat, prenosi <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/odbor-za-izbor-i-imenovanje-predlozio-da-skupstina-potvrdi-v-d-mandat-direktorici-kic-a-budo-tomovic-5329887">Dan.</a>
&nbsp;Njeno imenovanje podržali su odbornici Anđela Mićović (PES), Jovana Mijović (Demokrate), Mitar Šušić (NSD), Drago Šundić (Pokret za Podgoricu) i Predrag Mitrović (DNP), dok je Budimir Mugoša (SDP) bio protiv.&nbsp;
Odbor je predložio Skupštini da sa funkcije izvršne direktorice KIC-a "Budo Tomović" razriješi Aidu Batilović.&nbsp;
Odbor je donio odluku da se raspiše javni poziv za predlaganje dva člana Savjeta RTV "Podgorica". Konstatovano je i da će Mitra Šušića, predsjednika kluba odbornika NSD-SNP- UCG, u odboru za finansije i budžet mijenjati Maša Stevović, odbornica SNP-a.&nbsp;

Odbor za izbor i imenovanje predložio da Skupština potvrdi v.d. mandat direktorici KIC-a "Budo Tomović"

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Tag: milojko-spajic