Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Ispunili smo obećanje koje smo dali Pivi! Napravljen je prvi korak u realizaciji projekta izgradnje spomen-kompleksa Bajo Pivljanin – mjesta koje će čuvati identitet, istoriju i dostojanstvo ovog kraja, poručio je premijer Milojko Spajić.
- Vrijednost projekta iznosi gotovo 450 hiljada eura, ali njegova prava vrijednost je u poštovanju koje pokazujemo prema Pivi i njenom nasljeđu- kazao je predsjednik Vlade u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2004489138368569421%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004489138368569421%7Ctwgr%5Ee2b9e4f5026051a27a74964011642bd1ecfbc48b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Spomen kompleks Bajo Pivljanin čuvaće identitet, istoriju i dostojanstvo ovog kraja

Premijer Milojko Spajić saopštio je da Vlada na današnjoj sjednici razmatra oko 150 odluka kojima, kako ističe, zadaju još snažniji tempo za 2026. godinu.
Spajić je naveo da dinamika pregovaračkog procesa ne toleriše nerad.
- Svim članovima Vlade je kristalno jasno šta im je zadatak i šta nam je cilj. Očekujem to i od njihovih timova, bez izuzetka - objavio je Spajić na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2004156560705020127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004156560705020127%7Ctwgr%5E1f3b201be3970b00e665e1cf972e57b59933703f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Na Vladi danas oko 150 odluka, još znažniji tempo za 2026.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić, čestitao je sveštenstvu Katoličke crkve i građanima koji slave Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru, najradosniji hrišćanski praznik – Rođenje Hristovo.
- Tople riječi Jevanđelja, koje postojano i dostojanstveno živite, oplemenjuju naše društvo. Iznova sve podsjećate na dužnost da sudove donosimo i postupamo sa punom savješću i odgovornošću, te da međuljudske odnose gradimo na iskrenom poštovanju ljudskog dostojanstva i ličnih sloboda- napisao je premijer Spajić.
Kako je naglasio, sve što nas okružuje, naslijedili smo i dužni smo da unaprijeđeno i obogaćeno ostavimo budućim generacijama.
- Želim vam da u dobrom zdravlju i sa uspjehom nastavite apostolsku misiju, kojom nas snažite, podstičete i hrabrite u nastojanju da budemo bolji i uspješniji. Time zajedno doprinosimo da Crna Gora bude još ljepši, sigurniji i sadržajniji dom za sve njene građane, kao i za one koje dočekujemo kao prijatelje i dobronamjerne, drage goste- zaključio je predsjednik Vlade Milojko Spajić u čestitki.

Spajić: U dobrom zdravlju i sa uspjehom nastavite apostolski put, da Crna Gora bude ljepši i sigurniji dom za sve njene građane

Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

Premijer Milojko Spajić saopštio je na mreži X da Crna Gora ukida privremenu obustavu bezviznog režima sa Republikom Turskom, uz nove uslove usklađene sa viznom politikom Evropske unije. Ova odluka, poručio je, rezultat je intenzivne i sveobuhvatne saradnje dvije države.
Spajić je u objavi zahvalio ambasadoru Republike Turske, NJ.E. Barišu Kalkavanu, koji završava mandat u Crnoj Gori, ističući njegov doprinos razvoju bilateralnih odnosa.
– Dragom ambasadoru NJ.E. Barišu Kalkavanu, koji završava mandat u Crnoj Gori, želim mnogo sreće u daljoj karijeri, uz zahvalnost na doprinosu jačanju naših bilateralnih odnosa – naveo je premijer.
Najavio je i da će ukidanje privremene obustave bezviznog režima olakšati ukupne tokove između dvije države.
– Kao rezultat sveobuhvatne saradnje sa turskim vlastima, danas smo donijeli odluku o ukidanju privremene obustave bezviznog režima, sa uslovima koji su na liniji našeg daljeg usaglašavanja sa viznom politikom EU – saopštio je Spajić.
On je naglasio da kvalitetna međudržavna saradnja donosi benefite u turizmu, ekonomiji i zdravstvenom tretmanu građana koji se liječe u Turskoj.
– Dobrom međudržavnom saradnjom dajemo podsticaj ukupnoj turističkoj i ekonomskoj aktivnosti, očuvanju broja letova i olakšavanju liječenja naših građana u Republici Turskoj – poručio je premijer.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2003507796117999658%2Fphoto%2F2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Spajić zahvalio ambasadoru Kalkavanu i najavio ukidanje privremene obustave bezviznog režima sa Turskom

The completion of Montenegro’s accession negotiations with the European Union is a national interest, and the creation of precondition for the full rule of law, including the election of judges of the Constitutional Court, should be the result of consensus between the Government and the opposition - this was the key message from today’s consultations opened by Prime Minister Milojko Spajić with representatives of parliamentary parties regarding the election of Constitutional Court judges.
According to the statement, the consultations were attended by representatives of the Europe Now Movement (PES) Vasilije Čarapić, the Democratic Party of Socialists (DPS) Danijel Živković, the New Serbian Democracy Jelena Božović, Democratic Montenegro Nikola Rovčanin, the Bosniak Party Mirsad Nurković, the Socialist People’s Party Bogdan Božović and Krsto Rađenović, the Social Democrats Boris Mugoša, the Croatian Civic Initiative Adrijan Vuksanović and the Albanian Forum Artan Čobi.
The Prime Minister emphasized that the goal of the consultations is inclusion and achieving the broadest possible consensus on all important issues of interest to citizens and the state, as well as achieving the strategic goal of Montenegro’s membership in the European Union.
- We are opening a cycle of intensive talks with the desire to bring good news to our citizens and, as soon as possible, if possible by the end of the year, announce that we have a fully completed the Constitutional Court. The functionality of institutions and the creation of preconditions for the full rule of law are our priorities - Spajić said.
He stressed that Montenegro is progressing toward EU membership in line with the planned timeline, but that there will be additional challenges in the final stage of the process.
- Among others, in Chapters 23 and 24. That is why it is up to all of us to do everything we can to reach the best solutions to all open issues through dialogue. I expect that by the end of the year Parliament will elect at least one judge of the Constitutional Court, and that through the forthcoming intensive work we will jointly fulfill all obligations from the demanding European agenda - Spajić stated.
The Chair of the Constitutional Committee Jelena Božović announced that a session of this parliamentary body is scheduled for tomorrow, at which the number of applications received for the position of Constitutional Court judge will be confirmed, after which the election procedure will follow.
Representatives of parliamentary parties assessed positively the Prime Minister’s decision to open consultations on important issues related to Montenegro’s European path.
As stated in the release, they agreed that Montenegro’s integration into the European Union is a national interest and that everyone will contribute accordingly, both with regard to completing the Constitutional Court and in relation to legislative solutions and alignment with EU legislation.

Spajić: Through dialogue and political maturity to the swift completion of the Constitutional Court - EU membership as a national interest

Bilo je to prije tri dana, u petak 19. decembra, pred kraj građanskog protesta organizovanog kao revolt zbog targetiranja 35 građanskih aktivista koji su 8. jula protestvovali ispred Vile ,,Gorica“ zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - piscu knjige koja nije napisana. &nbsp;&nbsp; POLICAJAC U CIVILU Oniži čovjek, u tamnoj jakni, prišao je lagano Predragu Boljeviću, sudskom vještaku za telekomunikacije i Batu Raduloviću, poznatom crnogorskom arhitekti. Njih dvojica su stajali pored transparenta: ,,Ustaše i četnici zajedno ste bježali“, postavljenog pored kapije na ulasku u park Gorica, naspram crkve Svetog Đorđa. &nbsp;&nbsp; Iako se čovjek kulturno obratio, predstavljajući se i pokazujući policijsku značku, riječi koje je izgovarao bile su zlokobne. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201236_917c4d794258c6aef2edcfaba9944e8c61272acea40bcec4eefd6dd38c60a51a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251222201236_917c4d794258c6aef2edcfaba9944e8c61272acea40bcec4eefd6dd38c60a51a" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KOME MOŽE DA SMETA OVAJ TRANSPARENT: Detalj sa građanskog protesta 19. decembra "> <figcaption>KOME MOŽE DA SMETA OVAJ TRANSPARENT: Detalj sa građanskog protesta 19. decembra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tužilac smatra da u ovom sloganu ima elemenata govora mržnje i, ako ste vi autori, moraćete da date izjavu u policiji“, kazao je policajac u civilu, uzimajući lične podatke od Boljevića i Radulovića – kazao je policajac u civilu Boljeviću i Raduloviću. &nbsp;&nbsp; Tako je postao sporam onaj čuveni poklič što su uzvikivali crnogorski navijači kao odgovor na fašističko skandiranje hrvatskih ultrasa na utakmici Crna Gora-Hrvatska u Podgorici. I da, to je transparent koji su kasnije ponosno nosili hrvatski antifašisti posred Zagreba. &nbsp; E to su sve bila sumnjiva posla za ovdašnje državne dušebrižnike. Zato pozivanje na tužioca i prijetnja žestokom kaznom zbog govora &nbsp;mržnje - djeluje zaista zlokobno. &nbsp; Naročito ako se zna da za izgradnju ili akciju skrivanja spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića - niko tužilački nije procesuiran. &nbsp; OPASNA ŠUTNJA &nbsp; Bilo je to, kako rekoh, u petak, prije tri dana. I od tada nema zvanične informacije: ko je taj tužilac koji je u antifašističkom transparentu - vidio govor mržnje? &nbsp; Kao da se tim ćutanjem svjesno odobrava tužilačka, državna, represija. &nbsp; Opasno je to zvanično ćutanje: istorijska istina zapisana na transparentu ne može se tumačiti – ili: ne bi smjela da se tumači - kao govor mržnje. &nbsp; Makar ne u normalnoj, uređenoj državi. Jer, istorijske istine bi morali da znaju državni službenici. Državni tužioci posebno. A istorijska istina je samo jedna. Nema, ne postoji više verzija istina, kako bi to voljeli nastavljači četničke ideologije i popovi Crkve Srbije. &nbsp; Dakle: ustaše i četnici su klali zajedno, borili se zajedno protiv antifašista - i zajedno su na kraju bježali. &nbsp; USTAŠE I ČETNICI I KLALI I BJEŽALI - ZAJEDNO Počeli su saradnju još sredinom 1942. godine u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, nastavili su saradnju zajedničkim pokoljima muslimana i partizanskih porodica u Bosni i Hrvatskoj, da bi onda, posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata i nakon pisanog sporazuma Pavla Đurišića i Sekule Drljevića pod pokroviteljstvom ustaškog poglavnika Ante Pavelića, bježali - baš zajedno - ka Blajburgu... Zato je čin podgoričkog, za sada anonimnog tužioca, opasan, anticivilizacijski postupak: to je državni progon antifašista i svojevrsno institucionalizovanje istorijskog revizionizma. &nbsp; I, da sve bude tužnije, sve se to dešava na veliki dan za Podgoricu i za Crnu Goru - na Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu. &nbsp; DRŽAVA KAO PARTIJSKA PRĆIJA &nbsp; U kojem pravcu stvarno ide Crna Gora, pokazala je cijela protekla sedmica. Tako je u prošli četvrtak Vlada Crne Gore usvojila je po hitnom postupku – i kao po pravilu: na elektronskoj sjednici – izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; I to kakve izmjene! &nbsp; Prema novom zakonskom prijedlogu policajci će, svakih pet godina, biti podvrgavani provjerama bezbjednosnih smetnji za dalji rad. A postojanje bezbjednosnih smetnji automatski znači i uručivanje otkaza policajcu. I to bez disciplinskog postupka koji je do sada bio zakonom obavezan?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201240_50fa4b91aee96727e374bb0212a1a93619cc9d6ad4d2eea98b80ac168cbfa761.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251222201240_50fa4b91aee96727e374bb0212a1a93619cc9d6ad4d2eea98b80ac168cbfa761" data-rendition-name="original" width="320" height="385" loading="lazy" alt="POLITIČKA ČISTKA U POLICIJI: Ilustracija "> <figcaption>POLITIČKA ČISTKA U POLICIJI: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A ko određuje postojanje bezbjednosnih smetnji? Pogađate: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Koji će sam osnivati i Komisiju koja će primati na posao nove policajce. I opet pogađate: primaće se samo oni koji prođu partijski test Demokrata. &nbsp; Dakle: ukoliko se usvoje predložene izmjene ministar Šaranović, Bečićev Demokrata, dobiće ovlašćenja, imaće ingerencije kakve nema jedan minsitar unutrašnjih poslova, ni u regionu, ni u Evropi. Možda su takva moćna ovlašćenja imali samo – i to u doba Staljina – dvojica ruskih zloglasnih likova: &nbsp;Lavrentij Berija i Feliks Dzeržinskog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201240_73e7ec87ecfec35b267aa8d73d443ea8e9526b349a9c287739f0c073a0694a07.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251222201240_73e7ec87ecfec35b267aa8d73d443ea8e9526b349a9c287739f0c073a0694a07" data-rendition-name="original" width="653" height="368" loading="lazy" alt="OMILJENA LITERATURA DIJELA PARTIJSKE VEĆINE: Izučavanje Staljina"> <figcaption>OMILJENA LITERATURA DIJELA PARTIJSKE VEĆINE: Izučavanje Staljina(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito: staljinistički nastrojene Demokrate žele povapirenje vremena staljinizma, kad je partija bila sve, a čovjek mimo partije ili vlasti – ništa. &nbsp;&nbsp; MIJENJE PROŠLOSTI ZA BRISANJE BUDUĆNOSTI &nbsp; Ovakve izmjene – koje su predložile Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate - povučene su iz skupštinske procedure krajem jula, nakon žestokih kritika nevladinog sektora, ali i crnogorskih evropskih partnera. &nbsp; Sada je taj isti, mračni, prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima ekspresno dostavljen Andriji Mandiću, predsjedniku Skupštine. I to sa potpisom - premijera Milojka Spajića. &nbsp;&nbsp; Čovjek koji ne želi da se bavi ,,seoskim stvarima” kao što su državna suverenost ili crnogorski identitet, kripto-premijer je sada pristao da malo poradi na seoskoj stvari i – očito zarad mira u nemirnoj koaliciji na vlasti - da pretvori državu u partijsku policijsku kasarnu. I time omogući partijama parlamentarne većine da kadrovski ustroje i policiju i tužilaštvo i sve ostalo, da budu i sudije i presuditelji. &nbsp; I da presude da građanska Crna Gora – nema budućnost. &nbsp; A da bi se budućnost mijenjala, potrebna je promjena prošlosti. Kako? Pa i to može, kada partije hoće da državu pretvore u svoje vlasništvo. Zato je još jedan Demokrata - onaj Danilo Mrvaljević sa čalmom na glavi, što je šef državnog arhiva, odlučio da – bez ugovora i mimo zakona – zaposli u Državnom arhivu popove volontere. Koji će, valjda volonterski, da rediguju crnogorsku istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201244_23a84c211c6c2e8897087d0902413576b6afbe93994db395a673dccb4d17f92e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251222201244_23a84c211c6c2e8897087d0902413576b6afbe93994db395a673dccb4d17f92e" data-rendition-name="original" width="1024" height="703" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI POPOVE: Državni arhiv na Cetinju"> <figcaption>ČEKAJUĆI POPOVE: Državni arhiv na Cetinju(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,RAZDRŽAVLJENJE” CRNE GORE - BEZ GRAĐANSKOG OTPORA &nbsp; U nekoj drugoj državi, u nekom svjesnijem društvu, ovakvi potezi doveli bi do velikog bunta opozicije, koji bi vodio do građanskih protesta za očuvanje građanskog društva, za očuvanje crnogorske istorije, kako bi Crna Gora imala budućnost. &nbsp;&nbsp;&nbsp; U ovoj Crnoj Gori, koja je pred vratima Evropske unije, tek poneki opozicioni uzvik, dok glavna i najjača opoziciona stranka – Demokratska partija socijalista – snom mrtvijem spava. Valjda su svi srećni i zadovoljni što je nedavno na skupštinskom odboru jednoglasno usvojena Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore. &nbsp; Ne bih da kvarim slavlje i sreću zbog jednoglasnosti vlasti i opozicije oko jedne rezolucije, ali bi bilo dobro da neko iz opozicije kaže iskreno građanima: kakva će to Crne Gora ući u Evropsku uniju? &nbsp; Da li kao demokratska, građanska država, ili ćemo kao de fakto članica ,,srpskog sveta“, bez državnog identieta, biti samo uljez i srpsko-ruski paravan u Evropskoj uniji? &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Djeca staljinizma

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Crna Gora u Turskoj ima pouzdanog partnera i prijatelja. Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti - poručio je ambasador Turske Bariš Kalkavan tokom oproštajne posjete Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
On je, kako je saopšteno iz tog resora, zahvalio ministarki Anđeli Jakšić Stojanović na otvorenoj, konstruktivnoj i uspješnoj saradnji.
- Ministarka je iskazala duboku zahvalnost ambasadoru Kalkavanu na njegovom izuzetnom angažmanu i velikom doprinosu jačanju veza između dvije države, posebno u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. Istakla je da je tokom njegovog mandata saradnja u ovim oblastima bila na zavisnom nivou, uz uspješnu zajedničku realizaciju brojnih projekata - naveli su u saopštenju MPNI.
Jakšić Stojanović je, dodaju, posebno zahvalila na podršci koju je turska agencija TIKA pružila kada je u pitanju unapređenje uslova u brojnim obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
- A istakla je i da je u prethodnom periodu intenzivirana mobilnosti učenika i studenata, kao i zajedničko učešće naučnika i istraživača u brojnim naučno-istraživačkim projektima - dodali su u MPNI.

Kalkavan: Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti

Njemački vojnici neće učestvovati u mirovnim stabilizacionim snagama u Pojasu Gaze, kazao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
- Ove snage nijesu predviđene samo kao posrednici između sukobljenih strana, već po potrebi moraju i da obezbjeđuju mir. Međutim, mnogi ne mogu da zamisle da njemački vojnici upravo to rade u ovoj regiji - rekao je Vadeful (Hrišćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za novinsku agenciju DPA.
On je ukazao da njemački vojnici „u dogledno vrijeme“ neće učestvovati ni u drugim procesima u Pojasu Gaze.
- Trenutno niko od nas ne očekuje učešće u međunarodnoj stabilizacionoj misiji - kazao je Vadeful.&nbsp;
Njemačka bi, kako je dodao, mogla „konstruktivno da učestvuje“ u radu struktura predviđenih Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Gazi iz oktobra.
On je naveo i eventualno učešće Njemačke u radu mirovnog savjeta, iako do sada niko nije uputio poziv Njemačkoj da učestvuje u tom tijelu.
- Nakon konsultacija zemalja koje bi učestvovale u radu bezbjednosnih snaga, sada je potreban dogovor o političkom okviru i bezbjednosnoj strukturi koju bi garantovale međunarodne snage i palestinske bezbjednosne strukture - rekao je Vadeful.
Njemačka bi mogla da učestvuje kao posrednik u obezbjeđivanju bezbjednosti Izraela, pri čemu je njemački ministar vanjskih poslova ukazao na „posebnu odgovornost“ Njemačke kada je riječ o bezbjednosti i opstanku Izraela.
On je istovremeno poručio da Njemačka trenutno u Gazi obezbjeđuje veliki dio humanitarne pomoći i da je spremna da preuzme „centralnu ulogu“ u obnovi Pojasa Gaze.

Njemački ministar: Naši vojnici neće učestvovati u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze

Prvi crnogorski satelit „Luča“ biće lansiran 28. decembra čime Crna Gora po prvi put dobija sopstveni satelit i ulazi u oblast svemirskih tehnologija.
Projekat „Luča“ započet je 2023. godine kao vizija Nine Drakulić, jedne od osnivača organizacije Montenegro Space Research, koja je okupila tim i pokrenula inicijativu u periodu kada ideja o crnogorskom satelitu još nije imala širu podršku.
Projekat je, kako su naglasili su MNE space, proistekao iz rada u oblasti robotike i međunarodnih takmičenja, konkretno kroz iskustvo u okviru FIRST Global Challenge, gdje je realizovano lansiranje CubeSat satelita u takmičarskom i edukativnom kontekstu.
Upravo tada su se, kako kažu, oko ove vizije okupili i Nikola Perović i Filip Jovićević, koji su, zajedno sa Ninom Drakulić, vjerovali u ideju da Crna Gora može realizovati svoj prvi svemirski projekat. Kroz Montenegro Space Research obezbijeđena je inicijalna institucionalna i politička podrška, koja je bila ključna za pokretanje projekta.
Tehničku realizaciju satelita do završne faze vodio je Nikola Perović, dok je Filip Jovićević bio zadužen za koordinaciju procesa i samu organizaciju lansiranja.
- Lansiranje satelita „Luča“ predstavlja rezultat višegodišnjeg rada i zajedničkog napora tima okupljenog oko ideje da Crna Gora dobije svoj prvi satelit. Na terenu se trenutno nalazi Filip Jovićević, koji objavljuje snimke rakete u realnom vremenu na Instagram profilu - istakli su oni.&nbsp;

Prvi crnogorski satelit „Luča“ biće lansiran 28. decembra

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski telefonski je razgovarao sa svojim finskim kolegom Aleksanderom Stubom, a tema razgovora bili su pregovori o okončanju rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Zelenski je naglasio značajan napredak u pripremama za ključne sastanke u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Ukrainska Pravda.
U objavi na društvenoj mreži X, Zelenski je naveo da je sa Stubom razgovarao o koordinaciji sa partnerima u okviru mirovnih pregovora.
- Ovdje u Ukrajini trenutno se pripremamo za sastanke i pregovore u Sjedinjenim Američkim Državama, a od danas su naši timovi – ukrajinski i američki pregovarački timovi – postigli značajan napredak. Mnogo je urađeno u izradi potrebnih sigurnosnih garancija, plana oporavka i ekonomskog razvoja, kao i okvirnog dokumenta od 20 tačaka - objavio je Zelenski.
Dodao je da ukrajinska strana marljivo radi na postizanju "zajedničkog uspjeha za Ukrajinu i cijelu Evropu, za Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trampa, za sve naše partnere širom svijeta i za globalni mir".
Zelenski se posebno zahvalio članovima američkog pregovaračkog tima Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru, kao i svima koji pomažu u pregovorima.
Ranije danas, 26. decembra, Zelenski je izjavio da je plan od 20 tačaka za mirno rješenje rata već 90 odsto spreman. Nacrt dokumenta prvi put je javno predstavio 24. decembra.
Prema ranijim izvještajima Bloomberga, postoje indicije da će Rusija zahtijevati značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države.

Zelenski se hitno oglasio: Objavio nove informacije o mirovnom planu

Viši sud u Beogradu osudio je na tri godine zatvora vozača koji je automobilom pregazio grupu članova Beogradske filharmonije tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj tragediji u centru glavnog grada Srbije krajem 2024. godine.
Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa u Višem sudu, okrivljeni Radojko Stanić je prvostepenom presudom u petak oglašen krivim zbog krivičnog djela teško djelo protiv opšte sigurnosti.
U kaznu mu se uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru.
- Navedenom presudom, okrivljeni je ujedno osuđen na kaznu oduzimanja vozačke dozvole, kao sporednu kaznu, u trajanju od tri godine računajući od dana pravnosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove kazne - navode u Višem sudu.
Četvoro muzičara Beogradske filharmonije, koji su se priključili jednoj od protestnih akcija "Zastani Srbijo", povrijeđeno je kada je automobil uletio u grupu građana koja je stajala u centru Beograda, odajući poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Vozač je kasnije uhapšen, a Više javno tužilaštvo je optužnicu podiglo krajem februara 2025. godine.
Betonska nadstrešnica Željezničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. i usmrtila 16 ljudi, a jedna osoba je teško povrijeđena.
To je širom Srbije pokrenulo talas protesta i studentskih blokada.

Tri godine zatvora za vozača koji je pregazio članove Beogradske filharmonije

Kako bi se osiguralo da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne usudi da napadne nijednu državu članicu NATO-a, ključno je maksimalno ojačati Ukrajinu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
Rute je naglasio da takav pristup podrazumijeva i povećanje izdvajanja za odbranu u samim državama članicama NATO-a. Objasnio je da bi ispunjavanjem ta dva uslova – jačanjem Ukrajine i većim ulaganjima u odbranu – Savez postao dovoljno snažan da se odbrani, čime bi Putin bio odvraćen od preuzimanja takvog rizika.
Podsjetio je i da je ranije upozoravao kako se NATO mora pripremiti za rat razmjera kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi. Sa tom procjenom, međutim, nije se složio njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je izrazio skepticizam u vezi sa scenarijem sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a.

Tag: milojko-spajic