Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata NJ.V. šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Premijer Spajić boravi u radnoj posjeti Abu Dabiju, gdje su danas vlade Crne Gore i UAE potpisale Sporazum o saradnji u oblasti energetike.
Ovim dokumentom, kako je saopšteno na sastanku, uspostavlja se strateško partnerstvo između dvije države u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija.
- Na ovaj način biće omogućena nova ulaganja u sector energetike čime će strateška grana naše privrede dobiti novi zamah razvoja, kroz znanje i iskustvo vodećih globalnih kompanija - naveli su u saopštenju Spajićevog kabineta.
Šeik Mohamed pohvalio je, navode oni, napredak Crne Gore i ambicioznu agendu koju na planu evropske integracije i reformi, te stvaranja poslovnog ambijenta, sprovodi premijer Spajić.
- Tokom sastanka je istaknuto da je, na temelju nedavno potpisanog međudržavnog sporazuma u oblasti ekonomije, intenzivirana saradnja dvije države u prioritetnim razvojnim oblastima - turizmu, energetici, infrastrukturi, naprednim tehnologijama sa ciljem podsticanja održivog ekonomskog rasta u obje zemlje - ističe se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da male zemlje imaju priliku da se brže kreću ka razvoju i napretku, te da Crna Gora upravo takvim pristupom može postati primjer uspješnog modela održivog rasta u regionu.
Tokom sastanka bilo je, kako dodaju, riječi i o regionalnim odnosima i potencijalu Crna Gore da bude strateška tačka povezivanja regiona i šire.
Na sastanku sa predsjednikom UAE, osim premijera Spajića bili su ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, glavni savjetnik predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, predstavnica Ambasade Crne Gore u Abu Dabiju Isidora Dabović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić i Al Nahjan: Vizija ubrzanog ekonomskog razvoja ostvariva uz snažna partnerstva

Strukture koje upravljaju crnogorskim vlastima - BIA i Crkva Srbije, učiniće sve da Crna Gora ne postane članica Evropske unije, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazao da je izvještaj Evropske komisije (EK) pozitivan, ali da postoje detalji koji nijesu dovoljno medijski propraćeni, a da predsjednik i premijer Crne Gore biraju da o tome ne govore. 
- Samo da pomenem onaj podatak koji treba da zabrine svakog odgovornog građanina Crne Gore, da je stopa nezaposlenosti među mladima 30 odsto i više. Skoro trećina radno sposobnih mladih u Crnoj Gori ne radi. Imamo takođe i vrlo eksplicirane kritike prema situaciji u sudstvu i tužilaštvu. Neodgovornost sudstva, nespremnost da isporuči sve ono što su obaveze iz poglavlja 23 i 24 - dodaje Kalezić.
Podsjeća i na detalj iz izvještaja koji se odnosi na Javni servis.
- Koji je u suštini paradigma svega onoga što se dešava u Crnoj Gori od litijaške kontrarevolucije, a tiče se stanja u Javnom servisu. Evropska komisija vrlo precizno notifikuje problem sa onim što je jedna vrsta kafkijanskog spora u kome konstantno dobijamo presude sudova različitih instanci, a direktor Raonić je i dalje na svojoj poziciji u svojoj fotelji i uređuje Javni servis - rekao je Kalezić.
Smatra da se u izvještaju EK kritikuje ekonomski populizam koji je PES donio, jer Crna Gora ne može da servisira tekuće obaveze iz onoga što su tekući prihodi.
Ukazuje da se građani osim sa klerikalizmom suočavaju i sa desnim ekonomskim populizmom, čega bi, ističe on, trebalo da sjete kad budu sljedeći izbori. 
- Stopa nezaposlenosti eksponencijalno raste, Crna Gora nema direktnih stranih investicija, a to je sve posljedica desnog ekonomskog populizma koji se mahom vezuje za PES. Nažalost, cijenu te politike neće da plati ni komesarka Kos ni bilo ko u Briselu, već građani Crne Gore. Ne treba gledati daleko u budućnost pa da možemo da anticipiramo da će, ako se ništa ne promijeni u vođenju javnih finansija, Crna Gora vrlo brzo morati da se obrati i MMF-u za jednu vrstu pomoći, a to sa sobom povlači i takozvanu šok terapiju - otpuštanje u javnom sektoru, rezanju plata, a kad smanjujete plate iz tog razloga ne znači da nužno smanjuje inflacija, tako da se suočavate sa duplim problemima - istakao je Kalezić.
Vjeruje da je izvještaj Evropske komisije entuzijastičan sa namjerom da navede crnogorske vlasti da ispune bar tehnički dio pristupa. te da zato nijesu spomenute ni preporuke Venecijanske komisije i selektivnost tužilaštva.
- Sudska grana vlasti nije dovoljno ažurna da isporuči ono što je njena ustavna obaveza i mislim da kada Evropska unija potencira taj dio, ona potencira i onaj dio rada sudsko tužilačkog aparata u širem smislu.Oni poručuju vrlo diplomatski biranim riječima da morate sistem da postavite na taj način da jedan sudsko tužilački postupak ima svoj početak i kraj. Mi unazad godinama, najviše od’21/22. kad je Dritan Abazović protivno preporukama Venecijanske komisije kidnapovao tužilaštvo, imamo početak procesa, a nijedan od tih procesa nema svoj kraj,a ako ima svoj kraj onda taj kraj plaćaju građani kroz odštete ljudima koji su bili predmet istraga - naglasio je Kalezić.
Govoreći o protestima građana građana Cetinja koji već deset mjeseci svakodnevno traže odgovornost, za dva masovna ubistva, Kalezić kaže da se pouzdano ne zna da li načelnik Goran Jokić smijenjen ili je otišao u penziju, jer se prvaci stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom i premijer ne oglašavaju i informišu javnost o tome šta se dešava u tom sistemu. 
- Nije ni u jednoj zemlji mala stvar kad vi smijenite drugog, ili trećeg čovjeka policije, to gospodin Jokić jeste. Premijer Spajić se ponovo, po ko zna koji put, povlači pred ucjenama, pritiscima tandema Bečić - Bogdanović i ponekad Šaranović, kako bi sačuvao privid političke stabilnosti. Ali, više nije problem u njima dvojici ili trojici, sad je problem u njemu, jer ako ovo društvo nije u stanju da sankcioniše nešto što je najveća tragedija, masakr neviđenih razmjera i za puno veće sisteme, tada se postavlja pitanje koja je poenta postojanja bio koje institucije u Crnoj Gori - pita Kalezić.
Neredi nakon incidenta na Zabjelu su, smatra on, pokazna vježba BIA-e, Crkve Srbije, paravojnih, paramedijskih i obavještajnih struktura.
- To je poruka Crnoj Gori šta ćemo da uradimo sa njom ako nastavi da korača nekim prividnim ili manje prividnim evropskim putem. Kroz ovu situaciju gdje je od početka do kraja bila vrlo koordinisana režija, iz koraka u korak, od načina kako je o tome izvještavano, preko načina na koji su to njihovi dežurni analitičari, botovi, mreže trolova plasirali taj događaj, pa onda do reakcije sistema. Radi se o pokaznoj vježbi onog što su te službe u stanju da urade i koliko brzo mogu da aktiviraju onu nagomilanu mržnju koja postoji u našem društvu, a koja se nikad nije do kraja adresirala - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dox5ukie2At8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Kada komesarka za proširenje Marta Kos govori o "trojanskim konjima Rusije" i mogućem "probnom periodu" za nove članice, šta li misle premijer Spajić i PPV Ivanović, čiji stav o pravu glasa u principijelnoj ravni podržavam, na koga se tačno to odnosi u Crnoj Gori, upitao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Ko li je zaboga danas prisutan, odnosno sveprisutan, u crnogorskoj vlasti, a da bi zadovoljio ovaj kriterijum, bolje reći jako ilustrativan i upečatljiv opis lažnih zagovornika evropskog sistema vrijednosti?- pita Vujović.
Vujovića zanima da li se Spajić i Ivanović možda pitaju da li su i sami doprinijeli takvom logiciranju u EU, upravo time što su svojevoljno odlučili da, u ključnom mandatu za naš EU put, sklope strateško partnerstvo sa "trojanskim konjima", prepuštajući im ključne poluge vlasti?&nbsp;
&nbsp;Bilo bi logično, dodaje Vujović, kada se već komentariše na nivou metafora, da im se i sa naše strane dodatno otpiše i sugeriše da sjašu sa tog konja o kojem lijepo zbori komesarka.&nbsp;
 
- Iako, stanje na terenu je takvo da ovaj naš crnogorski trojanac nije objekat već subjekat jahanja. I da on jaše, i ne samo jaše već je, sve su prilike, naredio galop i jako promišljeno i precizno dozira brzinu. U tom pozicionom smislu bismo mogli i da preformulišemo ovu sugestiju za Spajića i Ivanovića- kazao je Vujović i dodao da sada sa metafora prelazi na politički jasniji teren.&nbsp;
Dakle, ističe Vujović, da li će EU primijeniti neki model probnog, prelaznog ili nekog drugog perioda, što god mislili o njemu, na to teško možemo uticati.
- Da li ćemo se osloboditi prisustva trojanaca u vlasti, čime bismo možda mogli natjerati partnere da još jednom razmisle o tom novom modelu, e tu bi Spajić i Ivanović mogli nešto oposliti- upitao je predsjednik SDP-a.
 
Da umjesto ljutnje na Kos što konstatuje trojance, kaže Vujović, naljute se na sebe što su im dali vlast.&nbsp;
- Pa da u duhu onog legendarnog podgoričkog antiratnog grafita iz 90-ih, recimo, zagrme: "bratski vas molimo sjašite!" - poručio je Vujović.

Vujović: U Troju je konj ubačen, u Crnoj Gori jaše - ciljano u pogrešnom smjeru

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Sagledaćemo situaciju ponovo - saopštio je premijer Milojko Spajić govoreći o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
On je na konferenciji za medije poručio da situacija u viznoj politici jasna.
- Moramo uskladiti viznu politiku sa politikom EU. Nije poseban incident, već procjena bezbjednosne situacije uticala na odluku za ukidanje bezviznog režima za Tursku - rekao je Spajić.
Novinari su ga, na pres konferenciji sa šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom , pitali što će kao Vlada učiniti povodom preporuke da se brzo riješi izbor direktora Javnog servisa i nedostajućeg rukovodstva u AVM i da li će uvesti vize Azerbejdžanu.
Premijer je rekao da žele da održe nezavisnost Javnog servisa, ali da izvršna vlast nema uticaja u tolikom obimu. 
 
- Ali ćemo učiniti što je u našoj moći - naveo je on.

Spajić o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske: Sagledaćemo situaciju ponovo

Najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrđuje ono što svi vidimo i osjećamo - Crna Gora ide naprijed krupnim koracima, saopštio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, gradi se zemlja evropskih vrijednosti, povećava ekonomski standard i kreira pravedno društvo u kojem svi imaju jednake šanse. &nbsp;
Kako ističe Spajić, ulazak u Evropsku uniju 2028. godine nije političko obećanje, već realnost koja ubrzo dolazi. &nbsp;
- Crna Gora radi, Evropa prepoznaje! - zaključio je Spajić.&nbsp;

Spajić: Najnoviji izvještaj EK potvrđuje da Crna Gora ide naprijed krupnim koracima

Godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu biće predstavljen danas u Evropskoj kući u Podgorici.
Događaj će okupiti predstavnike institucija Evropske unije i Vlade Crne Gore, a medijima će biti omogućeno praćenje ključnih izjava i poruka u vezi s napretkom zemlje na putu evropskih integracija.
Program počinje u 14.15 sati, kada će za predstavnike crnogorskih medija u Evropskoj kući biti organizovan prenos uživo konferencije za medije evropske komesarke za proširenje Marte Kos iz Brisela.
Nakon obraćanja Kos, oko 15.30 sati, u Evropskoj kući će uslijediti izjave za medije ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, uz prisustvo ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Ovim događajem biće predstavljene ključne poruke i ocjene Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija tokom 2025. godine.

Danas predstavljanje Izvještaja Evropske komisije u Podgorici, obratiće se Spajić i Satler

Kad pomislite da šefovi crnogorskog sektora bezbjednosti ne mogu niže da padnu, Šaranović, Šćepanović i ostala ekipa policijskih poglavnika i doglavnika sve demantuju i pokažu da mogu i gore i niže - ravno do dna. &nbsp; -Rasvijetljeno je. Znamo svi što se desilo, Uprava policije će zvanično da obavijesti javnost – tako je govorio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović stojeći ispred uzbunjene mase, nakon objave o tući na Zabjelu i navodnom ,,napadu Turaka na podgoričke mladiće”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110318118_bbf11c6485024f9dbe24c671e834a4504da77754893eb0578310fa4eb09b80b7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110318118_bbf11c6485024f9dbe24c671e834a4504da77754893eb0578310fa4eb09b80b7" data-rendition-name="original" width="992" height="535" loading="lazy" alt='DA LI ZNA DA NIŠTA NE ZNA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ,,smiruje masu"'> <figcaption>DA LI ZNA DA NIŠTA NE ZNA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ,,smiruje masu"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SERIJA ZVANIČNIH LAŽI Ispostavilo se da je Šaranović lagao: ništa nije bilo rasvijetljeno, iako je policija pokušala da djeluje autoritativno. Pa je brže-bolje regionalni policijska uprava ,,Centar”, kojim komanduje Goran Jokić saopštila, samo koji sat nakon izjave Šaranovića, da su ,,privedena dva turska državljanina koja se dovode u vezu sa sinoćnjim ranjavanjem jednog lica upotrebom hladnog oružja – noža...“ I ovo je bila laž: uhapšeni su bili jedan turski i jedan azarbejdžanski državljanin. Iako je bilo lažno – ili možda baš zbog toga - policijsko saopštenje je odmah izazvalo efekat - na ulici. U stvari, targetiranje imigranata bilo je idealan okidač za antiturska, kesenofobna i fašistička okupljanja takozvanih narodnih patrola, navijačkih grupa širom Podgorice... &nbsp; I onda, nakon ovdašnje verzije ,,kristalne noći“ - kada je demolirano ili zapaljeno više lokala turskih državljana, kada je privođeno 45 turskih državljana, samo zato što su Turci - policija se ponovo oglasila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103181112_d457c712a1162593e53ec044fa1eed7ad44daedcce4a2128e05ca06d4c8376a0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251103181112_d457c712a1162593e53ec044fa1eed7ad44daedcce4a2128e05ca06d4c8376a0" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZVANIČNE (NE)ISTINE: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ZVANIČNE (NE)ISTINE: Čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I opet zvanične laži. Ovoga puta ih je izgovorio Lazar Šćepanović. Koji je javnosti otkrio tobožnji novitet iz istrage – počinioci su trojica državljana Azerbejdžana i jedan državljanin Turske. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Da bi sljedećeg dana, što se policije tiče, sve bilo završeno sa dvojicom uhapšenih: jedan državljanin Turske i jedan državljanin Azarbejdžana okrivljeni su - za pokušaj ubistva. I to nakon tobožnjeg uviđaja koji se sveo na – izjavu oštećenog, inače sina policajca, kojem, kako reče Šćepanović, treba vjerovati. &nbsp; I opet su se pokazale policijske neistine: u petak, sedmi dan od incidenta, dvojica osumnjičenih za pokušaj ubistva su oslobođena jer se pokazalo i dokazalo da nijesu ni bili na mjestu tuče, već - u svojim krevetima. &nbsp; Devet dana, bezbroj lažnih državnih vezija, postupanje policije mimo pravila službe, nezakonito i mimo zdravog razuma, potezi vlasti koji su podizali tenzije i podsticali &nbsp;šovinizam. I – ništa! Nije bilo jedne riječi izvinjenja, jednog priznanja pogreški, makar jednog pozivanja na odgovornost. Niko da se zacrveni. &nbsp; PRAVO LICE VLASTI Ta jedna tuča, taj banalni incident pokazao je pravo lice crnogorske vlasti: ono bezobzirno, koje otkriva surovu istinu da Spajića i ekipu nije briga što su svojim pogrešnim potezima, nezakonitim odlukama, lažnim objavama – ili nečinjenjem - doveli Crnu Goru na prag vanrednog stanja. &nbsp; Samohvalisavo lice vlasti koja se ne libi da, radi sopstevnog ćara, objavljuje – kao što je Boris Bogdanović objavio dok su gorjeli turski lokali – sliku 45 postrojenih Turaka i Azarbejdžanaca, podigntih ruku i okrenutih licem ka zidu, kao da čekaju egzekuciju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103181120_05d50948fc812c8bd1d437636c0bb59ef3ab56794d2bdbe265b2f33787def363.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251103181120_05d50948fc812c8bd1d437636c0bb59ef3ab56794d2bdbe265b2f33787def363" data-rendition-name="original" width="892" height="737" loading="lazy" alt="DRŽAVNA SRAMOTA: Policija postrojava turske radnika uispred zgrade u kojoj su smješteni"> <figcaption>DRŽAVNA SRAMOTA: Policija postrojava turske radnika uispred zgrade u kojoj su smješteni(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bahatost laži i zloupotreba državne sile kojom se – u stvari - ponižava država kojom ova vlast rukovodi, ali i kojom se vlast izruguje narodu kojim vladaju. &nbsp; Kako drugačije objasniti da je premijer Milojko Spajić iz dalekog Rijada potrčao da potpali vatre šovinizma, ksenofobije i fašizma i uvede vize za turske državljane. Iako se tada nije znalo, a i dan-danas se ne zna, je li ijedan Turčin uopšte bio akter tuče na Zabjelu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103181120_87daf7d760bd3ec1d90701f302291fdecfb8e7419b60c17a2e98272a0cd01fb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251103181120_87daf7d760bd3ec1d90701f302291fdecfb8e7419b60c17a2e98272a0cd01fb4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="O OZBILJNIM TEMAMA UZ SPRDAČINU: Premijer Milojko Spajić"> <figcaption>O OZBILJNIM TEMAMA UZ SPRDAČINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ništa, Spajić, nakon svega, nema osjećaj krivice. Naprotiv: prostački se, posred parlamenta, sprdao da mora da ,,radi i nahrani narod”, koji je, valjda, nesposoban za život bez Milojkove milostive pomoći. &nbsp; POŠTENI ČETNICI I OSTALI... A kako tek shvatiti ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića koji je – iako je znao da uvođenje viza primitivno zadovoljenje najnižih starasti ovdašnjih islamofoba – mirno ostao da se baškari u fotelji izvršne vlasti. Ne samo Ibrahimović, već i svi ministri iz manjinskih stranaka. &nbsp; Zaboga, da li se onaj Nikola Camaj, potpredsjednik Skupštine iz Albanskog foruma - onaj što ponosno veli da je bolje sa četnicima nego sa lopovima, kao da su četnici što kolju drugu vjeru pošteni ljudi – da li se taj Camaj makar malo lecnuo kada je vidio one u Podgorici, sa maskama i kapuljačama kako kliču ,,Ubij Turčina“. Ili mu je, možda, bilo svejedno - jer on nije ni Turčin ni musliman. Ne, nikom ništa: stranke manje brojnih naroda ostaju u vlasti, po svaku cijenu. Po bilo koju cijenu. I kao da poručuju: čast je čast, ali vlast je, ipak, vlast. &nbsp; MUČNA CRNOGORSKA REALNOST &nbsp; I sve je to priča o današnjoj Crnoj Gori. Ne samo o vlasti, nego i o vladajućem duhu vremena, o narodu koji bira takvu vlast. Naravno, sve one narodne patrole, ona naoko iznenadna antiturska orgijanja, islamofobična iživljavanja nijesu bila bez pripreme terena: počev od ovdašnjih političara kao što su Milan Knežević, Vladislav Dajković i slični, koji su palili mase strahom od najezde osmanlija na Crnu Goru, pa onda do policijsko-političkih poruka koje su slali Šaranović, Šćepanović, Bogdanović i ostali političari vladajuće većine, sve do uzdizanja neofašizma, kroz akciju veličanja četničkih koljača poput Pavla Đurišića koju su sprovodili mnogi – od sveštenika Crkve Srbije, političara iz vlasti Andrije Mandića do njihovih medija i botova... Zlo sjeme je prolijalo i ta nova, mrzilačka Crna Gora svakako odgovara glavnom mentoru srpsko-ruskih partija u Crnoj Gori, Aleksandru Vučiću, onom što mu ćaciji kliču ,,Aco Srbine” i koji se tako, preko Crne Gore, svetio turskom predsjedniku Erdoganu za ulaganje u Kosovo i tamošnju državnu vojsku. Ali, to je samo dio istine o današnjoj Crnoj Gori, o većinskoj Crnoj Gori koja je izrasla iz litijaške kontrarevolucije. &nbsp; Tek treba razumjeti – kako smo došli dovde, da osim neodgovorne vlasti i društvo postane – ne samo neodgovorno – već otupjleo na ljudsku patnju, na muke onih pored nas? &nbsp; Kakvo smo to društvo postali kada je moguće da stotine - &nbsp;možda i hiljadu mladih ljudi - u nekoliko sati se organizuje i izađe na ulice Podgorice da širi šovinizam zbog jedne tuče na Zabjelu, a da mjesecima nesrećne porodice ubijenih u dva masakra na Cetinju čame na Kruševom ždrijelu, da ih se samo malobrojni posjete ili sjete, čak i iz njihog grada, Prijestonice Crne Gore? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103181124_19a073e64c3d36c339096fc72bd56f3cbd895fa829a566be0bcf448cb6eb1c06.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251103181124_19a073e64c3d36c339096fc72bd56f3cbd895fa829a566be0bcf448cb6eb1c06" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="BEZ ODGOVORA VLASTI: Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Mašana i Marka Martinovića"> <figcaption>BEZ ODGOVORA VLASTI: Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Mašana i Marka Martinovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ima li zrno ljudskosti u vrhu crnogorske vlasti kada ćuti, ne odgovara i nikoga ne poziva na odgovornost zbog brojnih propusta istrage zločina u Medovini prije tri godine i onom od januara ove godine na Cetinju? Koliko traje onih Spajićevih petnaest dana kada će ispuniti jedan, jedini zahtjev ljudi koji mjesecima protetsvuju na Kruševom ždrijelu? &nbsp;&nbsp; Kakvo smo to društvo postali u kojem suze nesrećne Vesne Pejović, majke Natašine i babe Marka i Mašana, dvije zaustavljene nevine mladosti, ne dodiruju bilo koga iz vlasti, malo koga iz opozicije i malo koga od običnih građana. &nbsp; Kažu da svaki narod zaslužuje vlast kakvu ima. Samo, i svaki narod bira onu vlast koju želi. Tražili su litijama da Crna Gora bude drugačija, postavgustovska Crna Gora i jeste drugačija: nikada ranije ova količina ksenofobije i fašizma nije bila tako jaka, skoro pa dominantna; društvo bez empatije, bez želje da brani vrijednosti slobode, antifašizma i građanskog društva. Je li to većinska Crna Gora ili Crna Gora koju vlast nameće? Svejedno je – to je današnja Crna Gora u kojoj običan građanin ostaje bez reakcije na muku drugih oko sebe. &nbsp; I onda, kada nam iy Brisela saopšte da je Crna Gora najviše napredovala na ulasku u Evropsku uniju, valja se zapitati – kakvi su zaboga ovi ostali, kad smo im mi predvodnica? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pravo lice nove Crne Gore

Nakon dugog puta preko okeana kamen iz Mrtvih dola, iz srca Banjana, stigao je u Buenos Aires spreman da postane dio crnogorskog guvna, koje će krasiti provinciju Ćako u Argentini. Iza ovog nesvakidašnjeg poduhvata stoji Bajo Stevov Milović, kamenorezac iz Banjana, čovjek koji je u kamen utkao svoj znoj i ljubav i zavjet dat iseljenicima.
Njegovo guvno, simbol okupljanja, rada i zajedništva dar je crnogorskoj dijaspori u Južnoj Americi, onima koji su nekada iz istog kraja ponijeli kamen u srcu, a sad će u tuđem svijetu imati svoje ognjište u kamenu. Nakon dugih mjeseci administrativnih prepreka i troškova koji su gotovo ugrozili projekat, Bajo i njegov saradnik Pako Mijušković narednih dana kreću put Argentine da završe ono što je započeto. Bajo Milović i Pako Mijušković su dva dana pred polazak u Argentinu bili gosti emisije E uživo, na Televiziji E.
Iz njegovih Banjana je, kaže Milović, veliki broj iseljenika otišao u Argentinu i to većinom od 1905. do 1915.godine, kao i poslije ujedinjenja od 1918. do 1927.godine.
- Kad sam gledao, unazad i 15 godina, moji Milovići, Kapenići i drugi Banjani, dolaze u Banjane da traže svoje korijene, traže đedova kućišta i ognjišta, oni tada uzmu kamenčiće i grumenje zemlje u jednu kesu i nose u daleku Argentinu da drže to kao relikviju, kao antiku. Pošto sam ja kamenorezac razmišljao sam i došao do zaključka šta da uradim, odlučio sam da im uradim jedno kameno crnogorsko guvno - kaže Milović.
Podsjeća da je guvno mjesto okupljanja najumnijih ljudi doba kraljevine Crne Gore, sjedili najmudriji, a predsjedavao gospodar crnogorski kralj Nikola.
- Tu su se donosile najvažnije odluke za državu, to je na neki način sveto mjesto. Ja sam od 30 tona kamena kojeg sam izvadio u Mrtvim dolima, gdje imam kamenolome, majdane kamene, obradio 15- 16 tona kamena i to složio pred mojom kućom u Banjanima, odatle je prije godinu i po dana upakovano u 8 &nbsp;paleta i odvezeno preko firme Katunjanin iz Grabova, iz Luke Bar za daleku Argentinu, Buenos Aires. Tamo su nastale neke nepredviđeni troškovi, zadržavanje 7 mjeseci toga tovara, cijena ležarine, kontejnera i kamena dostigla je nekih 30.000 eura. To je za nas bilo mnogo i ja sam se u jednom momentu demoralisao kad sam čuo za to, onda smo skupili i pola tog duga vratili firmi Katunjani, dugujemo još pola tog duga - istakao je Milović.
Dodaje da je guvno stiglo u opštinu San Spegno i gradonačelnik je sa opštinskim vlastima odredio lokaciju gdje će se montirati guvno, uz pomoć predsjednika Crnogorsko argentinskog udruženja Miša Krivokapića, izliven je temelj budućeg guvna.
Ponudio je svoju pomoć, kaže Mijušković, jer zna koliko je to obiman i zahtjevan posao za Bajovu radionicu.
Posao je inteziteta kao i drugi poslovi sa kamenom, ali nije isto raditi za zaradu i raditi ono, kako kaže, što ostaje poklon generacijama crnogorskih iseljenika.
- Mi smo male radionice, a to je prilično veliki posao, ponudio sam se da mu pomognem jer ne radi se to baš svaki dan, jednom u životu te zapadne da nešto tako uradiš. Vrijedilo je pomoći - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-JUXBqp8YAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milović: Gledao sam kako moji Banjani uzmu kamenčiće i grumenje zemlje nose u daleku Argentinu i drže to kao relikviju

U požaru koji je danas izbio u skladištu parfema u okrugu Dilovasi u sjeverozapadnoj turskoj provinciji Kocaeli poginulo je šest osoba, rekao je guverner provincije, Ilhami Aktas.
On je, kako prenosi Anadolija, kazao da je požar ugašen i uputio saočušće porodicama stradalih.
Pokrajinski guvernorat saopštio je da je jedna osoba povrijeđena u požaru.
Razlozi izbijanja požara još nijesu poznati, a istraga je u toku.

Turska: Šest osoba stradalo u požaru u skladištu parfema

Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: milojko-spajic

Spajić i Al Nahjan: Vizija ubrzanog ekonomskog razvoja ostvariva uz snažna partnerstva

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Vujović: U Troju je konj ubačen, u Crnoj Gori jaše - ciljano u pogrešnom smjeru

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Spajić o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske: Sagledaćemo situaciju ponovo

Spajić: Najnoviji izvještaj EK potvrđuje da Crna Gora ide naprijed krupnim koracima

Danas predstavljanje Izvještaja Evropske komisije u Podgorici, obratiće se Spajić i Satler

Pravo lice nove Crne Gore

Spajić i Al Nahjan: Vizija ubrzanog ekonomskog razvoja ostvariva uz snažna partnerstva

Milović: Gledao sam kako moji Banjani uzmu kamenčiće i grumenje zemlje nose u daleku Argentinu i drže to kao relikviju

Turska: Šest osoba stradalo u požaru u skladištu parfema

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

PRATITE TVe UŽIVO