<p>Prijestonica, utemeljena u slobodoljublju i prosvećenosti svog Osnivača, kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli, kazao predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> u čestitki rukovodstvu i građanima Cetinja 4. januar povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.</p>
<p>Spajić je istakao da se na Cetinje, iako je podignuto u polju, podno Lovćena, uvijek dolazilo kao na sami vrh duhovne i državne vertikale.</p>
<p>- Dug prema istorijskom nasljeđu Cetinja, moramo vratiti ubrzanim razvojem Prijestonice. Novi privredno-turistički projekti, poput Žičare, kao i planovi u oblasti nauke, kulture i sporta, put su do novog progresa - poručio je Spajić.</p>
<p>Predsjednik Vlade je dodao da će se, kroz strateške projekte, nastaviti ulaganje napore kako bi kolijevka našeg kolektiviteta uvijek nadahnjivala, sa pregrštima svijetle ostavštine za buduća pokoljenja.</p>
<p>- Ne smijemo zaboraviti dane najveće tuge naše Prijestonice. Čuvajući sjećanje na sve nevino postradale, naročito na naše najmlađe, posvećeno ćemo raditi na izgradnji Crne Gore kakvu su oni nosili u dječijim srcima i snovima - zaključio je premijer Spajić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Prijestonica kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli; Dug prema istorijskom nasljeđu moramo vratiti ubrzanim razvojem

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Bijelog Polja 3. januar – Dan oslobođenja i Dan opštine, ističući istorijski, privredni i strateški značaj tog grada za Crnu Goru i region.</p>
<p>- Sjeverna kapija naše države bila je i ostala jedno od najznačajnijih slobodarskih, interkulturalnih i tranzitno-privrednih čvorišta Crne Gore, sa strateškim značajem za region i šire - &nbsp;naveo je Spajić, poručivši da će nastavkom i završetkom kapitalnih projekata, uz paralelnu diverzifikaciju lokalne privrede, dodatno biti osnažene razvojne vrijednosti Bijelog Polja.</p>
<p>Premijer je naglasio da će, uz dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti, standarda i praksi koje se primjenjuju u državama članicama EU, kao i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, Bijelo Polje u narednom četvorogodištu dočekati završetak kompletne druge dionice auto-puta i unapređenje željezničke infrastrukture. To će, kako je naveo, omogućiti da proizvodnja i ponuda lokalne preduzetničke zajednice budu u potpunosti tržišno iskorišćene.</p>
<p>Spajić je istakao i da su podizanje limske obaloutvrde, izgradnja šetališta i ugradnja odvoda otpadnih voda, realizovani uz podršku Vlade i Svjetske banke, primjer održivog razvoja ne samo Bijelog Polja, već i cijele Crne Gore.</p>
<p>- Otkriti i učiniti vidljivim, dostupnim, zaštićenim i bezbjednim sve nacionalne ljepote i vrijednosti ključ je našeg daljeg evropskog rasta i prosperiteta - poručio je premijer, izražavajući uvjerenje da će u narednom periodu biti više projektnih inicijativa i većih izdvajanja iz Kapitalnog budžeta.</p>
<p>Posebno je ukazao na činjenicu da je izdvajanjem 15 miliona eura za rekonstrukciju Opšte bolnice započet jedan od najznačajnijih projekata u oblasti zdravstva u sjevernom regionu.</p>
<p>- Uz želju da u 2026. godini, koju smo označili kao prelomnu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ostvarimo veliki nacionalni cilj na dobro svih građanki i građana, još jednom vam čestitam 3. januar - zaključio je Spajić.</p>

1250x600

1084x550

Spajić: Sjeverna kapija Crne Gore u fokusu kapitalnih projekata i evropskog razvoja

Anja Ivanović

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić </b>čestitao je građankama i građanima Novu godinu, poručujući da 2026. donosi i nove izazove i potvrdu posvećenosti ključnim državnim prioritetima.</p>
<p>- Nova godina donosi nove izazove, ali i potvrđuje našu posvećenost starim ciljevima – evropskim vrijednostima, reformama i stabilnoj budućnosti. Svim građankama i građanima želim srećnu i uspješnu Novu godinu - naveo je premijer Spajić u objavi na platformi X.</p>

Spajić: Nova godina donosi nove izazove i potvrđuje posvećenost evropskom putu

<p><b>Draško Boljević</b> podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).</p>
<p>On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore <b>Milojka Spajića</b>.</p>
<p>- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.</p>
<p>On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjanu Ćulafiću</b> duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.</p>

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> rukovodiće radom Ministarstva sporta i mladih, do izbora ministra, odlučeno je danas na telefonskoj sjednici Vlade.</p>
<p>Skupština Crne Gore danas je, na prijedlog Spajića, razriješila <b>Dragoslava Šćekića </b>sa mjesta ministra sporta i mladih.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fscekic-vise-nije-ministar-sporta-i-mladih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Lider Socijalističke narodne partije (SNP) <b>Vladimir Joković</b> tražio je početkom novembra od Spajića da predloži razrješenje nekadašnjeg potpredsjednika SNP-a, koji je napustio tu stranku.</p>
<p>On je u dopisu Spajiću ukazao da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade usaglašeno da SNP predloži dva kandidata za ministre - u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.</p>
<p>Šćekić se oglasio nakon razrješenja, navodeći da je smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja.</p>
<p>Šćekić se zahvalio predsjedniku Vlade i velikom broju kolega na, kako je rekao, korektnoj saradnji "koja je rezultirala brojnim uspjesima i vidljivim rezultatima u oblasti sporta i unapređenja položaja mladih u Crnoj Gori".</p>
<p>- Posebno hvala mojim odanim saradnicima koji se nisu štedjeli u želji da poboljšaju prilike u crnogorskom sportu - saopštio je Šćekić.</p>
<p><b>T.K.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fscekic-vise-nije-ministar-sporta-i-mladih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Spajić rukovodi resorom sporta i mladih do izbora novog ministra

<p>Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> poručio je Zećanima ispred Aerdoroma Podgorica da će, ukoliko do sjutra u 11 sati ne dođe do dogovora između ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i mještana Botuna, krenuti sa svom raspoloživom mehanizacijom da oslobađaju to naselje.&nbsp;</p> <p>Građani Zete danas su na nekoliko sati blokirali kružni tok koji vodi ka aerodromu revoltirani jučarašnjim dešavanjima u Botunu, odnosno akcijom policije koja je oslobodila prostor na kome su počeli pripremni radovi za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Okupljeni su u podne krenuli u „marš na Botun“ na koji ih je pozvao Knežević. Potom uputili ka aerodromu odakle je, prema informacijama lidera DNP-a, premijer <b>Milojko Spajić</b> trebalo da poleti za Beč u 15:15 sati.</p> <p>Građani su čekali ispred zgrade podgoričkog aerodroma, ali se Spajić nije pojavio.</p> <p>Knežević se potom obratio građanima sa informacijom da su Spajić i predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>već na Aerodromu. Istakao je i da je kontaktirao Spajića preko jednog policajca, ali je premijer odbio da razgovara sa njim i poručio mu da pošalje službeni zahtjev preko sekretarice.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231141256_5a331766a08042551af147494ceab95d273dc4a1fe0cc8ef4e49205550550718.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231141256_5a331766a08042551af147494ceab95d273dc4a1fe0cc8ef4e49205550550718" data-rendition-name="original" width="1254" height="709" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> </figure>  <p>Na kraju je pozvao sve da omoguće prohod građanima Crne Gore do sjutra u 11 sati.&nbsp;</p> <p>Nakon toga odblokiran je kružni tok i pušten saobraćaj.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3zVPpnyQ3tY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Aerodom u Golubovcima obezbjeđivale su jake policijske snage.&nbsp;</p> <p>Most ka aerodromu je bio blokiran s obje strane, a putnici su išli pješke kako bi stigli na let.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKNPGiDzwEBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Predsjednik DNP-a je optužio jednog momka da je policijac koji snima, i da mu to ne valja, a onda su okupljeni krenuli k njemu da ga guraju i da mu oduzmu kameru.</p> <p>- Nemojte to, molim vas - kazao je Knežević okupljenima, a onda je momak ušao u najbližu pumpu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FCfMZ8LlHaJs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rtPkURBIh4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCS0oSlO_Ddk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231131212_bdb1d41d61b22730428f9f9fb412cfb63a684551bf2314f5c3df063c609318a4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251231131212_bdb1d41d61b22730428f9f9fb412cfb63a684551bf2314f5c3df063c609318a4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milan Knežević na traktoru "> <figcaption>Milan Knežević na traktoru<span>(Photo: Portal ETV/Ana Šofranac)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231131232_f493a3b3b98a179a7a0fe0d0300197ae3742ec8bc5934145506f40fc7d6c617d.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251231131232_f493a3b3b98a179a7a0fe0d0300197ae3742ec8bc5934145506f40fc7d6c617d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran most "> <figcaption>Blokiran most<span>(Photo: Portal ETV/Nela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rtPkURBIh4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danijela Jovanović

Ana Šofranac

Zećani čekali Spajića ispred aerodroma, on već bio unutra; Knežević: Ako ne dođe do dogovora, sjutra idemo mehanizacijom da oslobađamo Botun

Tamara Klikovac

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

<p>Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njihov predsjednik <b>Milan Knežević </b>odmah nakon novogodišnjih praznika zakazati sjednicu Predsjedništva i predložiti izlazak iz Vlade <b>Milojka Spajića</b> i vlasti u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>Ističu da je u jučerašnjoj akciji bilo preko 500 policijaca protiv mirnih građana Botuna.</p>
<p>- Koji su samo branili pravo na zdrav život predstavlja jednu od najcrnjih istorija crnogorskog društva... Hapsiti maloljetnu djecu, starce, predsjednika Opštine Zeta, posljednji je stadijum izopačenosti onih koji bi trebalo da predstavljaju narod, ali su već sad nadmašili svoje prethodnike i zbog toga će kad tad krivično pravno odgovarati. Svima onima koji su pohvalili jučerašnju sramnu akciju poručujemo da im je savjest nečista, i da su preuzeli koruptivne obaveze koje ćemo nastaviti da u narednim mjesecima razobličujemo - naveli su oni.</p>
<p>DNP, poručuju, principijelno i beskompromisno ostaje uz svoj narod.</p>
<p>- Što je dokazala i juče, i zahvaljuje se svima koji su nam pružili podršku, a još više onima koji su ćutali. Ili kako napisa Njegoš: “Čast i bruka žive dovijeka!” - zaključili su u DNP-u.</p>

DNP: Knežević nakon praznika predlaže izlazak iz Vlade i vlasti u Podgorici

<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> pitao je premijera <b>Milojka Spajića</b> je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima, te saopštio da se u njegovom pisanom odgovoru navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.</p>
<p>- Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je Abazović.</p>
<p>Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje.</p>
<p>- Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naveo je Spajić.</p>
<p>Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer.</p>
<p>- Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić.</p>
<p>Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.</p>
<p>Abazović je ocijenio i da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori.</p>
<p>- Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Abazović.</p>
<p>U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor.</p>
<p>- Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on.</p>

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b>, kako tvrdi Moskva.</p>
<p>- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. </p>
<p>Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.</p>
<p>Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.</p>
<p>- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. </p>
<p>- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.</p>

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski </b>u nedjelju je smijenio šefa Državne granične straže <b>Serhija Deineka</b>.</p>
<p>U večernjem obraćanju u petak, Zelenski je rekao da će Ukrajina proći značajne interne promjene kako bi bila povećana otpornost.</p>
<p>On je kazao da će biti imenovan novi šef službe i da čeka nominacije ministra unutrašnjih poslova Igora Klimenka, prenosi Anadolija.</p>
<p>Prema riječima Zelenskog, Deineko koji je više od šest godina bio šef Državne granične straže nastaviće rad u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Zelenski je, prema posebnoj uredbi, imenovao prvog zamjenika šefa granične službe Valerija Vavriniuka za vršioca dužnosti šefa agencije.</p>

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

<p>Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele <b>Delsi Rodrigez</b> poručila je da je njena zemlja posvećena miru i da daje prioritet uspostavljanju uravnoteženih i uvažavajućih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, pozivajući Vašington na saradnju u okviru međunarodnog prava.</p>
<p>Rodrigez je u saopštenju istaknula da vlasti u Karakasu smatraju da je dijalog jedini put ka stabilnosti i zaštiti interesa naroda obje države. U tom kontekstu, pozvala je administraciju u Vašingtonu da "saraduje s nama na agendi partnerstva" koje bi, kako je naglasila, bilo u potpunosti zasnovano na poštivanju međunarodnog prava i suvereniteta država.</p>
<p>Obraćajući se direktno američkom predsjedniku, istakla je da "predsjednik <b>Donald Tramp</b>, naši narodi i naš region zaslužuju mir i dijalog, a ne rat". Prema njenim riječima, takav pristup omogućio bi deeskalaciju tenzija i otvaranje prostora za rješavanje političkih i ekonomskih nesuglasica mirnim putem.</p>
<p>Na kraju saopćenja poručila je da "Venecuela ima pravo na mir, razvoj, suverenitet i budućnost" te naglasila da će vlasti zemlje i dalje insistirati na poštivanju tih principa u svim odnosima sa inostranstvom, uključujući i odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Rodrigez je izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele nakon što je prethodni lider <b>Nikolas Maduro</b> odveden u SAD, u američkoj munjevitoj akciji njegovog svrgavanja. Tom prilikom je SAD gađala vojne ciljeve u Venecueli, a pogodila je i određene civilne objekte. Prema venecuelanskim izvorima, nastradalo je 40-ak ljudi.</p>
<p>Madura sada čeka suđenje u SAD-u, a Rodriguez je jutros i zvanično preuzela dužnost te održala prvi sastanak s vladom.</p>
<p>Tramp je juče zaprijetio novoj liderki Venecuele da će proći gore od Madura ukoliko ne bude radila "ono što je ispravno". Ona je na to poručila da će zemlja braniti svoje prirodne resurse, ali u posljednjem saopštenju to nije pominjala.</p>
<p>Inače, Venecuela ima ogromne rezerve nafte za koje Tramp smatra da ima pravo na njih i otvoreno govori da će im uzeti to prirodno bogatstvo. No, izvlačenje nafte iz Venecuele bi moglo potrajati s obzirom na lošu infrastrukturu u toj državi.</p>

Predsjednica Venecuele pozvala SAD na saradnju i poručila Trampu da moraju poštovati suverenitet njene države

<p>Rak grlića materice i dalje je jedna od najopasnijih, ali i najpreventibilnijih malignih bolesti kod žena. Uprkos dostupnim pregledima, savremenim dijagnostičkim metodama i HPV vakcini, veliki broj žena u Crnoj Gori ljekaru se javlja tek kada se pojave simptomi uznapredovale bolesti.&nbsp;</p>
<p>Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dodatno upozoravaju da se Crna Gora nalazi u vrhu po standardizovanim stopama obolijevanja i smrtnosti od raka grlića materice.&nbsp;</p>
<p>Budući da ovu temu nije dovoljno problematizovati samo tokom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice, za Portal Analitika o razmjerama ovog zdravstvenog problema, faktorima rizika, te značaju ranog otkrivanja i prevencije govori v.d. direktorice Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore <b>Gordana Ristić-Bašović</b>.</p>
<p>Ona ističe da se, prema posljednjim podacima SZO, u svijetu čak 660 hiljada žena bori sa ovom bolešću.&nbsp;</p>
<p>Sagovornica Analitike objašnjava da je rak grlića materice agresivna maligna bolest koja se razvija u dijelu materice koji je okrenut prema vagini i nastaje onda kada se određene grupe ćelije počnu nekontrolisano umnožavati.&nbsp;</p>
<p>- U tom nekontrolisanom rastu, izlaskom iz tijela materice, može doći i do oboljenja okolnih organa, a širenjem krvnim putem i do udaljenih organa. Do razvoja ove bolesti dolazi tek nakon određenog perioda, od djelovanja faktora rizika, preko prekancerogenog stanja, do razvoja invazivnog karcinoma koji u zavisnosti od stadijuma bolesti može da ima različite ishode - ističe doktorka Ristić-Bašović.</p>
<h2>Crna Gora u vrhu po stopi obolijevanja i smrtnosti</h2>
<p>Ukazuje i da je to veliki javno-zdravstveni problem, kako u cijelom svijetu, tako i u Crnoj Gori. O tome, kaže, najbolje govore podaci Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno Globalne onkološke opservatorije - da je 2022. godine u svijetu preko 350 hiljada žena izgubilo bitku sa ovom bolešću, što je svrstava na četvrto mjesto po obolijevanju i malignitetu kod žena.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora je, prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na prvom mjestu prema standardizovanoj stopi i po oboljevanju i umiranju. Ono što treba naglasiti jeste da porast obolijevanja kao i umiranja i dalje raste u onim zemljama koje imaju niži ili srednji ekonomski status, dok su razvijene zemlje, koje su kroz različite programe primarne i sekundarne prevencije, značajno smanjile incidencu i smrtnost od ove bolesti i postavile cilj za eradikaciju - ističe sagovornica Analitike.&nbsp;</p>
<h2>HPV infekcija glavni faktor rizika</h2>
<p>Doktorka ukazuje da je glavni faktor rizika za razvoj ovog karcinoma infekcija Humanim Papiloma virusom (HPV).&nbsp;</p>
<p>- Postoji preko 200 različitih vrsta ovog virusa, od kojih se izdvajaju oni koji su visoko onkogeni, odnosno oni koji mogu izazvati karcinom, a to su HPV 16 i 18, koji su u preko 70 odsto slučajeva odgovorni za pojavu raka grlića materice. Žene sa kompromitovanim imunim sistemom su uzročna grupa kod koje se češće razvija, iz HPV infekcija, ovaj karcinom. Prvenstveno mislimo na oboljele od HIV-a, odnosno AIDS-a, žene sa transplatiranim organima koji su u kontinuiranoj imunosupresiji, prerano stupanje u odnose, povećani broj partnera, neadekvatna higijena, odnosno niži socijalno-ekonomski status, neredovni pregledi - pojašnjava Ristić-Bašović.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, veći broj porođaja, kao i nekontrolisana upotreba oralnih kontraceptivnih sredstava, mogu da doprinesu pojavi karcinoma, a kao kofaktore, kaže, treba imati u vidu konzumiranje cigareta, računajući i aktivne i pasivne pušače.</p>
<h2>Značaj redovnih pregleda</h2>
<p>Da li će se ova bolest dijagnostikovati u ranoj fazi, zavisi od svijesti žena o bitnosti svog zdravlja.&nbsp;</p>
<p>- Vrlo je važno da se podigne svijest žena, ne samo o mogućnostima, već i o neophodnosti preventivnih pregleda. Na kontrole treba ići makar jednom godišnje, počevši onog trenutka kada djevojka stupi u seksualne odnose, sve do 65 godine - sugeriše Ristić-Bašović.</p>
<p>Doktorka napominje da su ginekološki organi dostupni pregledu, da se svaka promjena može vidjeti golim okom i da se na taj način bolest može otkriti u ranoj fazi.</p>
<p>- Promjene na grliću se otkrivaju ginekološkim i kolposkopskim pregledom. Kod sumnjivih lezija radi se biopsija i histopatološki pregled, i u skladu sa tim nalazima određuje se algoritam pregleda- &nbsp;pojašnjava ona.</p>
<h2>Sve mlađe pacijentkinje, ali ima oboljelih i u starijoj dobi</h2>
<p>Rak grlića materice se, kako ističe, najčešće javlja u reproduktivnom periodu života žena, od 30 do 50 godine života.&nbsp;</p>
<p>- Ta starosna granica se danas sve više pomjera ka mlađoj dobi, tako da već od 25/30 godine počinju da oboljevaju, a vrh incidence jeste između 30 i 50 godine. Sve više bilježimo u kliničkoj praksi žene kod kojih se karcinom grlića materice otkriva i nakon 65, pa i 70 godine života - dodaje doktorka.</p>
<p>Rano otkrivanje raka grlića materice ima veliki uticaj na dalji tok liječenja, pa naša sagovornica ističe da je to osnov dobrog liječenja, odnosno kontrole ove bolesti.&nbsp;</p>
<p>- To je preventibilna bolest, a čak dvije trećine žena se na pregled javlja tek kada se pojave neki simptomi i znaci bolesti, a tada imamo jako uznapredovalu bolest, kada su šanse za izlječenje vrlo male - upozorava Ristić-Bašović.</p>
<p>Naglašava da preventivni pregledi služe da bi se otkrile premaligne lezije koje se uspješno liječe ili invazivni karcinom u ranoj fazi, kada su mogućnosti izlječenja velike.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost, otkrivanjem tumora u uznapredovaloj fazi bolesti dovodi do neizvijesnosti ishoda liječenja, smanjenja mogućnosti izlječenja i povećanjem troškova liječenja - ukazuje ona.</p>
<h2>HPV vakcina najefikasnija primarna prevencija</h2>
<p>Vakcina protiv HPV-a je u Crnoj Gori počela da se primjenjuje u septembru 2022, dok je u ostalim zemljama razvijenog socijalno-ekonomskog statusa već uveliko dostupna i smanjena je incidence oboljevanja i smrtnosti.</p>
<p>- Preporučujem imunizaciju svim djevojčicama i smatram da treba osvijestiti svakog roditelja o tome koliki je značaj HPV vakcine za zdravlje njihove djece. Sa imunizacijom treba početi rano, u uzrastu od devete do 14 godine, kada je djelotvornost ove vakcine najveća. Može se primati i do 26 godine, u slučaju da djevojke nisu stupile u seksualne odnose ili nisu mijenjale partnere, s obzirom na to da je djelotvornost ove vakcine sa godinama sve manja - ističe Ristić-Bašović.&nbsp;</p>
<p>Skreće pažnju i na to da je cilj HPV imunizacije u svijetu da oko 80 odsto djece, uzrasta od devet do 14 godina, bude obuhvaćeno ovom vakcinom.&nbsp;</p>
<p>- HPV virus, osim raka grlića materice može da izazove i druge vrste tumora, pa i kod osoba muškog pola, karcinom penisa, karcinom analnog kanala, karcinom usne duplje. Samim tim se ova vakcina preporučuje i dječacima, što će združeno djelovati da se smanji prokuženost ovog virusa i među pripadnicama ženskog pola - naglašava Ristić-Bašović.</p>
<h2>Prevencija je šira od vakcinacije</h2>
<p>Navodi da osim HPV vakcine postoji još načina prevencije i savjetuje prestanak pušenja, određeno seksualno obrazovanje, zaštitu prilikom odnosa, ne mijenjanje partnera.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko eliminišemo ili svedemo na minimim sve ove faktore rizika, smanjuje se i uticaj tih faktora koji mogu da dovedu do pojave karcinoma - naglašava ona.</p>
<p>Ristić-Bašović ukazuje da na neke faktore rizika ne možemo uticati, kao što je imunosupresija zbog transplatacije organa ili neke autoimune bolesti, ali u tim slučajevima se, kako dodaje, zna da su te osobe u povećanom riziku i savjetuju im se češći pregledi.&nbsp;</p>
<p>Pored ovih načina prevencije, doktorka preporučuje i organizovane nacionalne programe, screening programe, na koje žene trebaju da se odazivaju u što većem broju.&nbsp;</p>
<p>- Ovaj program obuhvata osobe od 35 do 50 godine u kome se obavljaju određeni testovi koji su bezbjedni i pristupačni, a vrlo efikasni u otkrivanju svih ovih promjena. Iz zdrave populacije treba izdvojiti one žene koje imaju ovaj tumor - zaključuje direktorica Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore.</p>

Ristić-Bašović: Rak grlića materice je bolest koju možemo zaustaviti na vrijeme, prevencija počinje HPV vakcinom i redovnim pregledima

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.</p>
<p>Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.</p>
<p>„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.</p>
<p>On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.</p>
<p>Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.</p>
<p>„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.</p>
<p>U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.</p>
<p>“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.</p>
<p>Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.</p>
<p>“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.</p>
<p>Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.</p>
<p>Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.</p>
<p>Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.</p>
<p>„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.</p>

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

<p>Svrgavanje predsjednika <b>Nikolas Madura</b> izvelo je u prvi plan dugu krizu Venecuele – jednu od najvećih neriješenih suverenih nesolventnosti na svijetu.</p>
<p>Nakon godina ekonomske krize i američkih sankcija koje su odvojile zemlju od međunarodnih tržišta kapitala, Venecuela je u kasnoj 2017. godini proglasila nesolventnost nakon što je propustila plaćanja međunarodnih obveznica koje je izdala vlada i državna naftna kompanija <i>Petroleos de Venecuela</i>, poznata kao <i>PDVSA</i>.</p>
<p>Od tada, akumulirana kamata i pravni zahtjevi vezani za ranije eksproprijacije povećali su neplaćeni glavni dug, čineći ukupne spoljne obaveze mnogo većim od nominalne vrijednosti originalnih obveznica.</p>
<p>Dugovi u problemu Venecuele porasli su od kada je američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>došao na vlast u januaru 2025. godine, dok su spekulanti kladili na mogućnost političkih promjena.</p>
<p>Ispod je pregled koji subjekti duguju novac, šta bi moglo biti uključeno u restrukturiranje i ko bi mogao zakucati na vrata Karakasa da naplati.</p>
<h3><b>Koliko Venecuela duguje?</b></h3>
<p>Analitičari procjenjuju da Venecuela ima oko 60 milijardi dolara neplaćenih obveznica. Međutim, ukupni spoljni dug, uključujući obaveze PDVSA, bilateralne zajmove i arbitražne nagrade, iznosi približno 150–170 milijardi dolara, zavisno od načina računanja akumulirane kamate i sudskih presuda, prema analitičarima.</p>
<p>Međunarodni monetarni fond procjenjuje nominalni BDP Venecuele za 2025. na oko 82,8 milijardi dolara, što implicira odnos duga i BDP-a između 180%-200%.</p>
<p>PDVSA obveznica koja je prvobitno dospjela 2020. bila je osigurana većinskim udjelom u američkoj rafineriji <i>Citgo</i>, koja je u konačnici u vlasništvu PDVSA sa sjedištem u Karakasu. Citgo je sada sredstvo koje je u središtu sudski nadgledanih napora povjerilaca da povrate vrijednost.</p>
<h3><b>Ko šta drži?</b></h3>
<p>Godine sankcija, uključujući zabranu trgovine dugom Venecuele, otežale su praćenje vlasništva.</p>
<p>Najveći dio komercijalnih povjerilaca vjerovatno čine međunarodni vlasnici obveznica, uključujući specijaliste za problematični dug, poznate i kao „fondsovi lešinari“.</p>
<p>Među povjeriocima je grupa kompanija kojoj je dodijeljena naknada putem međunarodne arbitraže nakon što su imovina eksproprisana od strane Karakasa. Američki sudovi su potvrdili višemilijardne nagrade <i>ConocoPhillipsu </i>i <i>Crystallexu</i>, između ostalih, pretvarajući te zahtjeve u obaveze duga i omogućavajući povjeriocima da potražuju venecuelanske imovine.</p>
<p>Rastući broj sudski priznatih tražilaca konkuriše za povrat od matične kompanije Citgo kroz američke pravne postupke. Sud u Delaveru registrovao je oko 19 milijardi dolara zahtjeva za aukciju <i>PDV Holdinga</i>, matične kompanije Citgo, što višestruko premašuje procijenjenu vrijednost ukupne imovine Citgoa. PDV Holding je u potpunom vlasništvu PDVSA-e.</p>
<p>Karakas također ima bilateralne povjerioce, prvenstveno Kinu i Rusiju, koji su odobrili zajmove kako Maduru tako i njegovom mentoru, bivšem predsjedniku <b>Ugu Čavezu</b>.</p>
<p>Tačne brojke je teško provjeriti jer Venecuela godinama nije objavljivala sveobuhvatne statistike duga.</p>
<h3><b>Daleko restrukturiranje?</b></h3>
<p>S obzirom na mnoštvo zahtjeva, pravnih postupaka i političku neizvjesnost, formalno restrukturiranje očekuje se da će biti složeno i dugotrajno.</p>
<p>Rješavanje suverenog duga moglo bi biti zasnovano na MMF-ovom programu koji postavlja fiskalne ciljeve i pretpostavke održivosti duga. Međutim, Venecuela nije imala godišnju konsultaciju sa IMF-om skoro dvije decenije i ostaje zatvorena za finansiranje ovog fonda.</p>
<p>Američke sankcije su još jedna prepreka. Od 2017. godine, ograničenja nametnuta od strane i republikanske i demokratske administracije značajno su ograničila sposobnost Venecuele da izda ili restrukturira dug bez eksplicitnih dozvola Ministarstva finansija SAD.</p>
<p>Nije jasno šta će biti sa američkim sankcijama. Za sada, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD „voditi“ ovu naftnu zemlju.</p>
<h3><b>Koje su vrijednosti povrata?</b></h3>
<p>Obveznice su u 2025. godini vratile oko 95% na indeksnom nivou. Mnogima se sada trguje po cijeni između 27-32 centa po dolaru, pokazuju podaci <i>MarketAxessa</i>.</p>
<p>Analitičari <i>Citigroupa </i>u novembru su procijenili da bi smanjenje glavnice od najmanje 50% bilo potrebno za obnavljanje održivosti duga i zadovoljenje potencijalnih uslova IMF-a.</p>
<p>Po osnovnom scenariju Citigroupa, Venecuela bi mogla ponuditi povjeriocima 20-godišnje obveznice sa kamatom od oko 4,4%, zajedno sa 10-godišnjom obveznicom bez kupona za nadoknadu za neplaćenu kamatu. Koristeći izlazni prinos od 11%, Citi procjenjuje neto sadašnju vrijednost paketa na sredinu 40-ih centi po dolaru, sa potencijalnim povratima do visokih četrdesetih centi ako Venecuela izdaje dodatne uslovne instrumente, poput obveznica vezanih za naftu.</p>
<p>Drugi investitori vide širi raspon. <i>Aberdeen Investments</i> je u septembru prvobitno procijenio povrate od oko 25 centi po dolaru za venecuelanske obveznice, ali poboljšani politički i sankcijski scenariji mogli bi povećati povrate u niske do srednje 30-e, zavisno od strukture bilo kakvog dogovora i upotrebe instrumenata vezanih za naftu ili BDP.</p>
<h3><b>Koja je ekonomska situacija Venecuele?</b></h3>
<p>Pretpostavke o povratu stoje na tmurnom ekonomskom horizontu.</p>
<p>Ekonomija Venecuele dramatično je opala nakon 2013. godine, kada je proizvodnja nafte naglo pala, inflacija se ubrzala, a siromaštvo poraslo. Iako je proizvodnja donekle stabilizovana, niže globalne cijene nafte i popusti na venecuelansku naftu ograničavaju povećanje prihoda, ostavljajući malo prostora za servisiranje duga bez dubokog restrukturiranja. Nedavna američka blokada tankera sa sankcionisanom naftom pogoršala je situaciju.</p>
<p>Tramp je rekao da su američke naftne kompanije spremne da se upuste u težak zadatak ulaska u Venecuelu i investiranja u obnovu proizvodnje, ali detalji i rokovi ostaju nejasni. <i>Chevron</i> je u ovom trenutku jedina američka velika kompanija koja radi na naftnim poljima Venecuele.</p>

Kome Venecuela duguje milijarde

<p>Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer <b>Viktor Orban</b> bliski saveznik američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b>.</p>
<p>Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.</p>
<p>Dodaje se da je EU više puta poručila da <b>Nikolas Maduro</b> nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.</p>
<p>- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.</p>
<p>Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.</p>
<p>EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.</p>
<p>Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.</p>

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

<p>Avio-saobraćaj u Grčkoj večeras se postepeno normalizuje nakon što je ponovo otvoren vazdušni prostor te zemlje, saopštila je Uprava civilnog vazduhoplovstva Grčke.</p>
<p>Kako se navodi, otklonjen je „tehnički problem“ koji se danas pojavio u 8.59 časova i istovremeno zahvatio sve radio-frekvencije za komunikaciju kontrole letenja sa avionima. Smetnja se manifestovala u vidu „šuma“, koji je, prema prvim indicijama, poticao iz telekomunikacione infrastrukture i onemogućio komunikaciju kontrolora letenja sa posadama aviona.</p>
<p>Rad na radio-frekvencijama kontrole letenja, kao i operativni komunikacioni telefonski sistemi, u potpunosti su obnovljeni od 17.00 časova po lokalnom vremenu. Saopštenje o zatvaranju vazdušnog prostora Grčke je povučeno, a od 17.45 časova kapacitet vazdušnog prostora i protok avio-saobraćaja vraćeni su na normalan nivo.</p>
<p>Iz Uprave civilnog vazduhoplovstva ističu da je tokom svih faza upravljanja incidentom bezbjednost letenja bila u potpunosti obezbijeđena, u skladu sa međunarodnim standardima.</p>
<p>Navodi se i da inženjeri Uprave civilnog vazduhoplovstva Grčke detaljno istražuju uzrok tehničkog problema, koji, kako je saopšteno, do sada nikada nije zabilježen u ovom obimu i obliku. U toku je i let posebno opremljenog aviona za provjeru spektra radio-veza.</p>
<p>Zbog prekida komunikacije između kontrole letenja i aviona, Grčka je bila primorana da privremeno zatvori svoj vazdušni prostor, što je izazvalo brojna otkazivanja i kašnjenja letova širom Evrope. Hiljade putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima u Grčkoj i drugim evropskim državama.</p>
<p>Avioni u dolasku uglavnom su preusmjeravani ka Turskoj, dok je nekim letjelicama naloženo da se vrate na aerodrome sa kojih su poletjele. Aerodrom u Solunu danas je bio potpuno zatvoren, dok je atinski aerodrom bio među najteže pogođenima — više od 90 letova do i iz Atine bilo je otkazano do popodnevnih časova.</p>

Tag: milojko-spajic