Suštinske slovne greške
Nakon komunikacije sa odgovornima u Monstatu podatak je ispravljen, ali ipak ostaje sumnja o tome koliko je ovakvih „slovnih grešaka“ identifikovano
Da tvrdnje Monstata, iznesene u saopštenju od prije dva dana, kako građani tokom provjere popisnih podataka nijesu prijavili nijednu nepravilnost u smislu nevjerodostojnosti suštine podataka i da su najčešće u pitanju bile slovne greške, ipak nijesu tačne, svjedoči primjer Svetlane Pajović-Musić koja je za Portal ETV demantovala istup Uprave za statistiku.
Njen primjer pokazuje da slovna greška i te kako može biti identitetski suštinska i ozbiljno narušiti vjerodostojnost podataka prikupjenih tokom popisa.
Kada „C“ postane „S“
Građanska aktivistkinja i predstavnica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić kazala je za Portal ETV da povodom obavještenja Monstata u vezi sa provjerom podataka, u kojem tvrde da nije bilo prijavljenih nevjerodosojnosti, želi da ih javno demantuje.
Naime, prema onome što nam je ispričala, kada je provjerila podatke, vidjela je da je u njima zaista došlo do slovne greške, pa je u bazi podataka Monstata u sekciji „Vjera“ slovo „C“ upisano kao slovo „S“.
No, nije riječ o običnoj slovnoj grešci. Ovom greškom je CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) preinačena u SPC (Srpska pravoslavna crkva).
Nakon njene komunikacije sa odgovornima u Monstatu podatak je ispravljen, ali ipak ostaje sumnja o tome koliko je ovakvih „slovnih grešaka“ identifikovano.
- Na mom ličnom primjerku popisnog listića koji je priložen, i prvobitno upisanim podacima u sistemu - nevjerodostojnost je očigledna. S obzirom da su u saopštenju ustvrdili da su prijavljene „slovne greške“ i da to manipulativno ne računaju u „nevjerodostojnost“ podataka, neka javnost procijeni koliko bi ta „slovna greška“ dala lažnu sliku mog izjašnjavanja - da nijesam provjerila i reagovala – navodi Pajović-Musić.
Ona doduše navodi da su podaci sa popisnice ispravljeni nakon uložene žalbe, no ističe da njen primjer može, ali i ne mora, biti izuzetak.
- Postavlja se pitanje koliko ima ovakvih nevjerodostojnosti iliti „slovnih grešaka“ koje nijesu detektovane, jer je mali procenat građana uspio provjeriti tačnost svojih podataka – navodi ona i apeluje da Monstat dozvoli provjeru vjerodostojnosti podataka u svakom trenutku, a ne u ograničenih sedam dana.
Juče je na kratak rok u vezi sa provjerom popisnih podataka ukazao i poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, nazivajući ga neopravdano kratkim.
Zirojević vjeruje da je sasvim opravdano, a da sa druge strane ne predstavlja apsolutno nikakav problem ili prepreku, da se korišćenje softvera produži i traje do 15 dana nakon objave rezultata.
- Imajući u vidu korektan i konstruktivan odnos MONSTAT-a u periodu koji je iza nas, ovim putem ih pozivam da izađu u susret i ovom zahtjevu građana i nas koji ih predstavljamo, kako bismo u narednim danima do kraja uspješno završili proces sprovođenja popisa stanovništva u Crnoj Gori - poručio je Zirojević.