Bez dobrih statističkih podataka se ne mogu voditi javne politike, niti opštinske, regionalne i državne politike, za što je primjer naglo pražnjenje sjevera Crne Gore, a nagli rast Podgorice - poručio je demograf Miroslav Doderović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da je po posljednjem popisu stanovništva bilo oko 633.000 stanovnika, dok je po evidenciji MUP-a - oko 780.000.
Ostalo je, ukazuje on, nepopisanih 114.000 stanovnika. U Centru za demografsku i statističku obradu su, kako kaže, koristili metode registra, popisa i evidenciju MUP-a.
- Nepopisanih je otprilike i 45.000 stranaca, a ono što je interesantno za 2024. godinu i dobar dio 2025. je da se dobar dio stranaca povećava, pa ćemo da vidimo da u zavisnosti od turističkih kretanja, godišnjih doba, političkih događaja, da se mijenja broj stranaca, a isto tako je povećan i broj stranih kompanija. Sredinom ove godine bilo je nešto oko 30.000 stranih kompanija i kad se uporedi sa krajem 2023. godine - to je povećanje od gotovo 6.000 kompanija. Pola tih firmi, nešto preko 51 odsto, ima samo jednog zaposlenog - što znači da je dosta fiktivnih firmi - rekao je Doderović.
Kaže da je prilikom popisa Monstat koristio proceduru koja je rezultat međunarodnog iskustva, procedura i političkog dogovora. Međutim, ističe on, veći broj u evidenciji MUP-a je izazvao sumnju da nijesu popisani svi stranci, ali ni crnogorski građani i stanovi.
On ističe i da je kretanje stanovništva najvažnija odlika neke države, te da se prema tome formiraju i ekonomski parametri, pa je vođenje javnih politika različito za zvaničnih 633.000 i MUP-ovih 780.000.
- Neophodno je da se vodi evidencija, da imamo kvalitetne registre i segmenti javne uprave da imaju svoju kvalitetnu administraciju i da svi ti podaci mogu da budu umreženi i da budu podloga za jedno uspješno planiranje - zaključio je Doderović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Javni dug veći za 447,03 miliona eura</h2>
Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o ukupnom javnom dugu posljednjeg dana 2024. godine koji iznosi 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za Kapitalni utrošeno 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

1250x600

1084x550

Za popis utrošeno 4,788.355 eura

Inicijativa uvođenja srpskog jezika kao službenog zahtijevala bi eventualne izmjene Ustava, ali važno je da imamo na umu i rezultate popisa koji nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja, čija rješenja se moraju tražiti u širokim konsultacijama - ocijenio je premijer Milojko Spajić u intervjuu za Pobjedu.
Ističe i da eventualne izmjene Ustava ne bi mogle da se dogode bez najšireg konsenzusa.&nbsp;
- Ipak, moramo da budemo svjesni da Crna Gora živi najvažniji integracioni momentum u svojoj istoriji i da ništa ne smijemo učiniti prioritetnijim. Upravo zato je Vlada ponudila Platformu „Barometar 26“, kojom se svi relevantni društveni akteri (koji se zalažu za članstvo u Evropskoj uniji) pozivaju da daju doprinos zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine - naveo je Spajić.&nbsp;
Platformu su, dodaju, podržali svi činioci parlamentarne većine.
- Takozvana polarizujuća pitanja biće otvorena u posebnim radnim grupama i skupštinskim odborima, uz glas eksperata iz akademske zajednice, gdje bi se tražili kompromisi između svih identitetskih grupacija u Crnoj Gori - rekao je Spajić.
Komentarišući eventualne izmjene Zakona o državljanstvu istakao je da "ništa ne smije biti urađeno na štetu interesa države Crne Gore i njene nezavisnosti".&nbsp;
- Sve što bi potencijalno (naglašavam - potencijalno) nastalo iz takve inicijative mora biti rezultat širokog dogovora sa opozicijom uz najstrože poštovanje zakona i Ustava i u partnerstvu sa EU - poručio je Spajić.
Na pitanje da li je formiranje lokalne vlasti između Pokreta za Podgoricu sa Pokretom Evropa sad, Demokrata i Za budućnost Podgorice proizvod, između ostalog, sastanka sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem odgovorio je da je to rezultat "odgovornog odnosa aktera izborne trke, prije svega onih koji su dominantno činili i prethodnu vlast".&nbsp;
- Podgorica je dobila gradonačelnika koji će, siguran sam, svojim znanjem, iskustvom, energijom, i uz podršku tima koji će predvoditi, pokrenuti brojne razvojne projekte i uhvatiti se ukoštac sa svim izazovima, kojih nije malo. Ključno je da nova vlast bude dobar servis svim građanima glavnog grada, ali i da, zajedno sa vlašću na centralnom nivou, obezbijedi ubrzani razvoj Podgorice i Crne Gore - naveo je Spajić.&nbsp;
Što se tiče sastanka sa Milatović, kako dodaje, jasno je da je institucionalna saradnja nužna, i ona, kada je u pitanju izvršna vlast, nije ni bila dovedena u pitanje.&nbsp;
- Odgovorni smo da građanima isporučujemo rezultate, između ostalog, i kada je u pitanju jačanje pozicioniranja naše države kroz popunjavanje diplomatske mreže, i kada je u pitanju funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost i ja sam spreman da u svakom trenutku doprinesem toj saradnji - kazao je Spajić.
Govoreći i šemi "zlatnih pasoša", odnosno da li bi za Crnu Goru bilo bolje da reaktivira ovaj program, s obzirom na stavove iz Evropskog suda pravde u korist Malte, premijer je naveo da će donijeti "odluku koja će biti usaglašena sa Evropskom unijom kako bi zaštitili bezbjednost i reputaciju države, a posljedično i EU od rizika ulaska sumnjivog kapitala ili pojedinaca umiješanih u pranje novca i finansiranje terorizma, ali i obezbijedili nove podsticajne uslove za razvoj ekonomije".
&nbsp;- Poseban program „ekonomsko državljanstvo“ u Crnoj Gori doprinio je privlačenju stranih investicija, koje su imale multiplikativni ekonomski efekat, kao što je valorizacija značajnih ekonomskih potencijala i resursa, otvaranje novih radnih mjesta, kao i podsticaj ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Tokom primjene programa, u jednom dijelu uočili smo i određene propuste, naročito kada je u pitanju upotreba finansijskih sredstava, kao i bankarskih garancija. Zato smatram da bi bilo od izuzetnog značaja razmotriti redefinisanje postojećih uslova ili potencijalni inovirani koncept, koji bi bio prilagođeniji potrebama i uslovima kako crnogorske, tako i globalne ekonomije, tj. više fokusiran na privlačenje talenata, koji bi svojim znanjem doprinijeli daljem unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede i bržem uključivanju u veliko evropsko, ali i globalno tržište - ocijenio je Spajić.&nbsp;
Upoznati su, kako dodaje, sa postupkom koji vodi Malta, ali i činjenicom da trenutno 70 zemalja u svijetu ima neki oblik izdavanja pasoša po osnovu finansijskog doprinosa.&nbsp;
Komentarišući neusvajanje budžeta u Skupštini Crne Gore premijer je kazao da mu je žao što je neodgovoran odnos opozicije doveo do blokade parlamenta.&nbsp;
- Sa druge strane, pozdravljam što u najvišem zakonodavnom domu nije bilo represije, slika koje su građani, nažalost, gledali u prošlosti... Ipak, ovo nije vrijeme za politička nadgornjavanja – januarske penzije, uključujući i srazmjerne, shodno programu „Evropa sad 2“, treba uvećati, treba obezbijediti i novac iz EU kroz Plan rasta, krenuti u krupne kapitalne projekte - naveo je Spajić.
Ako sve ovo bude ugroženo, opozicija, kojoj je, prema njegovim riječima, pružena ruka za dijalog, treba da preuzme odgovornost.
- Budžet za 2025. će svakako biti usvojen, zato pozivam Skupštinu Crne Gore da u interesu građana i države to učini što prije. Tako ćemo poslati poruku i međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima da je naš sistem pouzdan i efikasan - poručio je Spajić.
Govoreći o slučaju penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, zbog čega opozicija i blokira rad parlamenta navodeći da je odluka na Ustavnom odboru donijeta suprotno Ustavu, premijer je rekao da o tome da li je osporena procedura u ovom slučaju neka odluče nadležne sudske instance.&nbsp;
- I to je jednostavan i brz način izlaza iz ove situacija. Jedna stvar je nesporna – Ustavni sud nije blokiran, ima kvorum i donosi odluke - naveo je Spajić.
Druga stvar je, prema njegovim riječima, što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi za blokadu parlamenta.
- Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji - kazao je Spajić.

Spajić o uvođenju srpskog jezika kao službenog: Rezultati popisa nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja

Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju činjenicu koja se neće mijenjati mnogo, a to je nacionalna struktura stanovništva, poručio je u Drugačijoj radio vezi nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije Žarko Korać.
- Pokazalo se da se trećina stanovništva izjašnjava kao Srbi. Ne mijenjaju ljudi tako lako nacionalno opredjeljenje. Crna Gora mora da štiti svoju nezavisnost iznutra, ona je mala država, ali važna na Jadranu. Može imati prijatelje, ali ima i neprijatelje spolja. Ključ svega je zrelost unutra, da se mora crnogorska nezavisnost sačuvati - rekao je Korać.
Korać smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić promijenio retoriku, da je sada za Evropu, ali, kako ističe, jasno je šta on politički misli i to je njegovo pravo.
Korać smatra da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio bijesan na rezultate popisa, te da je to bilo više nego očigledno.
- On je vjerovao da će Srba biti preko 50 odsto, bilo je vidljivo da je on bio ogorčen rezultatima popisa, izgleda da su mu rekli da će to sve biti drugačije - dodao je Korać.

Korać: Vučić bio bijesan zbog rezultata popisa u CG, vjerovao je da će broj Srba biti preko 50 odsto

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu Zoranu Lazareviću, te realizacija projekta "Velje brdo".
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.
- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.
I poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.
- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.
Poslanik Posebnog poslaničkog kluba Vladimir Dobričanin upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;
- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.
Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".
- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.
Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.
<h2>Trendovi</h2>
I poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.
- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.
Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA Dritan Abazović pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.
- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.
Poslanik Kluba poslanika Evropa sad Tonći Janović postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.
- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;
- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.
Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.
- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.
Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.
<h2>Projekti</h2>
Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija Dejana Đurovića interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.
Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.
- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.
Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.

Jasmina Beharovic

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

Rezultati popisa u Crnoj Gori su u granicama očekivanih i gotovo da se ne razlikuju od onih dobijenih 2003. i 2011. godine, a crnogorsko društvo je uprkos strašnim pritiscima i političkih i intelektualnih krugova potpomognutih iz Beograda, kojima se nastojalo promijeniti nacionalno biće te države, pokazalo žilavost i očuvalo građanski karakter zemlje - ocijenio je istoričar iz Novog Sada Milivoj Bešlin.
Bešlin je za portal Simptom rekao da je uoči popisa slika uslovno dvije strane (prosrspske i procrnogorske) bila sve - samo ne ravnopravna i da je sve pretezalo na onu “prosrpsku” stranu.
- Ali se dobijeni rezultati mogu protumačiti kao njihov fijasko - ocijenio je on.
Poručio je da su rezultati posljednjeg popisa maltene istovjetni kao i prethodni iz 2003. i 2011. godine.
- Ako uzmemo ovaj današnji rezultat popisa iz 2023, on je istovjetan kao onaj iz 2003, a ako iz popisne grupe izuzmemo one koji nijesu državljani Crne Gore, a tamo žive, dobijate rezultate praktično prepisane kao one iz 2011. Tako da, uprkos dobro osmišljenoj, jako dobro plaćenoj propagandi od režima u Beogradu - preko 90 odsto medijskog sadržaja na ovaj ili onaj način kontroliše zvanični Beograd - dakle, uprkos ogromnom novcu i bilbordima, kampanjama, spotovima, koja je išla kapilarno i kroz Crkvu i kroz vladajuće strukture u Crnoj Gori, gotovo da nije došlo do promjene nacionalne strukture Crne Gore - naveo je Bešlin, dodajući da su medijsko-politički krugovi iz Beograda doživjeli popriličan fijasko u odnosu na neka očekivanja koja su imali.
On podsjeća da su nacionalistički krugovi u Beogradu i srpski nacionalistički krugovi u Crnoj Gori gromopucateljno najavljivali da će srpski jezik imati preko 50 odsto govornika - to je, kaže, i bio jedan od ciljeva - kao i to da se može očekivati da Srba ima više nego Crnogoraca.
- Ništa se od toga nije ostvarilo, i konstatovati se može da i pored toga što je samo jedna strana imala kampanju - procrnogorska nije imala ni mogućnosti ni sredstva za vlastitu kampanju (sve je svedeno na nekolike Fejsbuk i Tviter profile itd). Crna Gora je očito i popisom pokazala da je ne samo suverena država nego i jedno vrlo nacionalno pluralno društvo, kompaktno, ujedno heterogeno, i da je to ono što čini samu srž Crne Gore i predstavlja njenu specifičnost. U pitanju je takoreći jedan od najboljih evropskih modela na Balkanu koji ta država živi nezavisno od promjene vlasti koja se desila 2020. godine - ističe sagovornik Simptoma.
Prema njegovim riječima iz popisa u popis se vidi jedan kontinuitet u izjašnjavanju crnogorskog stanovništva, a popisi od prije - iz devedesetih, osamdesetih i ranije - se ne mogu uzimati kao relevantni.
- Ne mogu se uzimati kao relevantni zbog činjenice da je karakter i “Crnogorstva” i “Srpstva” bio drugačiji u vrijeme bivše SFR Jugoslavije i socijalizma nego što je to danas - zaključio je novosadski istoričar Milivoj Bešlin.

Bešlin: Crnogorsko društvo pokazalo žilavost i očuvalo građanski karakter uprkos pritiscima Beograda

Potpredsjedik Vlade Momo Koprivica saopštio je, govoreći o rezultatima popisa, da srpski jezik &nbsp;kao službeni ima njegovu podršku i da se na popisu izjasnio kao Srbin.&nbsp;
- To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći - rekao je Koprivica u emisiji TVCG Budimo budni - Pitajte Vladu.
Kaže da se na popisu pisao kao Srbin, ali da je porazan narativ medija iz regiona koji su, kako kaže, isticali da je došlo do "porasta srpstva" u Crnoj Gori implicirajući da su na to uticale službe.&nbsp;
- Takve priče o operativnom djelovanu odbacujem kao poražvajuće. Crna Gora je moja matična država, i grob i kolijevka. Nemam rezervnu državu - poručio je Koprivica.
Istakao je da od izvještaja Evropske komisije u oblasti pravosuđa očekuje konstataciju napretka. Najavio je i formiranje pravosudne policije.&nbsp;
- Pravosudna policija i njeno uspostavljanje je cilj ove Vlade. Već je sačinjena radna verzija nacrta zakona i radimo a pravno tehničkom usaglašavanju teksta - kaže Koprivica.&nbsp;
Dodaje da će formiranje pravosudne policije rasteretiti rad službenika Uprave policije, koji su deficitarni kadar.
U odgovoru na pitanje o slučaju "Tunel", u kojem niko od nadležnih nije odgovarao, Koprivica kaže da je do tog događaja došlo prije početka mandata 44. Vlade.
- Evidentno je da u tadašnjem bezbjednosnom sektoru niko nije snosio odgovornost. Evidentno je da nijesu procesuirani oni koji su bili na pozicijama. Neophodno je da ta afera dobije svoj epilog - ocijenio je Koprivica.

Koprivica: Izjasnio sam se kao Srbin, srpski jezik ima moju podršku

Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da rekonstrukcije Vlade ili novih dogovora uvijek može biti, te da je Albanski forum sa premijerom Milojkom Spajićem samo programski tu na evropskom putu Crne Gore.
Đeljošaj je oštro odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi - kako je rekao - naišla na žestok odgovor.
Za izmjene zakona zalažu se predstavnici prosrpske "Koalicije za budućnost Crne Gore" (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.
Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.
Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".
Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.
Glas Amerike: Vlada Crne Gore, čiji ste potpredsjednik, izabrana je prije gotovo godinu dana. Kao što znamo, u međuvremenu je rekonstruisana, uz direktno učešće ministara iz bivšeg Demokratskog fronta, sadašnje koalicije "Za budućnost Crne Gore", što je tada zabrinulo i Ameriku i Evropsku uniju zbog proruskih i anti-NATO stavova te koalicije. Da li su njihova strahovanja bila opravdana? Kakva je vaša saradnja sa predstavnicima te koalicije u vladi, imajući u vidu da imate suprotne stavove u pogledu mnogih pitanja, prije svega spoljnopolitčkih?
Đeljošaj: Mi smo prošle godine napravili taj jedan korak koji je kod dosta javnosti, možda i kod partnera gledan sa skepsom. Meni je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i našim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju.
Glas Amerike: A koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD.
Glas Amerike: Pomenuli ste crvene linije. Koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU.
Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?
Đeljošaj: Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to.
I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima.
Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?
Đeljošaj: Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bismo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore.
Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?
Đeljošaj: Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?
Đjeljošaj: Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.
Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže.
Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?
Đeljošaj: Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.
Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Glas Amerike: Sa Sjedinjenim Državama ste potpisali Memorandum o razumjevanju čiji je cilj, kako je saopšteno, jačanje ekonomske saradnje. Da li će to dovesti do toga da američke kompanije budu prisutnije u Crnoj Gori, u kojim sektorima i da li ima nekih konkretnih inicijativa posle ove runde ekonomskih dijaloga sa američkim zvaničnicima i ekspertima?
Đeljošaj: Ja mislim da je ovo jedan novi početak odnosa Crne Gore sa SAD, mi smo imali i imamo odlične odnose. Imali smo veliku podršku SAD da Crna Gora postane NATO članica, tu smo sada partneri. Ovo je sad neko novo poglavlje, a to je razvoj ekonomije. Naš krajnji cilj je veća prisutnost američkih investicija u Crnoj Gori. Imali smo na visokom nivou sastanak, potpisali smo sporazum i želimo da vrlo brzo vidimo realizaciju tog sporazuma. Ako se odmah na početku može nešto vidjeti jeste da smo odmah imali sa biznis kompanijama jedan sastanak, gdje je bilo jedno veliko interesovanje kompanija renomiranih iz Sjedinjenih Američkih Država koje žele da investiraju u Crnu Goru i koje vide Crnu Goru, posebno nakon sporazuma, kao destinaciju gdje mogu svoj novac da investiraju, vide kao državu gdje postoji sigurnost kao NATO članica, a nadamo se sjutra kao i članica EU, tako da ovo vidimo kao novi početak naših odnosa, ali u ekonomiji, ne samo u onome što je bilo političko, vojno. Sada je tu i ekonomija, to je nešto što je veoma značajno za Crnu Goru i radujemo se dolasku investicija iz Amerike, ne samo zbog investicija i novca koji će investirati u našu državu, nego i vrijednosti koje će donijeti te investicije sa tim kapitalom koji će doći u Crnu Goru.
Glas Amerike: Ako nije prerano govoriti, možete li mi konkretno reći, o kojim investicijama je riječ, za koje su to sektore zainteresovane američke kompanije?
Đeljošaj: Da počnemo od energetike, sajber bezbjednosti, turizam, infrastruktura, ovo su bila četiri stuba neka koji su bili fokusirani tokom pripreme sporazuma, memoranduma koji smo potpisali, a i prisustvo sinoć kompanija iz ovih sektora. Još je tu bilo i sektora i drugih industrija i vojne industrije i drugih sfera, ali ovo je taj glavni fokus gdje se pokazuje interesovanje američkih kompanija za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kada bi se mogla očekivati konkretizacija tih interesovanja?
Đeljošaj: Ne zavisi sve samo od nas, mi nastavljamo tu komunikaciju, imamo veliku podršku američke ambasade u Podgorici, i naše ovdje tokom ovog ekonomskog dijaloga. Sve ove radne grupe iz svih ovih sektora koje smo imali ukazuje na to da ćemo i da možemo očekivati realizaciju i nekih investicija sa američkim partnerima brzo, a nadam se da možemo započeti nešto i sledeće godine. Ne možemo pričati o rokovima, ipak to su investicije kompanija koje nisu odavde, i njihova je odluka kada će da počnu investicije, ali sigurno je da je ova naša posjeta i ovaj memorandum koji smo potpisali jedan korak bliže svemu onome ko je imao plan investirati u Crnoj Gori.
Glas Amerike: U Vašingtonu boravite dvije nedelje uoči predsjedničkih izbora u Americi. Da li njihov ishod može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose?
Đjeljošaj: Političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni. Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD.
Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?
Đeljošaj: Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio MONSTAT da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje MONSTAT-a. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra . Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.
Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?
Đeljošaj: To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju.
Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?
Đeljošaj: Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo.

Đeljošaj: Uvijek može biti rekonstrukcije Vlade, mijenjanje Zakona o državljanstvu naišlo bi na žestok odgovor

Po pravilu, crnogorska i velikosrpska ideja često se sukobljavaju na crnogorskom prostoru u nepravilnim vremenskim razmacima. Ovoga puta njihov sukob kulminirao je kroz popis, odnosno njegove očekivane rezultate. Zato je Srbija, očekujući rezultate koji bi nadpolovičnim brojem Srba dozvolili da se pokrene proces puzajuće aneksije i svođenja Crne Gore na teritoriju a Crnogoraca samo na građane, crnogorski popis oglasila srpskim nacionalnim interesom.
A mi, etnički Crnogorci, iz suprostavljenih razloga, držimo ga takođe crnogorskim državnim i nacionalnim interesom. Bez nas etničkih Crnogoraca, kojima je Crna Gora matična i jedina domovina, ona nema smisla da postoji kao suverena država. Svi ostali njeni građani, mahom imaju svoje matične države, a Srbi čak tvrde da imaju tri – Srbiju, Republiku Srpsku kao entutet unutar BiH, koja nije država, i pokušavaju da transformišu Crnu Goru kao njihovu teritoriju na moru. Ali uprkos brutalnim napadima na crnogorsko nacionalno biće, beogradskim vlastima nije pošlo za rukom da Crnogorce svedu na to da budu manjina u vlastitoj državi. Mi, etnički Crnogorci (256.436), malobrojan smo narod, ali većinski u Crnoj Gori.
Stoga ne možemo dozvoliti da nam državnu politiku i pitanje državnoga statusa rješava većina od useljenih građana nakon 1991. godine, koji Crnu Goru doživljavaju kao privremeno rješenje. Dok matičnom zemljom smatraju Srbiju koja nam prijeti aneksijom. Zato rezultati popisa ne daju odgovor na tri suštinska pitanja:&nbsp;
- prvi, koliki je procenat crnogorskih građana doseljen u zemlju nakon početka agresije Srbije na Bosnu i Hrvatsku 1991. godine i njihov nacionalnli iskaz;&nbsp;
- drugi, koliki broj od tih useljenika ima državljanstvo a koliki boravišnu dozvolu i treći,
- &nbsp;koliki procenat građana se smatra pripadnikom Srpske a koliki Crnogorske pravoslavne crkve?&nbsp;
Inače, ovaj popis držimo neregularnim, jer je održan u okolnostima koje su produkovane na štetu Crne Gore i Crnogoraca. Ne tvrdimo da su njegovi rezultati falsifikovani ali ne tvrdimo ni da nijesu. Ali za nas, kao CEP, jedino su relevantni podaci po vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj osnovi, isključivo crnogorskih državljana, a ne i stranih popisanih lica.&nbsp;
Tako da iz ova prethodna tri pitanja proishodi zaključak da rezultati popisa koji pokazuju da Srbi čine 32,93 odsto (205.370) za nas nije relevantan. Moraju se od toga broja isključiti Srbi doseljeni poslije 1991. godine, nezavisno da li su državljani ili nijesu, jer ih je objedinjene popis obuhvatio unutar ukupnoga broja od 205.370. Naprimjer, njih je 2011. godine bilo 178.110 a danas ih ima više 27.210, očito doseljenih za posljednjih 12 godina.&nbsp;
Taj omjer, organizovanim useljavanjem uspostavljen na štetu Crnogoraca, bitno mijenja omjer Crnogoraca i Srba, odnosno, govornika crnogorskoga i srpskoga jezika i bitno utiče na državnu politiku i može imati posljedice na državni status. Takav nepovoljan omjer između ova dva naroda na štetu Crnogoraca, usnopljen s posljedicama koje mogu proisteći iz Prijedloga izmjena zakona o državaljanstvu i Prijedloga ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, ukoliko se usvoje, ciljano bi doveo u pitanje državni status Crne Gore. Omogućio bi još i da oko 250.000 građana Srbije porijeklom iz Crne Gore, očekivano u korist Srbije glasa na crnogorskim parlamentarnim izborima, moguće čak i referendumu o državnom statusu, i odlučuje sudbinu Crne Gore – nesporno, aneksijom u korist Srbije. Posebno, i to krucijalno pitanje je crkveno.&nbsp;
Popisom nije bilo predviđeno da se o njemu građani izjašnjavaju s razlogom da se spriječi njihov iskaz koji bi pokazao da svi Crnogorci, koji korektnim tumačenjem čine veoma ubjedljivu većinu, pretenduju da Crnogorska pravoslavna crkva, kao domicilna do 1918. godine, povrati taj status sa svim konsekvencama koje iz toga prizilaze – od imovinskih do duhovnih, s posljedicama od državotvornoga značaja.&nbsp;
Zato su za nas objavljeni rezultati popisa sumnjivi, jer je popis zlonamjerno sprovođen i tumačen na štetu Crne Gore i etničkih Crnogoraca. Svim demokratskim sredstvima ćemo se zalagati da se utvrde stvarni rezultati popisa, spriječi donošenje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i potpisivanje Ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, čije su svrhe priprema formalnih uslova za stvarnu ili formalnu aneksiju Crne Gore.
(Autor je potpredsjednik Crnogorske evropske partije)

Etnički inženjering nije uspio

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je edsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering. 
 
On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu. 
 
- Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica - kazao je Milatović. 
 
On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine. 
 
Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija. 
 
- Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje - poručio je Milatović. 
 
On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup. 
 
Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke. 
 
- Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba - rekao je Milatović. 
 
On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela. 
 
- A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta - direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Milatović. 
 
On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost. 
 
Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO. 
 
- Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini - rekao je Milatović. 
 
On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta. 
 
Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse. 
 
- Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju - istakao je Milatović.

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva, prebivalište mora biti ključni uslov za biračko pravo

Viši sud u Podgorici odbacio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se biznismenu Ranku Uboviću produži pritvor. Vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, uz učešće sudija Nikole Vujanovića i Nikole Boričića tako je praktično ponovilo vlastito Rješenje kojim su 16. decembra prošle godine odbacili - kao nedozvoljen - prijedlog SDT o produženju pritvora Uboviću. &nbsp; KAKO PRODUŽITI UKINUTI PRITVOR? &nbsp; Sa dobrim razlogom; podgoričkom biznismenu je &nbsp;- jer mu je već bio ukinut pritvor početkom decembra! &nbsp; ,,Dana 05.12.2 170/25 od, rješenjem Kris.br.025. godine, sudija za istargu je, odlučujući o predlogu branioca okrivljenog Ubović Ranka, advokata Nikole Ivanović ukinuo pritvor Ranku Uboviću, koji pritvor je određen rješenjem Kris.br. 170/25 od 29.10.2025. godine, a produžen rješenjem Kvs.br 1035/25 od 26.11.2025.godine...” ističe se u obrazloženju Rješenja kojim se zahtjev SDT-a smatra – nedozvoljenim. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021220020_722d2b9b20be507375a9d6e7c543a57b7dc59347f0498e914949a6ef37ddc92c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2104" loading="lazy" alt="ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda"> <figcaption>ODBACIVANJE I ZAHTJEVA SDT-A, ALI I ODLUKE APELACIONOG SUDA: Rješenje Višeg suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Za aktivnost Specijalnog državnog tužilaštva poslužile je čudna odluka Apalecionog suda kojom je ukinuto prvobitno Rješenje Višeg suda kojim je ukinut pritvor Uboviću. Pri tom, Apelacioni sud je odlučio da produži pritvor koji je u međuvremenu -ukinut?! Pravni zastupnik Ubovića, advokat Zoran Piperović, ističe da je Viši sud ovim rješenjem potvrdio upravo njegove stavove da se na pravosnažno rješenje ne može djelovati i da to govori o pravno nevaljanom postupanju Apelacionog suda. &nbsp; UZALUDNA UPOZORENJA ADVOKATA -Govorio sam duže od godinu i po, zato želim da ponovim: na već donešeno pravosnažno rješenje ne može se intervenisati! Ne može to da radi ni Apelacioni sud koji za to, u ovoj fazi postupka, nije ovlašćen po zakonu! Upravo se postupanjem Apelacionog suda ugrozila pravna sigurnost koju zakonodavac pruža u smislu da se pravosnažno rješenje koje je donijeto u određenoj pravnoj stvari na osnovu određenih činjenica ne može u nedogled preispitivati – ističe Piperović u razgovoru za ETV. &nbsp; Rješenje Višeg suda, ističe advokat Piperović, znači i svojevsrnu satisfakciju za njega i, prvenstveno, njegove klijente. &nbsp; -Zaista, ne postoji veća satisfakcija meni kao braniocu, prije svega je kao profesionalcu, kao čovjeku koji pledira samo za pravdu i ništa više. Ne postoji veća satisfakcija i mojim klijentima, ma o kome se radilo - Zoranu, Lazoviću, Acu Mijajloviću ili nekom drugom... Vijeće Apelacijenog suda je uvelo nešto što nikada u crnogorskom pravosuđu od 1945. godine nije postojalo. I ne samo što su uveli, nego što to svi vide i svi čute! Dakle, ovo je potvrda onoga što ja govorim godinu i po dana – naglašava Piperović. &nbsp; UPORNOST SDT-A U NEZAKONITOM POSTUPANJU &nbsp; Prema ocjeni advokata, frapantna je upornost Specijalnog državnog tužilaštva da biznismena Ranka Ubovića, mimo pravnog osnova i po svaku cijenu pokuša da vrati u pritvor. &nbsp; -Prosto je frapantna upornost s kojom SDT gleda da Ranka Ubovića vrati u pritvor. I to na način koji je nezabilježen u istoriji pravosuđa. Zašto to rade, ne uzlazim u motive, iako ih znam, ali vidim da tu oni ne računaju da postoji predmet – ako nema pritvora?! To je apsolutno pogrešno: kvalitet bilo kojeg tužilaštva mjeri se brojem pravosnažno osuđujućih krivičnih presuda; džaba pritvor od 50 godina ako neko bude oslobođen konačnom presudom – kaže advokat. &nbsp; Ocjenjuje i da u ovom slučaju određivanja pritvora se pokazuje da postupanje Apelacionog suda u slučaju pritvora nije pravno valjano. I javno pita - zašto traže pritvor kada to pravno nije moguće? &nbsp;&nbsp; -Postoje dva razloga. Prvi je zla namjera, a drugi je da sudije Apelacionog suda ne znaju osnove svog posla. Hajmo da pretpostavimo da sudije toga ranga to moraju da znaju - jer to je azbuka. Onda ostaje - zla namjera. Neke sudije se očito boje reakcije javnog mjenja. A to je onda tačka kada sudija prestaje da bude sudija! Jer sudija treba da sudi po onome što je u spisima, a ne po onome što kaže čaršija– zaključuje Piperović, napominjući da očekuje reakciju Udruženja sudija, da odgovore na brojna pitanja koja se otvaraju postupanjem ljudi iz pravosuđa. &nbsp; &nbsp;

PIPEROVIĆ: Frapantna je upornost SDT-a da nezakonito vrate Ubovića u pritvor, i to na način koji nije zabilježen u istoriji pravosuđa!

Bruno Retajo, bivši francuski ministar unutrašnjih poslova i lider republikanske stranke desnog centra Republikanci, kandidovaće se na predsjedničkim izborima 2027. godine, saopštili su izvori bliski njemu. 
Retajo je tako najnovija politička figura koja pokušava da se domogne funkcije nakon odlaska predsjednika Emanuela Makrona.
Konzervativni senator iz departmana Vandeja na zapadu Francuske, 65-godišnji Retajo bio je ministar unutrašnjih poslova od 2024. do 2025. godine - najprije u vladi bivšeg premijera Mišela Barnijea, a zatim u administraciji Fransoa Bajrua, podsjeća Rojters.
Ponovo je imenovan kada je aktuelni premijer Sebastjen Lekornu preuzeo dužnost prošlog oktobra, ali je ubrzo potom podnio ostavku, izrazivši ljutnju zbog drugih Lekornuovih kadrovskih rješenja u kabinetu.
Ta epizoda, koja je takođe navela Lekornua da podnese ostavku prije nego što ga je Makron ponovo imenovao, narušila je Retajoov politički položaj.
Ankete pokazuju da Retajo ima težak put do pobjede na predsjedničkim izborima, ali on predvodi stranku sa snažnim poslaničkim blokom, zbog čega će vjerovatno biti važan partner u pregovorima predsjedničkim rivalima - naročito krajnje desnom Nacionalnom okupljanju, koje predvodi Marin Le Pen - ukoliko Retajo ne uspije da uđe u drugi krug.
Retajo je tvrdi zagovornik oštre politike prema migracijama i veliki dio mandata u Ministarstvu unutrašnjih poslova posvetio je nastojanjima da poveća broj deportacija i pojača borbu protiv narkokriminala.
Ipak, mogao bi imati problem da se jasno razlikuje od krajnje desnog RN-a, koji predvode Le Pen i njen štićenik Žordan Bardela, a koji su u anketama snažno pozicionirani upravo zahvaljujući fokusu na ta pitanja.
Od odlaska iz vlade, Retajo je veoma kritičan prema izvršnoj vlasti, zamjerajući, između ostalog, ustupke koje je Lekornu napravio Socijalističkoj partiji kako bi usvojio budžet za 2026. godinu i izbjegao pad vlade.

Retajo će se kandidovati za predsjednika Francuske

U Briselu postoji sumnja da Aleksandar Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija, piše ugledni Zidojče cajtung. Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — ocjenjuju oni.
— Ako je u posljednje vrijeme bilo nejasnoća: da, Srbija je i dalje na listi kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. S obzirom na brutalno postupanje prema studentima koji protestuju, moglo se posumnjati u zvanično proevropski kurs vlade — piše Zidojče cajtung.
Novinar lista iz Minhena Tobijas Cik dodaje da ni stanje medijskih sloboda ne ukazuje baš na to da se u Beogradu želi ući u često pominjanu zajednicu vrijednosti, prenosi Dojče vele (DW).
— Najmanje 91 napad na novinare zabeležen je tokom 2025. godine, kako je utvrdilo jedno strukovno udruženje; počinioci po pravilu ostaju nekažnjeni. Antikorupcioni aktivisti, s druge strane, suočavaju se sa bujicom tužbi — navodi on.
Cik dalje navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije samo čovjek koji zna kako da učvrsti vlast u zemlji, već je i vrhunski komunikacioni profesionalac.
— O tome svjedoči već i njegova biografija: tokom rata na Kosovu krajem devedesetih bio je ministar informisanja u vladi tadašnjeg predsjednika i ratnog zločinca Slobodana Miloševića. Profesionalna komunikacija uvijek podrazumijeva i pravi tajming. Beograd je i tu nedavno izveo pravi majstorski potez — ocijenio je.
Autor podsjeća da je krajem januara nova radna grupa srpske vlade održala svoju prvu sjednicu i dodaje da je njena uloga da „koordinira, ubrza i unaprijedi“ mjere za „evropsku integraciju“ Srbije.
— Na čelu tima je ambasador Srbije pri EU u Briselu. U isto vrijeme, u Beogradu, Vučić je potpisao paket zakona koji bi, kako se navodi, trebalo da učine pravosuđe ‘boljim i efikasnijim’. Prema mišljenju kritičara, cilj je da se ograniči rad specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala. To tužilaštvo je nedavno pokrenulo više postupaka protiv državnih funkcionera i partijskih kadrova. Na osnovu njegovih istraga, blizak saradnik Vučića, bivši ministar spoljnih poslova, a sada ministar kulture Nikola Selaković, moraće da odgovara pred sudom zbog falsifikovanja dokumenata — prenosi nemačka štampa.
Minhenski list dalje piše da je Evropska komisija izrazila „zabrinutost“ i pozvala Srbiju na „hitnu reviziju“ reforme pravosuđa.
— Kako je upozorila komesarka za proširenje Marta Kos, riječ je o ‘ozbiljnom koraku unazad’ na putu Srbije ka EU: ‘To nije ono što želimo.’ I bliskost Beograda sa Rusijom smatra se ozbiljnom preprekom na putu ka Zapadu. U Briselu postoji sumnja da Vučić kupuje vrijeme i računa na to da će Evropa postajati sve nacionalističkija — piše Zidojče cajtung.
<h2>Šta, zapravo, EU želi od Srbije?</h2>
U tekstu se navodi i da Srbija nije uvijek dobijala sasvim jasne signale iz Brisela, Pariza ili Berlina.
— Setimo se vlada Angele Merkel i Olafa Šolca, tokom kojih je Vučić povremeno bio dočekivan gotovo raširenih ruku. Navodni garant stabilnosti na inače krizama sklonom Zapadnom Balkanu, a uz to i neko ko raspolaže značajnim rezervama litijuma potrebnog našoj automobilskoj industriji — ko bi takvog partnera želio da odbije preterano kritičnim tonovima?
Autor teksta Tobijas Cik ocjenjuje da EU, u međuvremenu, nastupa zahtjevnije prema svom kandidatu za članstvo, ali i dodaje da srpska vlada zna kako da svoju komunikaciju tome prilagodi.
— Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak da postoji načelna spremnost da se novi zakoni o pravosuđu ‘dorade’. Evropska komisija će o svemu biti redovno informisana. Studente, koji već više od godinu dana izlaze na ulice tražeći demokratiju i vladavinu prava, takve taktičke poruke teško da će impresionirati. Od Evropske unije ionako više ne očekuju mnogo — kazao je.
— Predsjednik navodno želi ka Zapadu, ali korača u pogrešnom pravcu — zaključuje Zidojče cajtung.

Zidojče cajtung o Vučiću: Jedno govori, drugo radi, kupuje vrijeme u nadi da će Evropa biti sve više nacionalistička

Autor emisije "Načisto" na Televiziji Vijesti Petar Komnenić saopštio je da je na jednoj telefonskoj aplikaciji primio poruku koju je poslala osoba koja tvrdi da je Miloš Medenica, prenose Vijesti.
Prethodno se na mreži X pojavio se novi snimak u kojem navodno Medenica, koji je u bjekstvu otkad mu je izrečena presuda kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, poziva Komnenića da ga uključi u večerašnju emisiju u kojoj će gostovati, pored ostalih, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovi-snimak-na-kojem-je-navodno-medenica-zasto-se-scepanovic-i-celnici-bezbjednosnog-sektora-stresiraju-kad-im-dobro-ide-na-privatnom-planu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Dobro veče, zarobljena Crna Goro i vi u ZIKS-u. Samo želim da poručim Petru Komneniću da sam poslao poruku, ako je voljan neka me prihvati, pozvaću ga uživo u njegovoj emisiji da skinemo sumnju sa autentičnosti moje ličnosti - &nbsp;čuje se na snimku na kojem je navodno Medenica.
U njemu je i poruka za direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i čelnike bezbjednosnog sektora.
- Želim da poručim Šćepanoviću i čelnicima bezbjednosnog sektora - zašto se stresiraju kad im dobro ide na privatnom planu. Znaju oni na šta ja mislim - zaključeno je u video obraćanju.

Tag: popis