Na Cetinju je 15. novembra 2025. godine počelo redovno jesenje zasijedanje Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, pod predśedavanjem Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Borisa. Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve, kako su saopštili, izražava najoštriju zabrinutost zbog organizovanih aktivnosti crkve Srbije, kao i "organizovane političke grupe unutar određenih struktura vlasti u Crnoj Gori, koje pokušavaju da pod izgovorom „povratka stare kapele“ nametnu izgradnju novog objekta na vrhu Lovćena". Takvi pokušaji, ističu u saopštenju, predstavljaju ozbiljno zadiranje u izgled, simboliku i dostojanstvo mauzoleja Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša, kao i u duhovno i istorijsko biće Crne Gore. "Istorijska istina je neporeciva: Njegoševa zavjetna kapela posvećena Svetom Petru Cetinjskom srušena je 1925. godine nalogom kralja Aleksandra Karađorđevića, a na njenom mjestu podignuta je nova kapela posvećena Svetom Đorđu, kao izraz političke volje dinastije Karađorđevića koja je ukinula crnogorsku državu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Taj čin predstavljao je dio šireg imperijalnog projekta potčinjavanja Crne Gore i stvaranja simbola koji bi služili interesima tadašnje beogradske vlasti, a ne zavjetnoj volji Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša. Stoga svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ danas ne predstavlja obnovu Njegoševog zavjeta, već obnovu političkog projekta koji je istorijski bio usmjeren protiv Crne Gore i njenog identiteta. Lovćen je zavjetno mjesto crnogorskog naroda, a mauzolej koji se danas nalazi na njegovom vrhu izgrađen je dostojanstveno, kao trajni spomen velikom Mitropolitu, gospodaru, pjesniku i filozofu", ističe se u saopštenju Svetog Sinoda CPC. Sveti Sinod izrazio je i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu pravde, koji, kako kažu, uporno i protivno zakonu odbija da evidentira promjenu odgovornog lica u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, iako je zahtjev za upis promjena podnijet u potpunosti uredno i u zakonskom roku. Podsjetili su da su svi mitropoliti Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnovljenja 1993. godine birani na Opštecrnogorskom zboru, najvišem i istorijski utemeljenom crkvenom organu, uključujući i sadašnjeg poglavara, Mitropolita Borisa. "Njegov legitimitet dva puta je potvrđen presudama Upravnog suda Crne Gore. Ignorisanje sudskih odluka i zakonskih obaveza predstavlja ozbiljno narušavanje vladavine prava i diskriminaciju vjernika i svjestenstva Crnogorske pravoslavne crkve", ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35" data-rendition-name="original" width="994" height="491" loading="lazy" alt="Sveti Sinod CPC"><figcaption>Sveti Sinod CPC</figcaption></figure>  Sveti Sinod upozorio je javnost da se sredstva iz budžeta svih građana Crne Gore, kako tvrde, nezakonito uplaćuju na žiro-račun koji "kontroliše penzionisani vladika Mihailo, te se time ta sredstva nenamjenski troše, jer ne idu za potrebe isplaćivanja zarada sveštenicima Crndogorske Pravoslavne Crkve, već u interesu privatnih lica okupljenih oko penzionisanog mitropolita Mihaila". "Crnogorska pravoslavna crkva zahtijeva da se ova praksa hitno obustavi i da nadležni organi javno objasne osnov, razloge i odgovornost za takvo postupanje. U vezi sa javnim istupima bivših klirika koji djeluju u Kotoru, kao i sa aktivnostima penzionisanog Mihaila, Sveti Sinod naglašava da Crnogorska pravoslavna crkva neće ulaziti u polemike niti odgovarati na napade takvog tipa. Pitanje identiteta, kontinuiteta i položaja Crnogorske pravoslavne crkve konačno i trajno je riješeno na Opštecrnogorskom zboru 3. septembra 2023. godine", zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sveti Sinod CPC: Svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ na Lovćenu predstavlja obnovu političkog projekta koji je usmjeren protiv Crne Gore

Kaćuša Krsmanović

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) sa dubokom zabrinutošću i moralnom odgovornošću upozorava javnost na opasno narastanje govora mržnje, nasilja, progona neistomišljenika, kao i napade na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori - poručio je arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorski Mihailo.
Ovo što posljednjih godina gledamo nije, cijeni on, spontani društveni poremećaj - već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi.
- U jeziku onih koji se danas predstavljaju kao čuvari „vjekovne tradicije“, a zapravo služe tuđim političko-crkvenim projektima, izraz „Turčin“ ne znači pripadnika jedne nacije ili vjere, nego „neprijatelja koga treba istrijebiti“. U takvom govoru prednjače popovi, filozofi i učitelji pseudomitologije kosovskog zavjeta, koji su decenijama sistematski učili naš narod da mrzi svoje komšije, rođake, sugrađane i braću s kojima Crna Gora dijeli prostor, istoriju i život - naveo je mitropolit Mihailo.
Napadi na turske privrednike, uništavanje njihove imovine, ugrožavanje njihova mira i bezbjednosti predstavljaju, decidan je on, sramotu za institucije Crne Gore.
- Ali moramo jasno kazati: to nijesu d‌jela Crnogoraca, to nijesu d‌jela pravoslavnih ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su d‌jela onih koji rade protiv Crne Gore, protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode - rekao je mitropolit Mihailo.
Oni koji danas napadaju Turke na ulicama Podgorice žele, kaže on, da posvađaju Crnu Goru sa njenim susjedima, partnerima i prijateljima sa kojima gradimo odnose povjerenja i saradnje decenijama.
- Time žele da oslabe Crnu Goru, da je iznutra podijele i učine ranjivom. Sjećamo se svi riječi Joanikija, kada je javno kazao da su Crnogorci bili „lakomi na sječenje turskih glava“ i da je „to negd‌je i danas prisutno u nama“. Takve izjave nijesu slučajne kao ni ova kampanja protiv stranac u Crnoj Gori , koja je krenula prije ove histerije - istakao je mitropolit Mihailo.
Danas, poručuje on, Crnogorska pravoslavna crkva potvrđuje upravo to nasljeđe.
- Naša borba nikada nije bila da drugoga ponizimo, nego da slobodu odbranimo. Kao što je i čavala obraz Crnoj Gori 25 godina, poklanjajući se sjenima žrtava genocida u Srebrenici. Mi se solidarišemo sa svakim čovjekom nad kojim se širi strah i prijetnja. Solidarišemo se sa našim sugrađanima iz Turske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Azerbejdžana i drugih zemalja, koji žive, rade ili ulažu u Crnoj Gori - naglasio je on.
Mržnja prema njima uperena je, kaže mitropolit Mihailo, prije svega, protiv Crne Gore same.
- Ona nije naša tradicija. Nije ni naša istorija. Ovo su opasan politički projekat koji se ostvaruje kontinuiranim d‌jelovanjem i pozivima na mržnju i na povratak u najmračnije obrasce pod‌jela, koje su obilježile sve vjekove. Jer borba za savremnu Crnu Goru traje vjerkovima, a uvjek ju je pratila domaćih izdajnika i kolaboracionista, koja je željela da nas vrati u mrak i sukobe, da bi nama vladala. Jer u njihovom govoru mržnje i Crnogorska pravoslavna crkva je „Turčin“, koliko i svi drugi koji nijesu dio njihovog plemenskog crnogorskog kulta. Danas su Turci na tapetu, sjutra ćemo bi mi, jer i mi smo „Turci“, ovima koji izvrću našu vjeru pravoslavnu i Gorski Vijenac kao osnov za istrebljenje neistmišljeka - naveo je mitropolit Mihailo.
Podsjećaju, kaže, na temelje naše pravoslavne vjere onima koji tako misle, i misle da su veliki pravoslavci zato što učestvuju u ovom progonu muslimana.
- Bog je stvorio svakog čovjeka po Svom liku i podobiju. Ko ponizi čovjeka - ponizio je Boga. Ko širi mržnju - udaljuje se od Hrista. Ko ćuti pred nepravdom - učestvuje u njoj - naveo je on.
Pozivaju, kaže, institucije Crne Gore da hitno i dosljedno zaštite ugrožene, ne samo u Podgorici, nego i na Cetinju i u svim ostalim gradovima koje su mete ove destrukcije, Tužilaštvo i policiju da reaguju bez odlaganja, građane da ne podliježu manipulacijama i lažnim „braniteljima vjere“ koji vjere nemaju i sve vjerske zajednice i društvene aktere da javno stanu u zaštitu mira, dostojanstva i bratstva.
- Crna Gora je zemlja čojstva i junaštva. Zemlja slobode - u kojoj se ne pita kako se ko zove, nego kakav čovjek jeste. Neka u našim srcima bude mjesta za svakog čovjeka dobre volje, a da se kazne počinioci zločina i sačuva bezbjednost Crne Gore - zaključio je mitropolit Mihailo.

Mitropolit Mihailo: Sjeme netrpeljivosti, ksenofobije i fašizma siju neprijatelji Crne Gore

Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika - ukazali su u Crnogorskom forumu (CF) i zatražili ukidanje diskriminatornih i neustavnih akata i da Ustavni sud utvrdi neustavnost ovog ugovora.
To su naveli u otvorenom pismu Ustavnom sudu, Skupštini i Vladi Crne Gore, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Savjetu Evrope, Venecijanskoj komisiji (VK), Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i organizacijama za zaštitu ljudskih prava.
Oni, kako su naglasili, zahtijevaju i da Skupština i Vlada Crne Gore preduzmu odgovarajuće mjere radi ukidanja diskriminatornih i neustavnih akata i uspostavljanja poretka u skladu sa Ustavom i međunarodnim pravom, a zatražili su i da predsjednik Crne Gore &nbsp;preispita moguće kršenje ljudskih i vjerskih prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika.
Uz to, traže i da Savjet Evrope i Venecijanska komisija (VK) izvrše nadzor nad usklađenošću zakonodavstva i prakse Crne Gore sa evropskim standardima u oblasti ljudskih prava i slobode vjeroispovijesti i da međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda podrže inicijative koje vode očuvanju sekularnog, građanskog i ustavnog poretka u državi.&nbsp;
- Crnogorski forum apeluje i na sve navedene institucije i organizacije da reaguju u domenu svojih ovlašćenja, kako bi se obezbijedila zaštita ustavnog i demokratskog poretka Crne Gore - podvukli su oni.
<h2>FAVORIZOVANJE I NEZAKONITOST</h2>
U pismu su pojasnili da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti 2021. godine donijet po hitnom postupku, bez javne rasprave, bez uključenja civilnog društva i bez traženja mišljenja VK, iako je prethodni zakon iz 2019. godine bio u cijelosti usklađen sa preporukama te institucije.
- Na taj način je narušen demokratski i pravni legitimitet procesa; institucionalno favorizovana SPC, pripremljen pravni temelj za zaključenje Temeljnog ugovora pod privilegovanim uslovima - pojasnili su u CF.
Iz te NVO su ukazali i da je Temeljni ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović bez saglasnosti Skupštine, čime je prekršena nadležnost organa vlasti, mimo Ustava zaključen akt sa SPC koji nije međunarodni pravni entitet, ali i da je zaobiđena zakonska procedura koja propisuje da ugovor sa vjerskom zajednicom može biti potpisan samo ako je ta zajednica registrovana u Crnoj Gori, što SPC nije bila sve do neposredno pred potpisivanje ugovora.
&nbsp;- Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama: povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika, SPC je stavljena u institucionalno povlašten položaj; zanemaren je princip vjerske ravnopravnosti i sekularnosti države - istakli su u pismu.
Ustvrdili su da je na taj način država prekršila član 14. i 19. Ustava, koji garantuju jednakost i zabranu privilegija po osnovu vjere; derogirala sekularni karakter Crne Gore i izazvala osjećaj institucionalne diskriminacije kod velikog broja građana.
Oni su ocijenili i da postupanja tadašnje vlade i parlamentarne većine predstavlja direktno kršenje više odredbi Ustava, među kojima su članovi koji govore da je Crna Gora pravna država, da suverenitet pripada građanima, da je Ustav najviši pravni akt.
Prekršeni su i, kako su dodali, član 14 - Zabrana diskriminacije, član 16 - Sloboda vjere i jednakost vjerskih zajednica, član 19 - Nijednoj vjerskoj zajednici ne mogu se dati privilegije, član 145 - Supremat Ustava, kao i član 149 - Nadležnost Ustavnog suda da ocijeni ustavnost zakona i akata.
<h2>POVRIJEĐENE MEĐUNARODNE OBAVEZE</h2>
Iz Crnogorskog foruma su ukazali da su tim postupanjem povrijeđene i međunarodne obaveze Crne Gore i to Evropska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Evropska socijalna povelja.
Oni su istakli da predsjednik Crne Gore nije iskoristio svoje ovlašćenje da preispita akte koji su doveli do diskriminacije i narušavanja ustavnosti, kako ne bi došao u sukob s tadašnjom vlašću.&nbsp;
- Skupština Crne Gore je isključena iz procesa donošenja Temeljnog ugovora, čime je izvršna vlast prekoračila svoja ovlašćenja. Civilno društvo, ekspertska javnost i vjerske zajednice bili su potpuno isključeni iz procesa donošenja ključnih akata - naveli su u pismu.
Crnogorski forum je podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora, kao i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg premijera Dritana Abazovića zbog zloupotrebe službenog položaja pri zaključivanju ugovora.
- Zbog svega navedenog, NVO Crnogorski forum zahtijeva da Ustavni sud Crne Gore hitno odluči o podnijetoj inicijativi i utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, jer je donesen mimo ustavnih procedura i na štetu vjerske i građanske ravnopravnosti - naglasili su oni.

1250x600

CF: Ustavni sud da utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, Skupština i Vlada preduzmu mjere, a Milatović preispita moguće kršenje prava CPC i njenih vjernika

Na inicijativu Ambasade Republike Francuske, danas je u Vladičanskom domu Crnogorske pravoslavne crkve na Cetinju održan sastanak između Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog g. Mihaila i visokih predstavnika Republike Francuske: g. Žana Kristofa Posela, savjetnika za vjerska pitanja pri francuskom Ministarstvu za Evropu i inostrane poslove, i gospođe An Mari Maske, ambasadorke Francuske u Crnoj Gori,&nbsp;
Kako se navodi na sajtu CPC, posjeta je realizovana u okviru diplomatske ture visokog zvaničnika g. Posela koji obilazi više država regiona i susrijeće se sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica, s ciljem sagledavanja stanja vjerskih prava i sloboda, kao i položaja vjerskih zajednica.
Tokom sastanka, Mitropolit Mihailo je sa saradnicima odgovarao na pitanja uvaženih gostiju, koji su posebno iskazali interesovanje za pitanje obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i njenih odnosa sa ostalim vjerskim zajednicama u zemlji i svijetu.
Mitropolit je upoznao delegaciju sa istorijatom Crnogorske pravoslavne crkve, njenom autokefalnosti koja je građena vjekovima i koja je bila priznata od svih pravoslavnih pomjesnih crkvi u svijetu, o čemu svjedoče brojna dokumenta. Naglašeno je da je takav status trajao sve do nasilnog ukidanja i Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve 1918-1920. godine, te da je CPC obnovljena početkom devedesetih godina prošlog vijeka i već trideset godina djeluje u Crnoj Gori, davši važan doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti.
Francuskoj delegaciji je predočen nezavidan položaj i odnos vlasti (i prethodne, ali naročito sadašnje) prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Istaknuto je da je zaključenjem diskriminatorskog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, potonjoj prenesene ne samo postojeće crkve i manastiri u Crnoj Gori koje je koristila, nego i sve neupisane nekretnine i one koje će biti vraćene u postupku restitucije imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Crnogorska pravoslavna crkva nema pristup resursima, a Vlada Crne Gore i određene opštine ne samo da ne odgovaraju na inicijative, nego su eksplicitno zabranile ustupanje placa Crnogorskoj crkvi u Podgorici.
Naglašeno je da se svakodnevno resursi dodjeljuju ostalim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, a naročito Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je privilegovana. Crna Gora je tako posljednja zemlja u pravoslavnom svijetu koja nije riješila svoje crkveno pitanje, a položaj Crnogorske crkve je danas najteži od svih vjerskih zajednica u Evropi. Pod medijskom blokadom i ćutanjem administracije, vrši se pasivna agresija sa ciljem njenog nestanka.
Uprkos iznijetim poteškoćama, Crnogorska pravoslavna crkva je iskazala zahvalnost visokoj francuskoj delegaciji na posjeti i interesovanju za ovo veoma osjetljivo pitanje i položaj vjerskih zajednica u Crnoj Gori i regionu. Izražena je nada da će se u sklopu evropskih integracija, na demokratski način rješavati i ovo pitanje.

Delegacija francuske ambasade i Ministarstva za evropu i inostrane poslove Francuske posjetila Crnogorsku pravoslavnu crkvu

Iz Crnogorske pravoslavne crkvene opštine Podgorica, obavijestili su crnogorsku javnost da, saosjećajući u tuzi i bolu koji ovih dana razaraju dušu Cetinjana i svakog poštenog čovjeka, neće obaviti organizovano tradicionalno nalaganje svetog crnogorskog badnjaka, ispred dvorca Nikole I Petrovića na Kruševcu.
- S obzirom da u Podgorici, Crnogorska pravoslavna crkva nema svog prostora i crkve, da tu obavi obred nalaganja badnjaka, a zbog nastalog tragičnog događaja na Cetinju, ne želi nalaganje badnjaka obaviti na površinama koje se nalaze van crkvene porte. Badnji dan je radostan dan za sve pravoslavne vjernike, ali na žalost, ove godine ga dočekujemo u tuzi i patnji. Duša nam plače za izgubljenom djecom, sestrama i braćom i zato pozivamo sve vjernike Crnogorske pravoslavne crkvene opštine Podgorica da rođenje Isusa Hrista obilježimo u miru u svojim domovima- navodi se u saopštenju.
Kako su iz crkvene opštine kazali, u ovim tragičnim momentima po cijelo crnogorsko društvo moramo iskazati duboko poštovanje i empatiju prema svim nevino stradalim i da je to naša ljudska i moralna obaveza.
- Molimo se za oporavak povrijeđenih, a stradalim neka Bog podari vječni pokoj- navodi se u saopštenju.&nbsp;

CPC: Nema nalaganja badnjaka ispred dvorca kralja Nikole na Kruševcu

Uprava Arhiepiskopije Crnogorske pravoslavne crkve saopštila je da podržava odluku da se ovogodišnje nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu na Cetinju organizuje bez sveštenstva.&nbsp;
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković jutros je podržao odluku bratstava Martinovića i Borilovića iz Bajica da se ove godine tradicionalno nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu organizuje bez sveštenstva, nakon prošlogodišnjeg incidenta kada su se, prilikom proslave Badnjeg dana, sukobile pristalice dvije struje u CPC.
- Sagledavajući mogućnost da se napad i incident opet ponovi ove godine mi imajući odgovornost pred Bogom i crnogorskom istorijom a čineći sve &nbsp;da Badnji dan i Božić proteknu u bratskoj ljubavi i slozi, &nbsp;Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve na čelu sa Mitropolitom Borisom blagosilja i podržava odluku Bajica da se centralno tradicionalno nalaganje Crnogorskog Badnjaka na Dvorskom trgu održi bez prisustva svještenstva u 15 časova- navodi se u saopštenju Crnogorske pravoslavne crkve.
Kako se iz Uprave Arhiepiskopije Cetinjske navodi, u toku protekle godine i &nbsp;iskušenja koja su se ispriječila Mitropolitu Borisu i Sveštenstvu na putu jačanja Crnogorske Pravoslavne Crkve bio je i Badnji dan 2024. godine kada je grupa okupljena oko Umirovljenog Mitropolita Mihaila prilikom nalaganja Badnjaka nasrnula na sveštenstvo i Bajice i napravila incident čime se najgrublje ogriješila o hrišćansku i crnogorsku tradiciju na dan kada dolazi do pomirenja i kada se priziva Mir Božiji na čitav svijet.
Iz Uprave Arhiepskopije takođe su podsjetili na prve Badnjake devedesetih godina na Cetinju, koje su do dolaska svetog Mitropolita Antonija nalagali Bajice i crnogorski narod.
- Mošti svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog od 16. novembra 2024.godine počivaju u crkvi svetog Ivana Crnojevića na Cetinju , Arhiepiskopija Cetinjska donijela je odluku da sveštenstvo blagoslovi i naloži Badnjak u porti ove crkve u 21.30 časova poslije večernjeg bogosluženja. Svi koji žele da donesu i nalože Badnjake dobrodošli su da &nbsp;zajedno proslavimo ovaj veliki praznik. Sa željom da predstojeći praznici proteknu u sveopštoj ljubavi i zadovoljstvu pozivamo sve kojima je ljubav prema Crnoj Gori i Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi na srcu da se pridžavamo svega navedenog- poručili su iz CPC.

Arhiepiskopija Cetinjska podržava nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu bez prisustva sveštenstva

Da tvrdnje Monstata, iznesene u saopštenju od prije dva dana, kako građani tokom provjere popisnih podataka nijesu prijavili nijednu nepravilnost u smislu nevjerodostojnosti suštine podataka i da su najčešće u pitanju bile slovne greške, ipak nijesu tačne, svjedoči primjer Svetlane Pajović-Musić koja je za Portal ETV demantovala istup Uprave za statistiku. Njen primjer pokazuje da slovna greška i te kako može biti identitetski suštinska i ozbiljno narušiti vjerodostojnost podataka prikupjenih tokom popisa. <h2>Kada „C“ postane „S“&nbsp;</h2> Građanska aktivistkinja i predstavnica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić kazala je za Portal ETV da povodom obavještenja Monstata u vezi sa provjerom podataka, u kojem tvrde da nije bilo prijavljenih nevjerodosojnosti, želi da ih javno demantuje. Naime, prema onome što nam je ispričala, kada je provjerila podatke, vidjela je da je u njima zaista došlo do slovne greške, pa je u bazi podataka Monstata u sekciji „Vjera“ slovo „C“ upisano kao slovo „S“. No, nije riječ o običnoj slovnoj grešci. Ovom greškom je CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) preinačena u SPC (Srpska pravoslavna crkva). Nakon njene komunikacije sa odgovornima u Monstatu podatak je ispravljen, ali ipak ostaje sumnja o tome koliko je ovakvih „slovnih grešaka“ identifikovano. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010111040_1f2e1825ed0a4f27303e7fc9b841e87d274d13c479fd708383093df045bb49dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010111040_1f2e1825ed0a4f27303e7fc9b841e87d274d13c479fd708383093df045bb49dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"> <figcaption>Svetlana Pajović Musić</figcaption> </figure>  - Na mom ličnom primjerku popisnog listića koji je priložen, i prvobitno upisanim podacima u sistemu - nevjerodostojnost je očigledna. S obzirom da su u saopštenju ustvrdili da su prijavljene „slovne greške“ i da to manipulativno ne računaju u „nevjerodostojnost“ podataka, neka javnost procijeni koliko bi ta „slovna greška“ dala lažnu sliku mog izjašnjavanja - da nijesam provjerila i reagovala – navodi Pajović-Musić. Ona doduše navodi da su podaci sa popisnice ispravljeni nakon uložene žalbe, no ističe da njen primjer može, ali i ne mora, biti izuzetak.&nbsp; - Postavlja se pitanje koliko ima ovakvih nevjerodostojnosti iliti „slovnih grešaka“ koje nijesu detektovane, jer je mali procenat građana uspio provjeriti tačnost svojih podataka – navodi ona i apeluje da Monstat dozvoli provjeru vjerodostojnosti podataka u svakom trenutku, a ne u ograničenih sedam dana.&nbsp; Juče je na kratak rok u vezi sa provjerom popisnih podataka ukazao i poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, nazivajući ga neopravdano kratkim.&nbsp; Zirojević vjeruje da je sasvim opravdano, a da sa druge strane ne predstavlja apsolutno nikakav problem ili prepreku, da se korišćenje softvera produži i traje do 15 dana nakon objave rezultata.&nbsp; - Imajući u vidu korektan i konstruktivan odnos MONSTAT-a u periodu koji je iza nas, ovim putem ih pozivam da izađu u susret i ovom zahtjevu građana i nas koji ih predstavljamo, kako bismo u narednim danima do kraja uspješno završili proces sprovođenja popisa stanovništva u Crnoj Gori - poručio je Zirojević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-monstat-da-omoguci-koriscenje-softvera-i-15-dana-nakon-objave-rezultata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmonstat-vise-od-20-hiljada-gradana-provjerilo-popisne-podatke-nijesu-prijavljene-sustinske-nepravilnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Suštinske slovne greške

Crnogorska evropska partija (CEP) će se zalagati da se dodijeli plac i obezbijede sredstva Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za izgradnju gradske saborne crkve kao i plac za izgradnju zgrade svih važnih Crnogorskih institucija.
To je saopštio član Predsjedništva i Glavnog odbora CEP-a i odbornički kandidat Zoran Damjanović.
- Smatramo da je Podgorica kao glavni grad to u obavezi da uradi. Takođe želim da istaknem da izgradnjom gradske saborne crkve CEP ne odustaje i nikad to neće uraditi, od glavnih načela partije a to su: raskid sramnog temeljnog ugovora i vraćanje svih sekularnih objekata u vlasnistvo drzave Crne Gore - istakao je on.
Poručio je da nikad neće odustati od svojih principa i zahtjeva da se naše stare crnogorske crkve i manastiri, naši starina danas i od 1918. okupirani hramovi vrate u vlasništvo i posjed Crne Gore i da u njima služi naša domicilna, autentična crkva - a ne da njima, kako je dodao, gospodari strana crkva druge države.
- Vrlo brzo ce građani imati na uvid i rezoluciju o genocidu nad Crnogorcima izvršenim od strane srbijanske vojske, žandarmerije i plaćeničkih odreda u kraljevini SHS od 1918. pa decenijama nadalje. Naravno jos jače ćemo se zalagati za ulazak CG u EU i jačanje odnosa sa NATO zemljama, čija je Crna Gora punopravna članica - istakao je Damjanović.
Na kraju, kaže da kao rođeni Podgoričanin vjeruje da ce građani na ovim izborima prepoznati CEP kao partiju koja će zaista raditi na razvoju Podgorice a samim tim i na očuvanju Crne Gore.
Crnogorska evropska partija je novi subjekt na političkoj sceni Crne Gore i kao takav prvi put učestvuje na izborima u Podgorici.
- Odluka rukovodstva stranke da samostalno učestvujemo na ovim izborima je dokaz da imamo kompetentne i stručne ljude i nadasve ličnosti neokaljanih biografija, i da će sve ono sto obećamo u predizbornoj kampanji biti ispunjeno, ako budemo - a vjerujemo da oćemo, faktor vlasti u Podgorici i Crnoj Gori - istakao je Damjanović.
Rekao je i da im građani Podgorice svakodnevno ukazuju na saobraćajne i komunalne probleme kao i na veliki broj neriješenih zahtjeva za legalizaciju individualnih objekata.&nbsp;
- Naši stručni timovi su sačinili programe kako riješiti ove probleme i oni su dostupni građanima kroz veliki broj dosad prezentiranih saopštenja - naveo je Damjanović.

Damjanović: CEP će se zalagati da se dodijeli plac i obezbijede sredstva CPC za izgradnju gradske saborne crkve

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: cpc