<article>U emisiji Srećan dan, u susret Novogodišnjem Gala koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, razgovaramo sa solistima, odnosno prvom violinom Eleonorom Vujović, violom Anom Perić i drugim fagotistom Georgijem Kalajdjievim. Govorimo o pripremama za koncert, snazi zajedničkog muziciranja i emociji koju gala večeri donose publici na kraju godine. Povod za inspirativan razgovor je i nagrada „Naj žena 21. vijeka – ambasadorka kulture i stvaralaštva za 2025. godinu“, koja je dodijeljena Slobodanki Seki Martinović – novinarki, PR menadžerki i dizajnerki. Pričamo o njenom profesionalnom putu, ulozi kulture u savremenom društvu i važnosti ženskog stvaralaštva i vidljivosti. U gastro segmentu pripremamo jednostavnu i ukusnu mediteransku salatu – lagan, zdrav i aromatičan spoj. Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.</article>

U emisiji Srećan dan, u susret Novogodišnjem Gala koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, razgovaramo sa solistima, odnosno prvom violinom Eleonorom Vujović, violom Anom Perić i drugim fagotistom Georgijem Kalajdjievim.&nbsp;
Govorimo o pripremama za koncert, snazi zajedničkog muziciranja i emociji koju gala večeri donose publici na kraju godine.&nbsp;
Povod za inspirativan razgovor je i nagrada „Naj žena 21. vijeka – ambasadorka kulture i stvaralaštva za 2025. godinu“, koja je dodijeljena Slobodanki Seki Martinović – novinarki, PR menadžerki i dizajnerki. Pričamo o njenom profesionalnom putu, ulozi kulture u savremenom društvu i važnosti ženskog stvaralaštva i vidljivosti.&nbsp;
U gastro segmentu pripremamo jednostavnu i ukusnu mediteransku salatu – lagan, zdrav i aromatičan spoj.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srećan dan

TV E

Društvo

U emisiji "Srećan dan" o Novogodišnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa Slobodankom Martinović o nagradi "Naj žena 21. vijeka"...

U emisiji Srećan dan, u susret Novogodišnjem Gala koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, razgovaramo sa solistima, odnosno prvom violinom Eleonorom Vujović, violom Anom Perić i drugim fagotistom Georgijem Kalajdjievim. 
Govorimo o pripremama za koncert, snazi zajedničkog muziciranja i emociji koju gala večeri donose publici na kraju godine. 
Povod za inspirativan razgovor je i nagrada „Naj žena 21. vijeka – ambasadorka kulture i stvaralaštva za 2025. godinu“, koja je dodijeljena Slobodanki Seki Martinović – novinarki, PR menadžerki i dizajnerki. Pričamo o njenom profesionalnom putu, ulozi kulture u savremenom društvu i važnosti ženskog stvaralaštva i vidljivosti. 
U gastro segmentu pripremamo jednostavnu i ukusnu mediteransku salatu – lagan, zdrav i aromatičan spoj. 
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Velika Britanija, Kanada, Njemačka i niz drugih država u srijedu su osudile odluku Izraela da odobri izgradnju 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, upozoravajući da takav potez krši međunarodno pravo i može dodatno podstaći nestabilnost. U zajedničkom apelu pozvale su izraelsku vladu da poništi ovu odluku, prenosi France 24.
Odluku izraelskog bezbjednosnog kabineta, pored Velike Britanije, Kanade i Njemačke, osudile su i Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Japan, Malta, Holandija, Norveška i Španija.
- Pozivamo Izrael da poništi ovu odluku, kao i dalje širenje naselja- navodi se u zajedničkoj izjavi koju je objavila Velika Britanija.
U saopštenju se podsjeća da takve jednostrane mjere, kao dio šire politike intenziviranja naseljavanja na Zapadnoj obali, ne samo da krše međunarodno pravo, već i nose rizik dodatnog narušavanja regionalne stabilnosti.

Više država osudilo izraelsku odluku da gradi nova naselja na Zapadnoj obali

Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Iza svega ovoga krije se diskretna namjera Specijalnog državnog tužilaštva i pokušaj pritiska na medije, pokušaj zastrašivanja i diskreditacije medija i novinara koji se pozivaju na saslušanje, sa ciljem obeshrabrivanja tih medija, jer je poznato da su svi ovi mediji koji su pozvani izrazito kritički orijentirani i prema vlasti i prema radu SDT-a - ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović danas se odazvao na poziv SDT-a za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok je izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović saslušana 19. decembra.
Vujović smatra da ne treba biti previše pametan pa tumačiti šta stoji iza svega ovoga, te da je pitanje i da li iza toga postoji i određena politička pozadina.
Ističe da nije zabilježeno u evropskoj praksi da se novinari privode i saslušavaju zbog poslovnih komunikacija sa osobom optuženim iz nekih desetih stvari. 
- Moraju postojati jako dobri razlozi i jako dobri dokazi da bi pozvali novinara na razgovor u tužilaštvo ili policiju, u suprotnom se sve to tretira kao direktan pritisak i progon i novinara i medija koji su uključeni u taj postupak - naglasio je Vujović.
Akcija koja je, kako je rekao, najavljena prije dva mjeseca sada je nastavljena i oni će, smatra, vjerovatno da saslušavaju sve novinare, urednike ili direktore medija koje su pominjali u prvom navratu. 
- Interesantno je da je gospodin Mijajlović komunicirao sa mnogim ljudima iz medijskog svijeta i sa mnogim medijima i interesantno je da neke novinare i neke medije uopšte ne pozivaju na saslušanje. Ispada da gospodin Mijajlović može bez problema sa nekim medijima da komunicira, a sa nekim ne - naveo je Vujović.
Podsjeća da pokušaj diskreditacije medija koji kritikuju vlast traje već nekoliko godina.
Ističe i da je SDT pod lupom medija zbog određenih privođenja, hapšenja i optužnica, na šta oni, kako je naveo, nisu navikli i ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike. 
- Poslije 2020. godine očigledno je da nekim ljudima koji su došli na vlast jako teško pada kada ih neki mediji kritikuju. Onda su oni preduzimali čitav niz akcija, od toga da su sami pokušavali direktno da odgovore, išli na uvrede. Postoji i ovaj treći stepen, kad su počeli da privode novinare, jer očigledno ove prethodne akcije nijesu urodile plodom. Za ukupnu situaciju u Crnoj Gori je to jako loše, kao i za medijski ambijent u kome novinari rade, za stanje medijskih sloboda. Nažalost, kada su sve te stvari u pitanju, na svjetskoj sceni se dešavaju jako loše stvari, medijske slobode su svuda u opadanju, rad novinara je gotovo u svim državama ugrožen, pa čak i onim najrazvijenijima demokratijama koje su nekad nama bile uzor - istakao je Vujović.
Smatra da je progon medija u Crnoj Gori kontinuiran iz razloga što većina iz vlasti nije našla način kako da zaustavi kritičko pisanje medija na njihov račun. 
- Oni se još traže, oni su novi na vlasti, nemaju iskustva, ne znaju šta se u svijetu dešava, a pritom prave prilično velike greške u tom pokušaju da zaustave medije i to rade na prilično brutalan i grub način da svako vidi. Jedino me interesuje zbog čega međunarodna zajednica i neke organizacije međunarodne zajednice koje se bave zaštitom slobode izražavanja i sloboda medija još nijesu reagovale na ovo postupanje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori jeste primio ove medije, ali još se nije oglasio zvanično povodom svega ovoga. U situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, jednom nogom u predvorju Evropske unije a treba da zatvori poglavlje 23, ovakve situacije su potpuno nezamislive - naglasio je Vujović.
Podsjeća i da je jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju pluralizam medija, a ako u Crnoj Gori nesmetano rade oni mediji koji isključivo podržavaju rad Vlade i institucija to onda nije pluralizam medija već su to isključivo prorežimski mediji.
- Ako bi Crna Gora ostala bez ovih sedam - osam medija, crnogorska medijska scena bi bila potpuno jednostrana, jednolična i skoro jednopartijska, ali bi ostala bez opozicionih medija. To je nezamisliv medijski ambijent u jednoj državi članici EU, da ne postoji nijedan medij čija je uređivačka politika opoziciona vlastima i vladajućim partijama. To je kao da nemate ni politički, ni medijski pluralizam u jednoj državi - ocijenio je Vujović.
Ističe i da bi Ministarstvo kulture trebalo da se bavi kreiranjem povoljnog ambijenta za nesmetan rad medija, što uključuje i stvaranje zakonskog okvira za nesmetan rad medija. 
- Nasuprot tome ministarka kulture ne bi smjela da se upušta u ocjenjivanje pojedinih medija. U ovom slučaju se uključila u spor na način što je optužila medije da šire govor mržnje, što čak ni SDT ne tretira tako. Međutim ona je našla da ih optuži za to, što je zvučalo prilično čudno, paradoksalno. Takvim izjavama Ministarstvo kulture ne doprinosi stvaranju boljeg ambijenta za medije, naprotiv - pridružuje se hajkama protiv određenih medija, kao i polarizaciji medijskog prostora. To ni u kom slučaju nije funkcija ni Ministarstva, niti ministarke kulture. Morali bi puno odgovornije da se odnose. Postoji čitav niz medija koji svakodnevno potpuno otvoreno šire govor mržnje, a nijesmo čuli još nijednom reakciju iz tog ministarstva na rad tih medija i na govor mržnje koji neprestano šire - zaključio je Vujović.

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

U emisiji "Srećan dan" o Novogodišnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa Slobodankom Martinović o nagradi "Naj žena 21. vijeka"...

Tagovi

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Više država osudilo izraelsku odluku da gradi nova naselja na Zapadnoj obali

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

PRATITE TVe UŽIVO