U emisiji Srećan dan donosimo premijeru spota za pjesmu „Tamo rujne zore sviću“. Gošća je Tanja Šeter, interpretatorka izvorne muzike, koja otkriva kako nastaje savremena interpretacija tradicionalnog zvuka i zašto je važno čuvati muzičko nasljeđe.
Tema emisije je: Evropski sud za ljudska prava - kako do Strazbura? Advokatica Nina Radović Sentić objašnjava ko ima pravo da se obrati ovom sudu, koji su najčešći razlozi za pokretanje postupka i kako izgleda cijela procedura - jasno, praktično i kroz primjere iz prakse.
Za kraj sedmice, energija ide uz muziku, pa Taško Ademović donosi dobro raspoloženje u rubrici muzika za srećan dan. Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srećan dan na TV E: Evropski sud za ljudska prava - kako do Strazbura?

Novi album je ultra optimističan, zbog vremena u kome se živi, a koje je specifično na sve moguće načine, pa se trudi da kroz muziku koju stvara i predstavlja prenese maksimalnu dozu optimizma – rekao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, Nenad Knežević Knez.
Izlazi jedna po jedna, kaže Knez, pjesma sa novog albuma, na kojem je puno dobrih pjesama, a u emisiji Srećan dan predstavio je pjesmu Viva la vida.
Kaže da je pjesma namijenjena svim ljudima koji su željni funk-a, disco muzike i atmosfere koja je vladala devedesetih godina u zvuku.
– Cijeli je album tako koncipiran, sve pjesme su u tom nekom maniru. Tekst je radio Zlatko Jovović, čovjek koji je radio Tina bambina i mnoge moje pjesme još od prvog albuma pa nadalje. Inače je taj album meni izuzetno drag, radio sam na njemu skoro tri godine i onako temeljno za svaku riječ, za svaki gruv, za svaku harmoniju, obraćao sam pažnju oko svih tih detalja – rekao je Knez.
Kaže da je dostupno puno sadržaja i mreža, pa nije siguran koliko pjesme mogu doprijeti do publike na pravi način, iako on, kako kaže, vjeruje u to što radi i daje sve od sebe da zazvuči onako kako je zamislio.
– Zamislio sam da se primaknem, koliko je moguće u ovim uslovima, nekoj produkciji koju rade ljudi na Zapadu i u tome mi je najviše pomogao producent Darko Juranović (D’Knock) iz Zagreba, koga ljudi pamte iz grupe ET, koji je dugo radio preko. Dugo sam tragao za tim producentom da bih dobio taj zvuk i dobio sam ga – istakao je Knez.
Kaže da je sjajna ekipa radila na cijelom albumu, a spot za pjesmu Viva la vida radio je Mario Noyz iz grupe Who See, a u spotu su uklopljeni i detalji sa Havaja.
Dodaje da se muzika potpuno promijenila u odnosu na prethodne decenije, dok upliv vještačke inteligencije u muziku nudi toliko dobre programe da, kako kaže, potpuno fascinira korisnika.
– To su nevjerovatni softveri koji dobro rade, ali se čini da muzika gubi dušu. Isto tako je u tim studijima postalo mnogo dosadno, ljudi sada mogu instalirati studio bilo gdje, u svojoj sobi, u hotelu, dovoljno je da imaš laptop, neki kvalitetan mikrofon i možeš da radiš neku svoju muziku. I onda je baš došlo do neke hiperprodukcije, a mislim da sam negdje naišao podatak da se objavi 50 i nešto pjesama samo na Balkanu, a koliko je toga u nekim svjetskim okvirima – nevjerovatno – zaključio je Knez.

Knez: Vjerujem u to što radim i dajem sve od sebe da zvuči onako kako sam ja zamislio

Revija Label će biti i humanitarnog karaktera, prikupljena sredstva će ići Zavodu Komanski most, inače je to tradicija koju praktikuje svake godine, nekad javno kako bi se i drugi odazvali, a često i ne bude javna da bi izbjegla komentare kako taj humanitarni koncept radi zbog samopromocije – rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, dizajnerka Milena Vujačić.
Samostalna modna revija Label, autorski projekat dizajnerke Milene Vujačić i njenog ateljea, biće održana 9. decembra u Verde Event Centru u Podgorici sa početkom u 20 sati. Ovim događajem Milena obilježava deceniju profesionalnog stvaranja.
Dizajnerka kaže da i dalje nije svjesna da je prošlo deset godina, iako će u januaru biti deset godina od početka njenog profesionalnog stvaranja.
– U januaru je meni rođendan, tačno kad pada deset godina, onda sam smislila da to uradim prije. Sa druge strane, za mene je to jako stresno, pošto sam ja po struci producent tako da većinu stvari organizujem sama, a ozbiljna sam cjepidlaka kad je posao u pitanju – rekla je Vujačić.
Na reviji Label publika će imati priliku da vidi 30 luksuznih modela izgrađenih od skabal materijala, koji su, po riječima dizajnerke, u tekstilnoj industriji među pet najboljih na svijetu.
Dodaje da su materijali poprilično skupi, pa su za tu kolekciju koštali sa PDV-om i carinom, kako kaže, punih 13.500 eura.
– Većina modela će da bude od skabalovih materijala. Kompletna kolekcija je bazirana ne na trendovima, jer ja nijesam neko ko pripada tome, nego je u suštini nosiva moda, 80 posto kolekcije je nešto što možete da obučete sad i za 20 i za 50 godina sigurno. A što se tiče samih materijala, tu je najfinija merino vuna, vuna kašmir, vuna svila – zaključila je Vujačić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DumgRqKCQd18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Kompletna kolekcija je nosiva moda, nešto što ćete moći da obučete i za 20 i za 50 godina sigurno

U novom izdanju emisije Srećan dan donosimo spoj muzike, emocije i inspirativnih priča. Gost je Nenad Knežević Knez, povodom nove pjesme i predstojećih koncerata. Govorimo o njegovom stvaralačkom procesu, saradnjama, inspiraciji i pripremama za velike nastupe.
Otvaramo i važnu temu – uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje. Koliko su nam mreže promijenile svakodnevicu, da li smo postali zavisni od lajkova i notifikacija, i kako digitalno okruženje oblikuje naše emocije i ponašanje?
U studiju je i DJ Mono, muzičar i producent, koji predstavlja pjesmu „Dobro je to“ – novu urbanu himnu podgoričkog ZEN-a. Govorićemo o nastanku singla, kreativnom timu i kreiranju savremenog gradskog zvuka.
U gastro rubrici donosimo recept za obrok salatu sa karamelizovanim breskvama – lagan, svjež obrok koji spaja jednostavnost i bogat ukus.
Gledajte Srećan dan na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

Knez gost „Srećnog dana“: Muzika, emocije i priče koje pokreću

U emisiji Srećan dan o tome kako nam zvijezde mogu pomoći da bolje razumijemo sebe.&nbsp;
Astropsihologija – ključ za upoznavanje snaga i slabosti karaktera donosi nova sagledavanja našeg unutrašnjeg svijeta, potencijala i emocionalnih obrazaca.&nbsp;
Tema je i sjećanje na genija – godina bez Voja Stanića. Sa Androm Martinovićem, rediteljem i profesorom, govorimo o nasljeđu jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, njegovoj univerzalnosti i jedinstvenom pogledu na svijet.&nbsp;
O predstojećem koncertu, muzici i stvaranju govore gosti pijanista Simo Šišević i PR i komunikacijska menadžerka u Fondaciji Miloš Karadaglić Tijana Radulović.&nbsp;
Pričamo o mladim talentima, obrazovanju, kreativnom procesu i muzici kao putu koji traje cijeli život.
Gledajte Srećan dan, srijeda od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O tome kako sebe bolje da razumijemo, godini bez Voja Stanića, koncertu Sima Šiševića...

Srećan dan donosi priče o umjetnosti, trendovima, modi… &nbsp;
Ugostićemo Tijanu Dragović, članicu Baletskog ansambla Muzičkog centra Crne Gore, sa kojom ćemo razgovarati o premijeri baleta „Karmen svita” – o energiji, pripremama i posebnostima u novoj postavci.&nbsp;
Druženje nastavljamo modnom pričom, a sa dizajnerkom Milenom Vujačić, autorkom kolekcije „Label“, razgovaramo o identitetu, poruci i snazi mode.&nbsp;
Srećan AI otkriva modne istine bez filtera. Što se zaista dešava iza trendova? Kako algoritmi utiču na naš stil? Da li se moda kreira na pisti ili na internetu?&nbsp;
AI daje duhovit, britak i neočekivan pogled na modne navike današnjice.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O umjetnosti, trendovima i modi

Danijela Vujović i anestetičar Duško Stijepović brat su i sestra koji su se još od djetinjstva opredijelili za svijet medicine, ponukani porodičnim primjerom majke koja je bila zdravstveni radnik i koja im je od najranijih dana prenijela važnost pomaganja drugima i empatije. Medicinski poziv bio je za oboje logičan izbor – rekla je u emisiji Srećan dan na Televiziji E magistrica zdravstvene njege i glavna sestra Pedijatrijske klinike Danijela Vujović.
Stijepović radi na kardiohirurgiji i ujedno, kako kaže, predstavlja anestetičare i sve medicinske tehničare intenzivne njege. Predsjednik je udruženja ART, a upravo su oni ti koji imaju prvi kontakt s pacijentom koji dolazi na operaciju.
– Nakon pripreme koju anesteziolog u anesteziološkoj ambulanti obavi i spremi pacijenta za operaciju, koleginice medicinske sestre dovode pacijenta do operacionog bloka. Prvi koga sretne pacijent smo mi, anestetičari, koji ga sa svojom uniformom, kapom i maskom dočekamo. U tom trenutku najbitniji je odnos koji ćemo mi da postavimo i sigurnost koju ćemo mu dati – da mu kažemo da će sve biti u redu, da ga ohrabrimo i ulijemo povjerenje koje je neophodno da bi imao vjeru u kompletan zdravstveni sistem i da bi lakše prošao kroz operaciju – rekao je Duško Stijepović, medicinski tehničar-anestetičar Centra za kardiohirurgiju KCCG.
Glavna sestra Pedijatrijske klinike i predavač u Srednjoj medicinskoj školi, Danijela Vujović, ističe da su oba poziva zahtjevna i da svakodnevno pravi paralele između njih. Po njenom mišljenju, zahtjevnije je raditi među, kako kaže, svojim koleginicama.
Kaže i da je posao glavne sestre klinike ili odjeljenja izuzetno odgovoran i složen: postoji spona između ljekara, pacijenata i medicinskih sestara, a glavna sestra je koordinator tog procesa rada, ali i oslonac svojim koleginicama – osoba od koje će, bez ikakve zadrške, dobiti savjet i pomoć.
– Koleginice su mi najbolji i najveći kritičari. Jedna od druge učimo. Mora postojati autoritet, jer radite sa ljudima koji su nosioci zdravstvene njege, koji i te kako izgaraju na poslu pružajući pomoć pacijentima, tako da je ta uloga svakako zahtjevnija. Međutim, nekako jedna drugu nadopunjujemo. Biti profesor prakse u Srednjoj medicinskoj školi danas je veoma zahtjevno – moraju se poštovati pedagoški principi, moramo prenijeti znanje i naučiti ove mlade generacije koje stasavaju da vole ovaj posao i da ga rade kako treba. Plan i program postoje, lako je ići po onome što moramo da ih naučimo, ali je najvažnije da budu empatični i da osjećaju to što rade. Ne mogu to raditi ako ne vole – zaključila je Danijela Vujović.

Vujović: Postoji spona između ljekara, pacijenata i medicinskih sestara, a glavna sestra je koordinator tog procesa rada

U emisiji Srećan dan govorimo o snazi znanja, empatije i kreativnosti.&nbsp;
Kako izgleda briga o pacijentu govore gosti Duško Stijepović, medicinski tehničar-anestetičar u Centru za kardiohirurgiju KCCG i predsjednik Udruženja ART, i Danijela Vujović, magistrica zdravstvene njege i glavna sestra Pedijatrijske klinike.&nbsp;
Razgovaraćemo o izazovima, odgovornosti i posvećenosti zdravstvenih radnika koji brinu o drugima u najosjetljivijim trenucima.
Kroz temu "Kuvanje kao umjetnost", Zerina Bogućanin, eno-gastronom i head chef, otkriva kako se emocija i kreativnost pretaču u ukuse koji inspirišu.&nbsp;
A za ravnotežu i dobar početak sedmice tu je i "Vježbajte sa Sanjom" – Sanja Čolić, instruktorka joge, pokazuje jednostavne vježbe koje pomažu da tijelo i um ostanu u harmoniji.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O snazi znanja, empatije i kreativnosti

U emisiji Srećan dan uoči početka festivala MAKADO, koji će se održati od 17. do 26. novembra u KIC-u “Budo Tomović”, gošća emisije je Elida Korać, PR menadžerka KIC-a, koja otkriva šta posjetioce sve očekuje tokom novog izdanja festivala.
Kako komuniciramo sa drugima, ali i – sa sobom? O tome govori Aleksandra Anđelić, NLP trenerica.&nbsp;
Pitamo je i kako riječi, ton i emocije oblikuju naše odnose i unutrašnji dijalog.
Kako smo nekada koristili foto-aparate i čekali na razvijanje slika, a danas sve želimo odmah, iz više uglova, sa filterima i lajkovima - o tome govorimo u temi posvećenoj društvenim mrežama.&nbsp;
Da li pamtimo trenutak ili ga monetizujemo? Na kojoj ste strani vi?
Gledajte Srećan dan – od 9 do 11 sati na Televiziji E.&nbsp;
Počnite jutro uz razgovore koji pokreću.

''Srećan dan'' na TV E: Šta očekuje posjetioce festivala MAKADO

U emisiji Srećan dan govorimo o muzici i umjetnosti. O tome kako se u Kamernom orkestru Muzičke akademije pripremaju za koncert, kako mladi muzičari sazrijevaju i koliko je važan kontinuitet vrhunskog muzičkog obrazovanja, razgovoramo sa Miranom Begićem, dirigentom orkestra i profesorom.
Uspješno je završeno drugo izdanje Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, čiji sadržaji ove godine su privukli pažnju javnosti. Sa muzičarkom Đurđom Petrović Poljak pričamo o novim pjesmama i koliko je važno da se glas i emocije spoje.
A kao i svakog petka bićemo u dobrom ritmu sa muzičarom Taškom Ademovićem. Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Kako mladi muzičari sazrijevaju, FUNK 2025...

Vikend izdanje popularne emisije „Jutro sa Majom“ &nbsp;donosi nova inspirativna gostovanja i emotivne priče koje podstiču na razmišljanje.
Ovonedjeljni panelisti su Željka Mirković, novinarka, i Jelena Jovetić, pjesnikinja, a program donosi bogat i raznolik sadržaj:
Boris Isaković, jedan od najznačajnijih glumaca regionalne scene, govori o tome zašto „gluma nije profesija, već moralna obaveza“.
Lena Bogdanović, glumica, najavljuje gostovanje pozorišta „Boško Buha“ sa predstavom „Tvoje i moje“.
Iskra Zeković i Milo Perović, glumci, donose priču o velikoj ljubavi Vladimira i Kosare u triptihu „Dukljanski knjaz“ Momčila Zekovića.
Marija Zogović, prva Crnogorka koja je osvojila Ama Dablam – jedan od najljepših i najopasnijih vrhova Himalaja – govori o iskustvu koje mijenja život.
Emisija „Jutro sa Majom“ i ovog vikenda kombinuje umjetnost, kulturu, sport, inspiraciju i motivaciju, donoseći gledocima raznolik i sadržajan početak dana.
Emisija se emituje vikendom u 9sati &nbsp;na Televiziji E.

„Jutro sa Majom“: Inspirativni razgovori, velike životne priče i posebni gosti

Nova epizoda vikend-izdanja jutarnjeg programa Budilnik stiže ove nedjelje u 8 časova, uz aktuelne teme, inspirativne sagovornike i sadržaje koji otvaraju važna društvena pitanja.
Voditeljka emisije donosi tri razgovora koji će, svaki na svoj način, osvijetliti izazove i potencijale našeg društva:
- Između institucija i stvarnog života – kako osnažiti djecu i mlade za samostalan put - u razgovoru sa Andrijanom Radović, o sistemskoj i porodičnoj podršci mladima.
- Zeta pod lupom EU stručnjaka: potencijali, rizici i put ka zaštiti - analiza koju donosi Dušan Jelić iz Hrvatske.
- Kad hrabrost pređe s oca na kćerku - lična i profesionalna priča Sofije Kiković, najmlađe sutkinje u Crnoj Gori.
Budilnik vikendom je program koji spaja aktuelnost, edukaciju i motivaciju — zato budite uz TV E u nedjelju od osam sati.

Nedjeljno izdanje „Budilnika“ donosi tri snažne priče i važna društvena pitanja

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.
Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;
- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: srecan-dan