<article>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, protekle sedmice, obavljeno 10.517 ambulantnih pregleda, od čega 1.799 u Institutu za bolesti djece (IBD). Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 1.658 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.337.- U istom periodu obavljeno je 338 operativnih zahvata, od toga 39 u IBD-u - navodi se u saopštenju. Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 762 pacijenta, od čega 125 u IBD-u.- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.877 dijagnostičkih procedura, od čega 297 CT i 283 MR pregleda - rekli su iz KCCG. Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 591 dijagnostička procedura, od toga 34 CT i 48 MR pregleda.- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.895 pacijenata i odrađene 219.052 analize - precizirano je u saopštenju. U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 69 beba.</article>

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, protekle sedmice, obavljeno 10.517 ambulantnih pregleda, od čega 1.799 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 1.658 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.337.
- U istom periodu obavljeno je 338 operativnih zahvata, od toga 39 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 762 pacijenta, od čega 125 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.877 dijagnostičkih procedura, od čega 297 CT i 283 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 591 dijagnostička procedura, od toga 34 CT i 48 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.895 pacijenata i odrađene 219.052 analize - precizirano je u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 69 beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

KCCG

Društvo

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko 10,5 hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, protekle sedmice, obavljeno 10.517 ambulantnih pregleda, od čega 1.799 u Institutu za bolesti djece (IBD).
 Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 1.658 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.337.
- U istom periodu obavljeno je 338 operativnih zahvata, od toga 39 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
 Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 762 pacijenta, od čega 125 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.877 dijagnostičkih procedura, od čega 297 CT i 283 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
 Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 591 dijagnostička procedura, od toga 34 CT i 48 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.895 pacijenata i odrađene 219.052 analize - precizirano je u saopštenju.
 U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 69 beba.

Zakon o znakovnom jeziku ne može kvalitetno pisati, istraživati niti sprovoditi bez direktnog učešća gluvih osoba. Znakovni jezik nije administrativno pitanje, već jezik, identitet i osnovno ljudsko pravo gluvih ljudi - ističu u reagovanju iz Saveza organizacije gluvih i nagluvih Crne Gore.
Navode da je važno da informišu javnost da nijesu bili uključeni od samog početka u izradu Prijedloga zakona o upotrebi znakovnog jezika, koji je najavio Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
- Istovremeno, želimo da preciziramo da nas je DPS u jednom trenutku kontaktirao i da smo u okviru tog kontakta davali povratne informacije i sugestije. Međutim, proces je vođen u izuzetno kratkim rokovima, uz veliki pritisak, zbog čega smo jasno saopštili da ne želimo da učestvujemo u takvom načinu izrade zakona - navode u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.0685%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzvrko-crna-gora-jedina-u-regionu-nema-zakon-kojim-se-garantuje-pravo-na-znakovni-jezik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Savez je, kako navode u saopštenju, zauzeo stav da je zakon o znakovnom jeziku kompleksan i sistemski proces, koji zahtijeva vrijeme, stručnu analizu, uporedna istraživanja i, što je najvažnije, suštinsko i kontinuirano učešće Gluvih osoba od samog početka izrade zakona.
- Zbog toga smo odlučili da sačekamo da Vlada Crne Gore donese odluku o tome koje će ministarstvo biti vodeće u ovom procesu, te da kroz formiranje zvanične radne grupe učestvujemo u izradi zakona zajedno sa nadležnim institucijama, u transparentnom i inkluzivnom institucionalnom okviru - dodaju u saopštenju.
Njihov cilj nije politički, već jasan i nedvosmislen - ravnopravnost, dostupna komunikacija i dostojanstven život za gluve i nagluve osobe u Crnoj Gori.
- Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore ostaje otvoren za saradnju sa svim relevantnim akterima, ali jasno poručuje: „Ništa o gluvima bez gluvih“ - zaključili su u saopštenju.

Savez organizacija gluvih i nagluvih: Znakovni jezik nije administrativno pitanje, već jezik, identitet i osnovno ljudsko pravo gluvih

Pečaćenje i zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici u Pljevljima najavljeno je za sjutra, u podne, a na osnovu rješenja Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Kako je saopšteno iz Ministarstva, razlog za zatvaranje su prekoračenja dozvoljenih mjernih vrijednosti zabilježena prethodnih dana.
Riječ je o kotlarnici preko koje se grije oko 400 stanova i približno 50 poslovnih prostora, kao i nekoliko državnih institucija u samom centru grada. Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je ovaj sistem za veliki broj korisnika jedini izvor toplotne energije.
Stanari zgrade ispod koje se nalazi kotlarnica saopštili su da su odlučni u namjeri da se ovaj objekat zatvori, navodeći razloge vezane za bezbjednost, zdravlje i kvalitet života. Njihov stav dodatno je produbio podjele među građanima, jer se s druge strane nalaze korisnici koji od ovog sistema zavise tokom zimskog perioda.
Iz preduzeća koje upravlja gradskim grijanjem saopšteno je da su rezultati mjerenja emisija, prema njihovim tvrdnjama, nikad bolji i znatno povoljniji u odnosu na prethodne godine, zbog čega smatraju da ne postoje razlozi za hitno zatvaranje kotlarnice.
Uprkos tome, radnici Grijanja i najavili su protest ispred kotlarnice u vrijeme planiranog pečaćenja, a prisustvo su najavili i brojni građani koji se griju na ovom sistemu. Oni upozoravaju da bi zatvaranje u sred zime, neposredno pred praznike, ostavilo veliki broj domaćinstava i poslovnih subjekata bez grijanja.
Građani koji redovno izmiruju svoje obaveze najavili su i mogućnost podnošenja kolektivnih tužbi protiv Opštine Pljevlja i države Crne Gore, ukoliko dođe do prekida isporuke toplote. Kako navode, bili su dovedeni u zabludu, jer bi ostali bez jedinog izvora grijanja, a u tom slučaju zahtijevali bi i naknadu štete, uz angažovanje advokatskih timova.
Iz DOO Grijanje Kako upozoravaju, da bi, zatvaranje ovog objekta moglo bi dovesti do potpunog gašenja opštinskog preduzeća „Grijanje“, čime bi oko 40 zaposlenih ostalo bez posla i egzistencije.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje tajminga ovakve odluke, uz ocjene da je eventualno zatvaranje kotlarnice trebalo planirati tokom ljetnjih mjeseci, kako bi se građanima omogućilo da, uz subvencije i institucionalnu podršku, riješe alternativne načine grijanja.
Građani takođe ukazuju da problem aerozagađenja u Pljevljima ima više izvora, među kojima su Termoelektrana Pljevlja i veliki broj privatnih ložišta, te da se sistemske mjere ne bi smjele svoditi na zatvaranje jednog objekta, naročito u zimskom periodu.
Protest je zakazan za sjutra u 12 sati, u vrijeme planiranog pečaćenja kotlarnice, a dalji razvoj situacije zavisiće od odluka nadležnih institucija i ishoda najavljenog okupljanja.

Sjutra u podne pečaćenje kotlarnice, u isto vrijeme protest radnika i građana

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da je održao sastanak štaba radi razmatranja situacije duž linije fronta, upozorivši da će Kijev odgovoriti u potpunosti logično ako se Rusija ne posveti ozbiljno pregovorima usmjerenim na okončanje gotovo četvorogodišnjeg rata.
- Detaljno smo razmotrili situaciju na frontu, u svim sektorima - rekao je Zelenski u saopštenju.
Naveo je da su ruske snage posljednjih sedmica značajno povećale intenzitet napada, tvrdeći da je to dovelo i do većih ruskih gubitaka.
- Nastavićemo održavati ovu dinamiku, ako se Rusi ne uključe sa 100 odsto ozbiljnosti u pregovarački proces i nastave usmjeravati svoje resurse na produžavanje i širenje rata, mi ćemo odgovoriti na potpuno logičan način, našim djelovanjem kao odgovor - rekao je.
Zelenski je rekao da su na sastanku takođe održani brifinzi o dubinskim udarima, kao i o potrebama i snabdijevanju odbrambenih snaga.
Dodao je da je razmatrano i stanje protivzračne odbrane, uključujući pokrivenost protivvazdušnom odbranom fronta i regija, posebno Odeske oblasti.

Zelenski: Produžavanje rata imaće konkretan odgovor

Kik bokser Nemanja Čađenović i džiu džicu reprezentativac Arso Milić proglašeni su za najuspješnije sportiste Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.&nbsp;
Čađenović je trofej zaslužio osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju.
- Velika mi je cast što sam dobio priznanje. Privilegija mi je da budem rame uz rame sa najvećim sportistima grada. Ponosan sam što sam svojim rezultatima predstavljao svoj grad i državu na najvećoj kik boks sceni - rekao je Čađenović.&nbsp;
Milić je u 20025. godini bio zlatni na seniorskom prvenstvu svijeta u Bangkoku.
- Velika mi je čast što primam nagradu. Veliko hvala gradu što je prepoznao moj rad i trud. Hvala treneru i porodici, kao i svima koji me podržavaju. To mi je dodatan motiv da još jače treniram i ponosno predstavljam svoj grad - kazao je Milić
Za najbolje klubove proglašeni su i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax i Tekvondo klub S3, iz kojeg dolazi i trener godine Vlado Stanišić.
Plakete za vrhunske rezultate na osnovu rezultata u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobili su Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Luka Miletić (Džiu džicu klub Pit Bull Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiu džicu klub Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Dži džicu klub Stara Varoš), Emir Delijić (Dži džicu Montenegro top team), kao i parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate) i Veselin Mićović (karate).
Plakete za ostvarene rezultate u 2025. godini dobilii su Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš).
Priznanje su dobili i Mia Vuksanović, Sofija Delević, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi).
Tradicionalno, izabrani su i perspektivni sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević, Filip Ilinčić i Veselin Škatarić (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost).
Taj status imaju i Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Matej Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom pošlo je u ruke novinara Emila Ličine, dok su plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaradio je Aikido klub Podgorica, dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport nagrađeni Direktorat za vanredne situacije MUP-a i Regionalni ronilački centar Bijela.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobili su Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok su zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobili RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnom plaketom u godini velikog jubileja, povodom 100. rođendana kluba, nagrađen je Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Sekretar za sport Darko Nikčević kazao je da sport nije samo takmičenje, već važan dio obrazovanja i odrastanja.&nbsp;
- Zato je obaveza klubova, saveza, trenera, roditelja, škola i institucija da zajednički grade ambijent u kojem se promovišu fer-plej, tolerancija, nenasilje i međusobno poštovanje, uz jasne standarde bezbjednosti na svim nivoima takmičenja - kazao je Nikčević na svečanosti u Hotelu Voko.
Prema njegovim riječima, Glavni grad je posvećen razvoju inkluzivnog sporta i obezbjeđivanju dostupnog i besplatnog sporta za svu djecu i mlade, kroz nastavne i vannastavne aktivnosti.&nbsp;
- Sport u Podgorici mora biti pravo, a ne privilegija — prostor jednakih šansi, bez obzira na sposobnosti, zdravstveni status ili socijalne okolnosti. Čestitam svim nagrađenima — sportistima, klubovima, trenerima, institucijama i pojedincima. Hvala vam što svojim radom potvrđujete da je Podgorica grad sporta, ali i grad odgovornosti, solidarnosti i jednakih šansi - rekao je Nikčević.
Gradonačelnik Saša Mujović čestitao je sportistima na ostvarenim rezultatima, navodeći da su često pobjeđivali i sami sebe.&nbsp;
- Borba protiv samog sebe je najteža borba. Znate, najteže je ustati, doći na trening onda kada vam se ne trenira. Teško se boriti onda kada ste povrijeđeni, ali taj sportski inat, taj sportski motiv, taj vaš sportski duh tjera vas dalje. Znate i sami da na vrhu može biti samo jedan. Do tog vrha se teško dolazi, ali ostati na vrhu je najveće i najveća nauka i najveće umijeće - rekao je Mujović.&nbsp;
On je pozvao podgoričke sportiste da se bore i izgaraju za plavo – bijele boje svog grada.
- Da ginete u svetom crvenom dresu reprezentacije i da vas dobro zdravlje posluži i da se iduće godine ponovo vidimo na ovom istom mjestu. U Glavnom gradu ćete imati najbolje moguće partnere - rekao je Mujović.
Nagrade su, pored Nikčevića i Mujovića, uručivali i zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić i pomoćnik sekretara za sport, Svetozar Nikolić.

Čađenović i Milić sportisti Podgorice, Budućnost Bemaks i S3 najbolji klubovi, Stanišić trener godine

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko 10,5 hiljada pregleda

Tagovi

Savez organizacija gluvih i nagluvih: Znakovni jezik nije administrativno pitanje, već jezik, identitet i osnovno ljudsko pravo gluvih

Sjutra u podne pečaćenje kotlarnice, u isto vrijeme protest radnika i građana

Zelenski: Produžavanje rata imaće konkretan odgovor

Čađenović i Milić sportisti Podgorice, Budućnost Bemaks i S3 najbolji klubovi, Stanišić trener godine

PRATITE TVe UŽIVO