Klinički centar Crne Gore uvodi sistem identitetske kontrole dolaska na posao i odlaska sa posla, koja ću uz ID karticu i video-nadzor biti reper u obračunu zarada, ali i kontrolor stvarnog, a ne fiktivnog dopunskog rada, prenosi Dan.
To je najavio direktor KCCG Aleksandar Radović na sastanku sa predsjednikom Sindikata slobodnih radnika KCCG Željkom Milićevićem i sekretarom Slobodanom Brajovićem. Glavna tema sastanka bile su zarade u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji i mogućnosti za njihovo povećanje.
Milićević je tražio pomoć i angažovanje direktora Radovića u vezi sa njihovom inicijativom da zarade zaposlenih u KCCG budu procentualno veće od ostatka zdravstvenog sistema.
- Za početak, direktor je najavio da će u razgovoru sa ministrom zdravlja uraditi sve da postojeća stimulacija od 10 odsto bude proširena, bez bilo kakvih limitirajućih uslova koji su postojali do sada, a tiču se naknada zarade sa kojom zaposleni nije mogao ostvariti stimulaciju- saopšteno je iz Sindikata.
Kako ističu, Radović je upoznao predstavnike Sindikata da je povećao materijalne uslove za dopunski rad.
Na nedavno održanom sastanku, direktor KCCG podržao je i ideju o osnivanju fonda solidarnosti, u kojem bi participirali svi zaposleni, a koji bi služio kao materijalna pomoć u liječenju zaposlenih i članova njihovih porodica, kada je ne mogu ostvariti u okviru normi i uslova liječenja preko Fonda za zdravstveno osiguranje.
Inače, Sindikat je ovu inicijativu uputio još 2022. godine, ali nije naišla na pozitivan odgovor tadašnjeg menadžmenta. 
Fond solidarnosti bio bi neprofitni, dobrovoljni i humanitarni fond KCCG, koji bi bio namijenjen za brzo finansiranje i pomoć ugroženim radnicima KCCG (teška materijalno-zdravstvena situacija, liječenja zaposlenih ili člana njihovih porodica, nesrećni slučajevi itd.).
Sindikat je na pomenutom sastanku sugerisao direktoru Radoviću da KCCG sa svojim kapacitetima mora ući u tržišnu utakmicu u oblasti zdravstva.
- Korišćenjem sopstvenih ljudskih resursa smanjilo bi se njihovo angažovanje u privatnom sektoru, na način da bi se u pojedinim ambulantama obavljao i dodatni dopunski rad, koji bi se plaćao po tržišnim cijenama, kao u privatnom sektoru, čime bi sigurno bili zadovoljni ljekari koji to rade, medicinske sestre i tehničari i drugo osoblje koje bi u tom radu učestvovalo. Direktor je takođe na fonu ove ideje, te je izrazio spremnost da je u skorije vrijeme predloži i da se ona realizuje- saopšteno je iz Sindikata nakon tog sastanka.
Istom prilikom bilo je riječi i o predlogu da zaposleni u KCCG imaju svog izabranog ljekara i da se oslobode plaćanja participacije za preglede u ustanovi u kojoj rade.
- Nažalost, zakonske norme zasad onemogućavaju realizaciju ovog predloga, ali će ga direktor kandidovati kod nadležnih institucija u cilju njegovog konkretnog rješavanja- kažu iz Sindikata slobodnih radnika KCCG.
Sindikat je predložio direktoru KCCG da se, u koordinaciji sa Ministarstvom prosvjete, otvori vrtić u krugu ustanove, gdje bi boravila djeca zaposlenih, čime bi se olakšala pozicija roditelja u dolasku na posao i odlasku sa posla.
- Direktor je podržao tu ideju i obavijestio Sindikat da već radi na njoj, te da će, u zavisnosti od smještajnih kapaciteta u skorije vrijeme početi idejna, a nakon toga i konkretna realizacija ovog projekta- saopštili su iz Sindikata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

KCCG uvodi identitetsku kontrolu boravka na radnom mjestu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 2.223 ambulantna pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 171 pacijent, a u dnevnim bolnicama 335. 
 
- U istom periodu obavljeno je 85 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 20 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 579 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 34 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 84 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.226 pacijenata i odrađeno 35.658 analiza. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

1250x600

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore u protekla 24 sata, obavljeno je 2.445 ambulantnih pregleda, od čega 401 u Institutu za bolesti djece (IBD), saopšteno je iz KCCG. 
 
Kako su kazali iz najveće zdravstvene institucije u državi, u Urgentnom centru zbrinuta su 232 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 358. 
 
- U istom periodu obavljena su 62 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 108 pacijenata, od čega 26 u IBD-u- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 490 dijagnostičkih procedura, od čega 89 CT i 23 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 107 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda- rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove kazali su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.144 pacijenta i odrađeno 37.376 analiza. 
 
U Porodilištu KCCG-a rođeno je šest beba.

U Kliničkom centru za dan obavljeno skoro dvije i po hiljade pregleda

Direktor Kliničkog centra Crne Gore bio je na sastanku sa predstavnicima Ambasade Turske kako bi, nakon današnjeg incidenta kada turski državljanin nije htio da plati troškove liječenja svog djeteta u ovoj zdravstvenoj ustanovi, dogovorili da će on ipak izmiriti obaveze koje prostiču iz bolničkog liječenja u iznosu od 1.498,00 eura, navode iz KCCG.
Naime, neposredno nakon događaja u Institutu za bolesti djece Klničkog centra Crne Gore kada je turski državljanin, otac djeteta, izvršio oduzimanje djeteta bez ljekarskog odobrenja, kako se pretpostavlja radi izbjegavanja obaveze plaćanja troškova bolničkog liječenja, održan je sastanak direktora KCCG i Ambasadora Republike Turske, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.
Sagledavanjem nastale situacije, ambasador Republike Turske je, kako je saopšteno, obavjestio da će Ambasada dostaviti Kliničkom centru Crne Gore spisak ovlaštenih prevodilaca koji u budućnosti mogu vršiti prevode za turske državljane koji su na liječenju u našoj ustanovi, a da će, kako navode iz KCCG, svakako u budućnosti nastojati da obezbijede i mogućnost angažmana prevodilaca od strane turskih institucija.
- Na ovaj način državljanima Republike Turske će biti omogućen jasniji i lakši uvid u uslove i administrativne procedure liječenja u Kliničkom centru Crne Gore- navode iz KCCG.&nbsp;

KCCG: Dogovoreno da turski državljanin izmiri obaveze za bolničko liječenje djeteta u iznosu od 1.498 eura

Podgorica bi za četiri godine mogla da dobije opštu bolnicu. Taj projekat će, kako su kazali iz Ministarstva zdravlja, biti realizovan kroz transformaciju Kliničkog centra u objekat sekundarne zdravstvene zaštite - dok će se za tercijarni nivo graditi novi.
Oni su za Gradsku kazali da bi glavni grad trebalo da dobije svoju bolnicu za tri do četiri godine, na način što će Klinički centar Crne Gore, postati opšta bolnica u Podgorici.
- Izgradnjom novog Univerzitetskog Kliničkog centra, steći će se uslovi da se izvrši transformacija trenutnog Kliničkog centra u opštu bolnicu za pacijente iz Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Tuzi i Zete - kazali su oni.
Pacijenti iz pomenutih gradova konačno će dobiti objekat sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, a, dodaju iz Ministarstva, u novom Univerzitetskom Kliničkom centru će se sprovoditi usluge sa tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za sve pacijente iz Crne Gore.
- S obzirom da će za izgradnju novog objekta biti potrebno tri do četiri godine, Ministarstvo zdravlja već uveliko odobrava specijalizacije, a radi i na planu specijalizacija i planiranju kadrova za opštu bolnicu i novi Klinički centar. Postojeći objekat Kliničkog centra će biti dio projekta sprovođenja mjera energetske efikasnosti, i u rekonstrukciju će biti uloženo gotovo osam miliona eura, čime će se popraviti uslovi rada ljekara i boravka pacijenata u budućoj gradskoj bolnici - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

MZD: Kroz transformaciju KCCG Podgorica bi za četiri godine mogla da dobije opštu bolnicu

U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović. 
 
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40. 
 
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“. 
 
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto. 
 
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović. 
 
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina. 
 
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović. 
 
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.213 ambulantnih pregleda, od čega 429 u Institutu za bolesti djece, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove. 
 
Kako je saopšteno iz KCCG-a, u Urgentnom centru zbrinuta su 183 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 336. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 135 pacijenata od čega 30 u IBD-u- kazali su iz Kliničkog centra. 
 
Dodaje se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 450 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 38 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 77 dijagnostičkih procedura, od čega jedan CT i deset MR pregleda- kazali su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.233 pacijenta i odrađene 37.242 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 11 beba.

U Kliničkom centru Crne Gore u prethodna 24 sata obavljeno 2,200 pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 1.893 ambulantna pregleda, od čega 309 u Institutu za bolesti djece (IBD).

Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 224 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 315.

- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata, a na bolničko liječenje primljeno 155 pacijenata, od čega 16 u IBD-u - navodi se u saopštenju.

Iz KCCG su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 490 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 46 MR pregleda.

- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 65 dijagnostičkih procedura, od čega dva CT i deset MR pregleda - kaže se u saopštenju KCCG.

Iz te zdravstvene ustanove su rekli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.308 pacijenata i da su odrađene 37.922 analize.

U Porodilištu KCCG, u posljednja 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan skoro 1,9 hiljada pregleda

Zaposleni u podgoričkom Urgentnom centru dobili su 24-časovno obezbjeđenje nakon što je sredinom februara na radnom mjestu fizički napadnuta medicinska sestra Snežana Popović.&nbsp;
Popović je ispričala za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se u tom centru godinama suočavaju s verbalnim napadima pacijenata ili članova njihovih porodica.
- Ali da me neko ošamari na mom radnom mjestu?! To je apsolutno neprihvatljivo. Teško mi je da uopšte pričam o tome... odmah počnem da se tresem i plačem - kazala je ona.
Na pitanje gdje je u trenutku napada bilo obezbjeđenje Kliničkog centra Crne Gore, u čijem sastavu je i Urgentni centar, kaže da bi i ona voljela to da zna.
Napad na nju pokrenuo je proteste zaposlenih, koji su tražili bolje uslove rada.
Jedan od zahtjeva koji je ispunjen bio je 24-časovno obezbjeđenje u prostorijama Urgentnog.
Osim toga, zaposleni traže beneficirani radni staž i da im se dodijeli status službenog lica, kako bi svaka vrsta napada na njih bila oštrije sankcionisana.
<h2>Za udaranje ljekara osuđen na rad u javnom interesu</h2>
Da je dosadašnja kaznena politika za napade na ljekare i medicinske radnike bila blaga pokazuju podaci koje je RSE-u dostavio sekretarijat Sudskog savjeta.
Naime, od 2022. izrečeno je ukupno šest osuđujućih presuda, u kojima su dvije bile uslovne, jedna rad u javnom interesu a tri zatvorske - u trajanju od dva, tri i pet mjeseci.
Tako je Osnovni sud u Podgorici osudio jednog mladića na tri mjeseci zatvora, a njegovog druga na rad u javnom interesu za napad na doktora Hitne pomoći.
U presudi, u koju je RSE imao uvid, navodi se da je jedan od njih između ostalog "uhvatio doktora za vrat, stezao i zadao više udaraca nogama u predjelu nogu i glavom u predjelu glave". Osuđen je na rad u javnom interesu.
Drugi je prijetio i pljuvao doktora. Od je ranije osuđivan za nanošenje teških tjelesnih povreda, pa je "dobio" tromjesečnu robiju.
Ministarstvo pravde je pripremilo izmjene Krivičnog zakonika, koji između ostalog predviđa da se za napad na ljekara može izreći kazna do pet godina zatvora.
<h2>Video nadzor kao jedina zaštita</h2>
Da je nasilje nad "bijelim mantilima" prisutno u velikom procentu potvrđuje prošlogodišnje interno istraživanje Ministarstva zdravlja.
Naime, među ljekarima i medicinskim osobljem u Crnoj Gori verbalni napad doživjelo je 79 odsto ljekara domova zdravlja, čak 95 odsto ljekara Hitne pomoći.
Istraživanje je pokazalo da je u prvoj polovini prošle godine 11 odsto medicinskih radnika bilo izloženo fizičkim napadima.
RSE je u avgustu objavio da je u tom trenutku oko 67 odsto medicinskih radnika u domovima zdravlja radilo u objektima koji nemaju službu obezbjeđenja, a nijedna jedinica Hitne pomoći nije imala bilo kakvu vrstu zaštitarske ili policijske službe.
Jedinu zaštitu imali su u vidu video nadzora.
Nasilje nije jedini problem.
Medicinska sestra Urgentnog centra Slađana Đuričković, s 36 godina radnog staža, ističe da je tu zdravstvenu ustanovu posljednjih godina napustilo više od 20 tehničara.
- Plašim se što će biti za par godina, kada nas starije tehničare ispratite u penziju... A mlade snage Urgentnog neće pristati da rade pod ovakvim uslovima - navodi ona.
Kako kaže, misli i na socio-ekonomski momenat:
- Trideset šest godina staža - plata 650 eura, noćni rad 130 eura mjesečno - zaključila je Đuričković.

Medicinari dobili 24-časovnu zaštitu nakon napada u Urgentnom centru; Popović: Apsolutno neprihvatljivo da me neko ošamari na radnom mjestu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljen je 1.851 ambulantni pregled, od čega 262 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 175 pacijenata, a u dnevnim bolnicama njih 303. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 173 pacijenta, od čega 24 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 515 dijagnostičkih procedura, od čega 96 CT i 52 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 66 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - kaže se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.295 pacijenata i odrađeno 38.578 analiza. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 14 beba.

U KCCG za dan 1,8 hiljada pregleda

Aktuelni saziv Skupštine postavio je apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, dodajući da je neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a.
Mandić je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj će biti predstavljan Izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni zakonodavnog postupka u Crnoj Gori. 
 
 Predstavljanje Izvještaja organizvala je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Kancelarijom OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). 
 
 Mandić je istakao da su proteklih godina, kroz saradnju sa OEBS-om, dobili značajne preporuke koje su pomogle Crnoj Gori da ojača institucije i približi ih najboljoj evropskoj praksi. 
 
 - Upravo je 28. saziv postavio apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za naš ključn spoljnoplitički cilj – članstvo u EU - &nbsp;rekao je Mandić i dodao da je, kako bi taj proces bio još transparentniji i efikasniji, neophodna dalja primjena preporuka od OEBS-a i ODIHR-a. 
 
 Mandić je naveo da su, pored značajnih uspjeha, svjesni izazova na koje ukazuje izvještaj ODIHR-a, posebno kada je u pitanju koordinacija između Skupštine i Vlade, naročito kod donošenja zakona koji se odnose na proces evropskih integracija. 
 
 - Vjerujem da ćemo u narednom periodu ozbiljno razmotriti preporuke za unapređenje ovog aspekta zakonodavnog rada, jer je efikasnost i preciznost kada je u pitanju zatvaranje pristupnih poglavlja od izuzetne važnosti - dodao je Mandić. 
 
 Kako je naveo, jedna od važnih preporuka jeste unapređenje prakse javnih konsultacija i saradnje sa civilnim društvom.
&nbsp;- Skupština Crne Gore će, kao najtransparentniji zakonodavni dom u regionu, nastaviti da radi na poboljšanju tog procesa, kako bi svi zainteresovani subjekti mogli aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika - rekao je Mandić.
On je istakao da preporuke, o kojima će danas biti govora, doprinose razmatranju, inoviranju i kreiranju kvalitetnijeg ambijenta u parlamentu.
&nbsp;- To je od ključne važnosti jer je Skupština Crne Gore majka svih vlasti i iz nje proističe stabilnost cijelog društva, a naša vizija jeste Crna Gora kao primjer stabilnosti i demokratije u regionu i šire - dodao je Mandić.
Kako je naveo, za to je neophodan snažan i efikasan zakonodavni okvir, koji će biti potpuno usaglašen sa međunarodnim standardima i najboljom praksom razvijenih demogratija. 
 
 Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Džan Haukas rekao je da je jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta dio napora Misije da podrži demokratske procese u Crnoj Gori. 
 
 - Transparentnan i odgovoran zakonodavni proces jača povjerenje javnosti u demokratske institucije. Zakonodavni proces je u srcu uloge i odgovornosti parlamenta - rekao je Haukas.
On je istakao da su principi demokratskog zakonodavnog procesa ugrađeni u obaveze preuzete u okviru OEBS-a.
&nbsp;- Cilj je stvoriti jasno definisano, transparentno i primjenljivo zakonodavstvo, kroz demokratski proces koji je otvoren i konsultativan, uz istovremeno promovisanje ljudskih prava - dodao je Haukas.
Šefica Jedinice za zakonodavnu podršku u ODIHR-u, Ana-Lis Šatelan, kazala je da je Mandić pokazao dosljednu posvećenost reformama i unapređenju rada parlamenta, kao i da su njegova energija i entuzijazam bili pravi pokretač tokom procesa procjene. 
 
 Ona je objasnila da je procjena koju je sproveo ODIHR zasnovana na metodologiji koja je razvijena tokom posljednjih 20 godina u evaluaciji zakonodavnih procesa u državama članicama OEBS-a.
- Rad je započet jednostavnom, ali ključnom opservacijom, da loši zakoni često proizilaze iz sistemskih problema unutar samog zakonodavnog procesa - dodala je Šatelan.
Ona je istakla da utvrđene slabosti u načinu na koji se razvijaju i usvajaju politike i zakoni predstavljaju prvi korak ka unapređenju kvaliteta zakonodavstva koje na kraju bude usvojeno.
- Sveobuhvatna procjena pruža analizu ne samo pravnog okvira, već i praksi vezanih za donošenje zakona u Crnoj Gori - navela je Šatelan.
Kako je rekla, procjenom se ocjenjuje usklađenost sa međunarodnim standardima ljudskih prava i demokratskog upravljanja i obaveza u okviru ljudskog dimenzioniranja OEBS-a.
- Glavni cilj jeste da se bolje upravlja, a da ima manje procesa i da zakoni pridružuju konkretno ostvarive preporuke kako poboljšati ukupan kvalitet, efikasnost i transparentnost zakonodavnog procesa - rekla je Šatelan.

Mandić: Neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a

Milojko Spajić i njegova Vlada su u martu 2024. godine zadužili Crnu Goru za 680 miliona eura, da bi u opet u martu 2025. godine zadužili sve građane za novih 850 miliona eura, a kad tome dodamo kamate, kao i prethodna zaduženja u manjim iznosima, dolazimo do zabrinjavajućih više od dvije milijarde eura za godinu i četiri mjeseca od kad je formirana 44. Vlada, kazao je Miloš Konatar, šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA.
Konatar smatra da ovakvo ponašanje premijera Spajića i njegovih ministara nije bezazleno, već može biti vrlo opasno za buduće generacije Crne Gore, zato što će, kako navodi, ovaj dug od preko dvije milijarde eura doći na naplatu za šest do sedam godina, već 2031. i 2032. godine.
- Da li je odgovorno da generacijama koje dolaze Spajićeva Vlada za samo godinu i par mjeseci ostavi dug od preko dvije milijarde eura, jer će oni koji dolaze poslije nas morati taj dug da vrate? Ako je i od Spajića - mnogo je - zaključio je &nbsp;Konatar.

Konatar: Spajić za godinu i četiri mjeseca zadužio Crnu Goru više od dvije milijarde eura

Pogledajte fotografiju dijela optužnice. I pročitajte. Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama?
&nbsp;
28.03.
&nbsp;
02:20h
&nbsp;
&nbsp;
Kao što vidite po satnici, jutro nije daleko. Brže bih to svitanje dočekao snom, ali meni je cijelog života svitanje sporo. Na kraju bi uvijek došlo - svanulo bi.
&nbsp;
&nbsp;
Hoću da kažem - meni uvijek svane. Mojoj ideji - kako da zarudi brzo. Jer, um i glava postoje da bi se koristili. Ako se to uporno i ciljno ne primjenjuje oni se okrenu prema sebi samima.
&nbsp;
&nbsp;
Dakle, dotaklo me kao čovjeka, baš me dotaklo ono potvrđivanje optužnice protiv Zorana Lazovića. Posebno ta očitost neprava, nehumanosti, bezosjećajnosti, to zažmurivanje nad pravnim konstatacijama koja ozbiljnom pravniku, a ne meni, do te mjere uzburka bunt prema nepravdi, da ja taj osjećaj, evo, iskaljujem na vama, turajući vam pred nos i oči uporno jedno te isto.
&nbsp;
&nbsp;
Bez ambicija da moji pokušaji natjeraju vašu prezasićenost ovim, da ona opet popusti i pročita sve ovo do kraja.
&nbsp;
&nbsp;
Granica koju mogu da podnesem kao "onako" vaspitana osoba i sa pristojnom zahilom slobode i smisla za istinom, pređena je miljama.
&nbsp;
&nbsp;
Rezon da svako želi da je neko i da niko ne želi da raste, može neke ljude da košta slobode, difamacije, linča, pljuvanja. Zato svakog dana imam povoda da rasvijetlim svoje iskustvo i da pročistim duh.
&nbsp;
&nbsp;
Jednako tako želim da mislim nešto drugo, kako ne bih postao dosadan, ali mi ne ide.
&nbsp;
&nbsp;
Doživio sam silu države lično.
&nbsp;
Brutalno.
&nbsp;
I preživio.
&nbsp;
Ja znam kako.
&nbsp;
&nbsp;
Zadatak mi je da preživi jedan čovjek koji na bruku cjelokupnog pravosuđa okupiranog nekim ljudima sa strane, čami sam u ćeliji.
&nbsp;
I ja ću ga ispuniti.
&nbsp;
&nbsp;
Suđenje je zakazano u predmetu Lazović za 9. maj u Višem sudu.
&nbsp;
I treba da bude TV prenos na javnom servisu.
&nbsp;
Ili bilo kom drugom mediju.
&nbsp;
&nbsp;
Ne zarad "krvožednih" i njihovih pristaša.
&nbsp;
Tu lijeka nema.
&nbsp;
Nego zarad struke.
&nbsp;
Da se svi u sudnici (na aktere postupka mislim) javno čuju.
&nbsp;
Da čuje struka.
&nbsp;
&nbsp;
Ima Crna Gora pravničkog znanja.
&nbsp;
&nbsp;
I da, recimo, za početak čuju fakat iz optužnice kako zloupotreba službenog položaja može da ima za posledicu to što je učinilac tog krivičnog djela ručao sa nekima.
&nbsp;
&nbsp;
To je posljedica proizvedena u realnom životu.
&nbsp;
I sa njom se poentira.
&nbsp;
&nbsp;
I to je fakat koji treba, kako reče vijeće, utvrditi u kontradiktornom postupku.
&nbsp;
&nbsp;
A ja rekao na ročištu za potvrđivanje optužnice - evo uzmite da se ručak desio. Iako nije.
&nbsp;
Ne vjerujete?
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
Pogledajte fotografiju dijela optužnice iznad.
&nbsp;
I pročitajte.
&nbsp;
&nbsp;
Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama?
&nbsp;
Makar zbog fakta da je čovjek u zatvoru već godinu dana.
&nbsp;
&nbsp;
Da ne pobjegne od ovoga.
&nbsp;
I da se neki ne naljute.
&nbsp;
&nbsp;
P.S. 1: Ako vam je fotografija nečitka, da vam prepišem:
&nbsp;
"...a što su Belivuk i Miljković iskoristili, jer su u periodu od 17. do 29.01.2021. boravili u Crnoj Gori kod Radoja Zvicera, ali i ostvarili neposredan susret i ručak za okrivljenim Lazovićem dana 27.01.2021. godine u popodnevnim časovima u mjestu Grahovu, opština Nikšić".
&nbsp;
Eto to je posljedica zloupotrebe službenog položaja.
&nbsp;
&nbsp;
P.S. 2: A?
&nbsp;
&nbsp;
P.S 3: Svaka velika moć opasna je za početnike - Epiktet, filozof i stoik.
&nbsp;
&nbsp;
P.S. 4: Tek za okolinu.
&nbsp;
&nbsp;
P.S. 5: I ovo da raspravimo u kontradiktornom postupku?
&nbsp;
&nbsp;
P.S. 6: Kad već vele - ajtemote.

Sila države

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: kccg

KCCG uvodi identitetsku kontrolu boravka na radnom mjestu

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

U Kliničkom centru za dan obavljeno skoro dvije i po hiljade pregleda

KCCG: Dogovoreno da turski državljanin izmiri obaveze za bolničko liječenje djeteta u iznosu od 1.498 eura

MZD: Kroz transformaciju KCCG Podgorica bi za četiri godine mogla da dobije opštu bolnicu

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

U Kliničkom centru Crne Gore u prethodna 24 sata obavljeno 2,200 pregleda

U KCCG za dan skoro 1,9 hiljada pregleda

Medicinari dobili 24-časovnu zaštitu nakon napada u Urgentnom centru; Popović: Apsolutno neprihvatljivo da me neko ošamari na radnom mjestu

U KCCG za dan 1,8 hiljada pregleda

KCCG uvodi identitetsku kontrolu boravka na radnom mjestu

Mandić: Neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a

Konatar: Spajić za godinu i četiri mjeseca zadužio Crnu Goru više od dvije milijarde eura

Sila države

PRATITE TVe UŽIVO