Uljarević: Racionalizacija javne uprave žaba koju Vlada nije spremna da proguta

Upozorenja iz Brisela o nužnosti racionalizacije javne uprave nijesu nova, ali aktuelna vlast nije pokazala spremnost da se sa tim izazovom suštinski suoči, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Ona podsjeća da civilni sektor godinama upozorava na potrebu optimizacije javne administracije, što su sve vlade dosljedno ignorisale.

- Ova je otišla i nekoliko koraka dalje, enormno je uvećavajući i čineći još skupljom i neučinkovitijom. I umjesto da sprovede suštinske reforme, uključujući raskid sa praksama partijskog zapošljavanja, aktuelna vlast upravo u tome svakodnevno postavlja nove rekorde - navela je Uljarević za Antenu M.

Prema njenim riječima, pitanje racionalizacije administracije više nije samo pitanje evropske agende.

- Zato ovo više nije pitanje pristupanja EU, već odgovornosti onih koji vode državu i njihove stvarne političke volje da adekvatno odgovore na dugogodišnje i jasno artikulisane zamjerke EU. Takođe bih podsjetila da ovo nije novi problem. On se, iako često blažim rječnikom, ponavlja u gotovo svim izvještajima Evropske komisije od kada je Crna Gora ušla ne samo u proces pregovora, već i od ranije - istakla je ona.

Uljarević smatra da je vlast do sada imala povoljne političke okolnosti koje su prikrivale izostanak reformi.

- Razlika je što je ova vlast do sada imala sreću sa nizom povoljnih okolnosti koje su je nosile naprijed i donosile joj političke poene. Sada dolazi trenutak da se suočava sa nepopularnim, ali nužnim reformama koje logično nose i određene rizike. Ako za to nema spremnosti, onda je jasno da problem nije u zahtjevima EU, već u nedostatku stvarne volje da se država reformiše i tu padaju, naravno, sva ona obećanja o velikim promjenama koje dolaze sa ovom vladajućom većinom - kazala je.

Uljarević ističe da je reforma javne uprave pravi test spremnosti Vlade za evropski put.

- U suštini, ovo je pravi test za spremnost Vlade za reforme EU i za njih je vrlo nezgodno što dolazi praktično uoči izbora, što nije rijetka ili neočekivana posljedica kada se istinski reformski iskoraci ne naprave na početku mandata, pa stigne račun koji je teško platiti. Uz to, poznato je koliko su sve strukture vlasti upotrebljavale javnu upravu za partijske izborne svrhe, što će sada svakako biti dodatno opterećenje kada je u pitanju sprovođenje ove mjere, a ja sumnjam da će to biti izbor ove vlasti - ocijenila je.

Dodaje da joj se čini da sve ukazuje da aktuelna Vlada neće biti spremna da proguta tu žabu.

- Da je postojala stvarna namjera za reformom, ona bi već bila započeta uz jasne kriterijume, transparentnost i zaštitu od političke zloupotrebe - ocijenila je Uljarević.

Ona upozorava da posljedice već snose građani.

- Konačno, građani već plaćaju cijenu preglomazne i neefikasne administracije, ali ona prijeti da postane još veća ako se i ovaj proces pokuša relativizovati i izigrati, odnosno ako se i naredna šansa na putu ka EU propusti zbog uskopartijskih interesa. I to više neće biti pitanje tehničke reforme, već slika političke neozbiljnosti i potkapacitiranosti države, a možda i rada veto igrača i, naravno, moguća tačka na kojoj će i strpljenje EU konačno biti iscrpljeno - kazala je Uljarević.

Kontrola institucija i politički interesi

Komentarišući očekivanja Evropske unije koja se odnose na naimenovanja u institucijama, uključujući i problem izbora sudija Ustavnog suda koji se ogleda u upornom ignorisanju prijedloga predsjednika države Jakova Milatovića, Uljarević je skeptična da će vlast napraviti suštinske promjene.

- Ne vjerujem da će ova vlast dopustiti da joj izmakne iz ruku bilo što od stubova na koje se oslanja, bilo da su oni sada presudno važni, ili da su važni u kontekstu izbora 2027. Velika je borba za kontrolu nad Ustavnim sudom. Mislim da tu borbu primarno vodi Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore. Njemu faktički nedostaje samo još jedan glas da bi imao punu kontrolu, a to može da bude vrlo važno tokom samih izbora, odnosno verifikacije izbornih rezultata i slično - kazala je Uljarević.

RTCG kao megafon vlast

U istom kontekstu, kada je riječ o javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore i slučaju nezakonitog izbora njenog generalnog direktora Borisa Raonića, koji se godinama pominje u izvještajima EK i za koji Brisel insistira na konačnom razrješenju, Uljarević tvrdi da vlast nema interes da mijenja postojeće stanje.

- Vidjeli smo i do sada da je javni servis zapravo dnevnik te vlasti i njen megafon i ona ga se ne odriče. Nezavisno od toga da li će se uopšte pristupiti tome da se nezakonito izabrani direktor Boris Raonić konačno smijeni - kazala je Uljarević naglašavajući da RTCG odavno nije javni servis.

Prema njenim riječima, RTCG to nikada suštinski nije ni bila, ali je danas dalje od tog cilja nego ikada. 

Uljarević ocjenjuje da će vlast nastaviti da ga drži u toj poziciji.

Ona upozorava da ni eventualna smjena direktora ne mora značiti stvarne promjene.

- Mislim da ćemo u narednom periodu svjedočiti i onome što su različite vrste blokade, ili manipulacije, izbora novih članova Savjeta RTCG-a. A, ostaje naravno i pitanje – čak i ako se sa pozicije smijeni nezakonito izabrani generalni direktor Boris Raonić, da li ćemo vidjeti stvarnu promjenu, ili će on dobiti neku vrstu zamjene koja ima isti zadatak - da taj medij drži isključivo za partijski i partikularni interes ove vlasti - zaključila je Uljarević.