Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je zabrinjavajuća, komplikovana i izazovna. Ono što se dešava ukazuje na vidnu dezorganizaciju i nefunkcionalnost u bezbjednosnom sistemu koji više nije u stanju da odgovori na ono što su njegove osnovne nadležnosti. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazala, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Primjer prebijanja gradonačelnika Budve je ilustrativan, na nekoliko nivoa, u jednom domenu ukazuje na potpuni promašaj bezbjednosnih službi koji nijesu bile u stanju, ili nijesu iz političkih razloga htjele da urade valjanu procjenu njegove bezbjednosne situacije i da ga zaštite. U oba slučaja to je poraz institucija i zbog toga građani mogu da osjećaju strah, jer oni vide da institucije ne funkcionišu, ili da su selektivne i na kraju krajeva vidimo da mnogo više ulaže u neku vrstu promocije i obračuna sa neistomišljenicima, nego u profesionalizaciju ovog aparata - rekla je Uljarević.
Komentarišući to što je premijer kazao da ne može doći doći na sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu na koju je pozvao predsjednik države, Uljarević kaže da je da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna određena politička kapacitiranost, integritet i odgovornost.
- Što onima koji nose najveće državne funkcije hronično nedostaje - ocjenjuje ona.&nbsp;
Na sceni su svakodnevno, kako kaže, igre moći i pokušaji da se jedna strana ponizi, a da se druga dokaže. Taj odnos, prema njenom mišljenju, duboko opterećuje loše završen lični odnos.
- Međutim, nedopustivo je da građani i građanke Crne Gore budu opterećeni frustracijom tog odnosa, jer to ima višestruke negativne posljedice, evo sada govorimo o bezbjednosti, a možemo govoriti o bilo kojim drugim pitanjima koja su takođe u opsegu i jednog i drugog, a gdje ne vidimo onu vrstu komunikacije i profesionalne saradnje koja bi trebalo da postoji - rekla je Uljarević.
Smatra da se ulaže sistemski napor da se ugrozi antifašistička i građanska osnova crnogorskog društva.
- Govorimo o ideološkom predznaku koji svoju primjenu ima u Crnoj Gori, dijelom od lidera, rukovodstva i članova nekadašnjeg Demokratskog fronta, sada koalicije Za budućnost Crne Gore, a dijelom od različitih centara iz susjedne Srbije- istakla je Uljarević.
Vjeruje da u tom procesu koalicija Za budućnost Crne Gore ima saučesnike, ili saborce - &nbsp;Demokrate i Pokret Evropa sad, koji za sebe kažu da su partije građanske provenijencije.
- Ne znam ni za jednu revizionističku odluku na lokalnom nivou, a možemo se prisjetiti i onih na nacionalnom nivou, za koje nije nijesu glasale Demokrate i PES i mislim da je jako važno da ih više ne odvajamo od onih koji su lideri u tom vrlo štetnom i opasnom procesu -navodi Uljarević.&nbsp;
Vladajuća većina, podsjeća ona, sve teže funkcioniše, što je daleko od stabilnosti i funkcionalnosti cijelog aparata. Podsjeća i na svakodnevne trzavice unutar same Vlade.
- Ako do rekonstrukcije dođe ona neće ići u pravcu racionalizacije, profesionalizacije, što je potrebno, već će ići opet na štetu građana i trgovinom političkim i partijskim interesima. To je ono što moramo da znamo o ovoj Vladi, a ja mislim da se bez izbora ne može napraviti neki pomak kada je riječ o kvalitetu izvršne vlasti - istakla je Uljarević.
Na pitanje da li očekuje da nadležne institucije dreaguju u slučaju nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, kaže da Bećir Vuković ne bi dobio Trinaestojulsku nagradu da su institucije djelovale u okviru svojih nadležnosti .
- Dobio je nagradu za knjigu koja nije bila objavljena u trenutku kad je procjenjivana, da ne ulazimo u onaj dio ko su bili drugi kandidati, da li je neko zaslužio to više, ili ne, do onoga da je dodjela nagrade njemu zapravo pokušaj Andrije Mandića da još više zgazi dostojanstvo države Crne Gore, jer je ta nagrada dodijeljena čovjeku koji je protivnik upravo tih antifašističkih vrijednosti i neko ko je negator crnogorske nacije i crnogorske državnosti. On prosto, zbog toga, ne zaslužuje najviše državno priznanje - smatra Uljarević.&nbsp;
Ujedinjene nacije su u otvorenom pismu predsjedniku parlamenta i poslanicima izrazile revolt zbog najave izmjena Zakona o javnim okupljanjima. Pitanje je, kaže Uljarević, da li će nakon takve reakcije te izmjene biti usvojene.
- Vrlo su rijetke ovakve reakcije, ovako eksplicitne. Ovo nije samo reakcija koja je utemeljena na nečemu što su dokumenti Ujedinjenih nacija, koje obavezuju i Crnu Goru. Govorimo o građanskim i političkim pravima, jer u tom dopisu se predstavnici Ujedinjenih nacija pozivaju i na ono što je sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na dokumenta Savjeta Evrope, OEBS-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija. Ta poruka je vrlo jasna - šta slijedi ako se tako nešto usvoji, na stranu što je to i protivustavno. Mislim da tu vrstu akcije treba posmatrati kao jedan vrhunac otvorene slabosti ove vlasti i disfunkcionalnosti institucija, koji ne znaju da riješe problem u onim okvirima u kojima bi trebalo i onda pokušavaju represivnim metodama - zaključila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D96IJsXEQ9Eg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uljarević: Da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna je kapacitiranost, integritet i odgovornost

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori odavno ne nastupa samo u vjerskoj ulozi. Ona je već vrlo jasno profilisan politički akter, dosljedan u promociji koncepta takozvanog “srpskog sveta” i tu činjenicu još jednom ogoljava izjava mitropolita Metodija - ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u izjavi za Antenu M.
Mitroplit budimljansko-nikšićki SPC Metodija kazao je da će srpski narod u Crnoj Gori "učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi", te da će se "ako Bog da još prisnije ujediniti u nekoj zajednici" koju očekuju "da će biti u budućnosti".
<h2>Iza lažne neutralnosti crnogorskih institucija krije se podrška</h2>
- Njegov govor o prisnijem ujedinjenju sa Srbijom i Rusijom u nekoj zajednici nije tek lapsus ili poetski zanos, već artikulisana politička linija, koja direktno udara na crnogorski suverenitet i evropski put Crne Gore. I sada je vrijeme da kažemo da ti pokušaji prekrajanja crnogorskog identiteta iz crkvenih pozicija, nisu više samo farsični ili tragikomični, to je opasna prijetnja koja zahtijeva drugačije, adekvatnije adresiranje - istakla je Uljarević.
Kako dodaje, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ideju "srpskog sveta" promoviše na sve otvoreniji način.
- Čak bih rekla sve agresivniji, jer se ona osjeća da ima taj prostor i da neće zbog toga biti sankcionisana. Mi smo čak imali i takve poruke koje se šalju u prisustvu najviših funkcionera Srbije, koji, naravno, ćute, klimaju glavom jer njima to prija i oni nose odlikovanja onima koji Crnu Goru ne vide kao državu, već kao privremeno izgubljenu teritoriju, a na to nema nikakve reakcije institucija Crne Gore. Mislim da je ta tišina institucija vrlo glasna. Ona je zapravo prećutna saglasnost, uvijena u lažnu neutralnost, i da oni koji bi trebalo da štite državne interese zapravo rade za tuđe nacionalne projekte, odnosno, u ovom slučaju, za taj koncept tzv. “srpskog sveta” - poručila je izvršna direktorka CGO.
<h2>Klatno je prevagnulo na stranu koja može da odbrani Crnu Goru</h2>
Nema sumnje, smatra direktorka CGO, da institucionalna inertnost i podaništvo prema Beogradu lidera koje je 30. avgust doveo na vlast, omogućavaju da narativi o "srpskom svetu" metastaziraju, odnosno postaju sve prisutniji.
- Međutim, meni se čini da to već počinje da kreira jednu kontrareakciju, odnosno, to već postaje toliko iritantno da pokreće sve više građanske snage, i sve češće akcije koje se tome suprotstavljaju. Mislim da je ovaj posljednji primjer, koji se odnosi na Trinaestojulsku nagradu, ipak imao određene efekte, bez obzira što su oni možda ograničeniji u odnosu na ambicije onih koji su je pokrenuli. U suštini je naglašena jedna stvar, koju moramo stalno apostrofirati - u ovom procesu više nema ni naivnih, ni posmatrača, jasno se izdvajaju oni koji ga vode i saučestvuju u njemu i oni koji mu se odlučno suprotstavljaju. Ćutanje institucija ne briše odgovornost, ali naglašava inferiornost aktuelne vlasti u odnosu na taj tuđi, retrogradni, hegemonistički projekat i pokazuje da oni ne pripadaju istinskoj evropskoj, multietničkoj, demokratskoj Crnoj Gori. Nema više te iluzije da se može sjedjeti na dvije stolice, i čini mi se da dolazimo do trenutka – možda sam ja tu i optimističnija – da je to klatno prevagnulo na onu stranu, koja ipak može da odbrani Crnu Goru, iako taj proces neće biti ni brz, ni lak, ali se kreira jedna kritična masa koja je vrlo interesantna - navodi Uljarević.
Uvjerena je, kako kaže komentarišući "crvene linije" da u vlasti nećemo imati nikakvu vrstu kvalitativne promjene do samih izbora, bilo da oni budu u nekakvom redovnom, dogovorenom periodu ili da budu vanredni, jer je taj nivo interesne ispreplijetanosti sadašnje vlasti jači od svega onoga što može da ih dijeli – uz napomenu da oni koji imaju ovaj ideološki projekat i koji prate koncept "srpskog sveta", suštinski upravljaju vladom.

Uljarević: Metodijev govor nije lapsus nego artikulisan politički udar na suverenitet i evropski put Crne Gore

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, navodeći da bi obrazovni sistemi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje. 
 
Uljarević je, kako su naveli iz CGO-a na mreži X, to rekla na međunarodnoj konferenciji “Suočavanje sa prošlošću: Srebrenica 1995 – 2025”, koja se održava u Gradskoj vijećnici u Sarajevu. 
 
- Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama. Obrazovni sistemi bi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje, umjesto da ih preuzimaju kao datost- rekla je Uljarević. 
 
Kako je kazala, to je naglašeno važno u periodu kada su ponovo na sceni politike i ideologije koje su inspirisale ili vodile ratnim zločinima u regionu. 
 
Uljarević je podsjetila da, prema istraživanju CGO-a, 83 odsto građana Crne Gore vjeruje da zna što se desilo u Srebrenici, a od tog broja 65 odsto njih navodi da se radi o genocidu. 
 
Ona je istakla i važnost programa nevladinih organizacija za mlade, jer obrazovni sistem ne jača kritičko mišljenje niti adekvatno obrađuje teme novije prošlosti, što je, kako je kazala, posljedica političkog opredjeljenja da se činjenice relativizuju ili negiraju. 
 
- Mir u regionu nećemo graditi zaboravom i prećutkivanjem, već hrabrošću da mladima prenesemo istinu i osnažimo ih da biraju dijalog umjesto mržnje- zaključila je Uljarević.

Uljarević: Obrazovni sistem da osnaži mlade da odbace narative mržnje

Evropski put Crne Gore stagnira primarno zbog unutrašnjih prilika, jer se sapliće o neiskorišćene šanse, zloupotrebu institucija i kršenja zakona, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je CGO organizovao.
Uljarević je kazala da evropski put Crne Gore, iako formalno strukturiran, nije bio pravolinijski i da su ga obilježile raskrsnice koje su nudile šanse, ali i skretanja koja su od njih udaljavala uz izostanak razumijevanja da to nije tehnička vježba, već proces duboke društvene transformacije koja traži viziju, odlučnost i političku volju.
- Evropski put Crne Gore stagnira primarno zbog unutrašnjih prilika, jer se sapliće o neiskorišćene šanse, zloupotrebu institucija i kršenja zakona - &nbsp;smatra Uljarević.
Ona je napomenula da izostaje strateško usmjerenje i da se prečesto pribjegava improvizacijama i zanemarivanju obaveza, posebno iz poglavlja 23 i 24. „Mnogo smo puta bili na vratima EU, ali umjesto da ih otvorimo reformama i odgovornošću, pokušavali smo ih obiti partijskim kalkulacijama”, podsjetila je ona.
Uljarević je rekla da je neophodno podsjećati da EU nije samo ekonomska, već zajednica vrijednosti.
- Demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava, sekularizam, tolerancija, antifašizam su njena osnova. To ne razumiju oni koji afirmišu retrogradne tendencije i ideološki motivisan istorijski revizionizam u pokušaju da relativizuju zločine, izjednače antifašiste i kolaboracioniste, i uruši tekovine na kojima je savremena Evropa zasnovana - pojasnila je Uljarević.
Ona je poručila da ukrajinski narod danas ne brani samo svoju teritorijalnu cjelovitost, već i evropske ideale slobode, dostojanstva i suvereniteta.
Uljarević je podsjetila i da je u nedavno usvojenoj Rezoluciji Evropskog parlamenta izražena zabrinutost zbog političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske, ali i sudski utvrđene činjenice, produbljuje podjele i potkopava odgovornost.
- Evropske institucije osuđuju glorifikaciju ratnih zločinaca i negiranje međunarodnih presuda. Mi se još u Crnoj Gori borimo da objasnimo da Radovan Karadžić jeste ratni zločinac i da ne zaslužuje nikakve nagrade i hvalospjeve - istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, Crna Gora i dalje bilježi najviši nivo podrške građana i građanki članstvu u EU među zemljama regiona, a građani ne traže Evropu zbog birokratije, već zbog dostojanstva, reda i jednakih šansi.
- Njihov glas - zajedno s glasom kritički orijentisanog civilnog društva - ostaje najautentičniji evropski signal u Crnoj Gori. Taj signal vlast mora da čuje i uvaži, ako je naučila nešto iz iskustva prethodnih koje su pale kada su se otuđile od građanstva i civilnog društva - rekla je Uljarević.
U CGO-o, kako je navela, smatraju da je krajnje vrijeme da se promijeni paradigma političkog djelovanja.
- To uključuje napuštanje partitokratskog i klijentelističkog modela i uspostavljanje okvira u kojem se institucije jačaju, zakoni poštuju, a ljudska prava štite bez kalkulacija - smatra Uljarević.
Ona je pojasnil da je zajednički zadatak svih da ne dozvolimo da evropska perspektiva postane talac partijskih strategija, iskrivljenih narativa prošlosti ili populističke retorike bez vrijednosnog oslonca.
- Za 13 godina možete završiti završiti osnovnu i srednju školu, ili srednju školu i fakultet uz doktorat – a mi još nijesmo položili ni prvo polugodište, sa samo sedam od 33 poglavlja, odnosno 20 odsto privremeno zatvorenih poglavlja - &nbsp;navela je Uljarević u osvrtu na dužinu pregovora.
Ona je upozorila da pristupanje EU nije moguće uz istovremeno udaljavanje od građanskih vrijednosti i ignorisanje, ili još gore nadanje, svih koji kritički promišljaju i ukazuju na slabosti u procesu i načinu vođenja politike i institucija da će se taj proces sam od sebe završiti.
- Završila bih s porukom nade, ali ne i naivnog optimizma. Crna Gora još može biti priča politike proširenja EU. Međutim, ta šansa nije garantovana, već ona mora biti zaslužena - svakim potezom, svakom odlukom, svakim djelom - zaključila je Uljarević.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da se, kada se govori o putu Crne Gore ka članstvu u EU, ne govori samo o pregovaračkom procesu.
- Govorimo o strateškom opredjeljenju, ali i dubokom uvjerenju da pripadamo zajednici država koje njeguju demokratske slobode, jednakost i vladavinu prava kao fundamentalne vrijednosti - istakao je Ibrahimović.
On je podsjetio da je Crna Gora nedavno zatvorila poglavlje 5 – Javne nabavke, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, što je, kako je ocijenio, nastavak veoma uspješnog perioda.
Prošle godine, kako je rekao Ibrahimovć, ostvaren je ključni iskorak kroz dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR).
- IBAR je bio dodatan podsticaj našem integracionom procesu, koji nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - naveo je Ibrahimović.
On je podsjetio da je Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u decembru prošle godine, nakon sedam godina, nastavila proces zatvaranja pregovarčkih poglavlja, što je dalo novu energiju i nadu u evropsku budućnost Crne Gore.
Kako je kazao Ibrahimović, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom (EK) pripremljen je Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja, s jasno definisanim rokovima za ispunjavanje završnih mjerila.
- Do kraja ove godine, u saradnji sa EK i uz podršku država članica EU, posebno Poljske i Danske koje predsedavaju Savjetom EU u ovoj godini, radićemo naporno kako bi se ispunili uslovi za privremeno zatvaranje više poglavlja - poručio je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je ocijenio, u kontinuitetu potvrđuje da postoji politička volja, jasna strategija i institucionalna posvećenost da postigne svoj zacrtani strateški cilj ulaska u EU.
- Na ovom putu smo uvijek bili realni i znamo da smo, pored uspjeha i postignuća, imali i problema i izazova, koji su povremeno uticali na tempo reformi - dodao je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, EU je, takođe, zbog unutrašnjih izazova prolazila kroz fazu zamora od proširenja.
- Iako su raniji signali iz Brisela, poput poruka iz jednog od prošlih mandata EK da neće biti proširenja, bili obeshrabrujući i u jednom dijelu usporili reformske procese, danas svjedočimo obnovljenom evropskom momentumu - kazao je Ibrahimović.
On je dodao da vjeruje da unutrašnja reforma EU, o kojoj se razgovara, i proces proširenja treba i moraju ići ruku pod ruku.
- Svaki naš reformski iskorak potvrđivao je ono što je uvijek bila i ostala konstanta: evropska budućnost Crne Gore nema alternativu - istakao je Ibrahimović.
On je kazao da je, sa druge strane, nova geopolitička realnost – prije svega ruska agresija na Ukrajinu, sve veća globalna neizvjesnost i time potreba za snažnijom i ujedinjenijom Evropom – donijela novu energiju i potvrdila činjenicu da je proširenje geopolitička nužnost.
- Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, evropska integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona.
- Ona je test naše spremnosti da evropske vrijednosti živimo kroz vladavinu prava, nezavisne institucije, zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda i funkcionalnu tržišnu ekonomiju - naveo je Ibrahimović.
On je kazao da EU ne traži savršenstvo, već dosljednost, ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost.
- A Crna Gora već pokazuje da evropski put nije naš izbor samo zato što je geopolitički racionalan, već zato što svojim razvojem i spremnošću zaslužujemo da budemo dio EU - naglasio je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je dodao, svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i kao kredibilan i odgovoran akter u regionu kojem su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja od suštinskog značaja.
- Zato danas kada uživamo većinsku podršku građana članstvu Crne Gore u EU i kada politika proširenja u Briselu ponovo zauzima zasluženo mjesto, imamo jedinstvenu šansu da ostvarimo svoj strateški cilj i obezbijedimo sigurnu, stabilnu i prosperitetnu evropsku budućnost svojim građanima i budućim generacijama - &nbsp;poručio je Ibrahimović.
Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.

Ibrahimović i Uljarević: EU integracije traže viziju i volju

Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavlja udar na sve koji kritički promišljaju u Crnoj Gori, koji drže do crnogorskog identiteta od strane vlade u kojoj većinski sjede oni koji Crnu Goru ne osjećaju kao svoju državu. Iako rado koriste sve funkcionerske privilegije te države, ili svjesno rade za interese Aleksandra Vučića i njegovog koncepta srpskog sveta, kazala je politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Uljarevič je za Al Džazira Balkans podsjetila i na prošlogodišnji udar na FCJK i kako je rekla " dramu" da li će tom fakultetu biti obnovljena akreditacija, iako nije bilo upitno da li ispunjava tražene uslove. 
Takođe, podsjetila je i na poziciju zaposlenih u toj naučnoj ustanovi koja je bitno drugačija od pozicije zaposlenih na drugim fakultetima Univerziteta Crne Gore.
- Suštinski, to je odnos nove vlasti prema onim institucijama, iako su one rijetke, da ne kažem incidentne, koje se bave očuvanjem crnogorskog identiteta, jezika, kulture i pamćenja. Stoga bi gašenje FCJK, direktno ili kroz postepeno administrativno iscrpljivanje višeslojno bilo opasno za crnogorsko društvo. To bi značilo institucionalno odricanje države od brige za sopstveni jezik i kulturu. Bio bi to ozbiljan udarac za akademsku slobodu, obrazovnu autonomiju i evropske vrijednosti pluralizma i nediskriminacije, kojima kao društvo stremimo - rekla je Uljarević.

Uljarević: Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost je udar na sve koji drže do crnogorskog identiteta

Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.
U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.
- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.
Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.
Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:
- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.
Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kontinuirano krši koalicioni sporazum i predstavlja prepreku na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Upravo je njegovim i djelovanjem struktura koje zastupa, prošle godine Crnoj Gori blokirano zatvaranje poglavlja 31.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.&nbsp;
Mandić je na društvenoj mreži X napisao da je podrškom članstvu Kosova u Savjetu Evrope ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, osporio dogovore i koalicioni sporazum, te da narušava odnose sa Srbijom i skreće Crnu Goru sa evropskog puta. U istom postu traži i da se Vlada Crne Gore o tome jasno odredi.
Iz Bošnjačke stranke podsjećaju da su se svi u vladajućoj koaliciji obavezali na puno poštovanje činjenice da je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova, a u opoziciji kažu kako je Mandićeva reakcija potvrda da aktuelnu vlast interesuju samo fotelje i funkcionerske privilegije.
Uljarević podsjeća da je Mandić jedan od najviših državnih funkcionera, koji je proglašen personom non grata u susjednoj državi članici Evropske unije, kao i da u praksi postoji svakodnevna produkcija onih narativa i odluka koje suštinski deevropeiziraju crnu Goru.&nbsp;
- Na drugoj strani, u konkretnom slučaju, potpuno je ispravan potez Ibrahimovića, Kosovo je nezavisna država, Crna Gora ju je priznala odmah nakon proglašenja nezavisnosti, i imamo danas odnose na nivou ambasadora, to je prijateljska država i potpuno je bilo očekivano da Crna Gora bude ta, pritom je i u susjedstvu, koja će podržati Kosovo . Međutim, ono što je ovdje vrlo interesantno je ćutanje Pokreta Evropa sad i Demokrata, kao značajnih koalicionih partnera. Rekla bih da to suštinski odražava strah od Mandića - rekla je ona.
Izjava Andrije Mandića, kako kaže, razotkriva neiskrenost u posvećenosti evropskim integracijama, jer one podrazumijevaju dobrosusjedske odnose i poštovanje postulata međunarodnog prava.
- On kontinuirano pokazuje da nije samo predsjednik Skupštine, da je on taj koji diktira čitav politički tempo u državi, kada je riječ o onome kako se postavljaju akteri vladajuće većine. Međutim, ovdje se otvara još jedno pitanje, ako Vlada kao takva tvrdi da je ona proevropska i da ona stalno radi na ispunjavanju te reformske agende, kako je moguće da oni koji su ustvari najglasniji i najuticajniji budu potpuno na suprotnom pravcu i da sve to podrivaju, a da to ostaje bez bilo kakve sankcije, da oni zapravo samo jačaju u tom procesu - istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima manjinske partije su često govorile da su crvene linije pređene. Takve linije, dodaje ona, imaju smisla kada nose određene posljedice, a do sada toga nije bilo.
- Sve se svodi u suštini na jednu političku trgovinu, u kojoj je suštinski cilj svih tih aktera da što više uzmu za sebe i što duže ostanu na tim pozicijama. U tim okolnostima priča o crvenim linijama postaje nešto što se više koristi u dnevno političkom prepucavanju, nego što ono ima bilo kakvu snagu ili simboliku - naglasila je Uljarević.
Predsjednik Skupštine mjesecima blokira izbor novih članova Savjeta Agencije za elektronske i audiovizuelne &nbsp;medijske usluge i tako otvara &nbsp;mogućnost da se ponovo otvori jedno već zatvoreno poglavlje.&nbsp;
- Govorim o poglavlju 10 informatičko društvo i mediji, jer on svjesno i već mjesecima blokira izbor novih članova Savjeta Agencije za elektronske i audiovizuelne medijske &nbsp;usluge, zato što kandidati koji su dobili podršku predlagača, govorim o gospodinu Martinoviću iz CANU i gospodinu Vukoviću koji je dobio tu podršku iz medijskih organizacija, nijesu procijenjeni kao podobni i kao oni koji će izvršavati naloge te većine, odnosno njega - objašnjava Uljarević.&nbsp;
Posljednji izvještaj evropskih parlamentaraca govori o Crnoj Gori kao predvodnici u procesu pristupanja, ali obiluje kritikama i preporukama, od zabrinutosti zbog malignih uticaja trećih zemalja, neprimjerenog uticaja SPC, pritiska na medije, zarobljenih institucija, veličanja ratnih zločinaca i revizionizma. Odgovarajući na pitanja koliko su ozbiljna takva upozorenja, da li je to nešto na šta EU može da zažmuri i očekuje li da će crnogorske vlasti to ozbiljno shvatit Uljarević kaže da vjeruje da će se i to naći u završnom izvještaju, ukoliko se takva situacija nastavi.&nbsp;
- Ako dođemo do toga da taj nacrt rezolucije sadrži toliko direktne, toliko ozbiljne poruke, mi smo već došli u opasnu zonu, znači da Crna Gora može da izgubi svoju poziciju predvodnika i da postane primjer države koja uz svu snagu koja joj se daje iz Brisela, i sve te dobre vjetrove, propušta još jednu, ja bih rekla istorijsku šansu, kada je riječ o procesu evropskih integracija zbog neodgovornosti političkih struktura - zaključuje ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dbxo_w0PvDB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Interesantno je ćutanje Pokreta Evropa sad i Demokrata o Mandićevim izjavama

Utemeljena je projekcija da će Vlada premijera Milojka Spajića nakon potpisivanja sporazuma sa UAE ubrzati svoju silaznu putanju, kazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović, u osvrtu na izjavu izvršne direktorice CGO Daliborke Uljarević da će Sporazumi sa UAE biti usvojeni u Skupštini, te da će to biti početak kraja ove Vlade.
Ipak, kako je dodao, nije nevažno koliko dugo će trajati taj pad u političku entropiju.
- Što duže ova Vlada bude u rukama držala kormilo države, ostaće za njom sve manje konstitutivnih elemenata sistema koji bi se možda mogli braniti i popravljati nakon smjene kripto-kockara i tihujućih oportunista oko njega- istakao je Pavlović.
Saglasan je, kaže, s konstatacijom da državu vode ljudi koji nijesu dorasli državničkom poslu, ali je, prema njegovim riječima, jednako očigledno da ni politička opozicija nije dorasla zadatku koji takvoj političkoj poziciji pripada.
- Ono što se, po ko zna koji put, jasno pokazuje jeste nesušna potreba za hitnim konstituisanjem nove političke strukture koja bi bila sposobna da definiše novu građanski orijentisanu političku ponudu građanima Crne Gore i svoje vrijeme i energiju posveti poslu smjene trenutne vlasti- naglasio je Pavlović.
Pvalović smatra da je NVO sektor do sada uradio solidan posao i da zavrjeđuje dalju podršku.
- Ali to nije adresa s koje ova nova ponuda treba da bude upućena- zaključio je Pavlović.

Pavlović: Crnogorsko društvo pada u političku entropiju, vrijeme je za novu političku strukturu

Turske vlasti su u petak uhapsile gradonačelnika opštine Bejoglu u Istanbulu, zajedno s oko 40 drugih zvaničnika, u okviru istrage o korupciji.
Hapšenja su dio šire kampanje koju kritičari vide kao pokušaj vlasti da oslabe uticaj Republikanske narodne partije (CHP), glavne opozicione stranke u zemlji.
Prema izvještaju državne novinske agencije Anadolija, gradonačelnik Inan Gunej iz redova opozicije je priveden zbog sumnje na koruptivne radnje.
Turski mediji navode da su među uhapšenima i njegov tjelohranitelj, savjetnik i više pomoćnika.
Opštinom Bejoglu upravlja CHP, stranka koja je u posljednjih nekoliko godina značajno proširila svoj politički uticaj, posebno u urbanim sredinama. Ove godine, u opštinama pod upravom CHP-a zabilježena su brojna hapšenja – počevši od privođenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua, u martu.

Uhapšen gradonačelnik iz redova opozicije u Istanbulu, privedeno još 40 zvaničnika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao je sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina te je rekao kako svijet ima razloge da vjeruje u mir.
U komentaru na društvenoj mreži X, Dodik je rekao kako je budućnost u miru, a mir u dijalogu.
- Sastanak predsjednika Trampa i predsjednika Putina pokazuje hrabrost i snagu vizije. Oni su na inicijativu predsjednika Trampa otvorili vrata mogućnosti da se vrati dijalog u svijet koji je navikao na diktate i jednostrane odluke. Srbi najbolje znaju šta znači kada se pravo gazi silom - kroz istoriju smo upravo mi bili žrtve tog nepravnog poretka. Zato pozdravljam ovaj susret kao znak da mir nije stvar iluzije, već put kojim se može i mora ići - rekao je Dodik, prenosi Klix.
Ponovio je kako mir ne dolazi iz ucjena.
- Ovo nije kraj, ali jeste jasan početak - da mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena, nego iz razgovora onih koji mogu donijeti i garantovati stabilnost cijelom svijetu. Međunarodno pravo nije mrtvo, ali ga treba vratiti u život. A ono se ne može graditi na presudama koje pišu stranci i guverneri, nego na hrabrosti lidera da stave narod i mir iznad sile - zaključio je Dodik.

Dodik komentarisao sastanak Putina i Trampa: Mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena

Najmanje jedna osoba je poginula, a 27 je povrijeđeno kada je putnički voz udario u cisternu i iskliznuo iz šina na jugu Danske, saopštila je danas policija.
Nesreća se dogodila između gradova Tinglev i Kliplev u južnom Jitlandu, u blizini granice s Njemačkom, piše BBC.
Pet osoba je teško povirijeđeno, od kojih su dve u kritičnom stanju.
Poginula je 60-godišnja žena, potvrdili su nadležni.
Prema navodima lokalnih medija, voz je udario u cisternu koja se koristi za prevoz poljoprivrednog otpada, nakon čega su najmanje dva vagona iskliznula iz šina.

U sudaru voza i cisterne u Danskoj poginula jedna osoba, 27 povrijeđeno

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E, od 8 do 10 sati, očekuju vas zanimljivi i inspirativni razgovori.
Naša gošća biće glumica Branka Femić, koja će predstaviti besplatnu dramsku radionicu „Znam šta osjećam“, posvećenu razvoju emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija.
U studiju će nam se pridružiti i pijanista Simo Šišević, sa kojim razgovaramo o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, kao i o izazovima i ljepoti klasične muzike.
Posebna gošća biće i Đurđa Petrović Poljak, muzičarka i profesorica muzike, koju pokreće neiscrpna strast prema umjetnosti. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti svoju inspiraciju i iskustva sa muzičke scene.
Za kulinarski dio jutra pobrinuće se Dejan Mugoša, koji će pripremiti ukusna jela u našoj kuhinji.
Budite uz Televiziju E – čekaju vas umjetnost, muzika, inspiracija i dobri ukusi!

Jutarnji program TV E donosi umjetnost, muziku i kulinarstvo

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: daliborka-uljarevic