Izvještaj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, suštinske reforme i dalje izostaju. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje – želimo li da vidimo uljepšanu ili realnu sliku sebe?
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da „Izvještaj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljepšanu ili realnu.“
Ona je dodala da „formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše u našoj praksi.“
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24. 
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, „iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti još nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od prošlog izvještaja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.“
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da „civilno društvo funkcioniše u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje. 
 Crna Gora ima realnu šansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato što je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani ‘poklon’, što je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da „fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno korišćenje EU fondova.“
Na kraju je upozorila da „simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu ‘otkočiti’ ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u Evropsku uniju - kazala je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Rizikujemo, prema njenim riječima, da budemo rekorderi ne samo po broju godina pregovora sa Evropskom unijom već i po broju propuštenih šansi koje su se tokom tog procesa otvarale.
- Važno je da proces ostane kriterijumski, da važe određena postignuća, mjerljivi rezultati iz oblasti vladavine prava, stabilnosti institucija i javnih finansija, a da ne prevangne samo geostrateški okvir, jer on potire važan dio EU integracija koji se temelji na vrijednostima. Nama je u interesu da se promijenimo na bolje. Nije to samo trka u kojoj treba stići, već treba stići drugačiji do tog cilja - navela je Uljarević.
Komentarišući to što se pominje da bi Crna Gora mogla ući u EU u paketu sa Albanijom kaže da je sama činjenica da se to uopšte pominje ukazuje na to da se u tim krugovima, a možda i u nekim širim, izgubila ona karakteristika Crne Gore kao predvodnice u pristupanju država Zapadnog Balkana EU.
- EU je u proteklom periodu dala jednu izvanrednu priliku i Crnoj Gori i Albaniji. Albanija to očito mnogo pametnije koristi, dok se u Crnoj Gori bagateliše sa tom prilikom - rekla je Uljarević.
Na pitanje što smatra da treba da se desi da bi se ugrozio evropski put Crne Gore, te da li bi prekomponovanje parlamentarne većine moglo da utiče na to, odgovara da je njen utisak da se parlamentarna većina ne sjekira mnogo oko toga.
- Što se paketa tiče, nije prvi da se čuje to. Izbjegli smo to kada je bilo riječi o Srbiji, a vidjeli smo koliko se to dobro pokazalo, jer ne možete da utičete na to što će se desiti u nekoj državi. Srbija se praktično zaustavila na evropskom putu. Kada je riječ o rizicima, dio spoljašnjih svakako dolazi iz Beograda i vidimo to i po konkretnim pitanjima poput usvojene Rezolucije o Jasenovcu koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom i uzrokovala da jedno poglavlje, koje je bilo planirano da se zatvori, nismo zatvorili - navela je Uljarević i dodala da imamo i niz unutrašnjih problema.
Ocijenila je da je parlamentarna većina toliko čvrsto uvezana svojim interesnim okovima, te da su postali politički taoci jedni drugih.
- Tako da ne vjerujem da može doći do prekomponovanja i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u EU, ma kako entuzijastično nastupali i obećavali to - rekla je Uljarević.
Komentarišući prijedlog poslanika Pokreta Evropa sad da se, kroz izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, izbriše riječ "nasilna" u kontekstu aneksije iz 1918. godine, kazala je da je njen utisak da je to više pokušaj ove partije da se dodvori istinskom kreatoru tih procesa - predsjedniku Skupštine Crne Gore i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i njegovim saoborcima, nego da je to indukovano sa strane.&nbsp;
- To govori o prioritetima ove partije parlamentarne većine i njenom integritetu. To je partija čiji su čelnici ne tako davno svima prezentovali "barometar 26" i za očekivati je bilo da bude najveći čuvalac i promoter ovog dokumenta - ističe Uljarević.
Dodaje da se ne može amandmanima mijenjati istorija, te da se struka jasno oko toga odredila.
- A makar jedan od potpisnika tih amandmana bio je na stanovištu da se radilo o nasilnoj aneksiji, pa je pitanje što je promijenilo tu uvjerenje - kazala je Uljarević.
<h2>Partijski kolač</h2>
Na pitanje da li posljednje istraživanje nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da su se promijenili trendovi podrške nekim partijama, odnosno da je došlo do rasta podrške koaliciji Za budućnost Crne Gore, dok podrška PES-u pada, može uticati na prekomponovanje moći unutar parlamentarne većine odgovara da misli da se to davno dogodilo.
- Andrija Mandić se pozicionirao kao vješt i iskusan političar koji upravlja svim tim, kroz interpretaciju podataka želi da zadrži koalicione partnere u tom osjećaju samozadovoljstva, dok istovremeno ima kanibalistički pristup prema njihovom biračkom tijelu, te ide prema tome da 2027. ima mandatara ili 2028. predsjedničkog kandidata. Ne mislim da će se ti odnosi mijenjati, jer niko nije okrenut prema javnom interesu. Jedinu ideologiju i politiku ima NSD, a ostali gledaju da uzmu dio partijskog kolača i zadrže ga i izvedu mandat do kraja - ocijenila je Uljarević.
Komentarišući to što nijedan kandidat za sudiju Ustavnog suda nije dobio podršku u parlamentu rekla je da je sve to postalo stvar političke trgovine.
- Gubi se iz vida ono što je ključno, a to je da nama kontinuirano slabi Ustavni sud kao jedan od važnih stubova zaštite ljudskih prava i slobode i posljednje sredstvo za građane prije nego se obrate Evropskom sudu za ljudska prava. U mnogim državama je izbor sudija ustavnog suda predmet političkog dogovora, ali se taj proces održava u transparentnim uslovima i bira se na bazi nečeg što je profesionalni i lični integritet, a ne isključivo zbog političke lojalnosti. Bojim se da, bez obzira na to da li će biti izbarani, mi urušavamo jednu važnu instituciju na ovaj način - istakla je Uljarević.
<h2>Besprizorni revizionizam</h2>
Govoreći o tome da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio najviši državni orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kazala je da na to gleda razočaravajuće.
- Reagovali smo iz civilnog sektora jer vidimo doprinos besprizornom revizionizmu. Mnogo je tu otvorenih pitanja, među kojima i pravnih, a Milatović se deklarisao kao legalista, ali pored svega što se veže za vrlo kontroverzno i sporno nasljeđe Amfilohija Radovića, kojeg smo kritikovali dok je bio živ zbog homofobnih, mizoginih i ksenofobičnih izjava, moramo naglasiti da se radi o čovjeku koji je u vrijednosnom okviru bio antigrađanski usmjeren. Osim toga što je bio pobornik ratnih politika devedesetih i što je učestvovao u glorifikaciji zločinaca, čini mi se kao dio poniženja države Crne Gore da neki orden koji ima prefiks crnogorski dobija čovjek koji je Crnogorce kao naciju negirao. Mislim da je to neprihvatljivo - ocijenila je Uljarević.&nbsp;
Dodaje da vidimo da je taj kult postao vrlo profitabilan, te da je to neki percipirani način donosilaca odluka da se približe dijelu biračkog tijela.
- Mislim da je to jako loša poruka, ne treba kult bilo kakvog vođe, već treba na drugim osnovama da gradimo građansko društvo - ističe Uljarević.
<h2>Odgovornost premijera</h2>
Na pitanje da li očekuje da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministarka kulture i medija Tamaru Vujović, nakon što je određene medije nazvala raspirivačima vjerske mržnje, a što su tražili urednici šest medija, odgovara odrično.
- Ne, jer se on premijerskim poslovima i nadležnostima ne bavi. Nema politički autoritet da presuđuje oko bilo čega unutar te Vlade. Ovo vjerovatno spada u domen onih tema o kojima ne želi da priča, kao što se i do sada gotovo nikada nije oglašavao o ugrožavanju slobode medija. Žao mi je što je ministarka Vujović dopustila sebi tu vrstu izjave, jer mora da ima naglašeni senzibilitet prema medijima, da stoji uz njih, sve dok nema ubjedljive dokaze da su oni uradili nešto što ne spada u domen profesionalnog i etičkog ili zakonitog - naglasila je Uljarević.
Smatra i da ova njena izjava nije bila utemeljena.&nbsp;
- Mislim da u nekom budućem pristupu treba mnogo više otvarati odgovornost premijera, jer on ih je birao, a kao i u svakoj demokratskoj državi treba da snosi odgovornost za svakog pojedinačno - zaključila je Uljarević.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Uljarević: Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i da je to većina koja nas može uvesti u EU

Crna Gora procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) mora pristupiti odgovornije i sa mnogo više institucionalne zrelosti i političke širine, kazala je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, ističući da šansa koju država ima nije i garancija članstva.
Uljarević je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da u Crnoj Gori konsenzus oko članstva u Uniji postoji u narativu političkih aktera zato što je društveno prihvatljiv i politički profitabilan, ali da se on ne vidi kroz njihovo djelovanje i praksu.
Na pitanje da li i dalje postoji opasnost da Crna Gora ostane van EU uprkos aktuelnim geopolitičkim i okolnostima unutar Unije, Uljarević je istakla da je pred Crnom Gorom velika prilika.
- Treba imati u vidu i stalno podvlačiti - šansa nije garancija - naglasila je Uljarević, dodajući da od aktera u Crnoj Gori zavisi da li će šansa biti iskorištena u cijelosti ili ne.&nbsp;
- Vlade u EU se mijenjaju. Vidimo da izbori donose na vlast dosta onih koji izražavaju skepsu prema procesu proširenja. To što se Evropska komisja zalaže da pokaże da je politika proširenja prema Zapadnom Balkanu jedna od njenih najboljih politika, ne znači da će to dobiti punu podršku u svim državama članicama - kazala je Uljarević.
Zbog toga bi, kako smatra, procesu pregovora trebalo pristupiti mnogo odgovornije, sa više institucionalne zrelosti, političke širine i otvorenosti prema različitim akterima.
Na pitanje da li u Crnoj Gori danas i dalje postoji politički idruštveni konsenzus oko članstva u Uniji, Uljarević je rekla da je on postojao u značajnoj mjeri dok svi akteri nijesu shvatili šta je suština evropskih integracija i da će to i njima “tepih pod nogama izmaći u određenom trenutku”.
Tada je, kako je istakla, počeo svako da igra za neke svoje igre, a ne za zajednički tim.
- Danas mi nemamo taj konsenzus u onome što bi trebalo da bude sadržina. Mi ga imamo u narativu, zato što je on društveno prihvatljiv, politički profitabilan, ali se on ne vidi kroz aktivnosti različitih aktera - rekla je Uljarević.
Ona smatra da insistiranje na evropskim standardima, principima i vrijednostima najviše živi u civilnom sektoru, među malim brojem intelektualaca i određenim segmentima političkih aktera, ali ne i kao dominantan narativ i praksa u samoj vlasti.&nbsp;
- Mi u samoj vlasti imamo aktere koji su skeptični, ali i medije koji su bliski tim akterima i već neko vrijeme vode kampanju koja treba da nam ukaže na to da EU nije jedina opcija i da Crna Gora treba da razmišlja i o drugim putevima - navela je Uljarević.
Uljarević smatra da bi članstvo Crne Gore u Uniji 2028. godine bio ambiciozan cilj, čak i kada bi u državi postojala nepodijeljena politička podrška i posvećenost, ali i kapacitet pregovaračke strukture u tehničkom dijelu.
- Meni se čini da sve to nedostaje. Mi imamo vrlo različite glasove unutar vladajuće većine i često one koji su faktički veto igrači na tom putu. Ne vidim ni neki poseban fokus vlasti, a potpuno je isključila sve ostale aktere - navela je Uljarević.
Ipak, prema riječima Uljarević, članstvo Crne Gore u EU u zadatom roku nije nemoguće jer je proces pridruživanja Uniji postao dominantno politički i trgovački, a mnogo manje zasnovan na kriterijumima.
- Mnogo manje se vodi računa o jednom važnom aspektu, makar sa pozicije civilnog društva, a to je vrijednosna komponenta - kazala je Uljarević.&nbsp;
Ona je naglasila da treba imati u vidu i kvalitet procesa, dodajući da je i sami put ka EU bitan, jer bi kroz njega trebalo urediti društvo, obezbijediti da institucije funkcionišu, da građani budu jednaki pred zakonom i da imaju osnovne usluge.
Podsjećajući da Crna Gora sa Unijom pregovara već 13 godina, Uljarević je navela da je, sa sedam zatvorenih poglavlja, ostalo još oko 80 odsto posla da se završi za manje od godinu.
- A treba imati u vidu da je nova vlast, od tih 13 imala pet godina priliku da pokaže da je suštinski posvećena evropskom procesu, da želi da kao čitavo društvo idemo tamo i da to nije samo populističko-promotivna priča - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da ima utisak da u ovom trenutku Crnu Goru u EU mnogo više gura sama Unija, nego što je to unutrašni poriv iunutrašni rad.
Na pitanje šta pojedini postupci i opstrukcije dijela parlamentarne većine govore o namjerama kada je u pitanju članstvo u Uniji, Uljarević je kazala da nije sigurna da se može govoriti samo o dijelu parlamentarne većine, jer se ne vide jasna protivljenja njenog drugog- proevropski deklarisanog dijela.
- Ova parlamentarna većina je očito zakovana sama sobom, odnosno svojim partijskim, partikularnim interesima i ona se više bavi time kako da to raspodijeli, kako da svako bude nahranjen, nego javnim interesom koji je u srcu procesa evropskih integracija - &nbsp;ocijenila je Uljarević.
Ona je naglasila da bi evropske integracije trebalo da budu iznad svih partijskih struktura.
Na pitanje da li je eventualna rekonstrukcija Vlade poželjna u ovom periodu procesa evropskih integracija, Uljarević je kazala da bi ona imala smisla ako bi vodila kompaktnijoj stabilnosti i većoj posvećenosti evropeizaciji Crne Gore.
- Međutim, sve ukazuje na to da mi govorimo o nečemu što bi trebalo da bude samo partijsko i političko prestrojavanje radi kontrolisanja haosa koji postoji u ovoj vrlo komplikovanoj i širokoj koaliciji, a ne zarad nečega što bi zaista mijenjalo društvo i što bi dovelo aktere koji znaju svoj posao - navela je Uljarević.&nbsp;
Kako je dodala, prije ili kasnije će se pokazati da u Vladi nema dovoljno snage da se neke stvari dosljedno sprovedu i to u skladu sa vrijednosnim okvirima EU.
Govoreći o poglavljima koja su nakon dobijanja IBAR-a ključna, Uljarević je rekla da taj “poklon od EU”, koji je bio istorijski važna prekretnica, nije na adekvatan način primljen u Crnoj Gori.
Kako je pojasnila, vlast je nakon toga shvatila da ima dozvolu da nastavi da radi još gore i da još više simulira proces umjesto da zaista sprovodi reforme.&nbsp;
- Tu refleksiju sada imamo i oko poglavlja 27, koje je jedno od najkomplikovanih i najskupljih - navela je Uljarević, dodajući da se i kod problema sa izgradnjom Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu radi o populističkom pristupu sadašnje vlasti.
Na pitanje da li bi pitanje izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda moglo biti prepreka na evropskom putu, Uljarević je kazala da vjeruje da će se naći neka vrsta dogovora.
- Pitanje je samo koliko će Demokratska narodna partija Milana Kneževića podizati ljestvicu, odnosno na koji način će Knežević i ta partija naplatiti eventualni gubitak glasova - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da je bilo sličnih situacija i ranije i da to što Knežević ne prijeti izlaskom iz vlasti na nacionalnom nivou znači da ostavlja prostor za dogovor.&nbsp;
- Ali, sva ova priča šalje drugu vrstu poruke koja ima svoju pečat i na kredibilitet države Crne Gore - ocijenila je Uljarević.
Na pitanje o neriješenim bilateralnim pitanjima sa Hrvatskom, Uljarević je ocijenila da su bilateralna pitanja nešto što nesporno mora da se riješi prije samog članstva u Uniji, dodajući da dio vlasti u Crnoj Gori namjerno pokušava te odnose da pokvari.
- Ta je ljestvica sada podignuta - nije više samo pitanje kako će se iziritirati neki od hrvatskih političara, već se pokušava djelovati na različite načine da se hrvatski građani iziritiraju - navela je Uljarević.&nbsp;
Ona je ukazala na to da u Crnoj Gori na jednoj liniji Ministarstvo vanjskih poslova vodi pregovore sa Hrvatskom, dok su na drugoj strani kontinuirana miniranja dijela drugih aktera vlasti.&nbsp;
- I naravno da to ne može da ide dobrim tokom, jer u osnovi svakog pregovaračkog procesa treba da bude povjerenje. Mislim da to povjerenje sada ne postoji - kazala je Uljarević.
Uljarević je, ukazujući na tvrdnje partija na vlasti da su naslijedili brdo problema iz prethodnog perioda, kazala da to nije tačno i da su značajan dio problema koji su trenutno u tom pregovaračkom paketu sa Hrvatskom kreirale vlasti poslije 2020. godine.

Uljarević: Šansa nije garancija za članstvo, evropskim integracijama pristupiti odgovornije

Baltik može pomoći da se u Briselu obnovi kredibilitet politike proširenja, i to ne samo kroz verbalnu podršku Zapadnom Balkanu, već i pokazivanjem da članstvo zasnovano na zaslugama i demokratskoj konsolidaciji jača i nacionalni suverenitet i evropsku stabilnost, rekla je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je ovo kazala na panelu „Jačanje argumenata za proširenje EU na Zapadni Balkan: kako Baltik može pomoći?”, u okviru dodatnih događaja ovogodišnje Riga konferencije 2025: : jedinstvo, bezbjednost i otpornost u fragmentisanom svijetu organizovan u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll iz Berlina.&nbsp;
Naglasila je i da „baltičke zemlje iz sopstvenog iskustva znaju šta znači sprovoditi reforme pod pritiskom, graditi otpornost i braniti demokratiju suočenu sa spoljnim prijetnjama“.
- Iako je formalno predvodnik u procesu pristupanja, Crna Gora ima krhke institucije i vidljivo demokratsko nazadovanje, a političke elite često zloupotrebljavaju narativ EU integracija potkopavaju i vladavinu prava. Zato saveznici poput baltičkih zemalja treba da podrže ne samo institucije, već i nezavisne glasove koji čuvaju evropske vrijednosti - NVO, medije, akademsku zajednicu i građanske aktiviste - poručila je Uljarević.
Na konferenciji učestvuje Strateška grupa za Zapadni Balkan HBS-a, čija je članica i Uljarević.

Uljarević: Baltik dokazuje da se snaga gradi kroz vrijednosti

Nema nikakve sumnje da je Vlada Crne Gore ovim potezom poslala izuzetno štetnu poruku saveznicima iz Evropske unije i NATO, posebno Hrvatskoj, ali i cijelom regionu i to štetnu za državu Crnu Goru, ocjenjuje za Antenu M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, komentarišući prisustvo oficira Generalštaba Vojske Crne Gore na vojnoj paradi u Beogradu.
Podsjetimo, odlukom ministra odbrane Dragana Krapovića, pripadnici crnogorske vojske nijesu prisustvovali vojnoj paradi u Zagrebu, povodom obilježavanja 30.godišnjice vojnopolicijske operacije Oluja, već samo diplomatska predstavnica.
Kako naglašava Uljarević, umjesto da gradi i jača ionako krhke institucije, ova Vlada ih svakodnevno slabi, kompromituje i kako ističe, praktično pretvara u zarobljene resore koji se doživljavaju kao partijski feudi.
- Mi vidimo da ministarstva funkcionišu kao podijeljeni plijen, uz prećutni dogovor onih koji čine Vladu da se svako bavi svojim poslom, uslovno rečeno, dok izostaje održiva državna politika, a još važnije, izostaje svaka odgovornost za sistemske štete koje se prave - podvlači Uljarević.
U ovom konkretnom slučaju, naglašava da najveća odgovornost leži na premijeru, koji se, kako navodi, ne bavi svojim osnovnim zadatkom, a to je obezbjeđivanje koherentnog i odgovornog djelovanja Vlade u svim njenim politikama i praktičnom sprovođenju tih politika.
- Takođe, ovdje se ne ponižavaju samo Vojska i Vlada kao institucije. Urušava se međunarodni kredibilitet države Crne Gore i šalje signal da mi nemamo jasnu strategiju, niti ozbiljnu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. I da ne zaboravimo – upravo je to poglavlje koje nam je već bilo blokirano od strane Hrvatske, a ovakvi potezi samo potvrđuju da iz tog iskustva ništa nije naučeno - kategorična je direktorica CGO.
<h2>Koncept Vučićevog sveta prirodan Mandićev i Kneževićev ambijent</h2>
Uljarević ističe da nikoga ko iole površno prati prilike u Crnoj Gori prisustvo Andrije Mandića i Milana Kneževića na Vučićevoj paradi nije moglo iznenaditi.
- Mandić i Knežević nikada nijesu promijenili svoju politiku. To je ista ona politika zbog koje su godinama bili izolovani i označeni kao oni sa kojima Zapad ne komunicira - napominje sagovornica Antene M.
Ukazuje da se danas promijenila konstelacija međunarodnih odnosa.
- Sada imamo takve okolnosti da izgleda kao da će Crnu Goru i na nosilima unijeti u Evropsku uniju sa svim onim bagažima koji su u nekakvim drugim, uređenim okolnostima bili neprihvatljivi. I to je Mandiću primarno polje djelovanja koje on koristi, jer mu je otvorilo prostor da odigra poneku epizodnu ulogu u tom evropskom narativu - pojašnjava Uljarević.
Međutim, kako podvlači, stvarni i prirodni Mandićev i Kneževićev ambijent ostaje Vučićeva pozornica i koncept srpskog sveta.
- Odnosno, pravilnije bi bilo da to nazivamo koncept Vučićevog sveta, jer je to ideološki okvir kojem oni pripadaju, a ne onom koji treba Crnu Goru da evropeizuje i demokratizuje, jer to nije u interesu ni samom Vučiću. Mislim da je to vrlo jasna poruka evropskim partnerima – da ova većina može glumiti evropski put, ali njen suštinski pravac jeste povratak pod kišobran Beograda, odnosno, ako uopšte iskorače, kontrola Beograda, kojem dosta duguju i što su postali vlast, a to je dosta nezgodan dug prema nezgodnom pomoćniku iz tog perioda - izričita je Uljarević.
<h2>Spajićevo ponašanje srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije</h2>
A dok se crnogorska vojska zloupotrebljava i državni ugled urušava za račun svesrpskog jedinstva, premijer Milojko Spajić tvituje o novim tehnologijama i najavljuje rehabilitaciju dinastije Petrović Njegoš.
Uljarević ocjenjuje da kontinuitet premijerovog upornog odsustva reakcije tamo gdje je ona potrebna, ili, kako kaže, nekakvi njegovi trivijalni tvitovi, ne samo da potvrđuje njegovu političku nesnađenost, već i jednu, sada već izraženu tendenciju gubitka autoriteta.
- Takvo ponašanje ne samo da dodatno slabi institucije i urušava povjerenje građana, već i srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije bez stvarnog uticaja. Jer on tim iznadsituaškim pristupom ne pokazuje distancu ili nadmoć. On pokazuje nemoć i neodgovornost, jer je očigledno da nema kontrolu nad svim akterima koji su u Vladi, a često ni nad većinom, pa je tu više kao nekakvo pokazno lice, nego kao lider - kategorična je sagovornica Antene M.
Naglašava da dok god stvari tako funkcionišu, slijedi nastavak razgradnje čitavog sistema, i faktičko funkcionisanje zarad partijskih i partikularnih interesa, a ne onoga što bi trebao da bude javni i državni interes.&nbsp;
<h2>Priča o evropskim vrijednostima puki paravan iza kojeg se kriije politika klijentelizma</h2>
Predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i europoslanik Tomas Vajc, optužio je lidera DNP Milana Kneževića da sabotažom izgradnje kolektora u Botunu opstruira evropski put Crne Gore. Knežević je, između ostalog, Vajca nazvao džuboksom DPS-a.
Poslanici PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković kritikovali su Kneževićeve izjave.
Sagovornicu Antene M upitali smo da li je riječ o koalicionim polemikama kojima svjedočimo gotovo svakodnevno i možemo li zaista povjerovati da PES brani evropske vrijednosti, ćutnjom na promociju srpskog sveta i opstrukcijom izbora sudija Ustavnog suda od strane većine njihovih poslanika.
- Prvo, Tomas Vajc je neko ko jako dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i nije naravno jedini europoslanik koji ima tu dubinu uvida. Ali očigledno oni počinju da gube strpljenje kada i javno upiru prst u onoga koga vide kao krivca za određene procese, a to je nešto o čemu se već dugo govori i na zatvorenim sastancima - ukazuje Uljarević.
Kako pojašnjava, nije u pitanju samo situacija oko Botuna, iako je to pitanje sada najaktuelnije.
- I gospodin Vajc dolazi iz grupacije Zelenih, pa je naravno i njegov fokus bio na ovom - napominje Uljarević.
Podvlači da je simptomatično što PES-u, iako formalno najjačem poslaničkom klubu treba toliko pritiska i ohrabrenja sa strane, da bi se oglasili u znak odbrane osnovnih principa i strateških projekata od državnog značaja, koji, podsjeća naša sagovornica, vodi njihov kadar, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
- To pokazuje da se unutar PES-a gradi naizgled jedna kultura ćutanja, a u stvari se prikriva da nemaju snage ni političke volje da se otvoreno suprotstave onome što im svakodnevno diktiraju Mandić i Knežević. Pritom, dosadašnja praksa pokazuje da su Mandić i Knežević gotovo svaku rundu dobili, ili direktnim ostvarivanjem svojih ciljeva, ili kroz kompenzacije koje su bile i izdašnije od prvobitno traženog - naglašava sagovornica Antene M.
To je, dodaje, postao obrazac funkcionisanja vlasti, koji obesmišljava svaku priču o evropskim vrijednostima, principima i standardima i svodi je na puki paravan iza kojeg se vodi politika klijentelizma i održanja fotelja po svaku cijenu.
- To naravno kompromituje i naš evropski put, ali i ogoljava činjenicu da je ova većina nesposobna da donese odluke u interesu države, dok se ključna pitanja, poput izbora sudija Ustavnog suda I zaštite državnog dostojanstva kalkulantski odlažu ili prepuštaju volji političkih partnera koji nas sve dublje guraju u onaj koncept Vučićevog sveta o kome smo govorili - izričita je direktorica CGO.
Naglašava i da se radi o većini, koja je, dok je bila u opoziciji, vrlo često glasno obećavala da će raditi na tome da profesionalizuje institucije i da neće više biti podobnih i nepodobnih.
- Oni koji su uopšte bili aktivni, jer imamo jedan broj ljudi koji su sada vaskrsli i koji se pokušavaju postaviti kao mjerilo nekadašnjeg opozicionarstva - ukazuje Uljarević.
U kontekstu izbora sudija Ustavnog suda, podsjeća na izjavu poslanika PES-a Uglješe Uroševića, kojem je, kako pretpostavlja nespretno izletjela formulacija da oni žele podobnog sudiju US. Podsjetimo, uredništvo televizije na kojoj je gostovao nakon partijskog reagovanja saopštilo je da je do omaške došlo usljed brzine prilikom prekucavanja teksta.
Uljarević ipak smatra da se ništa nije promijenilo kad je riječ o štetnim praksama koje su kritikovali civilni sector i opozicija.
- Nego sada imamo na vlasti one koji to još agresivnije, još ogoljenije žele da sprovode. Mislim da to svima postaje bjelodano jasno, a i oni su vjerovatno negdje svjesni da to nije dugoročno održivo i da je sad samo pitanje šta se može u nekom kratkom vremenskom periodu dobiti za lični i partijski interes - zaključuje Uljarević.

Uljarević: Prisustvo na Vučićevoj paradi jasna poruka evropskim partnerima, suštinski pravac ove većine povratak pod kišobran Beograda

To što na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore nije usvojen dnevni red, pa se nije raspravljalo o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda produbljuje krizu, pokazuje nepoštovanje prema predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ali i prema instituciji Ustavnog suda.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekla, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je stava i da je to manipulativan odnos prema predsjedniku države, ali i prema instituciji kakava je Ustavni sud.&nbsp;
<h2>KALKULACIJE</h2>
Na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, za predloženi dnevni red, osim opozicije, glasali su i poslanici Miodrag Laković i Maja Vučelić, ali to nije bilo dovoljno tačka o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda bude tema rasprave u parlamentu. Sutkinja Vučinić prijedlog je predsjednika države Jakova Milatovića.
Crna Gora je krajem decembra 2024. godine, odlukom parlamentarne većine da neustavno skrati mandat sutkinji Draganu Đuranović, upala u duboku ustavnu i institucionalnu krizu - koja bi se, ukoliko parlamentarna većina nastavi da opstruira izbor sudija ove najviše sudske instance, mogla produbiti do te mjere da Ustavni sud u potpunosti bude blokiran.
Slučaj neusvajanja dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine čije je sazivanje tražio Milatović, kako bi poslanici raspravljali o njegovom prijedlogu, ogolio je, kaže Uljarević, &nbsp;koliko je parlamentarna većina spremna da gazi svaku instituciju u kojoj ne može da obezbjedi apsolutnu većinu podobnih.
- A očito je da gospođa Vučinić iz nekog razloga nije percipirana kao podobna i da se sada ide u jednu vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda. On je i ovog trenutka nekompletan i sa jednom poteškoćom u odlučivanju, ali već krajem godine kad budemo došli u situaciju da treba da se bira dvoje sudija Ustavnog suda, možemo imati daleko veći problem. Radi se o tome da oni unaprijed kalkulišu koga i kako mogu dobiti i koliko ko može imati, uslovno rečeno svojih, umjesto da se jača ta ključna institucija koja nam je važna, kako zbog sistema vladavine prava, tako i zbog onoga što treba da bude stub zaštite građanki i građana - rekla je Uljarević.
Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da se moraju poštovati odluke Venecijanske komisije, uz poziv ministru pravde Bojanu Božoviću, koji je iz redova te partije, da se uključi u posao.
Uljarević smatra da bi za tu partiju bilo bolje da se nije oglasila, jer način na koji su to uradili je, kaže, kontraproduktivan po njih same.
- Osim toga što prozivaju sopstvenog ministra za izostanak akcije, vjerujem nedovoljno promišljeno, oni naglašavaju i ko je odgovoran, odnosno neodgovoran kada je riječ o primjeni preporuka Venecijanske komisije. Međutim, nadam se da će ovo izazvati i jednu vrstu novog alarma i u samoj Evropskoj komisiji. Podsjetila bih da smo već imali jednu zabrinutost u institucijama Evropske unije kada smo prije dvije - tri godine jedva &nbsp;kompletirali Ustavni sud, da su dolazili specijalni izaslanici. Bojim se da ponovo ulazimo u tu situaciju i da ovoga puta vladajuća većina neće imati na koga da upre prstom sem na sebe - istakla je ona.
<h2>MANDIĆ NEDOSTOJAN</h2>
Komentarišući to što je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić čestitao Dan srpskog jedinstva, koji se obilježava u susjednoj Srbiji i od nedavno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, iako nije čestitao Dan nezavisnosti države čijim parlamentom predsjedava, Uljarević kaže da je riječ o licemjernom odnosu. Mandić, dodaje ona, je jedan od najviših zvaničnika koji ne poštuje državu, ali državne beneficije uredno koristi.
- Bilo da se radi o onome što su njegove nadoknade, ili svih onih koje je zapošljavao u sopstvenom kabinetu i onih drugih privilegija koje oni imaju. To je, naravno, i poniženje institucija i poniženje i države i on time iako misli da izražava osobitu lojalnost prema Beogradu i vlastima u Srbiji, u suštini pokazuje da je čovjek bez integriteta, jer ako može na takvoj poziciji da pokazuje tu vrstu nepoštovanja i ponižavanja u odnosu prema simbolima Crne Gore, a na drugoj strani idolopoklonstva prema onome što personifikuje neku drugu dŕžavu, on potvrđuje da nije dostojan obavljanja te funkcije - naglasila je Uljarević.
<h2>IMPROVIZOVANJE REKONSTRUKCIJE</h2>
Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića o “permanentnoj rekonstrukciji Vlade”, kaže da niko ne vidi tu rekonstrukciju i ne vjeruje da može doći do stvarne rekonstrukcije.
- Kako vrijeme odmiče vidimo da se tu radi o jednoj improvizaciji, o jednom nekontrolisanom haosu koji se u suštini održava na onome što je balans partikularnih i partijskih interesa, Spajić svakim danom postaje sve slabiji i gubi uticaj u toj Vladi, on jeste prvi čovjek u onom pokaznom dijelu, ali ne i onaj koji može sve svoje odluke da izgura - rekla je Uljarević.
<h2>PRIJETNJE SU JEFTINIJE</h2>
Osvrnula se i na slučaj izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda &nbsp;u Botunu i kontradiktorne stavove predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je, kaže, spreman da ugrozi lokalnu vlast zbog kolektora, ali ne i da izađe iz Vlade. Prema njenim riječima jeftinije je zaprijetiti izlaskom iz vlasti na lokalnom nivou, nego gubiti poluge u Vladi.
- To je dobar primjer kako se populizam određenim političarima obija o glavu. Milan Knežević je godinama hranio taj otpor građana i građanki Botuna prema izgradnji kolektora, isključivi zbog toga što je taj projekat prvobitno bio lansiran od strane Vlade DPS-a. Danas vidimo da stručna ekološka javnost navodi da je to opravdan projekat i on sad gleda kako da se što jeftinije izvuče iz nečega u šta se sam upetljao - istakla je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUjR2zxOzpKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Očito da Vučinić nije percipirana kao podobna, ide se u vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda

Onaj ko argumentima dovede u pitanje odluke Demokrata dobija potpuno potrošeno i neučinkovito etiketiranje. Svako ko im se usprotivi je nekakav saradnik mafije, organizovanih kriminalnih grupa ili DPS-a koji im je i dalje krivac za sve. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
 
Kaže da civilni sektor u Crnoj Gori posjeduje jednu vrstu žilavosti koja omogućava djelovanje i opstajanje, te da je napad Demokrata na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc Prelević pokazatelj kako vlasti doživljavaju civilni sektor.
 
- Civilni sektor je za njih dobar samo onoliko koliko je usklađen sa njihovom matricom i svjetonazorom. Sve što iskoči iz toga dobija ovu besprizornu kampanju kojoj je izložena koleginica Tea Gorjanc Prelević - rekla je Uljarević.
 
Smatra da je atak Demokrata na kritičare njihovog rada poruka da kritkovanje funkcionera i donosioca odluka iz te partije nije dozvoljeno.
- Pokušavaju da se beatifikuju, da se predstave kao nekakvi sveci. Interesantno je i sa stanovišta političke psihologije da u svakoj kriznoj situaciji, da kritike ne gledaju dobronamjerno, ne analiziraju ih niti argumentovano odgovaraju na njih. Uvijek idu sa ad hominem napadima i time pokazuju ne samo netrpeljivost i netoleranciju na kritiku, nego i opasno autoritarnu crtu. Ta opasnost je podvučena činjenicom da oni upravljaju bezbjednosnim sektorom i to je ono na šta je koleginica Tea Gorjanc Prelević ukazala - kome ona da se obrati za procjenu svoje bezbjednosti ako je napadaju upravo čelnici tog sektora- istakla je Uljarević.
Smatra da Demokrate pokazuju zlobu bez ikakvih granica, što zahtijeva hitnu reakciju premijera i drugih članova Vlade.
Komentarišući slučaj postavljanja i premještanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kaže da je riječ o svjedočanstvu o kukavičluku političkih donosilaca odluka.
- Isti oni koji se pokušavaju iživljavati nad civilnim sektorom, diskreditovati njegove ugledne članove nemaju hrabrosti da odgovore makar dvojici sveštenika. Zapazila sam te dvije izjave, a možda ih je bilo više, mislim na mitropolita Metodija Ostojića i na igumana manastira Đurđevi stupovi Danijela Romanova, koji su se javno podsmijevali bezbjednosnom sektoru. To je čelnici Demokrata otćutali. Da je to kojim slučajem rekao neko iz civilnog sektora imali bi kanonadu njihovih napada i uobičajene tastere iz te partije, kada je potrebno da se izlije nešto prema protivnicima - rekla je Uljarević.
Podsjeća da je Pavle Đurišić jedan od najvećih koljača u četničkom pokretu. Zbog toga je, vjeruje, i izabran kao neko sa kim se pokušava revidirati istorija i revitalizovati četnički pokret.&nbsp;
- Vidjeli smo i ko upravlja državom i ko upravlja političkim partijama pojedinačno. Niko od njih ne smije da usprotivi Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je potpuno izašla iz onoga što je kanon i ponaša se kao jedna političko borbena formacija, jer simbolički pruža utočište zločincima. Uloga crkve podrazumijeva potpuno drugačiji odnos, ne samo prema istoriji, nego i prema građanima, prema patnji onih koji su bili žrtve četničkog pokreta- istakla je Uljarević.
Govoreći o potencijalnoj rekonstrukciji Vlade u kojoj neće biti mjesta za ministre iz Demokrata, ali ni opoziciju, kaže da je to još jedan pokazatelj koliko je premijer Milojko Spajić politički neuk.
- To je i pokazatelj da on nema smjelosti da izvrši ozbiljne i potrebne rezove kada je riječ o sastavu Vlade. Ostaje zarobljen između onih koji tu Vladu drže u mjestu, u smislu onoga šta bi ona trebalo da radi da se mi kao društvo demokratiziramo i evropeiziramo. U suštini to će biti jedna partijska raspodjela, jer je sve trgovina na najnižem nivou. Interesantno je da oni nijesu stali u odbranu nijednog svog ministra koji je bio spomenut kao mogući član Vlade koji će biti zamijenjen, kad kažem oni mislim na predsjednika te partije Aleksu Bečića, mislim na generalnog sekretara Borisa Bogdanovića. Nijednom nijesu rekli da neće dati da se žrtvuju Dragan Krapović, Tamara Vujović, ali i Momo Koprivica kao potpredsjednik Vlade, koji je već dugo u koliziji sa jednim dijelom rukovodstva - zaključila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK2JXThaSj-I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Iživljavaju se nad civilnim sektorom, a ne smiju odgovoriti dvojici sveštenika koji se javno podsmijavaju bezbjednosnom sektoru

„Najnoviji incident sa brodom Jadran i protestna nota Hrvatske nesporno predstavljaju ozbiljan diplomatski problem i novi balvan na putu Crne Gore ka EU, ali je jasno da to, samo po sebi, ne može dovesti do smjene ministra Krapovića“, ocijenila je u intervjuu Portalu Analitika izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Prema njenim riječima, priče o rekonstrukciji Vlade u Crnoj Gori, uglavnom, služe kao politički alat za pritisak ili skretanje pažnje sa drugih tema, jer je, ističe, Vlada povezana čvrstim i najprizemnijim interesima.
<h3>Rekonstrukcija Vlade – preraspodjela fotelja, a ne promjena politike</h3>
„U takvom aranžmanu vrijednosti i principi ne igraju nikakvu ulogu, pa je tu prostor za trgovinu ogroman. To je i razlog zašto se u Crnoj Gori o rekonstrukcijama govori kao o preraspoređivanju fotelja, a ne kao o prilici za promjeni politike ili ispravljanju grešaka. Već smo vidjeli da Demokrate svaki potencijalni gubitak pozicije doživljavaju lično i teže nego gaženje bilo kojeg principa za koji se nominalno zalažu. U kombinaciji sa sve otvorenijim savezništvom sa partijama bivšeg DF-a i nepopravljivom političkom neukosti premijera, to im daje kontrolni paket akcija kojim se održavaju u ovoj Vladi“, kaže Uljarević.
Upitana ima li najavljena rekonstrukcija Vlade ikakve veze sa 150 miliona eura koje je Crna Gora nedavno dobila od EU, Uljarević podsjeća da Brisel često ponavlja da očekuje stabilnost i reformski kurs, ali, kako dodaje, sve izraženiji transakcioni pristup EU ne doprinosi tome.&nbsp;
„Novac sam po sebi ne proizvodi transformaciju - ona je nastajala kada je EU insistirala na vrijednosnim temeljima, standardima i najboljim praksama. Danas, dok Brisel mjeri napredak kroz kratkoročne aranžmane i kompromis po svaku cijenu, u Podgorici to prevode kao dozvolu da principijelnost i reforme ostanu sporedne stavke, a sve je to ograničenog roka“, upozorava Uljarević.
<h3>Berzansko špekulantstvo umjesto državničke vizije</h3>
Ukoliko do rekonstrukcije i dođe, prema mišljenju sagovornice Analitike, to neće imati nikakve veze sa javnim interesom Crne Gore, već, kako ukazuje, isključivo sa unutrašnjim političkim obračunima i preraspodjelom moći unutar koalicije.&nbsp;
 
„Priče o mogućim kompenzacijama, govore više o logici političke trgovine nego o ozbiljnoj državnoj politici. Crna Gora trenutno nije u fokusu međunarodnih aktera, i upravo tu prazninu koriste „veto igrači“ naše demokratizacije i evropeizacije. Sada vladajuće političke strukture, kao i one prethodne, prebrzo zaboravljaju da taj trenutak međunarodnog fokusa i prateće akcije uvijek dođe. Račun za neodgovornost i politikantsko trgovanje će platiti oni koji su sad vlast, ali šteta je i šira, jer se dodatno slabi inače nisko povjerenja u institucije“, ukazuje direktorica CGO-a.
Uljarević je stava da premijer Spajić do sada nije pokazao politički kapacitet za ozbiljan zaokret u unutrašnjoj politici. Njegovo djelovanje, kaže, više liči na berzansko-špekulantsku logiku uz stalno kalkulisanje, kratkoročne kombinacije i traženje trenutnog profita. 
 
„A to je pogubno kada se primijeni na upravljanje državom. Takav pristup već proizvodi nesagledivu štetu po institucije, društvenu koheziju i evropski put Crne Gore, jer njegova politika preživljavanja možda kratkoročno kupuje vrijeme, ali dugoročno samo akumulira rizike koji će kad-tad eksplodirati. Za državničke poteze potrebna je vizija, vrijednosni kompas i spremnost na politički rizik u interesu građana, a ne samo trgovina moći. Sve dok se zadržava u okvirima improvizacije i taktičkog preživljavanja, teško je očekivati da Spajić povuče poteze koji bi označili sadržajni zaokret“, izričita je sagovornica Analitike.
<h3>Incident sa brodom Jadran svjesno režirana provokacija</h3>
Kada je riječ o novom „incidentu“ sa školskim brodom Jadran, Uljarević ocjenjuje da to nije izolovan tehnički ili protokolarni propust, već svjesno režirana provokacija, tempirana u trenutku kada se najavljivao izvjestan pomak u rješavanju vrlo složenih odnosa sa Hrvatskom.&nbsp;
„Ne smije se zaboraviti da je Hrvatska članica EU, a samim tim svako dodatno opterećenje bilateralnih odnosa direktno usporava evropski put Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što unutar crnogorske vlasti nema jedinstvenog stava - pojedini akteri očigledno profitiraju iz konflikta, umjesto da grade dobrosusjedske odnose i kredibilitet države. To govori o dubokom raskoraku između ličnih i partijskih interesa, na jednoj strani, i strateškog državnog kursa, a cijenu takvog pristupa plaća država Crna Gora“, naglašava Uljarević.
<h3>PES razotkriven u Gornjem Zaostru&nbsp;</h3>
Dešavanja u Gornjem Zaostru kod Berana, kako ukazuje, učinila su svima očiglednom političku i ideološku matricu značajnog dijela vlasti. Pokazalo se, kaže, i da crvenih linija za konstituente vlasti nema, odnosno da su i oni koji ne dijele taj svjetonazor spremni da žmure na veličanje zločinaca sve dok im to donosi korist i očuvanje fotelja.
„PES je tu naročito ogoljen kao partija bez identiteta i integriteta, nesposobna da prekine koaliciju sa onima koji svakodnevno sprovode agendu tzv. „Vučićevog sveta“. Jasno je i da takav pristup ne donosi nikakvo dobro ni građanima i građankama Crne Gore srpske nacionalnosti, niti doprinosi ugledu SPC, koja u svojoj hramovnoj simbolici daje prostor jednom od najkrvoločnijih zločinaca koje region pamti“, ističe Uljarević.
Kako dodaje, licimjerno se naglašava da se podiže spomenik Pavlu Đurišiću, a zaboravlja se ugledni srpski pravoslavni sveštenik Jeremija Isaković, kojeg su upravo četnici zaklali 1943. godine jer se javno suprotstavio njihovom teroru i nazvao ga „rabotom nečastivog“.&nbsp;
„Danas, njegov moralni otpor prekriva revizionistički narativ, pa se i Đurišić, kojeg je Isaković označio slugom đavola, postavlja pored ikone Hrista i slavi, od strane dva mitropolita u Crnoj Gori, kao „junak nepobjedljivog duha“ i “najveći srpski vitez”,rugajući se time i vjeri i državi. Još veća je sramota što institucije Crne Gore ostaju paralisane i nesposobne da sprovedu zakone i trajno uklone taj spomenik, a izostao je i minimum profesionalne zainteresovani predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu da se ovo pitanje analizira iz aspekta nadležnosti tog tijela“, podsjeća Uljarević.
Sagovornica Analitike navodi i da je upravo je mitropolit Metodije Ostojić nedavno odlikovao Aleksandra Vučića, te da ćuti, kao i svi lideri stranaka koji jure srpske glasove, na brutalne scene prebijanja mladih ljudi u Srbiji.
„Jasno je i kakvo „srpstvo“ oni promovišu: ono koje se mjeri lojalnošću Vučiću, a ne istinskom vjerom ili elementarnom ljudskošću. Sve to pokazuje i koliko su politika i crkva u Crnoj Gori instrumentalizovane u funkciji jednog autoritarnog centra moći, i koliko je opasno što vlast u Crnoj Gori na to pristaje“, ukazuje Uljarević.
<h3>Vučićev pad uzdrmao bi stranke na vlasti u Crnoj Gori</h3>
Upitana mogu li aktuelna politička i društvena previranja u Srbiji uticati na predstojeću političku jesen u Crnoj Gorijoš jednom podcrtava da događaji u susjedstvu gotovo uvijek imaju politički odjek u našoj zemlji.
„Posebno, u novijem periodu, kod stranaka i aktera koji su duboko uvezani sa Vučićevim režimom. Sada svjedočimo njihovom ćutanju na brutalnu represiju u Srbiji. To nije izraz neutralnosti, već direktne podrške Vučiću. Međutim, te iste partije već su pokazale kameleonsko umijeće i nije teško zamisliti kako će, čim se Vučićev režim još jače zaljulja ili padne, naglo „otkriti“ njegovu autokratsku prirodu i krenuti da se od njega distanciraju. To će biti njihov pokušaj da operu tragove kolaboracije i očuvaju vlast u Crnoj Gori. No, nema sumnje da će Vučićev pad uzdrmati i njihov politički položaj ovdje, jer je upravo ta sprega sa njim presudila da dođu na vlast i da se do sada održavaju“, naglašava Uljarević.
<h3>Zakon o ANB-u otvara prostor za političku zloupotrebu</h3>
Osvrnula se i na posljednje zasijedanje Skupštine Crne Gore koje je obilježilo povlačenje iz procedure nekoliko spornih zakona, poput onih o ANB-u unutrašnjim poslovima. Uljarević je mišljenja da postoji realna opasnost da se ova dva zakona ponovo nađu u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
Njihovo usvajanje u predloženom obliku, kako ističe, značilo bi opasno slabljenje demokratskih standarda, smanjenje sudske kontrole i otvaranje širokog prostora za političku i vezanu zloupotrebu, već oslabljenog, bezbjednosnog sektora.&nbsp;
„To bi nas vratilo unazad u odnosu i na potrebne mehanizme zaštite ljudskih prava, na što je oštro i argumentovano reagovao NVO sektora, a već dio međunarodnih zainteresovanih aktera i javno ukazao.No, ne treba imati iluzija: mnogi od procesa urušavanja demokratske kontrole i instrumentalizacije službi bezbjednosti već su u toku jer oni koji ih vode ne drže javni interes kao prioritet“, naglašava ona.
Zato, kaže, oni ne smiju da odgovore ni na jedno od poniženja koje je mitropolit Metodije i retorički priredio čelnicima Vlade, a primarno onima koji su zaduženi za bezbjednosni sektor.&nbsp;
„Podsjećanja radi, ismijavajući čitav državni aparat, on je poručio da taj sektor “ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede, a ne došli po ovim glavicama da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova”. Taj šamar su otćutali, što ilustruje stepen njihove političke nemoći i potpunu kompromitaciju institucija“, smatra Uljarević.
<h3>Požari pokazali ranjivost sistema i bešćutnost vlasti</h3>
Požari koji su danima harali Crnom Gorom, kaže naša sagovornica, razotkrili su svu ranjivost sistema kriznog upravljanja u Crnoj Gori - od spore i neorganizovane reakcije Vlade i nadležnih institucija, do dubine političke neodgovornosti onih koji bi, navode, morali da predvode zaštitu ljudi i imovine.&nbsp;
„Ovakve situacije nisu posljedica nepovoljnih okolnosti, već hronične nebrige, odsustva preventivnih mjera i nepostojanja strateškog planiranja. Vatrogasci, koji su nadljudskim naporima i praktično goloruki branili građane i njihovu imovinu, zaslužuju ne samo naše divljenje već i sistemsku podršku. Suprotno tome, političari koji su i ovu tragediju iskoristili za ličnu promociju zaslužuju javni prezir“, kategorična je Uljarević.
Tragičan simbol nemoći države i bezosjećajnosti vlasti, kako ukazuje, jeste i smrt vojnika Dejana Božovića na dužnosti.&nbsp;
„Umjesto da Vlada odmah izađe sa jasnim mjerama pomoći njegovoj porodici, javnost je saznala da je crnogorska porodica iz Berlina preuzela brigu o školovanju njegove četvoro djece, dok su građani sami prikupili preko 140.000 dolara putem GoFundMe platforme. To je najbolji pokazatelj ko danas pokazuje solidarnost i odgovornost - građani, a ne institucije i donosioci odluka“, ističe naša sagovorica.
Podsjeća i da, dok građani, na različite načine, prikupljaju pomoć za vatrogasce, saznajemo da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapošljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, da kompanije u državnom vlasništvu imaju rast zapošljenih, za posljednjih pet godina, i do 30%, kao i da su spremni izdašnije pomoći izgradnju vjerskih objekata nego vatrogascima, kako sada, kada su im, kaže, životi bili u opasnosti, tako i kroz modernizaciju sistema zaštite i spašavanja van krizniih situacija.
„Zbog toga je izvjesno da ovi požari neće ostati samo na humanitarnom i ekološkom nivou, već mogu prerasti u ozbiljno političko pitanje, jer pokazuju neefikasnost vlasti, ali i njenu opasnu sklonost da privileguje sopstvene i partijske interese nad osnovnim potrebama građana i građanki“, upozorava direktorica CGO-a.
<h3>Institucije zarobljene interesima, optimizam o EU članstvu sve teže održiv</h3>
Uljarević crnogorsko društvo trenutno vidi kao duboko podijeljeno, a institucije kao slabe i zarobljene partijskim kombinatorikama i ličnim interesima umjesto da budu garant javnog dobra, kako su to oni koji su sada na vlasti, podsjeća, nekad obećavali.&nbsp;
„Državna administracija je preglomazna, preskupa i postaje sama sebi svrha umjesto da služi građanima i građankama. Okruženje za rad kritički orijentisanog NVO sektora je loše, jer umjesto dijaloga i argumentovane rasprave, vlasti pribjegavaju ignorisanju, aroganciji ili etiketiranju, a nekad i napadima preko svojih medijskih kerbera“, podsjeća ona.
U takvom ambijentu, ističe, optimistične prognoze o članstvu u EU do 2028. godine postaju sve teže održive.&nbsp;
„Bez stvarne političke volje za reforme, jasnog konsenzusa oko ključnih evropskih pitanja i raskida sa politikom prevara, ta ambicija će ostati samo deklarativna. Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada i vladajuća većina simuliraju reforme, a EU često zatvara oči i pravi se da je to dovoljno. Međutim, ta igra privida nije dugoročno održiva. Još opasnije, ideološki revizionizam i relativizacija zločina kojima svjedočimo osnažuju skepticizam unutar pojedinih država članica prema ovoj Vladi, a to se lako može preliti i na druge. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora rizikuje da izgubi i ono malo prednosti koju joj je EU unaprijed dala, a koju vlast svojim postupcima bagateliše i tako nas vodi pred gubitak još jedne velike šanse“, zaključuje Uljarević.

Uljarević: Spajić nema kapacitet za ozbiljan politički zaokret, vlast bagateliše prednost koju je Crna Gora dobila od EU

Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je zabrinjavajuća, komplikovana i izazovna. Ono što se dešava ukazuje na vidnu dezorganizaciju i nefunkcionalnost u bezbjednosnom sistemu koji više nije u stanju da odgovori na ono što su njegove osnovne nadležnosti. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazala, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Primjer prebijanja gradonačelnika Budve je ilustrativan, na nekoliko nivoa, u jednom domenu ukazuje na potpuni promašaj bezbjednosnih službi koji nijesu bile u stanju, ili nijesu iz političkih razloga htjele da urade valjanu procjenu njegove bezbjednosne situacije i da ga zaštite. U oba slučaja to je poraz institucija i zbog toga građani mogu da osjećaju strah, jer oni vide da institucije ne funkcionišu, ili da su selektivne i na kraju krajeva vidimo da mnogo više ulaže u neku vrstu promocije i obračuna sa neistomišljenicima, nego u profesionalizaciju ovog aparata - rekla je Uljarević.
Komentarišući to što je premijer kazao da ne može doći doći na sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu na koju je pozvao predsjednik države, Uljarević kaže da je da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna određena politička kapacitiranost, integritet i odgovornost.
- Što onima koji nose najveće državne funkcije hronično nedostaje - ocjenjuje ona.&nbsp;
Na sceni su svakodnevno, kako kaže, igre moći i pokušaji da se jedna strana ponizi, a da se druga dokaže. Taj odnos, prema njenom mišljenju, duboko opterećuje loše završen lični odnos.
- Međutim, nedopustivo je da građani i građanke Crne Gore budu opterećeni frustracijom tog odnosa, jer to ima višestruke negativne posljedice, evo sada govorimo o bezbjednosti, a možemo govoriti o bilo kojim drugim pitanjima koja su takođe u opsegu i jednog i drugog, a gdje ne vidimo onu vrstu komunikacije i profesionalne saradnje koja bi trebalo da postoji - rekla je Uljarević.
Smatra da se ulaže sistemski napor da se ugrozi antifašistička i građanska osnova crnogorskog društva.
- Govorimo o ideološkom predznaku koji svoju primjenu ima u Crnoj Gori, dijelom od lidera, rukovodstva i članova nekadašnjeg Demokratskog fronta, sada koalicije Za budućnost Crne Gore, a dijelom od različitih centara iz susjedne Srbije- istakla je Uljarević.
Vjeruje da u tom procesu koalicija Za budućnost Crne Gore ima saučesnike, ili saborce - &nbsp;Demokrate i Pokret Evropa sad, koji za sebe kažu da su partije građanske provenijencije.
- Ne znam ni za jednu revizionističku odluku na lokalnom nivou, a možemo se prisjetiti i onih na nacionalnom nivou, za koje nije nijesu glasale Demokrate i PES i mislim da je jako važno da ih više ne odvajamo od onih koji su lideri u tom vrlo štetnom i opasnom procesu -navodi Uljarević.&nbsp;
Vladajuća većina, podsjeća ona, sve teže funkcioniše, što je daleko od stabilnosti i funkcionalnosti cijelog aparata. Podsjeća i na svakodnevne trzavice unutar same Vlade.
- Ako do rekonstrukcije dođe ona neće ići u pravcu racionalizacije, profesionalizacije, što je potrebno, već će ići opet na štetu građana i trgovinom političkim i partijskim interesima. To je ono što moramo da znamo o ovoj Vladi, a ja mislim da se bez izbora ne može napraviti neki pomak kada je riječ o kvalitetu izvršne vlasti - istakla je Uljarević.
Na pitanje da li očekuje da nadležne institucije dreaguju u slučaju nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, kaže da Bećir Vuković ne bi dobio Trinaestojulsku nagradu da su institucije djelovale u okviru svojih nadležnosti .
- Dobio je nagradu za knjigu koja nije bila objavljena u trenutku kad je procjenjivana, da ne ulazimo u onaj dio ko su bili drugi kandidati, da li je neko zaslužio to više, ili ne, do onoga da je dodjela nagrade njemu zapravo pokušaj Andrije Mandića da još više zgazi dostojanstvo države Crne Gore, jer je ta nagrada dodijeljena čovjeku koji je protivnik upravo tih antifašističkih vrijednosti i neko ko je negator crnogorske nacije i crnogorske državnosti. On prosto, zbog toga, ne zaslužuje najviše državno priznanje - smatra Uljarević.&nbsp;
Ujedinjene nacije su u otvorenom pismu predsjedniku parlamenta i poslanicima izrazile revolt zbog najave izmjena Zakona o javnim okupljanjima. Pitanje je, kaže Uljarević, da li će nakon takve reakcije te izmjene biti usvojene.
- Vrlo su rijetke ovakve reakcije, ovako eksplicitne. Ovo nije samo reakcija koja je utemeljena na nečemu što su dokumenti Ujedinjenih nacija, koje obavezuju i Crnu Goru. Govorimo o građanskim i političkim pravima, jer u tom dopisu se predstavnici Ujedinjenih nacija pozivaju i na ono što je sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na dokumenta Savjeta Evrope, OEBS-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija. Ta poruka je vrlo jasna - šta slijedi ako se tako nešto usvoji, na stranu što je to i protivustavno. Mislim da tu vrstu akcije treba posmatrati kao jedan vrhunac otvorene slabosti ove vlasti i disfunkcionalnosti institucija, koji ne znaju da riješe problem u onim okvirima u kojima bi trebalo i onda pokušavaju represivnim metodama - zaključila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D96IJsXEQ9Eg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna je kapacitiranost, integritet i odgovornost

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori odavno ne nastupa samo u vjerskoj ulozi. Ona je već vrlo jasno profilisan politički akter, dosljedan u promociji koncepta takozvanog “srpskog sveta” i tu činjenicu još jednom ogoljava izjava mitropolita Metodija - ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u izjavi za Antenu M.
Mitroplit budimljansko-nikšićki SPC Metodija kazao je da će srpski narod u Crnoj Gori "učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi", te da će se "ako Bog da još prisnije ujediniti u nekoj zajednici" koju očekuju "da će biti u budućnosti".
<h2>Iza lažne neutralnosti crnogorskih institucija krije se podrška</h2>
- Njegov govor o prisnijem ujedinjenju sa Srbijom i Rusijom u nekoj zajednici nije tek lapsus ili poetski zanos, već artikulisana politička linija, koja direktno udara na crnogorski suverenitet i evropski put Crne Gore. I sada je vrijeme da kažemo da ti pokušaji prekrajanja crnogorskog identiteta iz crkvenih pozicija, nisu više samo farsični ili tragikomični, to je opasna prijetnja koja zahtijeva drugačije, adekvatnije adresiranje - istakla je Uljarević.
Kako dodaje, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ideju "srpskog sveta" promoviše na sve otvoreniji način.
- Čak bih rekla sve agresivniji, jer se ona osjeća da ima taj prostor i da neće zbog toga biti sankcionisana. Mi smo čak imali i takve poruke koje se šalju u prisustvu najviših funkcionera Srbije, koji, naravno, ćute, klimaju glavom jer njima to prija i oni nose odlikovanja onima koji Crnu Goru ne vide kao državu, već kao privremeno izgubljenu teritoriju, a na to nema nikakve reakcije institucija Crne Gore. Mislim da je ta tišina institucija vrlo glasna. Ona je zapravo prećutna saglasnost, uvijena u lažnu neutralnost, i da oni koji bi trebalo da štite državne interese zapravo rade za tuđe nacionalne projekte, odnosno, u ovom slučaju, za taj koncept tzv. “srpskog sveta” - poručila je izvršna direktorka CGO.
<h2>Klatno je prevagnulo na stranu koja može da odbrani Crnu Goru</h2>
Nema sumnje, smatra direktorka CGO, da institucionalna inertnost i podaništvo prema Beogradu lidera koje je 30. avgust doveo na vlast, omogućavaju da narativi o "srpskom svetu" metastaziraju, odnosno postaju sve prisutniji.
- Međutim, meni se čini da to već počinje da kreira jednu kontrareakciju, odnosno, to već postaje toliko iritantno da pokreće sve više građanske snage, i sve češće akcije koje se tome suprotstavljaju. Mislim da je ovaj posljednji primjer, koji se odnosi na Trinaestojulsku nagradu, ipak imao određene efekte, bez obzira što su oni možda ograničeniji u odnosu na ambicije onih koji su je pokrenuli. U suštini je naglašena jedna stvar, koju moramo stalno apostrofirati - u ovom procesu više nema ni naivnih, ni posmatrača, jasno se izdvajaju oni koji ga vode i saučestvuju u njemu i oni koji mu se odlučno suprotstavljaju. Ćutanje institucija ne briše odgovornost, ali naglašava inferiornost aktuelne vlasti u odnosu na taj tuđi, retrogradni, hegemonistički projekat i pokazuje da oni ne pripadaju istinskoj evropskoj, multietničkoj, demokratskoj Crnoj Gori. Nema više te iluzije da se može sjedjeti na dvije stolice, i čini mi se da dolazimo do trenutka – možda sam ja tu i optimističnija – da je to klatno prevagnulo na onu stranu, koja ipak može da odbrani Crnu Goru, iako taj proces neće biti ni brz, ni lak, ali se kreira jedna kritična masa koja je vrlo interesantna - navodi Uljarević.
Uvjerena je, kako kaže komentarišući "crvene linije" da u vlasti nećemo imati nikakvu vrstu kvalitativne promjene do samih izbora, bilo da oni budu u nekakvom redovnom, dogovorenom periodu ili da budu vanredni, jer je taj nivo interesne ispreplijetanosti sadašnje vlasti jači od svega onoga što može da ih dijeli – uz napomenu da oni koji imaju ovaj ideološki projekat i koji prate koncept "srpskog sveta", suštinski upravljaju vladom.

Uljarević: Metodijev govor nije lapsus nego artikulisan politički udar na suverenitet i evropski put Crne Gore

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: daliborka-uljarevic