<p>Nema nikakve sumnje da je Vlada Crne Gore ovim potezom poslala izuzetno štetnu poruku saveznicima iz Evropske unije i NATO, posebno Hrvatskoj, ali i cijelom regionu i to štetnu za državu Crnu Goru, ocjenjuje za Antenu M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) <b>Daliborka Uljarević</b>, komentarišući prisustvo oficira Generalštaba Vojske Crne Gore na vojnoj paradi u Beogradu.</p>
<p>Podsjetimo, odlukom ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, pripadnici crnogorske vojske nijesu prisustvovali vojnoj paradi u Zagrebu, povodom obilježavanja 30.godišnjice vojnopolicijske operacije Oluja, već samo diplomatska predstavnica.</p>
<p>Kako naglašava Uljarević, umjesto da gradi i jača ionako krhke institucije, ova Vlada ih svakodnevno slabi, kompromituje i kako ističe, praktično pretvara u zarobljene resore koji se doživljavaju kao partijski feudi.</p>
<p>- Mi vidimo da ministarstva funkcionišu kao podijeljeni plijen, uz prećutni dogovor onih koji čine Vladu da se svako bavi svojim poslom, uslovno rečeno, dok izostaje održiva državna politika, a još važnije, izostaje svaka odgovornost za sistemske štete koje se prave - podvlači Uljarević.</p>
<p>U ovom konkretnom slučaju, naglašava da najveća odgovornost leži na premijeru, koji se, kako navodi, ne bavi svojim osnovnim zadatkom, a to je obezbjeđivanje koherentnog i odgovornog djelovanja Vlade u svim njenim politikama i praktičnom sprovođenju tih politika.</p>
<p>- Takođe, ovdje se ne ponižavaju samo Vojska i Vlada kao institucije. Urušava se međunarodni kredibilitet države Crne Gore i šalje signal da mi nemamo jasnu strategiju, niti ozbiljnu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. I da ne zaboravimo – upravo je to poglavlje koje nam je već bilo blokirano od strane Hrvatske, a ovakvi potezi samo potvrđuju da iz tog iskustva ništa nije naučeno - kategorična je direktorica CGO.</p>
<h2>Koncept Vučićevog sveta prirodan Mandićev i Kneževićev ambijent</h2>
<p>Uljarević ističe da nikoga ko iole površno prati prilike u Crnoj Gori prisustvo <b>Andrije Mandića i Milana Kneževića</b> na Vučićevoj paradi nije moglo iznenaditi.</p>
<p>- Mandić i Knežević nikada nijesu promijenili svoju politiku. To je ista ona politika zbog koje su godinama bili izolovani i označeni kao oni sa kojima Zapad ne komunicira - napominje sagovornica Antene M.</p>
<p>Ukazuje da se danas promijenila konstelacija međunarodnih odnosa.</p>
<p>- Sada imamo takve okolnosti da izgleda kao da će Crnu Goru i na nosilima unijeti u Evropsku uniju sa svim onim bagažima koji su u nekakvim drugim, uređenim okolnostima bili neprihvatljivi. I to je Mandiću primarno polje djelovanja koje on koristi, jer mu je otvorilo prostor da odigra poneku epizodnu ulogu u tom evropskom narativu - pojašnjava Uljarević.</p>
<p>Međutim, kako podvlači, stvarni i prirodni Mandićev i Kneževićev ambijent ostaje Vučićeva pozornica i koncept srpskog sveta.</p>
<p>- Odnosno, pravilnije bi bilo da to nazivamo koncept Vučićevog sveta, jer je to ideološki okvir kojem oni pripadaju, a ne onom koji treba Crnu Goru da evropeizuje i demokratizuje, jer to nije u interesu ni samom Vučiću. Mislim da je to vrlo jasna poruka evropskim partnerima – da ova većina može glumiti evropski put, ali njen suštinski pravac jeste povratak pod kišobran Beograda, odnosno, ako uopšte iskorače, kontrola Beograda, kojem dosta duguju i što su postali vlast, a to je dosta nezgodan dug prema nezgodnom pomoćniku iz tog perioda - izričita je Uljarević.</p>
<h2>Spajićevo ponašanje srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije</h2>
<p>A dok se crnogorska vojska zloupotrebljava i državni ugled urušava za račun svesrpskog jedinstva, premijer<b> Milojko Spajić </b>tvituje o novim tehnologijama i najavljuje rehabilitaciju dinastije Petrović Njegoš.</p>
<p>Uljarević ocjenjuje da kontinuitet premijerovog upornog odsustva reakcije tamo gdje je ona potrebna, ili, kako kaže, nekakvi njegovi trivijalni tvitovi, ne samo da potvrđuje njegovu političku nesnađenost, već i jednu, sada već izraženu tendenciju gubitka autoriteta.</p>
<p>- Takvo ponašanje ne samo da dodatno slabi institucije i urušava povjerenje građana, već i srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije bez stvarnog uticaja. Jer on tim iznadsituaškim pristupom ne pokazuje distancu ili nadmoć. On pokazuje nemoć i neodgovornost, jer je očigledno da nema kontrolu nad svim akterima koji su u Vladi, a često ni nad većinom, pa je tu više kao nekakvo pokazno lice, nego kao lider - kategorična je sagovornica Antene M.</p>
<p>Naglašava da dok god stvari tako funkcionišu, slijedi nastavak razgradnje čitavog sistema, i faktičko funkcionisanje zarad partijskih i partikularnih interesa, a ne onoga što bi trebao da bude javni i državni interes.&nbsp;</p>
<h2>Priča o evropskim vrijednostima puki paravan iza kojeg se kriije politika klijentelizma</h2>
<p>Predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i europoslanik <b>Tomas Vajc</b>, optužio je lidera DNP Milana Kneževića da sabotažom izgradnje kolektora u Botunu opstruira evropski put Crne Gore. Knežević je, između ostalog, Vajca nazvao džuboksom DPS-a.</p>
<p>Poslanici PES-a <b>Tonći Janović i Miodrag Laković</b> kritikovali su Kneževićeve izjave.</p>
<p>Sagovornicu Antene M upitali smo da li je riječ o koalicionim polemikama kojima svjedočimo gotovo svakodnevno i možemo li zaista povjerovati da PES brani evropske vrijednosti, ćutnjom na promociju srpskog sveta i opstrukcijom izbora sudija Ustavnog suda od strane većine njihovih poslanika.</p>
<p>- Prvo, Tomas Vajc je neko ko jako dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i nije naravno jedini europoslanik koji ima tu dubinu uvida. Ali očigledno oni počinju da gube strpljenje kada i javno upiru prst u onoga koga vide kao krivca za određene procese, a to je nešto o čemu se već dugo govori i na zatvorenim sastancima - ukazuje Uljarević.</p>
<p>Kako pojašnjava, nije u pitanju samo situacija oko Botuna, iako je to pitanje sada najaktuelnije.</p>
<p>- I gospodin Vajc dolazi iz grupacije Zelenih, pa je naravno i njegov fokus bio na ovom - napominje Uljarević.</p>
<p>Podvlači da je simptomatično što PES-u, iako formalno najjačem poslaničkom klubu treba toliko pritiska i ohrabrenja sa strane, da bi se oglasili u znak odbrane osnovnih principa i strateških projekata od državnog značaja, koji, podsjeća naša sagovornica, vodi njihov kadar, gradonačelnik Podgorice <b>Saša Mujović</b>.</p>
<p>- To pokazuje da se unutar PES-a gradi naizgled jedna kultura ćutanja, a u stvari se prikriva da nemaju snage ni političke volje da se otvoreno suprotstave onome što im svakodnevno diktiraju Mandić i Knežević. Pritom, dosadašnja praksa pokazuje da su Mandić i Knežević gotovo svaku rundu dobili, ili direktnim ostvarivanjem svojih ciljeva, ili kroz kompenzacije koje su bile i izdašnije od prvobitno traženog - naglašava sagovornica Antene M.</p>
<p>To je, dodaje, postao obrazac funkcionisanja vlasti, koji obesmišljava svaku priču o evropskim vrijednostima, principima i standardima i svodi je na puki paravan iza kojeg se vodi politika klijentelizma i održanja fotelja po svaku cijenu.</p>
<p>- To naravno kompromituje i naš evropski put, ali i ogoljava činjenicu da je ova većina nesposobna da donese odluke u interesu države, dok se ključna pitanja, poput izbora sudija Ustavnog suda I zaštite državnog dostojanstva kalkulantski odlažu ili prepuštaju volji političkih partnera koji nas sve dublje guraju u onaj koncept Vučićevog sveta o kome smo govorili - izričita je direktorica CGO.</p>
<p>Naglašava i da se radi o većini, koja je, dok je bila u opoziciji, vrlo često glasno obećavala da će raditi na tome da profesionalizuje institucije i da neće više biti podobnih i nepodobnih.</p>
<p>- Oni koji su uopšte bili aktivni, jer imamo jedan broj ljudi koji su sada vaskrsli i koji se pokušavaju postaviti kao mjerilo nekadašnjeg opozicionarstva - ukazuje Uljarević.</p>
<p>U kontekstu izbora sudija Ustavnog suda, podsjeća na izjavu poslanika PES-a <b>Uglješe Uroševića</b>, kojem je, kako pretpostavlja nespretno izletjela formulacija da oni žele podobnog sudiju US. Podsjetimo, uredništvo televizije na kojoj je gostovao nakon partijskog reagovanja saopštilo je da je do omaške došlo usljed brzine prilikom prekucavanja teksta.</p>
<p>Uljarević ipak smatra da se ništa nije promijenilo kad je riječ o štetnim praksama koje su kritikovali civilni sector i opozicija.</p>
<p>- Nego sada imamo na vlasti one koji to još agresivnije, još ogoljenije žele da sprovode. Mislim da to svima postaje bjelodano jasno, a i oni su vjerovatno negdje svjesni da to nije dugoročno održivo i da je sad samo pitanje šta se može u nekom kratkom vremenskom periodu dobiti za lični i partijski interes - zaključuje Uljarević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Prisustvo na Vučićevoj paradi jasna poruka evropskim partnerima, suštinski pravac ove većine povratak pod kišobran Beograda

<p>To što na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore nije usvojen dnevni red, pa se nije raspravljalo o izboru <b>Mirjane Vučinić </b>za sutkinju Ustavnog suda produbljuje krizu, pokazuje nepoštovanje prema predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću</b>, ali i prema instituciji Ustavnog suda.</p>
<p>To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekla, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>Ona je stava i da je to manipulativan odnos prema predsjedniku države, ali i prema instituciji kakava je Ustavni sud.&nbsp;</p>
<h2>KALKULACIJE</h2>
<p>Na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, za predloženi dnevni red, osim opozicije, glasali su i poslanici <b>Miodrag Laković</b> i <b>Maja Vučelić</b>, ali to nije bilo dovoljno tačka o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda bude tema rasprave u parlamentu. Sutkinja Vučinić prijedlog je predsjednika države Jakova Milatovića.</p>
<p>Crna Gora je krajem decembra 2024. godine, odlukom parlamentarne većine da neustavno skrati mandat sutkinji <b>Draganu Đuranović</b>, upala u duboku ustavnu i institucionalnu krizu - koja bi se, ukoliko parlamentarna većina nastavi da opstruira izbor sudija ove najviše sudske instance, mogla produbiti do te mjere da Ustavni sud u potpunosti bude blokiran.</p>
<p>Slučaj neusvajanja dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine čije je sazivanje tražio Milatović, kako bi poslanici raspravljali o njegovom prijedlogu, ogolio je, kaže Uljarević, &nbsp;koliko je parlamentarna većina spremna da gazi svaku instituciju u kojoj ne može da obezbjedi apsolutnu većinu podobnih.</p>
<p>- A očito je da gospođa Vučinić iz nekog razloga nije percipirana kao podobna i da se sada ide u jednu vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda. On je i ovog trenutka nekompletan i sa jednom poteškoćom u odlučivanju, ali već krajem godine kad budemo došli u situaciju da treba da se bira dvoje sudija Ustavnog suda, možemo imati daleko veći problem. Radi se o tome da oni unaprijed kalkulišu koga i kako mogu dobiti i koliko ko može imati, uslovno rečeno svojih, umjesto da se jača ta ključna institucija koja nam je važna, kako zbog sistema vladavine prava, tako i zbog onoga što treba da bude stub zaštite građanki i građana - rekla je Uljarević.</p>
<p>Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da se moraju poštovati odluke Venecijanske komisije, uz poziv ministru pravde <b>Bojanu Božoviću</b>, koji je iz redova te partije, da se uključi u posao.</p>
<p>Uljarević smatra da bi za tu partiju bilo bolje da se nije oglasila, jer način na koji su to uradili je, kaže, kontraproduktivan po njih same.</p>
<p>- Osim toga što prozivaju sopstvenog ministra za izostanak akcije, vjerujem nedovoljno promišljeno, oni naglašavaju i ko je odgovoran, odnosno neodgovoran kada je riječ o primjeni preporuka Venecijanske komisije. Međutim, nadam se da će ovo izazvati i jednu vrstu novog alarma i u samoj Evropskoj komisiji. Podsjetila bih da smo već imali jednu zabrinutost u institucijama Evropske unije kada smo prije dvije - tri godine jedva &nbsp;kompletirali Ustavni sud, da su dolazili specijalni izaslanici. Bojim se da ponovo ulazimo u tu situaciju i da ovoga puta vladajuća većina neće imati na koga da upre prstom sem na sebe - istakla je ona.</p>
<h2>MANDIĆ NEDOSTOJAN</h2>
<p>Komentarišući to što je predsjednik crnogorske Skupštine<b> Andrija Mandić </b>čestitao Dan srpskog jedinstva, koji se obilježava u susjednoj Srbiji i od nedavno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, iako nije čestitao Dan nezavisnosti države čijim parlamentom predsjedava, Uljarević kaže da je riječ o licemjernom odnosu. Mandić, dodaje ona, je jedan od najviših zvaničnika koji ne poštuje državu, ali državne beneficije uredno koristi.</p>
<p>- Bilo da se radi o onome što su njegove nadoknade, ili svih onih koje je zapošljavao u sopstvenom kabinetu i onih drugih privilegija koje oni imaju. To je, naravno, i poniženje institucija i poniženje i države i on time iako misli da izražava osobitu lojalnost prema Beogradu i vlastima u Srbiji, u suštini pokazuje da je čovjek bez integriteta, jer ako može na takvoj poziciji da pokazuje tu vrstu nepoštovanja i ponižavanja u odnosu prema simbolima Crne Gore, a na drugoj strani idolopoklonstva prema onome što personifikuje neku drugu dŕžavu, on potvrđuje da nije dostojan obavljanja te funkcije - naglasila je Uljarević.</p>
<h2>IMPROVIZOVANJE REKONSTRUKCIJE</h2>
<p>Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića o “permanentnoj rekonstrukciji Vlade”, kaže da niko ne vidi tu rekonstrukciju i ne vjeruje da može doći do stvarne rekonstrukcije.</p>
<p>- Kako vrijeme odmiče vidimo da se tu radi o jednoj improvizaciji, o jednom nekontrolisanom haosu koji se u suštini održava na onome što je balans partikularnih i partijskih interesa, Spajić svakim danom postaje sve slabiji i gubi uticaj u toj Vladi, on jeste prvi čovjek u onom pokaznom dijelu, ali ne i onaj koji može sve svoje odluke da izgura - rekla je Uljarević.</p>
<h2>PRIJETNJE SU JEFTINIJE</h2>
<p>Osvrnula se i na slučaj izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda &nbsp;u Botunu i kontradiktorne stavove predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je, kaže, spreman da ugrozi lokalnu vlast zbog kolektora, ali ne i da izađe iz Vlade. Prema njenim riječima jeftinije je zaprijetiti izlaskom iz vlasti na lokalnom nivou, nego gubiti poluge u Vladi.</p>
<p>- To je dobar primjer kako se populizam određenim političarima obija o glavu. Milan Knežević je godinama hranio taj otpor građana i građanki Botuna prema izgradnji kolektora, isključivi zbog toga što je taj projekat prvobitno bio lansiran od strane Vlade DPS-a. Danas vidimo da stručna ekološka javnost navodi da je to opravdan projekat i on sad gleda kako da se što jeftinije izvuče iz nečega u šta se sam upetljao - istakla je Uljarević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUjR2zxOzpKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Očito da Vučinić nije percipirana kao podobna, ide se u vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda

<p>Onaj ko argumentima dovede u pitanje odluke Demokrata dobija potpuno potrošeno i neučinkovito etiketiranje. Svako ko im se usprotivi je nekakav saradnik mafije, organizovanih kriminalnih grupa ili DPS-a koji im je i dalje krivac za sve. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p><br/>
Kaže da civilni sektor u Crnoj Gori posjeduje jednu vrstu žilavosti koja omogućava djelovanje i opstajanje, te da je napad Demokrata na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Teu Gorjanc Prelević</b> pokazatelj kako vlasti doživljavaju civilni sektor.</p>
<p><br/>
- Civilni sektor je za njih dobar samo onoliko koliko je usklađen sa njihovom matricom i svjetonazorom. Sve što iskoči iz toga dobija ovu besprizornu kampanju kojoj je izložena koleginica Tea Gorjanc Prelević - rekla je Uljarević.</p>
<p><br/>
Smatra da je atak Demokrata na kritičare njihovog rada poruka da kritkovanje funkcionera i donosioca odluka iz te partije nije dozvoljeno.</p>
<p>- Pokušavaju da se beatifikuju, da se predstave kao nekakvi sveci. Interesantno je i sa stanovišta političke psihologije da u svakoj kriznoj situaciji, da kritike ne gledaju dobronamjerno, ne analiziraju ih niti argumentovano odgovaraju na njih. Uvijek idu sa ad hominem napadima i time pokazuju ne samo netrpeljivost i netoleranciju na kritiku, nego i opasno autoritarnu crtu. Ta opasnost je podvučena činjenicom da oni upravljaju bezbjednosnim sektorom i to je ono na šta je koleginica Tea Gorjanc Prelević ukazala - kome ona da se obrati za procjenu svoje bezbjednosti ako je napadaju upravo čelnici tog sektora- istakla je Uljarević.</p>
<p>Smatra da Demokrate pokazuju zlobu bez ikakvih granica, što zahtijeva hitnu reakciju premijera i drugih članova Vlade.</p>
<p>Komentarišući slučaj postavljanja i premještanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kaže da je riječ o svjedočanstvu o kukavičluku političkih donosilaca odluka.</p>
<p>- Isti oni koji se pokušavaju iživljavati nad civilnim sektorom, diskreditovati njegove ugledne članove nemaju hrabrosti da odgovore makar dvojici sveštenika. Zapazila sam te dvije izjave, a možda ih je bilo više, mislim na mitropolita Metodija Ostojića i na igumana manastira Đurđevi stupovi <b>Danijela Romanova</b>, koji su se javno podsmijevali bezbjednosnom sektoru. To je čelnici Demokrata otćutali. Da je to kojim slučajem rekao neko iz civilnog sektora imali bi kanonadu njihovih napada i uobičajene tastere iz te partije, kada je potrebno da se izlije nešto prema protivnicima - rekla je Uljarević.</p>
<p>Podsjeća da je Pavle Đurišić jedan od najvećih koljača u četničkom pokretu. Zbog toga je, vjeruje, i izabran kao neko sa kim se pokušava revidirati istorija i revitalizovati četnički pokret.&nbsp;</p>
<p>- Vidjeli smo i ko upravlja državom i ko upravlja političkim partijama pojedinačno. Niko od njih ne smije da usprotivi Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je potpuno izašla iz onoga što je kanon i ponaša se kao jedna političko borbena formacija, jer simbolički pruža utočište zločincima. Uloga crkve podrazumijeva potpuno drugačiji odnos, ne samo prema istoriji, nego i prema građanima, prema patnji onih koji su bili žrtve četničkog pokreta- istakla je Uljarević.</p>
<p>Govoreći o potencijalnoj rekonstrukciji Vlade u kojoj neće biti mjesta za ministre iz Demokrata, ali ni opoziciju, kaže da je to još jedan pokazatelj koliko je premijer <b>Milojko Spajić</b> politički neuk.</p>
<p>- To je i pokazatelj da on nema smjelosti da izvrši ozbiljne i potrebne rezove kada je riječ o sastavu Vlade. Ostaje zarobljen između onih koji tu Vladu drže u mjestu, u smislu onoga šta bi ona trebalo da radi da se mi kao društvo demokratiziramo i evropeiziramo. U suštini to će biti jedna partijska raspodjela, jer je sve trgovina na najnižem nivou. Interesantno je da oni nijesu stali u odbranu nijednog svog ministra koji je bio spomenut kao mogući član Vlade koji će biti zamijenjen, kad kažem oni mislim na predsjednika te partije <b>Aleksu Bečića</b>, mislim na generalnog sekretara <b>Borisa Bogdanovića</b>. Nijednom nijesu rekli da neće dati da se žrtvuju <b>Dragan Krapović</b>, <b>Tamara Vujović</b>, ali i <b>Momo Koprivica</b> kao potpredsjednik Vlade, koji je već dugo u koliziji sa jednim dijelom rukovodstva - zaključila je Uljarević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK2JXThaSj-I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Iživljavaju se nad civilnim sektorom, a ne smiju odgovoriti dvojici sveštenika koji se javno podsmijavaju bezbjednosnom sektoru

<p>„Najnoviji incident sa brodom Jadran i protestna nota Hrvatske nesporno predstavljaju ozbiljan diplomatski problem i novi balvan na putu Crne Gore ka EU, ali je jasno da to, samo po sebi, ne može dovesti do smjene ministra Krapovića“, ocijenila je u intervjuu Portalu Analitika izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.</p>
<p>Prema njenim riječima, priče o rekonstrukciji Vlade u Crnoj Gori, uglavnom, služe kao politički alat za pritisak ili skretanje pažnje sa drugih tema, jer je, ističe, Vlada povezana čvrstim i najprizemnijim interesima.</p>
<h3>Rekonstrukcija Vlade – preraspodjela fotelja, a ne promjena politike</h3>
<p>„U takvom aranžmanu vrijednosti i principi ne igraju nikakvu ulogu, pa je tu prostor za trgovinu ogroman. To je i razlog zašto se u Crnoj Gori o rekonstrukcijama govori kao o preraspoređivanju fotelja, a ne kao o prilici za promjeni politike ili ispravljanju grešaka. Već smo vidjeli da Demokrate svaki potencijalni gubitak pozicije doživljavaju lično i teže nego gaženje bilo kojeg principa za koji se nominalno zalažu. U kombinaciji sa sve otvorenijim savezništvom sa partijama bivšeg DF-a i nepopravljivom političkom neukosti premijera, to im daje kontrolni paket akcija kojim se održavaju u ovoj Vladi“, kaže Uljarević.</p>
<p>Upitana ima li najavljena rekonstrukcija Vlade ikakve veze sa 150 miliona eura koje je Crna Gora nedavno dobila od EU, Uljarević podsjeća da Brisel često ponavlja da očekuje stabilnost i reformski kurs, ali, kako dodaje, sve izraženiji transakcioni pristup EU ne doprinosi tome.&nbsp;</p>
<p>„Novac sam po sebi ne proizvodi transformaciju - ona je nastajala kada je EU insistirala na vrijednosnim temeljima, standardima i najboljim praksama. Danas, dok Brisel mjeri napredak kroz kratkoročne aranžmane i kompromis po svaku cijenu, u Podgorici to prevode kao dozvolu da principijelnost i reforme ostanu sporedne stavke, a sve je to ograničenog roka“, upozorava Uljarević.</p>
<h3>Berzansko špekulantstvo umjesto državničke vizije</h3>
<p>Ukoliko do rekonstrukcije i dođe, prema mišljenju sagovornice Analitike, to neće imati nikakve veze sa javnim interesom Crne Gore, već, kako ukazuje, isključivo sa unutrašnjim političkim obračunima i preraspodjelom moći unutar koalicije.&nbsp;</p>
<p><br/>
„Priče o mogućim kompenzacijama, govore više o logici političke trgovine nego o ozbiljnoj državnoj politici. Crna Gora trenutno nije u fokusu međunarodnih aktera, i upravo tu prazninu koriste „veto igrači“ naše demokratizacije i evropeizacije. Sada vladajuće političke strukture, kao i one prethodne, prebrzo zaboravljaju da taj trenutak međunarodnog fokusa i prateće akcije uvijek dođe. Račun za neodgovornost i politikantsko trgovanje će platiti oni koji su sad vlast, ali šteta je i šira, jer se dodatno slabi inače nisko povjerenja u institucije“, ukazuje direktorica CGO-a.</p>
<p>Uljarević je stava da premijer Spajić do sada nije pokazao politički kapacitet za ozbiljan zaokret u unutrašnjoj politici. Njegovo djelovanje, kaže, više liči na berzansko-špekulantsku logiku uz stalno kalkulisanje, kratkoročne kombinacije i traženje trenutnog profita.<br/>
<br/>
„A to je pogubno kada se primijeni na upravljanje državom. Takav pristup već proizvodi nesagledivu štetu po institucije, društvenu koheziju i evropski put Crne Gore, jer njegova politika preživljavanja možda kratkoročno kupuje vrijeme, ali dugoročno samo akumulira rizike koji će kad-tad eksplodirati. Za državničke poteze potrebna je vizija, vrijednosni kompas i spremnost na politički rizik u interesu građana, a ne samo trgovina moći. Sve dok se zadržava u okvirima improvizacije i taktičkog preživljavanja, teško je očekivati da Spajić povuče poteze koji bi označili sadržajni zaokret“, izričita je sagovornica Analitike.</p>
<h3>Incident sa brodom Jadran svjesno režirana provokacija</h3>
<p>Kada je riječ o novom „incidentu“ sa školskim brodom Jadran, Uljarević ocjenjuje da to nije izolovan tehnički ili protokolarni propust, već svjesno režirana provokacija, tempirana u trenutku kada se najavljivao izvjestan pomak u rješavanju vrlo složenih odnosa sa Hrvatskom.&nbsp;</p>
<p>„Ne smije se zaboraviti da je Hrvatska članica EU, a samim tim svako dodatno opterećenje bilateralnih odnosa direktno usporava evropski put Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što unutar crnogorske vlasti nema jedinstvenog stava - pojedini akteri očigledno profitiraju iz konflikta, umjesto da grade dobrosusjedske odnose i kredibilitet države. To govori o dubokom raskoraku između ličnih i partijskih interesa, na jednoj strani, i strateškog državnog kursa, a cijenu takvog pristupa plaća država Crna Gora“, naglašava Uljarević.</p>
<h3>PES razotkriven u Gornjem Zaostru&nbsp;</h3>
<p>Dešavanja u Gornjem Zaostru kod Berana, kako ukazuje, učinila su svima očiglednom političku i ideološku matricu značajnog dijela vlasti. Pokazalo se, kaže, i da crvenih linija za konstituente vlasti nema, odnosno da su i oni koji ne dijele taj svjetonazor spremni da žmure na veličanje zločinaca sve dok im to donosi korist i očuvanje fotelja.</p>
<p>„PES je tu naročito ogoljen kao partija bez identiteta i integriteta, nesposobna da prekine koaliciju sa onima koji svakodnevno sprovode agendu tzv. „Vučićevog sveta“. Jasno je i da takav pristup ne donosi nikakvo dobro ni građanima i građankama Crne Gore srpske nacionalnosti, niti doprinosi ugledu SPC, koja u svojoj hramovnoj simbolici daje prostor jednom od najkrvoločnijih zločinaca koje region pamti“, ističe Uljarević.</p>
<p>Kako dodaje, licimjerno se naglašava da se podiže spomenik Pavlu Đurišiću, a zaboravlja se ugledni srpski pravoslavni sveštenik Jeremija Isaković, kojeg su upravo četnici zaklali 1943. godine jer se javno suprotstavio njihovom teroru i nazvao ga „rabotom nečastivog“.&nbsp;</p>
<p>„Danas, njegov moralni otpor prekriva revizionistički narativ, pa se i Đurišić, kojeg je Isaković označio slugom đavola, postavlja pored ikone Hrista i slavi, od strane dva mitropolita u Crnoj Gori, kao „junak nepobjedljivog duha“ i “najveći srpski vitez”,rugajući se time i vjeri i državi. Još veća je sramota što institucije Crne Gore ostaju paralisane i nesposobne da sprovedu zakone i trajno uklone taj spomenik, a izostao je i minimum profesionalne zainteresovani predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu da se ovo pitanje analizira iz aspekta nadležnosti tog tijela“, podsjeća Uljarević.</p>
<p>Sagovornica Analitike navodi i da je upravo je mitropolit Metodije Ostojić nedavno odlikovao Aleksandra Vučića, te da ćuti, kao i svi lideri stranaka koji jure srpske glasove, na brutalne scene prebijanja mladih ljudi u Srbiji.</p>
<p>„Jasno je i kakvo „srpstvo“ oni promovišu: ono koje se mjeri lojalnošću Vučiću, a ne istinskom vjerom ili elementarnom ljudskošću. Sve to pokazuje i koliko su politika i crkva u Crnoj Gori instrumentalizovane u funkciji jednog autoritarnog centra moći, i koliko je opasno što vlast u Crnoj Gori na to pristaje“, ukazuje Uljarević.</p>
<h3>Vučićev pad uzdrmao bi stranke na vlasti u Crnoj Gori</h3>
<p>Upitana mogu li aktuelna politička i društvena previranja u Srbiji uticati na predstojeću političku jesen u Crnoj Gorijoš jednom podcrtava da događaji u susjedstvu gotovo uvijek imaju politički odjek u našoj zemlji.</p>
<p>„Posebno, u novijem periodu, kod stranaka i aktera koji su duboko uvezani sa Vučićevim režimom. Sada svjedočimo njihovom ćutanju na brutalnu represiju u Srbiji. To nije izraz neutralnosti, već direktne podrške Vučiću. Međutim, te iste partije već su pokazale kameleonsko umijeće i nije teško zamisliti kako će, čim se Vučićev režim još jače zaljulja ili padne, naglo „otkriti“ njegovu autokratsku prirodu i krenuti da se od njega distanciraju. To će biti njihov pokušaj da operu tragove kolaboracije i očuvaju vlast u Crnoj Gori. No, nema sumnje da će Vučićev pad uzdrmati i njihov politički položaj ovdje, jer je upravo ta sprega sa njim presudila da dođu na vlast i da se do sada održavaju“, naglašava Uljarević.</p>
<h3>Zakon o ANB-u otvara prostor za političku zloupotrebu</h3>
<p>Osvrnula se i na posljednje zasijedanje Skupštine Crne Gore koje je obilježilo povlačenje iz procedure nekoliko spornih zakona, poput onih o ANB-u unutrašnjim poslovima. Uljarević je mišljenja da postoji realna opasnost da se ova dva zakona ponovo nađu u skupštinskoj proceduri.&nbsp;</p>
<p>Njihovo usvajanje u predloženom obliku, kako ističe, značilo bi opasno slabljenje demokratskih standarda, smanjenje sudske kontrole i otvaranje širokog prostora za političku i vezanu zloupotrebu, već oslabljenog, bezbjednosnog sektora.&nbsp;</p>
<p>„To bi nas vratilo unazad u odnosu i na potrebne mehanizme zaštite ljudskih prava, na što je oštro i argumentovano reagovao NVO sektora, a već dio međunarodnih zainteresovanih aktera i javno ukazao.No, ne treba imati iluzija: mnogi od procesa urušavanja demokratske kontrole i instrumentalizacije službi bezbjednosti već su u toku jer oni koji ih vode ne drže javni interes kao prioritet“, naglašava ona.</p>
<p>Zato, kaže, oni ne smiju da odgovore ni na jedno od poniženja koje je mitropolit Metodije i retorički priredio čelnicima Vlade, a primarno onima koji su zaduženi za bezbjednosni sektor.&nbsp;</p>
<p>„Podsjećanja radi, ismijavajući čitav državni aparat, on je poručio da taj sektor “ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede, a ne došli po ovim glavicama da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova”. Taj šamar su otćutali, što ilustruje stepen njihove političke nemoći i potpunu kompromitaciju institucija“, smatra Uljarević.</p>
<h3>Požari pokazali ranjivost sistema i bešćutnost vlasti</h3>
<p>Požari koji su danima harali Crnom Gorom, kaže naša sagovornica, razotkrili su svu ranjivost sistema kriznog upravljanja u Crnoj Gori - od spore i neorganizovane reakcije Vlade i nadležnih institucija, do dubine političke neodgovornosti onih koji bi, navode, morali da predvode zaštitu ljudi i imovine.&nbsp;</p>
<p>„Ovakve situacije nisu posljedica nepovoljnih okolnosti, već hronične nebrige, odsustva preventivnih mjera i nepostojanja strateškog planiranja. Vatrogasci, koji su nadljudskim naporima i praktično goloruki branili građane i njihovu imovinu, zaslužuju ne samo naše divljenje već i sistemsku podršku. Suprotno tome, političari koji su i ovu tragediju iskoristili za ličnu promociju zaslužuju javni prezir“, kategorična je Uljarević.</p>
<p>Tragičan simbol nemoći države i bezosjećajnosti vlasti, kako ukazuje, jeste i smrt vojnika Dejana Božovića na dužnosti.&nbsp;</p>
<p>„Umjesto da Vlada odmah izađe sa jasnim mjerama pomoći njegovoj porodici, javnost je saznala da je crnogorska porodica iz Berlina preuzela brigu o školovanju njegove četvoro djece, dok su građani sami prikupili preko 140.000 dolara putem GoFundMe platforme. To je najbolji pokazatelj ko danas pokazuje solidarnost i odgovornost - građani, a ne institucije i donosioci odluka“, ističe naša sagovorica.</p>
<p>Podsjeća i da, dok građani, na različite načine, prikupljaju pomoć za vatrogasce, saznajemo da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapošljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, da kompanije u državnom vlasništvu imaju rast zapošljenih, za posljednjih pet godina, i do 30%, kao i da su spremni izdašnije pomoći izgradnju vjerskih objekata nego vatrogascima, kako sada, kada su im, kaže, životi bili u opasnosti, tako i kroz modernizaciju sistema zaštite i spašavanja van krizniih situacija.</p>
<p>„Zbog toga je izvjesno da ovi požari neće ostati samo na humanitarnom i ekološkom nivou, već mogu prerasti u ozbiljno političko pitanje, jer pokazuju neefikasnost vlasti, ali i njenu opasnu sklonost da privileguje sopstvene i partijske interese nad osnovnim potrebama građana i građanki“, upozorava direktorica CGO-a.</p>
<h3>Institucije zarobljene interesima, optimizam o EU članstvu sve teže održiv</h3>
<p>Uljarević crnogorsko društvo trenutno vidi kao duboko podijeljeno, a institucije kao slabe i zarobljene partijskim kombinatorikama i ličnim interesima umjesto da budu garant javnog dobra, kako su to oni koji su sada na vlasti, podsjeća, nekad obećavali.&nbsp;</p>
<p>„Državna administracija je preglomazna, preskupa i postaje sama sebi svrha umjesto da služi građanima i građankama. Okruženje za rad kritički orijentisanog NVO sektora je loše, jer umjesto dijaloga i argumentovane rasprave, vlasti pribjegavaju ignorisanju, aroganciji ili etiketiranju, a nekad i napadima preko svojih medijskih kerbera“, podsjeća ona.</p>
<p>U takvom ambijentu, ističe, optimistične prognoze o članstvu u EU do 2028. godine postaju sve teže održive.&nbsp;</p>
<p>„Bez stvarne političke volje za reforme, jasnog konsenzusa oko ključnih evropskih pitanja i raskida sa politikom prevara, ta ambicija će ostati samo deklarativna. Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada i vladajuća većina simuliraju reforme, a EU često zatvara oči i pravi se da je to dovoljno. Međutim, ta igra privida nije dugoročno održiva. Još opasnije, ideološki revizionizam i relativizacija zločina kojima svjedočimo osnažuju skepticizam unutar pojedinih država članica prema ovoj Vladi, a to se lako može preliti i na druge. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora rizikuje da izgubi i ono malo prednosti koju joj je EU unaprijed dala, a koju vlast svojim postupcima bagateliše i tako nas vodi pred gubitak još jedne velike šanse“, zaključuje Uljarević.</p>

Uljarević: Spajić nema kapacitet za ozbiljan politički zaokret, vlast bagateliše prednost koju je Crna Gora dobila od EU

<p>Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je zabrinjavajuća, komplikovana i izazovna. Ono što se dešava ukazuje na vidnu dezorganizaciju i nefunkcionalnost u bezbjednosnom sistemu koji više nije u stanju da odgovori na ono što su njegove osnovne nadležnosti. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazala, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>- Primjer prebijanja gradonačelnika Budve je ilustrativan, na nekoliko nivoa, u jednom domenu ukazuje na potpuni promašaj bezbjednosnih službi koji nijesu bile u stanju, ili nijesu iz političkih razloga htjele da urade valjanu procjenu njegove bezbjednosne situacije i da ga zaštite. U oba slučaja to je poraz institucija i zbog toga građani mogu da osjećaju strah, jer oni vide da institucije ne funkcionišu, ili da su selektivne i na kraju krajeva vidimo da mnogo više ulaže u neku vrstu promocije i obračuna sa neistomišljenicima, nego u profesionalizaciju ovog aparata - rekla je Uljarević.</p>
<p>Komentarišući to što je premijer kazao da ne može doći doći na sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu na koju je pozvao predsjednik države, Uljarević kaže da je da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna određena politička kapacitiranost, integritet i odgovornost.</p>
<p>- Što onima koji nose najveće državne funkcije hronično nedostaje - ocjenjuje ona.&nbsp;</p>
<p>Na sceni su svakodnevno, kako kaže, igre moći i pokušaji da se jedna strana ponizi, a da se druga dokaže. Taj odnos, prema njenom mišljenju, duboko opterećuje loše završen lični odnos.</p>
<p>- Međutim, nedopustivo je da građani i građanke Crne Gore budu opterećeni frustracijom tog odnosa, jer to ima višestruke negativne posljedice, evo sada govorimo o bezbjednosti, a možemo govoriti o bilo kojim drugim pitanjima koja su takođe u opsegu i jednog i drugog, a gdje ne vidimo onu vrstu komunikacije i profesionalne saradnje koja bi trebalo da postoji - rekla je Uljarević.</p>
<p>Smatra da se ulaže sistemski napor da se ugrozi antifašistička i građanska osnova crnogorskog društva.</p>
<p>- Govorimo o ideološkom predznaku koji svoju primjenu ima u Crnoj Gori, dijelom od lidera, rukovodstva i članova nekadašnjeg Demokratskog fronta, sada koalicije Za budućnost Crne Gore, a dijelom od različitih centara iz susjedne Srbije- istakla je Uljarević.</p>
<p>Vjeruje da u tom procesu koalicija Za budućnost Crne Gore ima saučesnike, ili saborce - &nbsp;Demokrate i Pokret Evropa sad, koji za sebe kažu da su partije građanske provenijencije.</p>
<p>- Ne znam ni za jednu revizionističku odluku na lokalnom nivou, a možemo se prisjetiti i onih na nacionalnom nivou, za koje nije nijesu glasale Demokrate i PES i mislim da je jako važno da ih više ne odvajamo od onih koji su lideri u tom vrlo štetnom i opasnom procesu -navodi Uljarević.&nbsp;</p>
<p>Vladajuća većina, podsjeća ona, sve teže funkcioniše, što je daleko od stabilnosti i funkcionalnosti cijelog aparata. Podsjeća i na svakodnevne trzavice unutar same Vlade.</p>
<p>- Ako do rekonstrukcije dođe ona neće ići u pravcu racionalizacije, profesionalizacije, što je potrebno, već će ići opet na štetu građana i trgovinom političkim i partijskim interesima. To je ono što moramo da znamo o ovoj Vladi, a ja mislim da se bez izbora ne može napraviti neki pomak kada je riječ o kvalitetu izvršne vlasti - istakla je Uljarević.</p>
<p>Na pitanje da li očekuje da nadležne institucije dreaguju u slučaju nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, kaže da <b>Bećir Vuković</b> ne bi dobio Trinaestojulsku nagradu da su institucije djelovale u okviru svojih nadležnosti .</p>
<p>- Dobio je nagradu za knjigu koja nije bila objavljena u trenutku kad je procjenjivana, da ne ulazimo u onaj dio ko su bili drugi kandidati, da li je neko zaslužio to više, ili ne, do onoga da je dodjela nagrade njemu zapravo pokušaj <b>Andrije Mandića</b> da još više zgazi dostojanstvo države Crne Gore, jer je ta nagrada dodijeljena čovjeku koji je protivnik upravo tih antifašističkih vrijednosti i neko ko je negator crnogorske nacije i crnogorske državnosti. On prosto, zbog toga, ne zaslužuje najviše državno priznanje - smatra Uljarević.&nbsp;</p>
<p>Ujedinjene nacije su u otvorenom pismu predsjedniku parlamenta i poslanicima izrazile revolt zbog najave izmjena Zakona o javnim okupljanjima. Pitanje je, kaže Uljarević, da li će nakon takve reakcije te izmjene biti usvojene.</p>
<p>- Vrlo su rijetke ovakve reakcije, ovako eksplicitne. Ovo nije samo reakcija koja je utemeljena na nečemu što su dokumenti Ujedinjenih nacija, koje obavezuju i Crnu Goru. Govorimo o građanskim i političkim pravima, jer u tom dopisu se predstavnici Ujedinjenih nacija pozivaju i na ono što je sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na dokumenta Savjeta Evrope, OEBS-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija. Ta poruka je vrlo jasna - šta slijedi ako se tako nešto usvoji, na stranu što je to i protivustavno. Mislim da tu vrstu akcije treba posmatrati kao jedan vrhunac otvorene slabosti ove vlasti i disfunkcionalnosti institucija, koji ne znaju da riješe problem u onim okvirima u kojima bi trebalo i onda pokušavaju represivnim metodama - zaključila je Uljarević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D96IJsXEQ9Eg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Uljarević: Da bi se vodili najveći državni poslovi potrebna je kapacitiranost, integritet i odgovornost

<p>Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori odavno ne nastupa samo u vjerskoj ulozi. Ona je već vrlo jasno profilisan politički akter, dosljedan u promociji koncepta takozvanog “srpskog sveta” i tu činjenicu još jednom ogoljava izjava mitropolita Metodija - ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje<b> Daliborka Uljarević </b>u izjavi za Antenu M.</p>
<p>Mitroplit budimljansko-nikšićki SPC Metodija kazao je da će srpski narod u Crnoj Gori "učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi", te da će se "ako Bog da još prisnije ujediniti u nekoj zajednici" koju očekuju "da će biti u budućnosti".</p>
<h2><b>Iza lažne neutralnosti crnogorskih institucija krije se podrška</b></h2>
<p>- Njegov govor o prisnijem ujedinjenju sa Srbijom i Rusijom u nekoj zajednici nije tek lapsus ili poetski zanos, već artikulisana politička linija, koja direktno udara na crnogorski suverenitet i evropski put Crne Gore. I sada je vrijeme da kažemo da ti pokušaji prekrajanja crnogorskog identiteta iz crkvenih pozicija, nisu više samo farsični ili tragikomični, to je opasna prijetnja koja zahtijeva drugačije, adekvatnije adresiranje - istakla je Uljarević.</p>
<p>Kako dodaje, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ideju "srpskog sveta" promoviše na sve otvoreniji način.</p>
<p>- Čak bih rekla sve agresivniji, jer se ona osjeća da ima taj prostor i da neće zbog toga biti sankcionisana. Mi smo čak imali i takve poruke koje se šalju u prisustvu najviših funkcionera Srbije, koji, naravno, ćute, klimaju glavom jer njima to prija i oni nose odlikovanja onima koji Crnu Goru ne vide kao državu, već kao privremeno izgubljenu teritoriju, a na to nema nikakve reakcije institucija Crne Gore. Mislim da je ta tišina institucija vrlo glasna. Ona je zapravo prećutna saglasnost, uvijena u lažnu neutralnost, i da oni koji bi trebalo da štite državne interese zapravo rade za tuđe nacionalne projekte, odnosno, u ovom slučaju, za taj koncept tzv. “srpskog sveta” - poručila je izvršna direktorka CGO.</p>
<h2><b>Klatno je prevagnulo na stranu koja može da odbrani Crnu Goru</b></h2>
<p>Nema sumnje, smatra direktorka CGO, da institucionalna inertnost i podaništvo prema Beogradu lidera koje je 30. avgust doveo na vlast, omogućavaju da narativi o "srpskom svetu" metastaziraju, odnosno postaju sve prisutniji.</p>
<p>- Međutim, meni se čini da to već počinje da kreira jednu kontrareakciju, odnosno, to već postaje toliko iritantno da pokreće sve više građanske snage, i sve češće akcije koje se tome suprotstavljaju. Mislim da je ovaj posljednji primjer, koji se odnosi na Trinaestojulsku nagradu, ipak imao određene efekte, bez obzira što su oni možda ograničeniji u odnosu na ambicije onih koji su je pokrenuli. U suštini je naglašena jedna stvar, koju moramo stalno apostrofirati - u ovom procesu više nema ni naivnih, ni posmatrača, jasno se izdvajaju oni koji ga vode i saučestvuju u njemu i oni koji mu se odlučno suprotstavljaju. Ćutanje institucija ne briše odgovornost, ali naglašava inferiornost aktuelne vlasti u odnosu na taj tuđi, retrogradni, hegemonistički projekat i pokazuje da oni ne pripadaju istinskoj evropskoj, multietničkoj, demokratskoj Crnoj Gori. Nema više te iluzije da se može sjedjeti na dvije stolice, i čini mi se da dolazimo do trenutka – možda sam ja tu i optimističnija – da je to klatno prevagnulo na onu stranu, koja ipak može da odbrani Crnu Goru, iako taj proces neće biti ni brz, ni lak, ali se kreira jedna kritična masa koja je vrlo interesantna - navodi Uljarević.</p>
<p>Uvjerena je, kako kaže komentarišući "crvene linije" da u vlasti nećemo imati nikakvu vrstu kvalitativne promjene do samih izbora, bilo da oni budu u nekakvom redovnom, dogovorenom periodu ili da budu vanredni, jer je taj nivo interesne ispreplijetanosti sadašnje vlasti jači od svega onoga što može da ih dijeli – uz napomenu da oni koji imaju ovaj ideološki projekat i koji prate koncept "srpskog sveta", suštinski upravljaju vladom.</p>

Uljarević: Metodijev govor nije lapsus nego artikulisan politički udar na suverenitet i evropski put Crne Gore

<p>Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca.</p> <p>Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora.</p> <p>Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma.</p> <p>Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.</p> <p>Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide.</p> <h2>Quo vadis Montenegro</h2> <p>Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu.</p> <p>Sagovornici Pobjede<b> Daliborka Uljarević</b>, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar<b> Milan Šćekić </b>odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul.</p> <p>Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore.</p> <p>- Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević.</p> <p>Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta.</p> <p>- Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona.</p> <p>Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine…</p> <p>- Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“.</p> <p>Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari.</p> <p>- U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić.</p> <p>A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive.</p> <p>- Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić.</p> <h2>Ko nam kreira realnost</h2> <p>Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna.</p> <p>Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima.</p> <p>- Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona.</p> <p>Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja.</p> <p>- No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  <p>Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore.</p> <p>- Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona.</p> <p>Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa.</p> <p>- Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević.</p> <h2>Razlozi za slavlje</h2> <p>Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti.</p> <p>Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama.</p> <p>- Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona.</p> <p>Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje.</p> <p>- I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona.</p> <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> <p>Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja.</p> <p>- Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić.</p> <p>On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju.</p> <p>- Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on.</p> <p>Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega.</p> <p>- Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić.</p> <p>CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove.</p> <p>- Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević.</p> <p>Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji.</p> <p>- Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona.</p> <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> <p>- Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić.</p> <p>On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“.</p> <p>Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio:</p> <p>- Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on.</p> <p>Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu.</p> <p>- Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata.</p> <p>On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti.</p> <p>- Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.</p>

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

<p>Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) <b>Daliborka Uljarević</b>, navodeći da bi obrazovni sistemi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje.<br/>
<br/>
Uljarević je, kako su naveli iz CGO-a na mreži X, to rekla na međunarodnoj konferenciji “Suočavanje sa prošlošću: Srebrenica 1995 – 2025”, koja se održava u Gradskoj vijećnici u Sarajevu.<br/>
<br/>
- Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama. Obrazovni sistemi bi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje, umjesto da ih preuzimaju kao datost- rekla je Uljarević.<br/>
<br/>
Kako je kazala, to je naglašeno važno u periodu kada su ponovo na sceni politike i ideologije koje su inspirisale ili vodile ratnim zločinima u regionu.<br/>
<br/>
Uljarević je podsjetila da, prema istraživanju CGO-a, 83 odsto građana Crne Gore vjeruje da zna što se desilo u Srebrenici, a od tog broja 65 odsto njih navodi da se radi o genocidu.<br/>
<br/>
Ona je istakla i važnost programa nevladinih organizacija za mlade, jer obrazovni sistem ne jača kritičko mišljenje niti adekvatno obrađuje teme novije prošlosti, što je, kako je kazala, posljedica političkog opredjeljenja da se činjenice relativizuju ili negiraju.<br/>
<br/>
- Mir u regionu nećemo graditi zaboravom i prećutkivanjem, već hrabrošću da mladima prenesemo istinu i osnažimo ih da biraju dijalog umjesto mržnje- zaključila je Uljarević.</p>

Uljarević: Obrazovni sistem da osnaži mlade da odbace narative mržnje

<p>Evropski put Crne Gore stagnira primarno zbog unutrašnjih prilika, jer se sapliće o neiskorišćene šanse, zloupotrebu institucija i kršenja zakona, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) <b>Daliborka Uljarević</b> na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je CGO organizovao.</p>
<p>Uljarević je kazala da evropski put Crne Gore, iako formalno strukturiran, nije bio pravolinijski i da su ga obilježile raskrsnice koje su nudile šanse, ali i skretanja koja su od njih udaljavala uz izostanak razumijevanja da to nije tehnička vježba, već proces duboke društvene transformacije koja traži viziju, odlučnost i političku volju.</p>
<p>- Evropski put Crne Gore stagnira primarno zbog unutrašnjih prilika, jer se sapliće o neiskorišćene šanse, zloupotrebu institucija i kršenja zakona - &nbsp;smatra Uljarević.</p>
<p>Ona je napomenula da izostaje strateško usmjerenje i da se prečesto pribjegava improvizacijama i zanemarivanju obaveza, posebno iz poglavlja 23 i 24. „Mnogo smo puta bili na vratima EU, ali umjesto da ih otvorimo reformama i odgovornošću, pokušavali smo ih obiti partijskim kalkulacijama”, podsjetila je ona.</p>
<p>Uljarević je rekla da je neophodno podsjećati da EU nije samo ekonomska, već zajednica vrijednosti.</p>
<p>- Demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava, sekularizam, tolerancija, antifašizam su njena osnova. To ne razumiju oni koji afirmišu retrogradne tendencije i ideološki motivisan istorijski revizionizam u pokušaju da relativizuju zločine, izjednače antifašiste i kolaboracioniste, i uruši tekovine na kojima je savremena Evropa zasnovana - pojasnila je Uljarević.</p>
<p>Ona je poručila da ukrajinski narod danas ne brani samo svoju teritorijalnu cjelovitost, već i evropske ideale slobode, dostojanstva i suvereniteta.</p>
<p>Uljarević je podsjetila i da je u nedavno usvojenoj Rezoluciji Evropskog parlamenta izražena zabrinutost zbog političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske, ali i sudski utvrđene činjenice, produbljuje podjele i potkopava odgovornost.</p>
<p>- Evropske institucije osuđuju glorifikaciju ratnih zločinaca i negiranje međunarodnih presuda. Mi se još u Crnoj Gori borimo da objasnimo da Radovan Karadžić jeste ratni zločinac i da ne zaslužuje nikakve nagrade i hvalospjeve - istakla je Uljarević.</p>
<p>Prema njenim riječima, Crna Gora i dalje bilježi najviši nivo podrške građana i građanki članstvu u EU među zemljama regiona, a građani ne traže Evropu zbog birokratije, već zbog dostojanstva, reda i jednakih šansi.</p>
<p>- Njihov glas - zajedno s glasom kritički orijentisanog civilnog društva - ostaje najautentičniji evropski signal u Crnoj Gori. Taj signal vlast mora da čuje i uvaži, ako je naučila nešto iz iskustva prethodnih koje su pale kada su se otuđile od građanstva i civilnog društva - rekla je Uljarević.</p>
<p>U CGO-o, kako je navela, smatraju da je krajnje vrijeme da se promijeni paradigma političkog djelovanja.</p>
<p>- To uključuje napuštanje partitokratskog i klijentelističkog modela i uspostavljanje okvira u kojem se institucije jačaju, zakoni poštuju, a ljudska prava štite bez kalkulacija - smatra Uljarević.</p>
<p>Ona je pojasnil da je zajednički zadatak svih da ne dozvolimo da evropska perspektiva postane talac partijskih strategija, iskrivljenih narativa prošlosti ili populističke retorike bez vrijednosnog oslonca.</p>
<p>- Za 13 godina možete završiti završiti osnovnu i srednju školu, ili srednju školu i fakultet uz doktorat – a mi još nijesmo položili ni prvo polugodište, sa samo sedam od 33 poglavlja, odnosno 20 odsto privremeno zatvorenih poglavlja - &nbsp;navela je Uljarević u osvrtu na dužinu pregovora.</p>
<p>Ona je upozorila da pristupanje EU nije moguće uz istovremeno udaljavanje od građanskih vrijednosti i ignorisanje, ili još gore nadanje, svih koji kritički promišljaju i ukazuju na slabosti u procesu i načinu vođenja politike i institucija da će se taj proces sam od sebe završiti.</p>
<p>- Završila bih s porukom nade, ali ne i naivnog optimizma. Crna Gora još može biti priča politike proširenja EU. Međutim, ta šansa nije garantovana, već ona mora biti zaslužena - svakim potezom, svakom odlukom, svakim djelom - zaključila je Uljarević.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da se, kada se govori o putu Crne Gore ka članstvu u EU, ne govori samo o pregovaračkom procesu.</p>
<p>- Govorimo o strateškom opredjeljenju, ali i dubokom uvjerenju da pripadamo zajednici država koje njeguju demokratske slobode, jednakost i vladavinu prava kao fundamentalne vrijednosti - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>On je podsjetio da je Crna Gora nedavno zatvorila poglavlje 5 – Javne nabavke, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, što je, kako je ocijenio, nastavak veoma uspješnog perioda.</p>
<p>Prošle godine, kako je rekao Ibrahimovć, ostvaren je ključni iskorak kroz dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR).</p>
<p>- IBAR je bio dodatan podsticaj našem integracionom procesu, koji nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>On je podsjetio da je Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u decembru prošle godine, nakon sedam godina, nastavila proces zatvaranja pregovarčkih poglavlja, što je dalo novu energiju i nadu u evropsku budućnost Crne Gore.</p>
<p>Kako je kazao Ibrahimović, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom (EK) pripremljen je Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja, s jasno definisanim rokovima za ispunjavanje završnih mjerila.</p>
<p>- Do kraja ove godine, u saradnji sa EK i uz podršku država članica EU, posebno Poljske i Danske koje predsedavaju Savjetom EU u ovoj godini, radićemo naporno kako bi se ispunili uslovi za privremeno zatvaranje više poglavlja - poručio je Ibrahimović.</p>
<p>Crna Gora, kako je ocijenio, u kontinuitetu potvrđuje da postoji politička volja, jasna strategija i institucionalna posvećenost da postigne svoj zacrtani strateški cilj ulaska u EU.</p>
<p>- Na ovom putu smo uvijek bili realni i znamo da smo, pored uspjeha i postignuća, imali i problema i izazova, koji su povremeno uticali na tempo reformi - dodao je Ibrahimović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, EU je, takođe, zbog unutrašnjih izazova prolazila kroz fazu zamora od proširenja.</p>
<p>- Iako su raniji signali iz Brisela, poput poruka iz jednog od prošlih mandata EK da neće biti proširenja, bili obeshrabrujući i u jednom dijelu usporili reformske procese, danas svjedočimo obnovljenom evropskom momentumu - kazao je Ibrahimović.</p>
<p>On je dodao da vjeruje da unutrašnja reforma EU, o kojoj se razgovara, i proces proširenja treba i moraju ići ruku pod ruku.</p>
<p>- Svaki naš reformski iskorak potvrđivao je ono što je uvijek bila i ostala konstanta: evropska budućnost Crne Gore nema alternativu - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>On je kazao da je, sa druge strane, nova geopolitička realnost – prije svega ruska agresija na Ukrajinu, sve veća globalna neizvjesnost i time potreba za snažnijom i ujedinjenijom Evropom – donijela novu energiju i potvrdila činjenicu da je proširenje geopolitička nužnost.</p>
<p>- Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Ibrahimović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, evropska integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona.</p>
<p>- Ona je test naše spremnosti da evropske vrijednosti živimo kroz vladavinu prava, nezavisne institucije, zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda i funkcionalnu tržišnu ekonomiju - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>On je kazao da EU ne traži savršenstvo, već dosljednost, ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost.</p>
<p>- A Crna Gora već pokazuje da evropski put nije naš izbor samo zato što je geopolitički racionalan, već zato što svojim razvojem i spremnošću zaslužujemo da budemo dio EU - naglasio je Ibrahimović.</p>
<p>Crna Gora, kako je dodao, svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i kao kredibilan i odgovoran akter u regionu kojem su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja od suštinskog značaja.</p>
<p>- Zato danas kada uživamo većinsku podršku građana članstvu Crne Gore u EU i kada politika proširenja u Briselu ponovo zauzima zasluženo mjesto, imamo jedinstvenu šansu da ostvarimo svoj strateški cilj i obezbijedimo sigurnu, stabilnu i prosperitetnu evropsku budućnost svojim građanima i budućim generacijama - &nbsp;poručio je Ibrahimović.</p>
<p>Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.</p>

Ibrahimović i Uljarević: EU integracije traže viziju i volju

<p>Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavlja udar na sve koji kritički promišljaju u Crnoj Gori, koji drže do crnogorskog identiteta od strane vlade u kojoj većinski sjede oni koji Crnu Goru ne osjećaju kao svoju državu. Iako rado koriste sve funkcionerske privilegije te države, ili svjesno rade za interese<b> Aleksandra Vučića</b> i njegovog koncepta srpskog sveta, kazala je politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>Uljarevič je za Al Džazira Balkans podsjetila i na prošlogodišnji udar na FCJK i kako je rekla " dramu" da li će tom fakultetu biti obnovljena akreditacija, iako nije bilo upitno da li ispunjava tražene uslove. </p>
<p>Takođe, podsjetila je i na poziciju zaposlenih u toj naučnoj ustanovi koja je bitno drugačija od pozicije zaposlenih na drugim fakultetima Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>- Suštinski, to je odnos nove vlasti prema onim institucijama, iako su one rijetke, da ne kažem incidentne, koje se bave očuvanjem crnogorskog identiteta, jezika, kulture i pamćenja. Stoga bi gašenje FCJK, direktno ili kroz postepeno administrativno iscrpljivanje višeslojno bilo opasno za crnogorsko društvo. To bi značilo institucionalno odricanje države od brige za sopstveni jezik i kulturu. Bio bi to ozbiljan udarac za akademsku slobodu, obrazovnu autonomiju i evropske vrijednosti pluralizma i nediskriminacije, kojima kao društvo stremimo - rekla je Uljarević.</p>

Uljarević: Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost je udar na sve koji drže do crnogorskog identiteta

<p>U optužnici SDT-a protiv više lica (među kojima je i biznismen Aleksandar Mijajlović) za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanje tajnih podataka, objavljeni su djelovi komunikacije koja uključuje i dopisivanje izvršne direktorice Portala Analitika Tinke Đuranović sa dugogodišnjim poslovnim partnerom koji u našem mediju ima zakupljen oglasni prostor za banere i editorijale/promo tekstove.</p> <p>U optužnici je navedeno ukupno dvadesetak razmijenjenih poruka, u periodu od marta 2020. do septembra 2023, dakle za četiri godine. Sve poruke, kako i dokument pokazuje, potpuno su jednostrano citirane. U njima se (kao što možete vidjeti) pojavljuje isključivo tekst koji je upućen od strane direktorice, bez ijedne prikazane komunikacije sagovornika.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc" data-rendition-name="original" width="1066" height="670" loading="lazy" alt="Analitika navodi SDT"> </figure>  <p>Time se stvara pogrešan i tendenciozan utisak o prirodi komunikacije, dok se suštinski kontekst poslovne saradnje potpuno prećutkuje. U navedenim porukama stoje izrazi poput: „Važi, objavićemo brzo“, „Objavili smo, odmah “, „Pripremićemo i objaviti ubrzo“, „Objavićemo“ itd. Ova komunikacija odnosi se prevashodno na tehničku koordinaciju oko komercijalnih i oglasnih objava, uobičajenu u svakodnevnom poslovanju medija, a ne na uređivačke odluke.</p> <p>Nijedna od poruka pomenutih u optužnici nije rezultirala objavljivanjem bilo kakve informacije bez uredničke provjere i bez moje saglasnosti kao glavne urednice. Portal Analitika nikada nije objavio nijedan tekst, vijest ili informaciju koja bi potekla od vanredakcijskog izvora bez standardne novinarske procedure i višestruke provjere vjerodostojnosti podataka.</p> <p>Ono što optužnica naziva „obavještavanjem organizatora kriminalne organizacije o objavama“ u stvarnosti je, prije svega, poslovna komunikacija sa oglašivačem, koji ima zaključen ugovor o zakupu banera i editorijala/promotivnih tekstova čije su kampanje, kao i sve druge, prolazile kroz uobičajenu marketinšku dinamiku i tehničku potvrdu objave. Ono što jeste u određenim primjerima bio domen dolaženja do informacija (legitiman od poslovnog klijenta kao i od bilo kojeg građanina) svaki put je, ponavljam, prošao novinarsku provjeru kako nalažu pravila struke.</p> <p>Još jednom, pozivamo SDT da prestane sa zloupotrebom novinarske i poslovne komunikacije u cilju targetiranja i diskreditacije medija. Na ovaj način SDT ne samo da narušava osnovna prava i slobode, već direktno doprinosi zastrašivanju novinara i stvaranju atmosfere nepovjerenja prema nezavisnim redakcijama.</p> <p>Navodi iz optužniceSDT, sad je bjelodano, besraman su napad na integritet nezavisnog medija, pokušaj kriminalizacije profesionalne komunikacije i grubi pokušaj diskreditacije Portala Analitika u javnosti. Odakle taj vjetar politički duva, znaju već i vrapci na grani.</p> <p>Portal Analitika će i dalje raditi slobodno, profesionalno i odgovorno, u skladu s javnim interesom i etikom novinarskog poziva, uprkos pokušajima da se naš rad poveže s procesima sa kojima nemamo nikakve veze. Zato ćemo, osim pred sudom javnosti, istinu i pravdu tražiti i pred sudovima Crne Gore.</p> <p>Naš odgovor sigurno neće biti ćutanje, već istrajavanje u odbrani profesionalnog dostojanstva, slobode medija i prava javnosti da zna.</p> <p><b>P.S.</b> U kratkom vremenskom roku, pokušali smo da utvrdimo na koje se konkretne objave na Analitici odnose poruke direktorice i Mijajlovića. Po našoj rekonstrukciji, &nbsp;ta komunikacija odnosi se na sljedeće sadržaje koji se mogu pročitati u nastavku, na priloženim linkovima.</p> <p>Dvije donacije 23. marta 2020. u doba pandemije i to od dana <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/hidroenergija-montenegro-doniramo-20000-eura-za-nabavku-respiratora" target="_blank">23. marta 2020. godine</a>. ("Važi objavićemo i ovo")</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fi-master-inzenjering-donirao-20000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. oktobra 2020. godine: “smo za Marinu Jočić, pokušali smo da ustanovimo za ovog Miloša, pa nijesmo uspjeli”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fjocic-misko-perovic-drzi-lekcije-mandataru-krivokapic-da-se-vrati-na-matematiku-iz-treceg-osnovne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. marta 2021. godine: ”Objavili smo, odmah”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fvukovic-podgorica-uskoro-dobija-jos-jedan-most&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 23. aprila 2021. godine: “Poslala sam dežurnom da objavi”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fbemax-skola-u-tolosim-projektovana-za-1200-daka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 26. avgusta 2021. godine.’ “Juče smo objavili".</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fdo-zavrsetka-radova-na-auto-putu-98-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Objaviće malo kasnije, sad prate SDT”, dana 27. avgusta 2021. godine.' “Objavismo ono sa Mondo, čije su tablice CG013”,<br/> </p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fsluzbeno-vozilo-cg-tablica-divljalo-cestom-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Dana 31. oktobra 2021. godine.’ “Danas će objaviti prilog oko aktuelnog stanja izgradnje bulevara Podgorica Danilovgrad, a sjutra bi mogli oko Master Quart-a”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fradovi-na-izgradnji-bulevara-podgorica-danilovgrad-teku-punom-parom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Da zato moramo biti oprezni nije lako ovo objaviti, a ni ignorisati”, dana 7. jula 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fusporen-zavrsetak-bulevara-podgorica-danilovgrad-sekulic-otvarati-ga-nece-dok-se-ne-regulisu-imovinsko-pravni-odnosi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Besraman pokušaj diskreditacije nezavisnog medija: Evo kako SDT zamišlja da se „uređuje“ Analitika

<p>Bivša njemačka kancelarka <b>Angela Merkel</b> tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.</p>
<p>Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s <b>Vladimirom Putinom</b>, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.</p>
<p>U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.</p>
<p>Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.</p>
<p>Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.</p>
<p>- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.</p>
<p>- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.</p>
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
<p>Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik<b> Emanuel Makron</b> spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.</p>
<p>- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.</p>
<p>Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.</p>
<p>- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.</p>
<p>„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.</p>
<h2>Pad u nemilost</h2>
<p>U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.</p>
<p>Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.</p>
<p>Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.</p>
<p>Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.</p>
<p>- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik <b>Frank-Valter Štajnmeier</b>.</p>
<h2>Sjeverni tok</h2>
<p>Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.</p>
<p>- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer <b>Donald Tusk</b> na Fejsbuku u utorak. </p>
<p>Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.</p>
<p>- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je <b>Štefan Majster</b> iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.</p>
<p>Dok se sadašnji kancelar <b>Fridrih Merc</b> odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.</p>
<p>Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.</p>
<p>Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.</p>
<p>- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je <b>Aleksej Česnakov</b>, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.</p>

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

<p>Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.</p>
<p>Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.</p>
<p>Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.</p>
<p>Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.</p>
<p>Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?</p>
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
<p>Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.</p>
<p>- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE<b> Mihailo</b> iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.</p>
<p>Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.</p>
<p>- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.</p>
<p>Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".</p>
<p>Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.</p>
<p>- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.</p>
<p>I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".</p>
<p><b>Jelica</b>, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.</p>
<p>- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.</p>
<p>Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.</p>
<p>- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.</p>
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
<p>Baranki <b>Milici Pešić</b>, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".</p>
<p>- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.</p>
<p>Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.</p>
<p>- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.</p>
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
<p>A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je <b>Sava Kovačević</b>, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.</p>
<p>Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. </p>
<p>- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.</p>
<p>Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.</p>
<p>Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.</p>
<p>- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.</p>
<p>Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.</p>
<p>- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.</p>
<p>On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.</p>
<p>- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.</p>
<p>Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.</p>
<p>- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.</p>
<p>Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.</p>
<p>Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.</p>
<p>Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…</p>
<p>- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.</p>
<p>Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.</p>
<h2><i>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</i></h2>
<p>Psihloskinja <b>Branka Ćalasan</b> za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.</p>
<p>- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.</p>
<p>Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".</p>
<p>- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.</p>
<h2>Grupni pritisak</h2>
<p>Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.</p>
<p>- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.</p>
<p>Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.</p>
<p>Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".</p>
<p>Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.</p>
<p>- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.</p>
<p>Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.</p>

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

<p>U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:</p>
<p>- Raskrinkavanje naredbe SDT-a</p>
<p>- Nije prvi put da su na meti vlasti slobodni mediji i intelektualci<br/>
<br/>
- Targetiranje medija od strane SDT-a urednici komentarišu kao politički proces.<br/>
<br/>
- Policija privela državljane Turske u Budvi nakon što su pokušali otmicu &nbsp;<br/>
<br/>
- Visoke cijene predstavljaju problem za kupce i prodavce, potrošačka korpa je 2,075 eura, a prosječna zarada duplo manja</p>
<p>Gost emisije je profesor prava i bivši sudija suda u Strazburu <b>Nebojša Vučinić</b>.</p>
<p>Informativnu emisiju večeras vodi <b>Vladan Šturanović</b>.</p>

Informativna emisija 24 sata: Gost Nebojša Vučinić

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Izjava poslanice Pokreta Evropa sad <b>Jelene Nedović </b>viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.</p>
<p>Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".</p>
<p>Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.</p>
<p>"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.</p>
<p>Poslanik PES-a, <b>Boris Pejović</b> iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.</p>
<p>"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><br/></p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Admir Adrović </b>im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.</p>
<p>Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Tag: daliborka-uljarevic