<p>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES).<br/>
<br/>
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.<br/>
<br/>
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten.<br/>
<br/>
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.<br/>
<br/>
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.<br/>
<br/>
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva.<br/>
<br/>
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten.<br/>
<br/>
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.<br/>
<br/>
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti.<br/>
<br/>
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.<br/>
<br/>
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru <b>Kirsten Šonefeld</b> je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki.<br/>
<br/>
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.<br/>
<br/>
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne.<br/>
<br/>
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on.<br/>
<br/>
Izvršna direktorica CGO-a<b> Daliborka Uljarević </b>ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu.<br/>
<br/>
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.<br/>
<br/>
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.<br/>
<br/>
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

<p>Ministar odbrane, <b>Dragan Krapović</b>, očito ima lični sukob sa generalom <b>Zoranom Lazarevićem</b> i svi članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu dobro razumiju tu situaciju, ocjenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>. Pitanje je, dodaje ona, ko će od članova Savjeta braniti institucije i institucionalni poredak, a ko će dati prednost koalicionim aranžmanima.</p>
<p>Prekid sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, vjeruje ona, ukazuje da predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> pokušava da pošalje poruku da je važno poštovati određene procedure i zaštiti instituciju, u ovom slučaju Vojske.</p>
<p>- Vidjeli smo kakvu štetu ovo već sada nanosi državnim interesima Crne Gore, ono o čemu je general Lazarević govorio, činjenica da će biti prazna stolica Crne Gore na NATO sastanku, je dovoljno da dovede u pitanje motive ministra Krapovića, kada je riječ o odnosu prema generalu Lazareviću. Vjerujem, da ukoliko je postojao određeni profesionalni sukob, da je on mogao da bude riješen na način o kojem javnost ne bi bila ni upoznata, i koji bi bio dovoljno uvjerljiv svim članovima Savjeta, i da bi to predstavljalo jednu formalno pravnu odluku. Ali, iz svega ovoga vidimo da je očito riječ o jednom pokušaju zauzimanja bezbjednosnog sektora, koji nije zasnovan na javnom interesu - rekla je Uljarević.</p>
<p>Mnogo je zbivanja u Crnoj Gori, koja prema njenim riječima, služe da se zamaskiraju neke veće stvari koje su u planu, ili koje se već sprovode ispod žita.</p>
<p>- Već imamo nastavak nečega što je očiti pokušaj Demokratske Crne Gore, kroz dva ministra koji drže različite grane bezbjednosnog sektora, da se apsolutno postave iznad svega onoga što je nekakav profesionalni aparat unutar tih sektora. Nekako se zaboravlja da su ministri političke figure, koji imaju svoje nadležnosti, a šta je to profesionalni kadar u vojnom i policijskom dijelu - istakla je Uljarević.</p>
<h2>Štetna, regresivna inicijativa</h2>
<p>Kada je riječ o zakonu o agentima stranog uticaja, koji inicira Kolaicija Zajedno za budućnost, &nbsp;Centar za građansko obrazovanje se, kaže, jasno odredio. Takav zakon je, vjeruju u toj organizaciji čija je Uljarović izvršna direktoica, štetan, kad je riječ o demokratskim standardima i praksama. Objašnjava da ta inicijativa ije neočekivana, a da se predlagači u ovom trenutku osjećaju dovoljno moćnim da je pokušavaju procesuirati prema Skupštini.</p>
<p>- Radi se o izuzetno štetnoj, regresivnoj i nedemokratskoj inicijativi. Jako bih se radovala da ona dođe u Skupštinu, da vidimo kako će se svaki poslanik pojedinačno o njoj odrediti - kazala je ona i dodala da je potrebno da i domaća i međunarodna javnost vide je li lice vladajuće kolaicije proevropsko.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da nije, i da ovo skida dio tih maski i zato bi bilo važno da vidimo ta njihova određena - naglasila je Uljarević.</p>
<p>Inicijativa o kontroverznom zakonu stiže, nakon kratke, ali, kako kaže, upečatljive posjete srbijanskog predsjednika <b>Aleksandra Vučića</b> Crnoj Gori. Čini se, dodaje ona, da je to dalo polet da se ona predloži.</p>
<p>Ponovo vidimo, rekla je Uljarević, da pojedini akteri u Crnoj Gori rade ono što se Vučić, sa svim autorativnim pristupom vladavini, ne bi usudio da uradi u Srbiji. Ta vrsta dokazivanja, prema njenom mišljenju, dovoljno govori kako ti politički akteri razumiju demokratske procese, ko zapravo uređuje stvari i kome je u interesu da na takav način vrati Crnu Goru nazad na skali demokratske razvijenosti.</p>
<h2>Sindrom "kuvane žabe"</h2>
<p>Mnogi su dobili sindrom "kuvane žabe", vjeruje ona, pa ne reaguju na ono na šta bi se moralo reagovati. Situaciju sa postupcima predsjednika Skupštine<b> Andrije Mandića</b>, u slučaju vizuelnog identiteta skupštinskog logotipa, opozicija mora istjerati do kraja. U protivnom, doaje ona, Mandiću se daje osnov za neke buduće odluke, koje će biti teže i gore.</p>
<p>- Posao premijera je izgleda, da širi pozitivnu energiju, u Vladi Crne Gore, jer se drugi učinci ne vide. Mi imamo situaciju u kojoj tri zvaničnika ove države ne mogu da uđu, niti da prelete iznad teritorije Hrvatske, imamo skepticizam kod nekih drugih članica, jer one znaju da je IBAR poklonjen, a ne zaslužen, a vidimo, naravno, i kakav stav će zauzeti nova komesarka koja dolazi iz šireg regiona, jako dobro razumije stvari u Crnoj Gori, a nije sklona, po mom sudu, da se prikloni onima što su neki drugi interesi u regionu, i da na taj način Crna Gora bude kolateral - rekla je Uljarević.</p>
<p>Sve što se dešava ima u svom podtekstu nedavno završene izbore u Podgorici, smatra ona I podsjeća da su oni jako važni za ono što je održivost Vlad. Stoga je, kako kaže, Vladi u interesu da na svaki način potkopa poziciju predsjednika države.</p>
<p>- Sada vladajuća koalicija ne može da formira vlast u značajnom dijelu opština, zato što se izgubilo ono što je bio njihov jedini zajednički imenitelj, a to je borba protiv Demokratske partije socijalista, znači došli smo do onoga da oni nemaju dovoljno svog sadržaja i principa oko kojih bi se mogli ujediniti i raditi - ističe Uljarević.</p>
<p>Kakvi god budu rezultati popisa stanovništva, dodaje ona, u Crnoj Gori će biti neka vrsta naglašenog javnog diskursa i tenzija, jer će uvijek biti jedna strana kojoj se rezultati neće dopasti.</p>
<p>- Ja mislim da je sramota da mi poslije godinu dana dobijamo te podatke, i da to samo po sebi dovodi u pitanje institucionalni kapacitet, ali otvara, s pravom, sumnje, da se nešto u međuvremenu dešavalo, neka vrsta inženjeringa, trebalo je mnogo ranije da se ti podaci objave -zaključila je Uljarević.&nbsp;</p>
<p><b>Cijelo gostovanje može se pogledati na You Tube kanalu TV E:</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Krapović očito ima lični sukob sa Lazarevićem

<p>Tek 1928. na IV Kongresu KPJ se definiše Crna Gora kao jedna od posebnih jedinica federalističkog sistema. Tada se konstatuje i opasnost od velikosrpskog hegemonizma koji je bilo moguće primijeniti u Crnoj Gori, kazao je istoričar <b>Adnan Prekić</b> sa Filozofskog fakulteta u okviru pratećeg programa festivala „Bookiranje“ na panel-diskusiji na temu „Sve boje nacionalizma“, prenosi Fokalizator.</p>
<p>Na pitanje koje je faze prošao crnogorski identitet za vrijeme Jugoslavije, a posebno u periodu pred referendum, Prekić je kazao od državotvorne ideje koja je bila aktuelna u prvoj polovini 19. vijeka.</p>
<p>- I kao prva državotvorna ideja koja se pojavljuje na ovom prostoru, ona se pojavljuje za vrijeme Petra II i knjaza Danila i to je ta ideja o obnavljanju Ivanbegovine. Tu se misli na državu Ivana Crnojevića i to je ta neka prva ideja o obnavljanju nekog teritorijalnog integriteta i neke državnosti - rekao je Prekić, te objasnio da je smrt Danilova dokaz dometa te ideje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxGPGY_HSA7M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>1918. godina je, prema njegovim riječima bila posebno razočaravajuća, a zatim je došao komunizam koji je imao jako utemeljenje u Crnoj Gori. Tek 1928. na IV Kongresu KPJ se definiše Crna Gora kao jedna od posebnih jedinica federalističkog sistema. Tada se konstatuje i opasnost od velikosrpskog hegemonizma koji je bilo moguće primijeniti u Crnoj Gori.</p>
<p>- Dolazimo do maja 1945. godine i do onog čuvenog teksta u Borbi Milovana Đilasa gdje on pokušava da definiše šta je to crnogorska nacija i crnogorska nacionalna zajednica. Tu imamo definisanje tog nekog koncepta dualnosti. U pojednostavljenoj verziji Đilas kaže da crnogorski i srpski narod pripadaju istoj etničkoj zajednici, ali da je kroz istorijske procese cg narod izgradio svoju nacionalnu samobitnost i da samim tim ima pravo na svoju naciju - istakao je Prekić.</p>
<p>Kad govorimo o nacionalnim identitetima u Jugoslavijama treba krenuti od toga odakle narodi i nacije dolaze u tu Jugoslaviju, istakao je profesor <b>Hrvoje Klasić</b> sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, Jugoslavija nije imala šanse prije nego što je nastala jer nije bila ono što se smatralo da će biti.</p>
<p>- Nakon Austrougarske, nakon Osmanskog carstva to će biti prostor za južnoslavensku braću u kojoj ćemo biti ravnopravni, u kojoj ćemo imati jednake mogućnosti razvoja, jednake mogućnosti kadrovskih rješenja, jednake mogućnosti vjerskih obilježavanja i vjerovanja… To se nije dogodilo od 1918. godine. 1945. je pokušala to na drugi način riješiti, no vidjeli smo kako je to završilo. Niti insistiranje na bratsvu i jedinstvu, niti silna borba protiv nacionalizma nije uspjela, nego je u principu gurala pod tepih neke stvari koje su se nakupljale i osamdesetih godina eksplodirale - rekao je Klasić.</p>
<p>Direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b> osvrnula se na ulogu identiteskih pitanja kroz procese političkih previranja.</p>
<p>- Mislim da su osjetljiva, intimna identitetska pitanja svih ovih godina bila predmet teških zloupotreba od strane političkih aktera i nastavljaju to da budu i danas. Naravno, tome se prilazilo na različite načine. Osvrnuću se na period od obnove nezavisnosti. Mi smo u tom periodu propustili priliku kao društvo, a cijenim da tu najveću odgovornost nose i donosioci odluka, da ulože i ono što je bio njihov potencijal, i njihovi resursi u osnaživanje identiteta, u zaokruživanje svih identitetskih i osnova i okvira, i izgradnju institucija. Cijenu plaćamo danas, jer društvo koje nije tu vrstu stabilnosti uspostavilo vrlo lako je prodrmati, vrlo je lako je izazivati ovu vrstu zemljotresa kojoj svjedočimo - rekla je Uljarević.</p>
<p>Ona je dodala da nas je neko prije pet ili deset godina jesmo li mi religijsko društvo ili ne, to ne bismo mogli da stavimo u crnogorski kontekst.</p>
<p>- U međuvremenu smo dobili nešto što je najbliže nekom estradnom izrazu religije. On zapravo najopasnije zloupotrebljava ta identitetska osjećanja - smatra Uljarević.</p>

Prekić: Opasnost od velikosrpskog hegemonizma u Crnoj Gori konstatovana 1928. godine

<p>Činjenica da su upravo iz partija koje su nekada pripadale 30-avgustovskoj većini požurili da odmah najave sasatanak sa druge dvije liste ukazuje da je to bio vid suptilnog pritiska, kazala je u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) <b>Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>Uljarević smatra da formiranje vlasti u Glavnom gradu neće ići brzo, a ni lako.</p>
<p>"- Vjerujem da će biti raznih iznenađenja. Najmanje je moguć budvanski scenario - rekla je Uljarević.&nbsp;</p>
<p>Ona smatra da može doći do raslojavnja tokom konstituisanja vlasti u Podgorici, te da je i u drugim opštinama dolazilo do prelaska odbornika.</p>
<p>- Meni se čini da prevagu na listi od šest odbornika ima grupacija Milatovića sa četiri odbornika. Pitanje je da li dva odbornika mogu donijeti razliku, a nije isključeno da će to URA koristiti kao dio ucjenjivačkog potencijala. Činjenica je da je Milatović taj koji je donio rezultat i očekujem da će URA biti sa njim tokom pregovora - ocjenjuje Uljarević.</p>
<p>Ističe da je najveće iznenađenje lista DPS-a i ZBPG.</p>
<p>- Što dokazuje da dobijaju liste koje imaju infrastrukturu, a što je bio minus listi Milatovića. Lista PES- Demokrate je u okvirima očekivanog, ali to već sada ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet Vlade - kazala je ona.</p>

Uljarević: Biće raznih iznenađenja u Podgorici, najmanje moguć budvanski scenario

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) je na današnji dan prije dvije godine podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv NN lica koja su radila u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) tokom 2021. godine, a koja su odgovorna za brojna kršenja zakona i procedura u upravljanju budžetom vrijednosti od 219 193 714, 26 eura.&nbsp;</p>
<p>To je kroz duplo negativno mišljenje za rad ovog organa u 2021. godini utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), kao najviše pozicionirana institucija kontrole javnih finansija.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost, SDT još u ovom prilično jasnom slučaju nije odmakao od faze izviđanja, a CGO nema informacije ni da li je Vesna Bratić, koja je rukovodila ovim Ministarstvom tada, ikada pozvana od strane SDT da se odredi o navodima iz krivične prijave - saopštila je danas izvršna direktorica te NVO.</p>
<p>Ona je podsjetila da je DRI finansijskom revizijom utvrdila da finansijski izvještaj ovog organa ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor, a da utvrđene greške u finansijskom izvještaju imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj.&nbsp;</p>
<p>- Dalje, revizijom pravilnosti poslovanja Ministarstva utvrđene su neusklađenosti poslovanja istog sa brojnim propisima, poput Zakona o budžetu za 2021. godinu, Zakona o radu, Zakona o državnoj imovini, Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Uputstva o radu državnog trezora i podzakonskim aktima kojima se uređuje oblast javnih nabavki i upotreba službenih vozila, a te utvrđene neusklađenosti imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj - istakla je Uljarević.</p>
<p>Između ostalog, DRI utvrđuje da &nbsp;javne nabavke nijesu sprovođene u skladu sa zakonom; da izdaci od 7.629.540,25 eura - koji se odnose na prenos sredstava sa računa Ministarstva na račune javnih ustanova nijesu evidentirani u skladu sa propisima, pri čemu za 3.808.290,83 eura nema propisane dokumentacije ni osnova izdataka za koje su zahtijevana sredstva, a za 3.821.249,42 eura revizori u postojećoj dokumentaciji nijesu našli osnov za isplatu sredstava.</p>
<p>DRI utvrđuje da suprotno zakonu, planovi za prihod i rashod za ostvarene samostalne prihode javnih ustanova u iznosu od 19.139.915 eura nijesu dostavljeni nadležnim organima;</p>
<p>- Kod više od 50 odsto zapošljenih, obuhvaćenih revizijom, ne poklapaju se podaci o dužini radnog staža iz rješenja o zaradama na osnovu kojeg su dobili uvećanja tih zarada sa podacima iz radne knjižice, a nezakonit je bio i jedan broj ugovora o dopunskom radu; isplate naknada po ugovorima o obrazovanju učenika kod poslodavaca (dualno obrazovanje) u iznosu od 236.426,10 eura vršene su bez propisane dokumentacije; od 2.405.135,63 eura izdataka koji se odnose na rashode za usluge, a koji su obuhvaćeni uzorkom, čak 1.454.215, 40 eura ne prati propisana dokumentacija; najveći dio ugovora o pružanju konsultantskih usluga ne sadrži pravni osnov niti dokaze o rezultatima rada angažovanih lica (stavka za ove usluge je preko 3.5 miliona eura), a i isplate pojedinim komisijama vršene su bez zakonski propisane dokumentacije - naveli su u CGO.</p>
<p>U periodu podnošenja ove krivične prijave, CGO je konstatovao aktivan pristup procesuiranju nezakonitosti od strane SDT-a, kroz primjere brzih reagovanja i na navode iz medija koji nijesu bili neminovno praćeni dokumentacijom.&nbsp;</p>
<p>- No, ta agilnost je izostala kad je riječ o ovoj prijavi i njome obuhvaćenim licima što budi zabrinutost da i dalje imamo selektivnost u postupanju tužilačke organizacije - ocijenila je Uljarević.</p>
<p>CGO je u protekle dvije godine podnio i više dopuna ove krivične prijave kako bi, u skladu sa svojim mogućnostima, pomogli Tužilaštvu u ostvarenju javnog interesa.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, podnijeli smo niz upita i urgencija kako bi saznali da li Tužilaštvo preduzima bilo kakve radnje u ovom slučaju, jer nije bilo razloga da ova prijava, potkrijepljena dokazima, stoji u fioci Tužilaštva. &nbsp;Konačno, naše sumnje da u ovom slučaju izostaje profesionalan pristup potvrdio je i Tužilački savjet, koji je postupajući po našoj pritužbi, na sjednici održanoj 14. marta 2024. godine, jednoglasno utvrdio da specijalna tužiteljka Nataša Bošković nije zakonito postupala u procesuiranju te krivične prijave - istakla je Uljarević.</p>
<p>U posljednjem odgovoru koji su u CGO dobili na interesovanje VDT-a, a koji datira iz juna 2024. godine, navodi se da je u toku intezivan rad u ovom predmetu i da će odluka biti brzo donijeta, ali ni danas nema nikakvih javno dostupnih informacija da se bilo što promijenilo u odnosu SDT-a prema ovoj prijavi.</p>
<p>- CGO cijeni da javnost treba da zna što su razlozi zbog kojih SDT ne postupa efikasno u ovom slučaju za koji postoji mnoštvo nesporne dokumentacije. Upravo je činjenica da nezakonitosti potvrđuju nalazi DRI trebalo da bude od značajne pomoći SDT-u, a posebno imajući u vidu da je SDT brzo postupao i po nalazima nekih u hijerarhiji nižih kontrolnih institucija - podvukla je Uljarević.</p>

Uljarević: SDT dvije godine nije odmakao od faze izviđanja, nema informacije je li Bratić pozvana da se izjasni o navodima iz krivične prijave

<p>Vizija Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) sistemski se podriva, a ni sama EU u tom djelu nije od pomoći građanski orijentisanom dijelu Crne Gore, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b> na panelu „Skriveni uticaj i vidljive posljedice - strano miješanje u Crnoj Gori“, u sklopu &nbsp;godišnje konferencije Digitalnog forenzičkog centra.</p>
<p>Ona se kritički osvrnula na proces dobijanja IBAR-a, naglašavajući da su se, realno, Potemkinova nova sela prihvatila kao najmodernije neboderi.&nbsp;</p>
<p>- Kriterijumi su sniženi do nedopustivog nivoa, a svi mi koji se isto tako zalažemo za evropeizaciju Crne Gore i koji taj proces gledamo kao neodvojiv od demokratizacije, ne vidimo da je Crna Gora postala novo društvo dan &nbsp;nakon što smo dobili IBAR – kazala je ona.</p>
<p>Takođe, navodi Uljarević, demonstrira se jedna kranja neozbiljnost vlasti, pa smo imali tada da se „odmah i sada“ mora usvojiti novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nakon ljetnjeg raspusta je raspisan oglas za radnu grupu da se ponovo prave izmjene i dopune.</p>
<p>- To je nešto što EU ne smije da prihvati - da je ona u nekom trenutku na taj način izigrana. Da ne govorimo o onome što je bilo pod plaštom IBAR-a, da se nacrtao zakon kako bi stari postao novi direktor Radio-televizije Crne Gore. Ovo je proces koji zahtijeva zaista punu posvećenosti svih aktera. Evropska unja ni sebe ni nama neće pomoći ako bude u nastavku na isti način gledala na stvari. Na žalost, živimo u regionu gdje političari i donosioci odluka uopšte ne razumiju kada im date vjetar u leđa, ili ih pohvalite da su nešto dobro uradili. Mnogo bolje razumiju kritiku, onaj štap, nego šargarepu – kazala je Uljarević.&nbsp;</p>
<p>Istoričar <b>Miloš Vukanović</b>, govoreći o stranom malignom uticaju, kazao je da je ono što se dešava u Crnoj Gori odjek nečega što je počelo da se razvija u Rusiji prije destak godina gdje je istorija u potpunosti usmjerena u kreiranje i održavanje autoritarnog sistema.</p>
<p>- Prije svega, ruski obrazovni sistem je usmjeren na taj način da propagira samo jake autoritarne vladare, ignorišući vladare reformatore. Drugi stepen je bio apsolutna negacija bilo kakvog kulturnog nasljeđa, ne samo ukrajinskog naroda, već i mnogih naroda oko njih i aproprijacija njihove kulture. Tako se kreirao narativ da Rusija ima pravo na određene geografske prostore. Treći je bio možda malo iznenađujući, a to je negacija bilo kakve pomoći saveznika u mnogim ratovima koje je Rusija vodila, prije svega u Drugom svjetskom ratu – kazao je Vukanović.&nbsp;</p>
<p>On navodi da je ovaj model pratio tendenciju ruske vlasti od 2014. godine do same invazije na Ukrajinu, a generalno su se ti modeli prelili na populističke i autoritarne vlasti u Evropi, &nbsp;prije svega u Beogradu i &nbsp;Budimpešti.&nbsp;</p>
<p>- Mi, nažalost, živimo i pod uticajem smo tog modela koji se iz Beograda preliva na Crnu Goru, to jeste modela koji je u Beogradu razvijen već krajem osamdesetih godina, koji je i te kako osnažen 2012. godine kada je na vlast došla Srpska napredna stranka, gdje je Crna Gora i interesna, kulturna, a očekivano i svaka druga zona uticaja Beograda – istakao je Vukanović.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, u posljednje četiri godine pojačana je manipulacija istorijskim činjenicama sa ciljem da stvori određeni prostor u Crnoj Gori koji će biti lojalniji Beogradu, nego Podgorici i Cetinju.</p>
<p>- Drugi cilj je razjedniti one ideje na kojima smo napravili naše društvo od 2006. godine, a to je kulturna i mutinacionalna tolerancija, gdje nije bitno koje ste vjere ili nacije, već da svi pripadamo jednoj državi, gdje imamo zajedničko istorijsko iskustvo. Samim tim, sve istorijske manipulacije poslednjih četiri godine zapravo su usmjrene da razlože te kolektivne veze između nas i da od Crne Gore naprave male feudalne posjede disfunkcionalnu državu – kazao je Vukanović.</p>
<p>On je ukazao na još jednu pojavu koja, prema njegovom mišljenju, građane Crne Gore mnogo ne zanima, a to je vezano za crnogorsko kulturno blago.&nbsp;</p>
<p>- Već tri decenije u Crnoj Gori se dešava sistematsko uništenje crnogorskog sakralnog, pravoslavnog, kulturnog blaga koje predstavlja nasljeđe i ključni dokaz višeslojnih kulturnih uticaja koji su kreirali crnogorsku naciju, crnogorsku crkvu i sve ono što čini Crnu Goru kao državu. Već tri decenije, pod plaštvom revolucije, vi imate temeljnu destrukciju svega onoga što se ne uklapa u jedan sterilisan narativ kreiran u Beogradu – navodi Vukanović.</p>
<p>Samim tim, kako kaže, sve ono što je stvarano hiljadama godina uništava se da bi se samo jedan mali segment crnogorske prošlosti istakao – onaj koji može da se veže za nečiji kreirani narativ.&nbsp;</p>
<p>On je ukazao na još jedan mehanizam i nazvao ga „pričom u tri slike“.</p>
<p>- Svi smo primijetili da je prošle nedjelje izašao članak koji je govorio o tome da Podgorici prijeti mogućnost islamizacije. I svi smo bili šokirani da neko može tako da pomene Podgoricu, koja je četiri vijeka bila u sklopu Osmanskog carstva i svi smo to odbacili kao ekstremistički nonsens. To je prva slika koja kontaminira. Onda smo imali nastup potpredsjednika Vlade (<b>Budimir Aleksić</b>) u Beogradu, koji smo svi šokantno doživjeli zbog rasporeda zastava iza njega, a još uvijek nijesam vidio kriku onoga što je on rekao - da su Crna Gora i Srbija isključivo pravoslavno-kulturne dvije zemlje, što nije talno. E, treća slika je došla sa adrese koja može iznenaditi, a to je u dnevnim novinarima Vijesti, od njihovog kolumniste – kazao je Vukanović.</p>
<p>Istakao je da je kolumnista prozapadni, eurocentrično i integracijski nastrojen.</p>
<p>-Taj kolumnista rekao da je prethodna vlast vršila kroatizaciju i mediteranizaciju Crne Gore. Ta kategorizacija da netko pokušava da izvrši mediteranizaciju Crne Gore je opasna, jer je Crna Gora dio mediteranskog, kosmopolitskog, multikulturalnog, multislojnog prostora i to je ono što nas čini. Ako netko smatra da se mi nasilno mediteranizujemo, a ta osoba je navodno prozapadno nastrojena, to su opasni elementi istorijske negacije i revizionizma na koje mi moramo da pazimo. Proći će mnoge političke strukture, proći će mnoge političke organizacije, ali Srpska pravoslavna crkva, koja postoji od 1921.godine, će ostati da širi, da devastira svaku unikatnost hrišćanskog pravoslavnog nastojanja na prostoru Crne Gore i da širi nešto što suštinski nije ni klero-nacionalizam, već jedna ekstremna ideologija zasnovana na nasljeđu <b>Nikolaja Velimirovića</b>, koja je anti-zapadna, anti-naučna, anti-integraciona i anti-tolerantna. To je ideologija koja je u svojstvu Srpske pravoslavne crkve i koja se širi i mrvi Crnu Goru – zaključio je Vukanović.</p>

Duško Mihailović

Dok SPC mrvi Crnu Goru, EU nije od pomoći njenom građanski orjentisanom dijelu

<p>Dobro je što predsjednik države Jakov Milatović parlamentu vraća zakone na ponovno odlučivanje u situaciji kada svjedočimo sistemskom podrivanju institucija - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević u intervjuu za Portal Analitika.</p>
<p>Uvjerena je i da će novo nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG biti identifikovano kao balvan na EU putu Crne Gore. Podvlači i da PES koalicionim aranžmanom sa Demokratama pokazuje da kao vladajuća partija nema kapaciteta za samostalne nastupe. </p>
<p>Ukazuje da je predizborna kampanja blijeda i nedovoljno podsticajna za motivaciju apstinenata, te da će postizborni period biti zanimljiviji od kampanje. </p>
<h2>Dogovorom Mandića i Spajića Skupština postala protočni bojler </h2>
<p>Upitana ima li u Crnoj Gori institucionalnog dijaloga ili je ipak na snazi samovolja Vlade i parlamentarne većine, Uljarević ukazuje da se nijesu desile kvalitativne promjene, obećavane od onih koji su sada vlast, a do prije četiri godine su bili opozicija. </p>
<p>- Za to nose isključivu odgovornost oni sami, jer su svjesno preuzeli sve loše prakse prethodne vlasti, čak mnoge doveli do nivoa koje nijesmo imali prilike ranije vidjeti (iako se to nekad činilo nezamislivim) a sve kako bi zadovoljili uske partijske i partikularne interese -podvlači Uljarević. </p>
<p>Posljedično, kako naglašava, imamo izostanak suštinskog i neophodnog dijaloga među akterima u društvu na svim nivoima kad je riječ o viziji prema kojoj treba oblikovati državu. </p>
<p>- Sistem je hermetičan, partije vlasti razgovaraju međusobno samo na temu preraspodjele <i>kolača moći</i>, a ta trgovina nas je dovela u situaciju da imamo najglomazniju i najskuplju izvršnu vlast u istoriji ove države, uz vidljivu regresiju u njenoj funkcionalnosti - napominje Uljarević. </p>
<p>Ukazuje i da Skupština ne koristi nadzornu ulogu. </p>
<p>-  Dogovorom premijera i predsjednika Skupštine imamo „protočni bojler“ za sve ono što stigne iz Vlade ili što je na listi želja parlamentarne većine, čime se obesmišljava i podjela vlasti i ustavno definisani mehanizmi kontrole i balansa - izričita je Uljarević. </p>
<p>Prema njenim riječima, pri ovom sistemskom podrivanju institucija, dobro je da predsjednik kroz korišćenje ustavnih mogućnosti vraća zakone na ponovno odlučivanje i time ukazuje na otuđenje vlasti i zaboravljeni javni interes, kao što je, kako podsjeća, bio slučaj i sa Zakonom o RTCG ili izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju i vaspitanju. </p>
<p>- Njegova je argumentacija pravno utemeljena i često slična onoj koja se čuje od strane relevantnog civilnog sektora i zainteresovane stručne javnosti, a što sve tvrdoglavo ignoriše vladajuća većina. To dosta govori o tome na kojim je ko pozicijama - podvlači Uljarević.</p>
<h2>Nevjerovatna kratkovidost Vlade </h2>
<p>Sagovornica Analitike osvrnula se i na odluku Vlade da ne podrži organizaciju samita Brdo-Brioni procesa, čiji je Crna Gora ovogodišnji domaćin.</p>
<p>- Odbijanje Vlade da iz Budžeta podrži organizaciju tako važnog skupa za Crnu Goru, i to onda kad ima ozbiljnih problema sa jednom od država koje su pokrenule Brdo-Brioni process, predstavlja providnu, ali jadnu i štetnu osvetu Vlade zbog Milatovićevog vraćanja zakona na ponovno odlučivanje i njegovih kritičkih stavova na različite odluke Vlade i vladajuće većine - ocjenjuje Uljarević.</p>
<p>Kako dodaje, nevjerovatna je kratkovidost koju Vlada pokazuje ovim potezom.</p>
<p>- Jer kao da zaboravlja, ne zna, ili što bi bilo još opasnije, svjesno ovim šalje poruku i pokretačima tog procesa i svima onima koji bi trebalo da dođu na taj skup, a takve stvari se u međunarodnim odnosima skupo plaćaju - upozorava Uljarević.</p>
<p>Ukazuje i na važnost konteksta u kojem se ova, kako ističe, navodna “štednja” dešava.</p>
<p>- Onda kada imamo najskuplju izvršnu vlast i najmanji uvid u način trošenja sredstava od strane te vlasti, a ono do čega se povremeno dođe ukazuje na nedomaćinsko upravljanje - napominje Uljarević.</p>
<h2>Izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta pokazatelj motiva za smjenu Lazarevića </h2>
<p>Govoreći o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ističe da je ta odluka nesumnjivo predstavljala mnogo štošta ali, kako kaže, nije ono što smo imali prilike čitati u medijima kroz izjave ministra Krapovića. </p>
<p>- Naime, ako je ministru cilj bio strateško podmlađivanje vojske onda za to isto postoje koraci i način, a kojima ne bi država, i to država NATO članica, bila dovedena u situaciju da joj je vojska obezglavljena - naglašava Uljarević. </p>
<p>Podvlači da zaobilaženje i izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbijednost o imenovanju i razrješenju oficira pokazuje da je riječ o ličnoj netrpeljivosti i ličnim motivima. </p>
<p>-  Dodatno, a veoma važno, ministrova priča o nepovoljnoj starosnoj strukturi i želji za podmlađivanjem Vojske potire se i Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Vojsci Crne Gore, koji je pripremilo Ministarstvo odbrane, i koje je dobio pozitivno mišljenje brojnih nadležnih organa.Naime, jedna od izmjena koji donosi taj tekst je „trajanje vojne službe“, gdje je dat prijedlog da se starosna granica za prestanak službe sa 55 godina pomjeri za sve aktivne profesionalne pripadnike Vojske na 58 godina - napominje Uljarević. </p>
<p>Podsjeća i na činjenicu da je kao argumentacija korišćena praksa brojnih država NATO i EU, gdje za najviše oficire ta granica ide i preko 60 godina. </p>
<p>- Ostaje da se vidi da li će sad ministar brzinski mijenjati i ono oko čega su se radna grupa i institucije kojima je bilo traženo mišljenje usaglasili, kako bi sebe pokrio… Konačno, ovo nije bio način da se penzioniše čovjek koji je život proveo u vojsci i stigao do najvišeg ranga u tome bez ikakve informacije o nekim mrljama u karijeri, jer osim što je to udar na njega lično, odnosno na njegov kredibilitet, to neminovno svoj odraz ima i na čitavu instituciju Vojske Crne Gore i države čija je to vojska a koja se tako ponaša prema najvišem vojnom kadru -poručuje Uljarević.</p>
<h2>Izbor Raonića jedan od najilustrativnijih primjera bahatosti vlasti </h2>
<p>Sagovornicu Analitike upitali smo i kako komentariše treće nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. </p>
<p>- Novi nezakoniti izbor Raonića govori samo jedno: vlast zna da ne radi dobro, svjesna je da ovu čudovišnu administraciju ne bi preživjele ni mnogo bogatije države, zato se grčevito potrudila da silom na sramotu izabere čovjeka koji će joj staviti na uslugu RTCG i manipulacijama i propagandom pokušati da kreira neku virtuelnu stvarnost - ocjenjuje Uljarević.</p>
<p>To je, kaže, jedan od najilustrativnijih pokazatelja bahatosti novih vlasti.</p>
<p>- Počev od promjene tog zakona u zadnji čas, pri čemu je IBAR korišćen kao smokvin list planirane prevare vlasti, preko simulacije javnog konkursa, do očekivanog izbora Raonića - napominje Uljarević. </p>
<p>Kako dodaje, interesantno je kako članovi Savjeta RTCG koji za ovakve stvari dižu ruku ne razumiju da ovo nije trajuće stanje i da će, navodi ona, njih prve političari pustiti niz vodu kad se počne utvrđivati odgovornost za brojne nezakonitosti. </p>
<p>- Uostalom, za to im je najbolja garancija upravo ovo Tužilaštvo koje ih je do sada štitilo nepostupanjem, a koje je pokazalo zavidnu vještinu da se okreće prema onim centrima moći koji su njima bitni umjesto da profesionalno radi. Treba imati u vidu da je pri ovoj društveno-političkoj dinamici u Crnoj Gori svako oslanjanje na političare kao da stanete na koru od banane - kategorična je naša sagovornica.</p>
<p>Uljarević napominje da su pored predsjednika Milatovića, na sve nezakonitosti reagovale i brojne organizacije civilnog društva. </p>
<p>- Imamo jasne i hrabre glasove negodovanja i argumentovane kritike i iz samog RTCG, a ne sumnjam da će ovo pitanje biti identifikovano kao jedan od balvana na našem putu ka EU, iako se ćutanje EU sada nekima čini kao odobravanje - upozorava Uljarević. </p>
<h2>Vučićevi problemi mogu ograničiti miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore </h2>
<p>Komentarišući tekst „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice“ sa portala Srpska24, sagovornica Analitike ocjenjuje da se ne radi ni o incidentu niti o nečemu što je dio predizborne kampanje, iako je to, kako navodi,zaista bio jedan od najradikalnijih i najogavnijih tekstova te vrste i na tom portalu, ali i na nekim sličnim, u vrlo jakoj konkurenciji koju smo imali prilike vidjeti posljednjih godina. </p>
<p>- To je danas dio medijskog narativa koji je uvezen iz Beograda i, nažalost, našao plodno tle u značajnom dijelu medija. Osim propalog, iako iznimno štetnog po posljedicama, DPS eksperimenta sa Informerom i Pinkom u Crnoj Gori, mi nismo imali tako rasprostranjeno tabloidno novinarstvo u kojem je Srbija pod Vučićem ne samo regionalno nego i šire postala široko prepoznatljiva, a čiji je važan element i širenje etničke i vjerske mržnje, pored svih degutantnih stvari koje prati taj vid „novinarstva“ - naglašava Uljarević.</p>
<p>Upitana možemo li očekivati direktno miješanje predsjednika Srbije u tekuće izborne procese, sagovornica Analitike ukazuje da Vučić ima dosta problema u Srbiji, ali i u nekim djelovima međunarodnih odnosa, što, kako podvlači, može biti ograničavajuće u odnosu nanjegovu potrebu da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. </p>
<p>- Na drugoj strani, ostaje njegovo uvjerenje da je dio rješenja postojećih problema u zadržavanju uticaja u Crnoj Gori. Ne mislim da će on biti direktno uključen, ali u mnogo čemu on pruža podršku i potrebnu infrastrukturu, a to nije dobro za demokratsku konsolidaciju države Crne Gore - poručuje Uljarević.</p>
<h2>Predizborni aranžmani izraz nužnosti radi održanja na vlasti </h2>
<p>Govoreći o koalicijama formiranim uoči prijevremenih podgoričkih izbora, sagovornica Analitike ocjenjuje da su predizborni aranžmani partija vlasti izraz nužnosti u onom što jedino rukovodi njihove aktere, a to je, kako ukazuje, održanje vlasti.</p>
<p>- Oni pred sobom nemaju programe i principe, već samo kalkulator. Iz te perspektive treba gledati na njihove kombinatorike - napominje Uljarević.</p>
<p>Međutim, kako dodaje, ne razumiju da time hronično potcjenjuju građane i građanke, koji to na različite načine pokazuju.</p>
<p>- A jedan od izraza kazne i gađenja prema svemu tome vidjeli smo na proteklim parlamentarnim izborima gdje je zabilježena najniža izlaznost od kad se izbori organizuju u Crnoj Gori. Moj je utisak da biračko tijelo sve manje ima želuca za te saveze u kojima su ranije bile podignute tenzije do usijanja a onda pred izbore brzinski zakopane sjekire, tako da je to značajan izazov za koaliciju PES-a i Demokrata - podvlači Uljarević.</p>
<h2>PES više nema kapacitet za samostalne nastupe </h2>
<p>Upitana da li je kandidatura ministra energetike Saše Mujovića potez kojem se pribjeglo usljed nedostatka partijske infrastrukture, Uljarević napominje da je PES partija koja trenutno ima premijera i najveći poslanički klub na osnovu rezultata posljednjih vanrednih parlamentarnih izbora.</p>
<p>- Za manje od godinu dana od tih izbora, PES je doživio debakl na lokalnim izborima u Budvi, u Gusinju čak nije bio u stanju ni da izađe na izbore, a vidimo da u Podgorici, Kotoru i novim izborima u Budvi ide u koaliciji sa Demokratama - ističe Uljarević.</p>
<p>Stava je da PES time priznaje da nema više kapaciteta za samostalan nastup, ne samo na lokalnim, već i na potencijalnim vanrednim parlamentarnim izborima.</p>
<p>- To potvrđuje Podgorica, u kojoj je PES tokom parlamentarnih izbora 2023. godine dobio više od 30 odsto glasova, ranije na lokalnim 2020. godine oko 22 odsto, što im je donijelo poziciju gradonačelnika, a da sad u ovoj u glavnom gradu ne smije ni izaći samostalno, a nakon toga praviti koalicije sa istim Demokratama i drugim konstituentima parlamentarne većine, kako sada najavljuju - podvlači Uljarević.</p>
<h2>Izbori sa velikim brojem listi i relevantnih aktera nose dosta nepoznanica</h2>
<p>Ocjenjuje kako je već sada izvjesno da će postizborni period biti mnogo zanimljiviji nego kampanja. </p>
<p>- Izbori u Podgorici sa dosta listi sa relevantnim akterima nose i dosta nepoznanica oko kombinatorike buduće vlasti koju neće biti lako formirati. Upravo neke manje liste mogu biti značajan teg na vagi, a njihovu je snagu sad teško procijeniti - ukazuje Uljarević.</p>
<h2>Apstinenti mogu dati pečat na rezultate izbora </h2>
<p>Govoreći o mogućem presudnom uticaju motivacije apstinenata na ishod podgoričkih izbora, Uljarević podsjeća da je nedavno na ovo značajno pitanje ukazao institut Damar, ali se, kaže, ne stiče utisak da su to dovoljno ozbiljno, prilikom koncipiranja kampanja, uzeli akteri ovih izbora.</p>
<p>- Većina tih kampanja je blijeda, bez originalnosti, kreativnosti i energije, uz dominantno obraćanje istomišljenicima što ne proširuje izbornu osnovu. To teško da može motivisati one glasače koji inače ne glasaju redovno, ali i one koji su razočarani dosadašnjim izborima. Vidjećemo da li će biti promjene dinamike kod nekih aktera u završnici kampanje ili drugih neočekivanih obrta, ali ovo nije podsticajno za apstinente, a oni mogu dati pečat na rezultate izbora - kaže Uljarević.</p>
<p>Zaključuje da su izbori u Podgorici faktički odmjeravanje snaga koje daje indikaciju i za nacionalni nivo, posebno za partije koje su se mjerile i na prethodnim izborima i koje čine vlast.</p>

Uljarević: Izbori u Podgorici odmjeravanje snaga i za nacionalni nivo

<p>Na poziv guvernera Austrijske narodne banke (OeNB) <b>Roberta Holcmana</b>, guvernerka Centralne banke Crne Gore<b> Irena Radović</b> učestvovala je na međunarodnoj konferenciji u Beču posvećenoj temi „Euro u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (CESEE)“. Konferencija je okupila guvernere centralnih banaka, visoke zvaničnike Evropske centralne banke (ECB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i stručnjake iz drugih međunarodnih finansijskih institucija.</p>
<p>Tokom panela kojim je predsjedavao guverner Holcman, guvernerka Radović je istakla značaj uvođenja eura za Crnu Goru, govoreći o pozitivnim ekonomskim efektima ove odluke.</p>
<p>"Uvođenje eura pokazalo se kao strateški ispravan potez - ova valuta nam je donijela stabilnost cijena i deviznog kursa, osigurala reformu bankarskog sektora i snažan priliv stranih direktnih investicija, što je doprinijelo ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje", izjavila je Radović.</p>
<p>Na panelu su guverneri centralnih banaka Eurosistema i zemalja u procesu pridruživanja razmijenili iskustva o uticaju eura na ekonomski rast svojih zemalja i diskutovali o povezivanju CESEE regiona i eurozone, naročito u kontekstu monetarne politike ECB-a. Radović je naglasila da je Crna Gora, kao visoko eurizovana zemlja, snažno povezana sa ekonomskim tokovima eurozone, što doprinosi stabilnosti, ali takođe nameće izazove u pogledu usklađivanja sa evropskim standardima.</p>
<p>Konferencija je zaključena pozivom na intenziviranje dijaloga i saradnje među zemljama CESEE regiona, kako bi se osigurali održivi modeli ekonomske integracije i dugoročna stabilnost ovog dijela Evrope.</p>

Guvernerka CBCG: Euro je strateški ispravan potez za Crnu Goru

<p>Sjednica savjeta za odbranu i bezbjednost biće nastavljena u sedmici koja počinje 9. decembra, saopštio je predsjednik države <b>Jakov Milatović, </b>dodajući da je to dogovor sva tri kabineta.</p>
<p>Milatović je 5. novembra kazao da će sjednica Savjeta biti nastavljena 18. ili 19. novembra&nbsp;</p>
<p>- Sjednica je trebalo da bude održana ove sedmice, ali predsjednik Skupštine Andrija Mandić je van zemlje, i predsjednik Vlade Milojko Spajić narednih dana trebalo bi da bude van zemlje. Mislim da ćemo nastaviti razgovor, ja sam i na prošloj sjednici pozvao da se spusti lopta i da se odgovorno ponašamo u odnosu na ono što je nadležnost Vojske Crne Gore. Moramo spustiti loptu i odgovornije razgovarati. Moramo da se okupimo oko onoga što nam je zajednički cilj, a to je nacionalna bezbjednost Crne Gore - rekao je Milatović.</p>
<p>Govoreći o formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović je kazao da nije mnogo pratio situaciju ali da će naredne sedmice biti zakazana sjednica lokalnog parlamenta, te očekuje da se sjedne i razgovara.</p>
<p>- Taj razgovor trebalo bi da bude zasnovan na određenim programskim načelima i principima, kako bi građani osjetili unapređenje kvaliteta njihove svakodnevice. Svjedoci smo da građani nisu zadovoljni tempom razvoja Glavnog grada i to mora da se promijeni. Partijski interesi moraju da se stave po strani - dodao je Milatović.</p>
<p>Milatović je komentarisao i hapšenje Alije Balijagića, te poručio da nije dobro da je skoro mjesec bila bezuspješna potraga.</p>
<p>- Mislim da smo juče primili jednu dobru informaciju, mislim da su stanovnici sjevera odahnuli, ali u narednom periodu građani Crne Gore, uključujući i mene, očekujemo puno više od bezbjednosnog sektora. Mnogo manje PR-a, a mnogo više rada, posvećenosti i ulaganja u bezbjednosni sektor. Ne možemo da očekujemo ni od ljudi koji rade tamo da bez određenih budžetskih ulaganja i izdataka i u dijelu infrastrukture i opreme, dobijemo konkretne rezultate - poručio je on.</p>

Milatović: Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost u sedmici koja počinje 9. decembra

<p>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore organizuju Komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Vojislava Voja Stanića.</p>
<p>Na komemoraciji će, kako je saopšteno iz CANU, govoriti: akademik Ljubiša Stanković, predsjednik CANU, dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore, i akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU. &nbsp;</p>
<p>Komemorativna sjednica će se održati u ponedjeljak, 25. novembra 2024. godine, u 10.00 časova, u &nbsp;Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Ul. Rista Stijovića 5, Podgorica.</p>

U ponedjeljak komemorativna sjednica povodom smrti Voja Stanića

<p>Ministarstvo pravde Crne Gore je danas, 22.11.2024. godine Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za izručenje okrivljenog Alije Balijagića, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, saopšteno je iz Ministarstva pravde.</p>
<p>- Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju.</p>

Crna Gora tražila izručenje Balijagića

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: daliborka-uljarevic