<article>Obustavljena je izrada još jednog planskog dokumenta i to DUP-a Zabjelo-Ljubović jer nije završen u propisanom roku kako je to nalagao Zakon o uređenju prostora, a to je kraj prošle godine.Izrada ovog planskog dokumenta pokrenuta je 2023. godine i na osnovu nje planeri su trebali da nacrtaju 21 hektar prostora. Prostor je na sjeveru ograničen saobraćajnicom u podnožju brda Ljubović, na istoku granicom DUP-a Pobrežje zona G i DUP Pobrežje A, B i C, južnu granicu čine osovina trase Ulice Branka Miljkovića koja se nadovezuje na granicu DUP-a Zabjelo 9 i granicu DUP-a Stambena zajednica VI Stara varoš, dok zapadnu granicu definiše osovina novoformirane ulice DUP-a Čepurci.Osim ove, Vlada je van snage stavila i odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Zabjelo-Ljubović i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu plana.Ovaj planski dokument je krajem oktobra 2020. godine van snage stavila vlast u prošlom sazivu u parlamentu kada je DPS činio većinu jer je tokom njegove realizacije uočeno da su planom definisani kapaciteti za dio prostora već ostvareni i premašeni iako plan nije realizovan u značajnoj površini. Za izradu plana Vlada je bila opredijelila 22.000 eura, a za rukovodioca odredila Miroslavu Vujadinović.Ustavni sud je početkom 2024. godine oživio ovaj planski dokument nakon što je preispitivanje odluke o suspenziji plana za dio Zabjela i Ljubovića sud pokrenuo na osnovu inicijativa porodice Rašović iz 2020. i 2021. godine.</article>

Obustavljena je izrada još jednog planskog dokumenta i to DUP-a Zabjelo-Ljubović jer nije završen u propisanom roku kako je to nalagao Zakon o uređenju prostora, a to je kraj prošle godine.
Izrada ovog planskog dokumenta pokrenuta je 2023. godine i na osnovu nje planeri su trebali da nacrtaju 21 hektar prostora. Prostor je na sjeveru ograničen saobraćajnicom u podnožju brda Ljubović, na istoku granicom DUP-a Pobrežje zona G i DUP Pobrežje A, B i C, južnu granicu čine osovina trase Ulice Branka Miljkovića koja se nadovezuje na granicu DUP-a Zabjelo 9 i granicu DUP-a Stambena zajednica VI Stara varoš, dok zapadnu granicu definiše osovina novoformirane ulice DUP-a Čepurci.
Osim ove, Vlada je van snage stavila i odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Zabjelo-Ljubović i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu plana.
Ovaj planski dokument je krajem oktobra 2020. godine van snage stavila vlast u prošlom sazivu u parlamentu kada je DPS činio većinu jer je tokom njegove realizacije uočeno da su planom definisani kapaciteti za dio prostora već ostvareni i premašeni iako plan nije realizovan u značajnoj površini. Za izradu plana Vlada je bila opredijelila 22.000 eura, a za rukovodioca odredila Miroslavu Vujadinović.
Ustavni sud je početkom 2024. godine oživio ovaj planski dokument nakon što je preispitivanje odluke o suspenziji plana za dio Zabjela i Ljubovića sud pokrenuo na osnovu inicijativa porodice Rašović iz 2020. i 2021. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada Crne Gore

DUP Zabjelo-Ljubović

Društvo

Vlada stopirala crtanje DUP-a Zabjelo-Ljubović

Akademija znanja Budva organizuje autorsko veče Momčila Zekovića Zeka 16. februara sa početkom u 19 sati. Na novoj pozorišnoj sceni Akademije Zeković će budvanskoj publici premijerno predstaviti posljednji roman „Biblioteka ćutanja“ i film „Dukljanski knjaz“.
Osim autora o knjizi će govoriti književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek.
U programu učestvuju: glumica Jelena Nenezić, koja će govoriti djelove iz knjige, zajedno sa glumcima Milom Perovićem i Iskrom Zeković koji su ujedno imali glavne uloge u pomenutom filmu o ljubavi Vladimira i Kosare.
Oba projekta su objavljena za produkcijsku i izdavačku kuću „Džep sa tajnama“.&nbsp;

Autorsko veče Momčila Zekovića: „Biblioteka ćutanja“ i „Dukljanski knjaz“ 19. februara pred budvanskom publikom

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću na Cetinju je uručen Zlatni viteški krst, visoko odlikovanje Evropskog reda vinskih vitezova koje se dodjeljuje za doprinos afirmaciji vinske kulture i promociji evropskih vrijednosti.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da ovo priznanje doživljava kao dodatnu afirmaciju bogate crnogorske vinske tradicije. Posebno je ukazao na značaj autohtonih sorti, poput kratošije i vranca, koje svjedoče o kontinuitetu i autentičnosti domaćeg vinogradarstva.
Govoreći o razvoju vinarstva u Crnoj Gori, predsjednik je istakao opredijeljenost države da dodatno osnaži svoj položaj na evropskoj vinskoj mapi.
- Crna Gora ima potencijal i ambiciju da se pozicionira kao prepoznatljiva vinska destinacija. U tim nastojanjima imaće moju punu podršku, uz lično i institucionalno zalaganje - naglasio je, dodajući da razvoj vinskog sektora predstavlja važan segment održivog razvoja i jačanja međunarodnog ugleda Crne Gore.
Predsjednik je zahvalio Evropskom redu vinskih vitezova na posvećenom radu i partnerstvu u promociji vinske kulture, ističući da saradnja u okviru međunarodnih organizacija doprinosi umrežavanju i snažnijoj afirmaciji crnogorskih vinskih potencijala na evropskom i globalnom nivou.
Ovim činom dodatno je, kažu u Milatovićevom kabinetu, potvrđen odgovoran državni i duhovni odnos prema očuvanju i unapređenju vinarske tradicije - u čast onih koji su je stvarali i s jasnom sviješću o odgovornosti prema generacijama kojima je ostavljamo u nasljeđe.
Odlikovanje Zlatni viteški krst, koje se dodjeljuje isključivo šefovima država, ranije je uručeno i Zuzani Čaputovoj, bivšoj predsjednici Slovačke, Arpadu Gencu, bivšem predsjedniku Mađarske, te Milanu Kučanu, bivšem predsjedniku Slovenije.

Milatoviću uručeno odlikovanje Zlatni viteški krst Evropskog reda vinskih vitezova

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na sitnije odrone na dionicama kroz klisure i usjeke i maglu po kotlinama i duž rijeka.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri, oprezno zbog odrona i magle

<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/umorna-drzava">Jesu li se Crnogorci umorili od sopstvene države?</a> Kako drugačije objasniti kolektivnu ravnodušnost pred njenim očiglednim raspadanjem? Čini se da više nismo ni "kuvana žaba" - ona podrazumijeva sporost, izvjesnu neprimjetnost i lagodnost.
Ovdje se raspad odvija pred očima, agresivno, gotovo demonstrativno. I opet – ništa. Danas, međutim, ne svjedočimo samo truleži sistema, već zamoru društva. Trulež je postala stanje, a zamor izgovor.
Prethodne afere, prije svega bezbjednosne, ogolile su ne samo zavjere, već i zapanjujući stepen diletantizma i amaterizma. Spoj površnosti, improvizacije i ideološke zaslijepljenosti postao je obrazac upravljanja nakon 2020. godine.
Odgovornost je nestala kao politička kategorija. Čak i onda kada i najzagriženiji podržavaoci litijaške kontrarevolucije jasno prepoznaju obrazac ponašanja – improvizaciju, trgovinu identitetskim pitanjima, odsustvo strategije – sistem nastavlja da funkcioniše u paralelnoj stvarnosti. Nemoguće je ne vidjeti istinu. Još je teže istu relativizovati, osim ako niste funkcioner Demokrata.
Crna Gora danas gotovo isključivo funkcionise kao formalna država. Proces srbizacije, najvidljiviji u manjim sredinama kroz insistiranje na kvazi obilježjima i simboličko potiskivanje crnogorskog identiteta, razgrađuje i ono malo institucionalne kohezije što je ostalo. Više se ne radi samo o bjeguncima koji, umjesto u zatvor, odlaze u provod. Ne radi se ni izolovanim incidentima ucjena i trgovina informacijama. Riječ je o sistemskom potkopavanju državotvorne supstance.
Arhitekte „srpskog sveta“ mogu zadovoljno konstatovati da projekat napreduje - bez većih poteškoća. Od Crne Gore bi uskoro mogla ostati samo ljuštura – međunarodno priznata forma bez državnog sadržaja.
Zato nije bezazleno što se kao „goruća pitanja“ ponovo kandiduju državljanstvo, jezik i zastava. To nisu teme za dnevnopolitičku raspravu, već poluge dubinske transformacije identiteta.
Pitanje je da li će upravo taj talas biti okidač za prijeko potrebnu mobilizaciju. Zadatak, prije svega, kakve-takve intelektualne elite jeste da aktuelizuju i podstaknu ozbiljnu, javnu debatu o svemu ovome. Ključno je shvatiti da je dosta tekstova koji precizno dijagnostikuju kako se Crna Gora raspada, kako truli pred našim očima. Dijagnoza je postavljena. Ono što nedostaje jeste terapija – svjesna, organizovana, artikulisana akcija.
Paradoksalno, Crna Gora se danas nalazi u istorijskom procjepu: formalno savremena država, suštinski društvo koje se vraća modelima političke konstitucije iz 19. vijeka. Možda je upravo zato potrebno primijeniti taj model – izgradnju državne i nacionalne svijesti od intelektualne elite ka društvu. Jer političke partije moraju konačno odustati od slijepog i konformističkog uvjerenja da će ih neko uzeti za poželjne partnere. Neće.
Ovdje se odavno više ne vodi bitka za demokratsko upravljanje tzv. vlasti. Ovdje se vodi bitka za opstanak države.
I zato je posljednji trenutak za akciju. Za mobilizaciju znanja, integriteta i javne odgovornosti. Ne smiju se čekati izbori kao mitski datum spasa. Suprotno – pitanje je da li će nakon izbora išta ostati da se spašava.
Izbori se ne dobijaju onog dana kada se raspišu, već sada. U atmosferi nereformisanog izbornog zakonodavstva, urušenih institucija i sistemske asimetrije moći, pasivno čekanje znači pristajanje na poraz. Ko danas kalkuliše, sjutra bi mogao shvatiti da više nema čime da upravlja.
Jer dilema više ne glasi ko će vladati. Već – hoće li biti države.

Vlada stopirala crtanje DUP-a Zabjelo-Ljubović

Tagovi

Autorsko veče Momčila Zekovića: „Biblioteka ćutanja“ i „Dukljanski knjaz“ 19. februara pred budvanskom publikom

Milatoviću uručeno odlikovanje Zlatni viteški krst Evropskog reda vinskih vitezova

Putevi mokri, oprezno zbog odrona i magle

Umorni od države?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO