<article>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 12.360 eura za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za april.Iz tog Vladinog resora kazali su da je za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđeno 7.860 eura, dok je za isplatu stipendija za studente obezbijeđeno 4.5 hiljada eura.- Stipendija za studente iznosi 300, a za srednjoškolce 60 eura - dodaje se u saopštenju.Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.</article>

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 12.360 eura za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za april.
Iz tog Vladinog resora kazali su da je za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđeno 7.860 eura, dok je za isplatu stipendija za studente obezbijeđeno 4.5 hiljada eura.
- Stipendija za studente iznosi 300, a za srednjoškolce 60 eura - dodaje se u saopštenju.
Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

RE populacija

stipendija

Društvo

Za stipendije za srednjoškolce i studente RE populacije 12.360 eura

Crnogorska policija je u Budvi uhapsila Dinaru Smailovu, državljanku Kazahstana, postupajući po nalogu Višeg suda u Podgorici, koja je jutros puštena da se brani sa slobode. Tim povodom oglasili su se iz Crnogorskog PEN centra i apelovali na nadležne institucije da Smailovoj pruže zaštitu i da ne dozvole da bude izručena represivnom režimu.
- Riječ je o istaknutoj aktivistkinji i braniteljki ljudskih prava, poznatoj po borbi protiv seksualnog nasilja i nekažnjivosti u Kazahstanu, te osnivačici fondacije NeMolchiKZ- napominju iz PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra podsjećaju da je Smailova pokrenula brojne kampanje podrške žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja.
- &nbsp;Zahvaljujući njenom radu, u Kazahstanu su donijete presude protiv 239 silovatelja, dok je preko 200 policijskih službenika disciplinski procesuirano zbog nepostupanja prema prijavama žrtava. O svom iskustvu, borbi i pritiscima kojima je izložena, govorila je i pred Ujedinjenim nacijama, što dodatno potvrđuje njen međunarodno prepoznat status braniteljke ljudskih prava- ističu iz PEN centra.
Iako se Smailova nalazi pod prijetnjom političkog progona u matičnoj zemlji, crnogorske institucije su je tretirale kao opasnu kriminalku, ističu iz PEN centra apelujući da se takvo nešto ne smije događati.
- Ono što je posebno alarmantno jeste da su Ujedinjene nacije još u avgustu 2024. eksplicitno upozorile Crnu Goru da je riječ o aktivistkinji koja je izložena represiji zbog svog rada na zaštiti ljudskih prava, te da bi izručenje moglo predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava- poručili su iz PEN centra.
Uprkos tom upozorenju, kako ističu, Vlada Crne Gore – konkretno Ministarstvo unutrašnjih poslova – nije dostavilo te informacije pravosudnim organima koji su odlučivali o njenom lišenju slobode.&nbsp;
- Takav propust ne može se tumačiti kao tehnička greška, već kao zabrinjavajući znak institucionalne nesposobnosti, ili još gore – političke volje da se ignorišu međunarodne obaveze kada su u pitanju ljudska prava- kazali su.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, naglasili su iz PEN centra, je i ovoga puta demonstriralo svoj hronični problem – nedostatak institucionalne odgovornosti, nesposobnost koordinacije i propuštanje da postupi po ključnim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
- Odgovornost za zataškavanje upozorenja UN-a i direktno ugrožavanje bezbjednosti Dinare Smailove ne može biti razvodnjena administrativnim izgovorima – radi se o ozbiljnom propustu koji zahtijeva momentalnu institucionalnu i političku odgovornost- upozorili su iz PEN centra.
Posebno je, kako navode iz Crnogorskog PEN centra, poražavajuće što se ovakav čin dešava u zemlji koja je važila za regionalno utočište aktivistima koji su bježali od autoritarnih režima jer su drugačije mislili, govorili i djelovali. Crna Gora se time ne odriče samo međunarodnih standarda – već i vlastite tradicije pružanja utočišta onima koji su progonjeni zbog svog angažmana za slobodu i pravdu.
- Pozivamo nadležne da hitno prekinu ovu farsu od postupka i da Dinari Smailovoj pruže zaštitu, a ne izručenje represivnom režimu. Crna Gora se mora odlučiti: hoće li biti zemlja u kojoj se poštuju međunarodno priznati standardi ljudskih prava – ili tek servis za političke obračune autoritarnih režima- zaključuje se u saopštenju Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Sjednica Savjeta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja još nije zakazana, niti ima informacija kada bi mogla biti održana, a nakon što gradski parlament 7. aprila nije podržao izvještaj o radu ove ustaove, na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić.&nbsp; Izvještaj o radu Biblioteke za 2024. godinu odbili su da podrže i odbornici iz reda većine – Demokrata i Pokreta Evropa sad, ali i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac, čiji glas je i presudio da izvještaj „ne prođe“. Protiv su bili i odbornici Demokratske partije socijalista. Savjet Biblioteke nakon ovakvog ishoda glasanja može, a ne mora da inicira razrješenje direktorice Đačić. Međutim, kada će sjednica biti zakazana, nema informacija. - Bojimo se da će i ovo, kao i mnogo toga u njenom mandatu, biti „razvodnjeno“ i gurnuto „pod tepih“ kako bi se zaboravilo. Ona ima podršku lokalnih vlastodržaca, tako da će se naći način da se i ovo zaboravi i ne raspravlja o njenoj odgovornosti na Savjetu – ogorčeno je više zapošljenih u Biblioteci s kojima smo razgovarali, a koji su insitirali na anonimnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE "> <figcaption>SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE: Sa jednog od protesta Foto RTCG</figcaption> </figure>  Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala, kao i ministarka – kao „žena četnik“, odnosno pristalica četničkog pokreta. Nafotografiji je bila sa šubarom sa kokardom na glavi. Osim toga, sa njenog profila na društvenim mrežama objavljen je niz šovinističkih poruka, ali je ona negirala da stoji iza tih objava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja Đačić"> <figcaption>Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja ĐačićRTV Pljevlja</figcaption> </figure>  Đačić se funkcije opet dokopala prošle godine kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke. - Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je 7. aprila poslanik NSD Božo Jelovac, koji je objasnio da izvještaj o radu Đačić ne podržava zbog brojnih razloga. Kako smo pisali, odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora. Portal ETV tražio je i izjavu Đačić, ali ona nije odgovorila na naše poruke. Pitali smo za komentar i predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, no i on nas je ostavio bez odgovora. Sindikat pljevaljske biblioteke krajem decembra prošle godine podnio je krivičnu prijavu protiv Đačić i uprave zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i mogućih drugih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Zapošljene u Biblioteci je posebno naljutilo kada je Đačić u januaru uručila otkaz dugogodišnjoj bibliotekarki Mariji Knežević, a to je i jedan od razloga zbog kojih je Jelovac odbio da podrži njen izvještaj o radu na sjednici lokalnog parlamenta. Njega je posebno naljutilo što joj je otkaz uručen, kako je rekao, na Svetog Savu. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da i slučaj Bojane Đačić pokazuje ozbiljan razlaz u vladajućoj većini, a pogotovo među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno u Novoj srpskoj demokratiji. Dva najuticajnija čovjeka ove stranke u Pljevljima, aktuelni predsjednik Opštine Dario Vraneš i bivši direktor Rudnika uglja Milan Lekić odavno su u otvorenom sukobu. Lekić je u septembru prošle godine čak pokušao da smijeni Vraneša, ali nije uspio. Njihov sukob je tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da većini u Pljevljima prijeti „budvanski scenario“, odnosno definitivan raskol u NSD-u, što znači i u vladajućoj većini.

Hoće li Bojana Đačić presuditi pljevaljskoj vlasti?

Nevladine organizacije u Crnoj Gori uputile su zajednički stav poslanicima Skupštine Crne Gore, izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog najavljenog potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Centar za zaštitu i proučavanje ptica,, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA NVO KANA/ko ako ne arhitekt, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, CEE Bankwatch Network, Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, NVO Expeditio, NVO EnvPro, Organizacija KOD, NVU Biciklo.me, Centar za građansko obrazovanje CGO, NVO Gradionica.
&nbsp;- Ovim sporazumom otvara se prostor za dugoročni zakup i tzv. „valorizaciju“ najvrijednijih prirodnih lokaliteta u Crnoj Gori i to bez transparentnih procedura, javnog uvida i učešća građana. Nevladine organizacije upozoravaju da bi takav pristup mogao imati nesagledive posljedice po javni interes, očuvanje prirodnih bogatstava, ustavni poredak, usklađenost sa pravom Evropske unije, kao i održivi razvoj lokalnih zajednica- navodi se u saopštenju 17 NVO.
Ističu da je 28. marta već potpisan okvirni sporazum između dvije vlade, uz jasan signal da se planira „valorizacija“ 12 kilometara Velike plaže kroz 99-godišnji zakup, čime bi ovo jedinstveno prirodno područje moglo postati predmet netransparentnih ugovora u korist investitora, a na štetu građana i ekosistema.
- Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se pomenuti sporazum ne odnosi isključivo na projekat Velike plaže, već otvara vrata za slične aranžmane na više lokacija širom Crne Gore, uključujući potencijalno Buljaricu, Jaz, Lušticu i druga područja, bez prethodnog informisanja javnosti- navode u saopštenju i pozivaju parlamentarce na hitno preispitivanje i obustavu daljih aktivnosti u vezi sa realizacijom ovog sporazuma, te traže da se odluke od strateškog značaja donose isključivo kroz otvoren i demokratski proces, uz učešće stručne i šire javnosti.
- Argumenti koje su organizacije iznijele u ovom dokumentu tiču se negativnog uticaja na biodiverzitet i zaštićena prirodna područja, ekonomskog uticaja na lokalnu zajednicu, održivog turizma, neusklađenosti sa nacionalnim i EU propisima, konflikta sa važećom strateškom i prostornom dokumentacijom, istorije problematičnog investitora…- zaključuje se u saopštenju koje potpisuju nevladine organizacije, potpisnice inicijative „Velika plaža ili velika laža“:

Sedamnaest NVO apeluju na poslanike Skupštine da ne glasaju za Sporazum o saradnji između Vlade i UAE

Rusija pribjegava brutalnom teroru i ubijanju ukrajinske djece, dok Ukrajina pokazuje iskrenu spremnost za mir, kazao je ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko. 
 
On je, u kolumni dostavljenoj medijima, naveo da je april ove godine odjeknuo je oštrim bolom u srcima svih Ukrajinaca. 
 
- Uprkos tome što ruska sveobuhvatna oružana agresija protiv Ukrajine traje već više od 3 godine i što je svaki dan ovog rata obilježen gubitkom života naših građana, vojnika i civila, april ove godine obilježen je posebno surovim ratnim zločinima Rusije protiv civilnog stanovništva- &nbsp;rekao je Herasimenko. 
 
On je ukazao na ruski napad na Krivi Rog 4. aprila, u kojem je 20 osoba poginulo, uključujući devetoro djece, a više od 70 ljudi je povrijeđeno, kao i napad na Sumi u nedjelju, u kojem je 35 poginulih, uključujući dvoje djece, kao i 117 povrijeđenih. 
 
- U drugom slučaju, varvarski napad na centralni dio grada dogodio se ujutru na Cvijeti, veliki pravoslavni praznik- rekao je Herasimenko. 
 
Kako je naveo, u oba slučaja u Ukrajini je proglašen dan žalosti, a knjige žalosti su otvorene u svim ambasadama naše države. 
 
- Ruska strana pribjegava ovakvom brutalnom teroru, ubijanju naše djece, dok Ukrajina pokazuje iskrenu spremnost za mir. Ruska vojska je ponovo pokazala svoje pravo lice — lice terorističke države kojoj životi civila ništa ne znače- istakao je Herasimenko. 
 
On je naglasio da je, zamo za dvije nedjelje aprila, Rusija ciljano ubila desetine ukrajinskih civila. 
 
- I to nije „slučajnost“. To je namjeran vazdušni teror, nova karika u dugom lancu ruskih zločina protiv čovječnosti. Rakete pogađaju stambene zgrade, dječija igrališta, civilnu infrastrukturu. Sve se to dešava usred bijela dana u Evropi, pred očima cijeloga svijeta- rekao je Herasimenko. 
 
On je rekao da treba pogledati i na istok Ukrajine, na Donbas, Harkiv, na okupirane teritorije i na područja gdje se vode borbe. 
 
- Gradovi i sela u kojima je bujao život i gradila se budućnost, pretvoreni su u ruševine. Sve čega se Rusija dotakne, do čega dopre njena krvava ruka, postaje pustoš, tamo nestaje život. I to nije metafora, nije pretjerivanje – to se događa pred našim očima- dodao je Herasimenko. 
 
Kako je naveo, istovremeno, Ukrajina je prije više od mjesec jasno izjavila da je spremna na bezuslovni prekid vatre i podržala je inicijativu Sjedinjenih Američkih Država koje su predložile put ka mirnom rješavanju rata. 
 
- Mi smo za diplomatiju, dijalog i čovječnost. Nasuprot tome, Rusija iznosi apsurdne, neostvarive uslove koji nemaju nikakve veze sa međunarodnim pravom ili zdravim razumom. I nastavlja da uništava naše mirne gradove i ubija našu djecu- naveo je Herasimenko. 
 
On je istakao da Ukrajince više nije moguće slomiti. 
 
- Mi se nećemo predati, mi želimo pravedan mir. I zahvalni smo svakoj državi, svakom društvu koje nas podržava u ovoj borbi, pa i Crnoj Gori. Na kraju krajeva, riječ je o bezbjednosti u Evropi, na cijelom kontinentu koji se ne može podijeliti morem ili zidom – svi smo mi ovdje zajedno- poručio je Herasimenko. 
 
On je istakao da vide jasnu potrebu za jačanjem geopolitičke uloge Evrope u obezbjeđivanju sigurnosti ne samo na kontinentu, već i u cijelom svijetu. 
 
- Upravo uloga i težina Evrope određuju budućnost međunarodne bezbjednosne arhitekture ovdje i sada- dodao je Herasimenko. 
 
Prema njegovim riječima, danas, kada mirni stanovnici Krivog Roga i Suma oplakuju gubitke, kada majke sahranjuju djecu, mora se još glasnije govoriti istina. 
 
- Rusija je agresor. Rusija je teroristička država koja svjesno uništava civile. I svijet to mora ne samo vidjeti, već i djelovati. Ne saosjećati — već zaustaviti- kazao je Herasimenko. 
 
On je istakao da Ukrajina brani ne samo svoju zemlju, već se bori za vrijednosti koje sve ujedinjuju: za život, slobodu, dostojanstvo i pravo na mir. 
 
- I nastavićemo da se borimo — s vjerom da će istina i pravda pobijediti- zaključio je Herasimenko.

Herasimenko: Ukrajina želi mir, ruski teror protiv civila opasno eskalira

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Za stipendije za srednjoškolce i studente RE populacije 12.360 eura

Tagovi

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Hoće li Bojana Đačić presuditi pljevaljskoj vlasti?

Sedamnaest NVO apeluju na poslanike Skupštine da ne glasaju za Sporazum o saradnji između Vlade i UAE

Herasimenko: Ukrajina želi mir, ruski teror protiv civila opasno eskalira

PRATITE TVe UŽIVO