U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Položaj romske i egipćanske (RE) zajednice u Crnoj Gori bolji je nego ranije, ali svakodnevna diskriminacija, predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju njene potencijale, ocijenjeno je na zasijedanju Romskog parlamenta, prenosi agencija Mina. 
 
Ministar ljudskih i manjisnkih prava Fatmir Đeka kazao je da romska zajednica i dalje najdiskriminisanija i najsiromašnija društvena grupa u Crnoj Gori. 
 
Prema njegovim riječima, romska zajednica živi na marginama društvenog života, suočena sa brojnim izazovima u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, iako vjekovima baštini bogatu tradiciju, kulturu i doprinosi raznolikosti društva. 
 
- Kratkoročni rezultati nijesu naš cilj. Oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i zaštite od diskriminacije dugoročni su procesi i zahtijevaju ozbiljan i promišljen rad, sa dugoročnim rezultatima- poručio je Đeka. 
 
Kako je naveo, Vlada Crne Gore godinama unazad, kroz različite inicjative i saveze za poboljšanje položaja RE zajednice, nastoji da osigura bolji kvalitet njihov života. 
 
- Položaj ovih zajednica jeste bolji nego što je bio, što nam daje podstrek za dalje i bolje- rekao je Đeka. 
 
On je istakao da su ključni zajednički rad i trud, kao i uključenost većeg broja aktivista i aktivistkinja u proces socijalne inkluzije pripadnika i pripadnica RE zajednice. 
 
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava razvilo je program za borbu protiv svih oblika diskriminacije, sa posebnim fokusom na anticiganizam. Ponosno mogu reći da smo prva zemlja u regionu koja je donijala takav program- dodao je Đeka. 
 
On je kazao da se na polju obrazovanja, koje je prepoznato kao ključni izazov u integraciji i inkluziji, bilježe značajni rezultati. 
 
- U predškolskom vaspitanju, imamo veću uključenost djece iz romske i egipćanske populacije za 41 odsto u odnosu na 2021. godinu, u osnovnom obrazovanju 30,46 odsto djece uspješno završava razred, a 19,79 odsto mladih završava srednju školu- naveo je Đeka. 
 
Govoreći o zapošljavanju Roma, on je kazao da je Vlada početkom godine usvojila nacionalni program za transformaciju neformalne zapošljenosti Roma. 
 
Program, kako je dodao Đeka, nastoji omogućiti prelazak iz sive ekonomije u legalne tokove rada. 
 
On je kazao da je taj program novina u regionu i da očekuje da će donijeti konkretne promjene. 
 
- U fokusu nam je obezbjeđivanje zdravstvenog osiguranja za sve pripadnike RE populacije, kao i rješavanje pravnog statusa onih osoba iz tih zajednica koje nijesu isti regulisali- rekao je Đeka. 
 
On je pozvao sve državne institucije, lokalne samouprave, međunarodne i nevladine organizacije da se snažnije ujedine oko zajedničkog cilja, „jer samo zajedno možemo ostvariti društvo u kojem niko neće biti zapostavljen i zaboravljen“. 
 
- Pitanje socijalne inkluzije RE populacije nije pitanje jedne etničke zajednice i njenog položaja, već pitanje empatije sa ljudima koji žive u izuzetno teškim životnim prilikama- istakao je Đeka. 
 
On je naglasio da romska zajednica ima snagu, potencijal i sposobnost da ravnopravno učestvuje u razvoju Crne Gore. 
 
- Potrudimo se zajedno da im omogućimo da se uključe u sve aspekte društvenog i javnog života u Crnoj Gori- istakao je Đeka. 
 
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021 – 2025, Sokolj Beganaj, kazao je da romska zajednica predugo čeka da bude jednako viđena, priznata i uključena u društvene tokove. 
 
- Nije samo broj - 5.629 Roma i 1.655 Egipćana, nije samo ni procenat od 1,17 odsto od ukupnog stanovništva. Iza tih brojeva stoje imena, osobe, porodice, djeca sa snovima, mladi sa ambicijama, stari sa iskustvima, žene sa snagom, ljudi sa željom da budu ono što jesu - ravnopravni građani ove zemlje- istakao je Beganaj. 
 
On je ocijenio da su Romi i Egipćani, nažalost, i dalje najviše diskriminisana zajednica u Crnoj Gori. 
 
- Naša djeca i dalje teže dolaze do obrazovanja, naši mladi i dalje se teže zapošljavaju, a svakodnevna diskriminacija predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju potencijale naše zajednice- naglasio je Beganaj. 
 
On je rekao da Romski parlament treba da bude poziv na buđenje, ne samo Romima i Egipćanima, nego cijeloj Crnoj Gori. 
 
- Naravno, postigli smo određeni napredak u svim oblastima, i to ne sporimo, već pozdravljamo svaki napredak, ali još imamo djecu koja ne pohađaju školu, imamo porodice koje su gladne i nemaju krov nad glavom, imamo djecu koja i dalje prose- naveo je Beganaj. 
 
On je kazao da mnogi nemaju nikakvo zaposlenje, pa žive od socijalne pomoći ili prikupljanja sekundarnih sirovima. 
 
- Imamo i dalje ljude koji nemaju lična dokumenta. Morate uzeti u obzir da ti ljudi možda nikada nijesu išli u školu i da zavise od drugih, a ti drugi mogu da im uljepšaju ili zagorčaju život- dodao je Beganaj. 
 
On je istakao da djeca iz RE zajednice zaslužuju bolji život. 
 
- Oni zaslužuju slobodu izbor i život dostojan čovjeka. Kada mi počnemo da mijenjamo svoje živote, tada će i država i društvo vidjeti naš trud i pružiti nam ruku- naveo je Beganaj. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da Međunarodni dan Roma, 8. april, nije samo dan sjećanja na istoriju i identitet romske zajednice, „već i podsjetnik na zajedničku odgovornost koju imamo, da gradimo društvo jednakih šansi, bez diskriminacije, marginalizacije i predrasuda“. 
 
On je rekao da Skupština, kao najviše predstavničko tijelo, ima ključnu ulogu u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje prava RE zajednice. 
 
- Važno je naglasiti značaj obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i političke participacije, kao ključnih stubova pune inkluzije- naveo je Camaj. 
 
On je rekao da bez snažne institucionalne volje i učešća same romske zajednice napredak ostaje ograničen. 
 
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da su Romi iskusili nepravdu i nejednakost, a i sada trpe posljedice predrasuda, stigme i stereotipa koji ih prate na specifičnom životnom putu, često nesigurnom i punom iskušenja. 
 
Prema njegovim riječima, svaki pokušaj da na stabilan i održiv način riješe svoj materijalni i stambeni status nailazi na brojne prepreke, od kojih je većina uslovljena izrazito nepovoljnim socijalnim i imovinskim položajem Roma. 
 
- Zbog toga su, osim činjenice da se nalaze na marginama društva, romska naselja decenijama neuređena, bez osnovne infrastrukture i na rubovima urbanih naselja, a ono što posebno otežava ionako težak položaj kod stanovanja je nesigurnost, pravna i faktička, imajući u vidu da Romi nijesu vlasnici nepokretnosti na kojima se objekti i naselja nalaze- naveo je Bjeković. 
 
Kako je kazao, posljedice takvog stanja se ogledaju u zdravstvenim i drugim rizicima, kao što je opasnost od elektirčne struje, koja je nedavno, po ko zna koji put, u rizik dovela stanovnike romskog naselja u Tivtu. 
 
- Nedostatak uređenih matičnih evidencija jedan je od primarnih razloga nevidljivosti jednog broja pripadnika RE populacije, bez obzira na činjenicu što se u kontinuitetu sprovode aktivnosti na registraciji i popisivanju svih članova zajednice kako bi bili uključeni u sve društvene tokove- naveo je Bjeković. 
 
Svi ti problemi, kako je rekao, proizvode lančanu reakciju i međusobno su povezani, odnosno uzročno posljedično utiču na položaj romske zajednice. 
 
- Jezička barijera u kombinaciji sa nedostupnim predškolskim obrazovanjem usloviće dalje učešće u obrazovnom procesu, na način što romsku djecu dovodi u nejednak položaj, kako u pogledu pohađanja škole, tako i po pitanju kvaliteta obrazovanja koje dobijaju, dok u kasnijem fazama predstavljaju otežavajuću okolnost za nastavak obrazovnog ciklusa- rekao je Bjeković. 
 
Prema njegovim riječima, nerijetke pojave uvredljivog, govora mržnje i drugih oblika devijantnog ponašanja i izražavanja nalaze prostor, naročito na društvenim mrežama i u javnom prostoru. 
 
- Ne postoje egzaktni podaci o tome u kojoj mjeri su Romi žrtve ovih delikata u odnosu na ostatak stanovništva, ali iz iskustva znamo da to nije mali broj slučajeva- dodao je Bjeković. 
 
Mora se, kako je istakao, odmah započeti odlučna bitka protiv govora mržnje i netolerancije. 
 
- Uz uvjerenje da nijedno ljudsko biće ne može biti inferiorno u odnosu na druge članove ljudskog roda samo zbog boje kože, etničkog porijekla, jezika, vjere i nacije- naveo je Bjeković. 
 
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, govoreći o politčkoj participaciji Roma, rekao da je neophodno razmotriti sve mehanizme afirmativne akcije, uključujući sniženje cenzusa, ali i potencijalnu mogućnost garantovanih mjesta, kako bi se obezbijedila istinska zastupljenost romske zajednice u institucijama odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou. 
 
On je pitao Camaja da li će inicijativa za snižavanje izbornog cenzusa za političku participaciju romske zajendnice sa 0,7 na 0,35 odsto biti uvrštena u parlamentarnu proceduru i izglasana. 
 
Camaj je odgovorio da to pitanje tretira i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. 
 
On je kazao da bi izmjena izbornog zakonodavstva u tom dijelu zahtijevala izmjene Zakona koje se usvajaju dvotrećinskom većinom u Skupštini, što usložnjava sam proces donošenja takvih odluka. 
 
- Nemam dilemu da se radi o stvari za koju će svi politički subjekti zastupljeni u parlamentu pokazati političku volju. S tim u vezi očekujem da se u narednom periodu vaše pitanje riješi na pozitivan način- naveo je Camaj. 
 
On je dodao da pitanje smanjenja cenzusa u cilju obezbjeđivanja autentične zastupljenosti predstavlja važan segment šireg dijaloga o izbornim reformama i inkluziji manjinskih naroda u proces odlučivanja. 
 
Camaj je istakao da poboljšanje političke reprezentacije Roma doprinosi jačanju socijalne kohezije, povjerenja u institucije, ali i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela. 
 
- Romska zajednica u Crnoj Gori, uprkos brojnim izazovima, pokazuje snažnu volju za doprinosom društvu, a institucipnalna podrška toj volji ključna je za ostvarivanje pune integracije i jednakih mogućnosti- smatra Camaj.

Đeka i Beganaj: Romska zajednica i dalje najdiskriminisanija i najsiromašnija društvena grupa u Crnoj Gori

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 12.360 eura za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za april.
Iz tog Vladinog resora kazali su da je za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđeno 7.860 eura, dok je za isplatu stipendija za studente obezbijeđeno 4.5 hiljada eura.
- Stipendija za studente iznosi 300, a za srednjoškolce 60 eura - dodaje se u saopštenju.
Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Za stipendije za srednjoškolce i studente RE populacije 12.360 eura

U Budilniku na Televiziji E analiziramo odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije i što je potrebno promijeniti kako bi etnička distanca bila manja.
Donosimo detalje o poslu zaštitara koji su počeli sa radom u školama širom Crne Gore. Razgovaramo i o najavljenim pooštrenim kontrolama na maturskom ispitu. Analiziraćemo i kvalitet meda, koliko je na našem tržištu zastupljen "lažni" med.
Bliži se proljeće, a to je uvijek najbolji period za osvježavanje enterijera, kako da to postignete uz minimalna ulaganja u Srećnom danu savjetuje Marija Radonjić.
Od devet do 11 sati možete saznati i koliko predrasude i stereotipi utiču na naše živote i kako nas oblikuju još od djetinjstva.
O tome, ali i o rodnim stereotipima govorimo sa psihološkinjom Stelom Burzanović. Gošća Srećnog dana je &nbsp;Armisa Kuč - članica turskog Fomgeta, a tri puta &nbsp;izabrana je i za najbolju igračicu Crne Gore.
Još jedna tema Srećnog dana je &nbsp;kako muzika utiče na naše raspolozenje i ponašanje. &nbsp;Nova pjesma i spot "Pjesma za tebe" povod je za druženje sa članovima 4 Seasons benda.

Budilnik na TV E: Odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije, najavljene pooštrene kontrole na maturskim ispitima...

Evropske integracije Zapadnog Balkana uživaju podršku 64 odsto građana regiona, pokazuje najnovije istraživanje Balkan Barometar 2025, koje je Savjet za regionalnu saradnju (RCC) danas predstavio u Briselu, prenose Vijesti. U Crnoj Gori članstvo države u Evropskoj uniji podržava 59 odsto građana, dok njih 25 odsto očekuje da će se to desiti do 2030. godine.
Generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović saopštio je da je podrška evropskim integracijama u regionu porasla za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
- Ovo je najveći nivo podrške EU integracijama ikada zabilježen - rekao je Kapetanović predstavljajući rezultate istraživanja.
<h2>Najveća podrška u Albaniji, najmanja u Srbiji</h2>
Prema zemljama, podrška ulasku u EU najviša je u Albaniji – 86 odsto, a najniža u Srbiji – 42 odsto.
U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini podrška iznosi po 59 odsto, dok je u Sjevernoj Makedoniji 62 odsto, a na Kosovu 78 odsto.
U prošlogodišnjem Barometru navedeno je da 39 odsto građana Crne Gore vjeruje da će im članstvo u Uniji donijeti dobro.
<h2>Očekivanja građana o roku pristupanja</h2>
Da će njihove države postati članice EU do 2030. godine, nada se 26 odsto građana regiona, dok 25 odsto očekuje ulazak do 2035.
Kada je riječ o Crnoj Gori, 39 odsto građana vjeruje da će država postati članica EU do 2030.
Sličan optimizam bilježi Albanija (43%) i Kosovo (39%), dok su očekivanja znatno niža u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji (po 15%), te u Bosni i Hercegovini (9%).
<h2>Optimizam i zabrinutosti</h2>
Kapetanović je ocijenio da rezultati otvaraju prostor i za optimizam i za zabrinutost.
Građani regiona kao ključne probleme i dalje prepoznaju:
- rast cijena i inflaciju,
- lošu ekonomsku situaciju,
- korupciju,
- političku nestabilnost,
- nezaposlenost,
- odliv mozgova.
Čak 64 odsto ispitanika smatra da regionalna saradnja može unaprijediti ekonomsku situaciju.
Kapetanović je posebno pohvalio napredak Crne Gore i Albanije na putu ka EU, naglasivši i da su tri institucije koje uživaju najveće povjerenje u regionu: vjerske zajednice, vojska i Evropska unija.
- Građani ne vjeruju partijama, parlamentima i sudovima – i to treba da zabrine sve donosioce odluka - upozorio je.
<h2>Percepcija poslovne zajednice</h2>
Istraživanje, koje je obuhvatilo oko 6.000 ispitanika, pokazalo je i stavove poslovnog sektora.
66% privrednika smatra da putovanje unutar regiona samo sa ličnim kartama donosi koristi biznisu (porast od 6% u odnosu na prošlu godinu).
39% poslovnih ljudi ocjenjuje da je ukidanje rominga u regionu smanjilo njihove troškove, dok 35% navodi da im je smanjilo troškove i u komunikaciji sa EU.
Na skali od 1 do 10, nedostatak radne snage ocijenjen je prosječnom ocjenom 6,8, kao jedan od najizraženijih izazova za rast biznisa.

Najveći nivo podrške EU integracijama ikada zabilježen: Evropsku integraciju Zapadnog Balkana podržava 64% građana

Crna Gora je odabrana kao jedna od najistaknutijih destinacija u novoj listi BBC Travel List 2026, koja je danas objavljena na <a href="http://bbc.com/travel" target="_blank">bbc.com/travel</a>.
Godišnja BBC Travel lista ističe jedinstvena mesta širom svijeta koja nude posebna kulturna iskustva, prirodne ljepote i odgovorne, održive turističke mogućnosti. Za 2026. godinu Crna Gora je prepoznata zbog svoje impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacija tokom cijele godine.
Od Bokokotorskog zaliva i lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, pa sve do planinskih venaca Durmitora i Prokletija, Crna Gora sve više privlači međunarodnu pažnju putnika koji traže autentična lokalna iskustva, bogatu istoriju, gastronomiju i netaknutu prirodu. BBC Travel List ističe spoj obale, kulture i divljine, pozicionirajući Crnu Goru kao svježu mediteransku alternativu sa snažnim potencijalom za održivi turizam.
Cijela lista BBC Travel List 2026 dostupna je na <a href="http://bbc.com/travel" target="_blank">bbc.com/travel</a>, gdje se Crna Gora nalazi među pažljivo odabranim destinacijama iz cijelog svijeta.

BBC Travel uvrstio Crnu Goru među najpoželjnije destinacije za 2026.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: re-populacija