<article>Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,8 miliona eura, prenosi Agencija MINA business.Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,58 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,42 odsto.Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi šest milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,01 odsto, a na oročene 14,99 odsto.Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.</article>

Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,8 miliona eura, prenosi Agencija MINA business.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,58 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,42 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi šest milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,01 odsto, a na oročene 14,99 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CBCG

obavezna rezerva

Ekonomija

CBCG: Obavezna rezerva 327,8 miliona eura

Najveću zaradu u 2025. godini ostvario je zaposleni iz Podgorice, u djelatnosti koju Poreska uprava evidentira kao nespecijalizovanu trgovinu na veliko, sa bruto zaradom od 399.163 eura, koja je evidentirana u oktobru.
Kada se bruto pretovri u neto, ispada da je ta osoba za mjesec primila 297.500 eura.
Prosječna zarada za novembar iznosila je 1.018 eura, što znači da je ta osoba primila 292 prosječne zarade u jednom mjesecu. Iznos od 297.500 eura zaposleni sa prosječnom platom od 1.018 eura zaradi za 24 godine.
– Od deset najvećih mjesečnih bruto zarada obračunatih u 2025. godini, devet su ostvarili crnogorski državljani, a jednu stranac. Osam od deset najvećih zarada realizovano je u Podgorici, uz po jednu u Herceg Novom i Beranama – proizilazi iz podataka koji su "Danu" dostavljeni iz Poreske uprave (PU).
Na drugom mjestu je takođe osoba iz Podgorice koja obavlja uslužne djelatnosti u vazdušnom saobraćaju, koja je u martu zaradila 308.724 eura, odnosno oko 230.000 eura neto. To je 225 mjesečnih prosječnih plata, odnosno skoro 19 godišnjih.
Strani državljanin koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina u Herceg Novom u junu je zaradio 220.751 euro bruto (neto 164.582,87), čime je zauzeo treće mjesto na listi najplaćenijih.
Na četvrtoj poziciji je osoba sa novembarskom bruto zaradom od 209.798,40 eura i to u djelatnosti – kockanje i klađenje. Neto vrijednost zarade je 156.400 eura.
Prvih pet kompletira zaposleni iz Podgorice koji je prošlog juna prihodovao 186.285 eura bruto (138.900 eura neto) obavljajući djelatnost "ostalog monetarnog posredovanja".
Da je iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i te kako profitabilan posao svjedoči podatak da se na listi deset najvećih zarada pojavljuje još dva puta, na šestom i desetom mjestu; 155.055 eura u septembru, odnosno 113.989 eura u oktorbu 2025. prihodovale su osobe koje se bave tom djelatnošću. Obje su iz Podgorice, a u neto vrijednostima primile su 115.639 i 85.045 eura.
U Beranama je zaposleni u sektoru inženjerske djelatnosti i tehničkog savjetovanja ostvario bruto zaradu od 135.673 eura, što je dovoljno za sedmo mjesto na listi. Ta zarada, koja iznosi 101.200 eura neto, obračunata je u septembru.
Djelatnost "ostalo monetarno posredovanje" ima i drugog predstavnika na listi najplaćenijih, čija zarada je u aprilu 2025. godine bila 120.241 eura bruto, odnosno 89.702 eura neto.
Devetu poziciju zauzeo je zaposleni u državnim organima sa zaradom od 114.295,24 eura (85.272,95 neto) iz februara prošle godine.
Zbog poreske tajne i zaštite ličnih podataka, Poreska uprava nije mogla da nam da detaljnije podatke u vezi sa zaradama zaposlenih.

Podgoričaninu isplaćena plata od 297.500 eura

Odbornica Evropskog saveza u Skupštini opštine Herceg Novi, Tanja Vujičić, poručila je da je nedopustivo da se građanima naloži napuštanje svojih domova bez ikakvog plana, podrške ili jasnih informacija o daljim koracima.
– Ne može se ljudima reći da moraju napustiti svoje domove, a da im se istovremeno ne ponudi nikakav plan, privremeni smještaj ili makar jasna informacija. Takva neizvjesnost posebno teško pogađa starije, bolesne i socijalno ugrožene stanare – istakla je Vujičić.
Ona je postavila pitanje da li bi nadležni na isti način postupali kada bi se u sličnoj situaciji našli oni ili članovi njihovih porodica.
– Da li je normalno da građani budu ostavljeni u strahu i neizvjesnosti, dok institucije ćute? – upitala je Vujičić.
Pozvala je lokalnu vlast da hitno reaguje, preuzme odgovornost i obezbijedi konkretna rješenja za stanare, umjesto, kako je navela, prebacivanja problema na druge institucije.

Vujičić: Građani ne smiju biti ostavljeni u strahu dok institucije ćute

Ministarstvo odbrane Slovenije potvrdilo je za N1 Ljubljana da su na Grenland otputovala dva oficira Slovenske vojske. Oni će tamo učestvovati u međunarodnoj vojnoj vježbi “Arktička otpornost”, koja se, u trenutku sve oštrijih zahtjeva predsjednika Donalda Trampa za pripajanje tog ostrva Sjedinjenim Američkim Državama, održava pod vođstvom Danske.
Iz Ministarstva odbrane su za N1 Ljubljana potvrdili da su pripadnici Slovenske vojske (SV) jutros otputovali na Grenland, gdje bi trebalo da stignu sjutra.
Na arktičko ostrvo su, kako navode raniji izvještaji, otputovali oficir iz Komande snaga i podoficir iz Jedinice za specijalno djelovanje.
Podsjećaju, vlada je na dopisnoj sjednici 17. januara odobrila upućivanje pripadnika SV na Grenland. Ministar odbrane Borut Sajovic je potom u srijedu saopštio da oni odlaze ovog vikenda, uz objašnjenje da će u prvoj fazi na Grenlandu boraviti nekoliko dana, dok će se dalja odluka donositi u skladu sa potrebama.
Uslijediće eventualne rotacije, zamjene, pojačanja i preraspodjele.
Pripadnici SV učestvovaće u planiranju i realizaciji međunarodne vojne vježbe “Arktička otpornost”, koja se održava pod vođstvom Danske i za koju je već na prvi pogled jasno da predstavlja evropsku mjeru odvraćanja pred prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa.
Američki predsjednik je ove nedjelje donekle ublažio svoju retoriku. U obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u srijedu u švajcarskom Davosu rekao je da je neophodno da SAD preuzmu najveće ostrvo na svijetu, ali je prvi put do sada izjavio da pri preuzimanju Grenlanda neće koristiti silu, već da zahtijeva hitan početak pregovora o američkom pripajanju ostrva.
Na Grenlandu je do sada svoje vojnike i oficire poslalo više država – Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška, Finska, Holandija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Neki su se u međuvremenu već vratili u svoje zemlje. Tramp je prošle nedjelje tim državama zaprijetio uvođenjem dodatnih carina od 10 odsto, na šta je Evropska unija odgovorila prijetnjama sopstvenim trgovinskim protivmjerama. Slovenija nije bila obuhvaćena carinskim prijetnjama.
Nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Davosu, Tramp je potom povukao prijetnje dodatnim carinama.
Poslije razgovora saopštio je i da su postavili okvir za dogovor o budućnosti Grenlanda i čitavog arktičkog regiona.
Ministar odbrane Sajovic je naglasio da su na vojnu vježbu pod vođstvom Danske, “na savezničko i za savez izuzetno važno područje”, pozvane sve članice NATO-a. Dodao je da se raduje saradnji sa svima, od prve do posljednje, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
“Teren je najprije potrebno upoznati, proučiti i uskladiti se. Riječ je o velikoj i obimnoj akciji koja zahtijeva timski rad, a potom ćemo vidjeti na kojim područjima kao država možemo još efikasnije da sarađujemo, stičemo znanja za sopstvene potrebe i jačamo zajednicu i savez”, objasnio je Sajovic.
Uprkos pritiscima iz Vašingtona i Trampovim prijetnjama, Grenlanđani za sada ostaju jedinstveni. Njihov premijer Jens-Frederik Nilsen jasno je poručio da će Grenland ostati dansko autonomno područje i da ne želi da bude dio SAD, pri čemu ima i široku podršku evropskih lidera.

Slovenija poslala dva oficira na NATO vježbu na Grenlandu

Nakon rušenja betonske ograde stadiona DG arena, koja je bila izgrađena preko kanala Mareze, danas je razmontiran i sporni reflektor, koji je položen pored stadiona. Podsjećamo da je kanal Mareze van funkcije već duži niz godina, te da je na više mjesta bio zatrpan, dok su preko njega bili izgrađeni reflektor i betonska ograda stadiona, suprotno propisima. Uklanjanje objekata izvršeno je po nalogu nadležne inspekcije, a najavljeno je da će se u narednom periodu nastaviti radovi na prokopavanju i sanaciji kanala Mareze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125150124_e2b307526d0cd61040f4e326e8aba3c1f7a3cb838b251b36dc24843673466af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260125150124_e2b307526d0cd61040f4e326e8aba3c1f7a3cb838b251b36dc24843673466af0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="arena"><figcaption>Foto: Mediabiro</figcaption></figure>

Uklonjen sporni reflektor sa stadiona DG arena

Hronika

Piperović: Presuda u korist Abazovića je sramota za pravosuđe

Prijetnje supruzi: „Ja ću da te ubijem, da znam da te više nemam“

Društvo

Grupa građana Cetinja: Mrvaljević da se okane ćorava posla u kojem je nečasno uhvaćen, ili da podnese ostavku

CBCG: Obavezna rezerva 327,8 miliona eura

Tagovi

Podgoričaninu isplaćena plata od 297.500 eura

Vujičić: Građani ne smiju biti ostavljeni u strahu dok institucije ćute

Slovenija poslala dva oficira na NATO vježbu na Grenlandu

Uklonjen sporni reflektor sa stadiona DG arena

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO