Čirgić: Kolaps javnog zdravstva plaćaju pacijenti
Javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nije u krizi zbog spleta nesrećnih okolnosti, već zbog niza svjesnih političkih i fiskalnih odluka koje su godinama potkopavale njegove temelje. Umjesto pacijenta, u centru odlučivanja bili su kratkoročni politički interesi, a posljedice takvog pristupa danas najviše osjećaju građani – posebno oni najugroženiji.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, u razgovoru za Portal ETV, ukazuje da se javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj i dugotrajnoj krizi.
- Javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori nalazi se u stanju hronične nestabilnosti koja nije rezultat slučajnosti, već posljedica pogrešnih fiskalnih i političkih odluka, u kojima fokus nije bio na pacijentu, već na ostvarivanju kratkoročnih političkih ciljeva - dodao je Čirgić.
Evropa sad 1 i potkopavanje finansijskih temelja
Kao jednu od ključnih odluka koja je dodatno destabilizovala sistem, Čirgić izdvaja program Evropa sad 1, kojim su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje.
- Posebno se izdvaja program Evropa sad 1, kojim su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, čime su ozbiljno potkopani finansijski temelji zdravstvenog sistema - ističe Čirgić.
Funkcionalni kolaps
Iako naglašava da sistem nije nepovratno urušen, Čirgić upozorava da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se rješenja sve češće traže izvan javnog sektora.
- To, međutim, ne znači da je sistem nepovratno srušen, ali znači da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se izlaz sve češće nudi kroz privatni sektor - dodaje Čirgić.
U takvom ambijentu, javni zdravstveni sistem preuzima socijalno i finansijski najzahtjevnije pacijente, dok privatni sektor selektivno pruža usluge onima koji mogu da ih plate.
Ekspanzija privatnih klinika
Prema njegovim riječima, stanje javnog sistema najuvjerljivije se ogleda u naglom rastu privatnog zdravstvenog sektora.
- Upravo ubrzani rast privatnog zdravstvenog sektora najbolje oslikava stanje javnog sistema. Privatne klinike, koje su još 2019. godine bile na ivici egzistencije, danas doživljavaju snažnu ekspanziju, što predstavlja jasan indikator slabosti i sistemskog urušavanja javnog zdravstva - ističe Čirgić.
Strukturni uzroci krize
Čirgić kao ključne uzroke postojećih problema navodi hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki, neodrživ model finansiranja i izraženu centralizaciju zdravstvenog sistema.
- Rast privatnih klinika sam po sebi nije negativan, ali postaje ozbiljan problem u trenutku kada privatni sektor ne predstavlja dopunu javnom sistemu, već njegovu zamjenu - pojašnjava on.
Zdravstvo koje se sve više plaća iz džepa
Dodatni problem predstavlja način na koji sistem funkcioniše, jer iz godine u godinu raste udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga od strane pacijenata.
- Zdravstveni sistem koji funkcioniše u talasima, iz godine u godinu povećava udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga iz džepa pacijenata - naglasio je.
To, kako ističe, ukazuje na postepeno klizanje ka tržišnom modelu zdravstvene zaštite.
- To je jedan od ključnih pokazatelja da Crna Gora polako klizi ka tržišnom modelu zdravstvene zaštite, poput američkog ili singapurskog, u kojem država učestvuje u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite sa svega 30–40 odsto - navodi Čirgić.
U takvom kontekstu, realno je očekivati da će građani u budućnosti biti primorani da kupuju polise zdravstvenog osiguranja od privatnih osiguravajućih kuća.
Model bez ekonomskog uporišta
Međutim, Čirgić upozorava da Crna Gora nema ekonomske pretpostavke za ovakav model.
- Prosječni prihodi građana ne omogućavaju masovno kupovanje privatnih zdravstvenih polisa, što znači da bi takav pristup neminovno doveo do socijalne isključenosti i ozbiljno ugrozio pravo na zdravstvenu zaštitu - ističe Čirgić.
Najugroženiji snose najveći teret
Najveće posljedice ovakvog stanja snose najosjetljivije kategorije stanovništva, prvenstveno penzioneri i hronični pacijenti, koji su u najvećoj mjeri oslonjeni na javni zdravstveni sistem.
- Prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente dodatno ugrožava njihov životni standard i produbljuje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama - ističe.
Posebno su, kako podvlači, pogođeni penzioneri, koji su tokom cijelog radnog vijeka izdvajali sredstva za zdravstveno osiguranje, a danas često nijesu u mogućnosti da obezbijede ni osnovne ljekove ili neophodne zdravstvene usluge.
Bez suštinskih reformi, nastaviće se trend urušavanja javnog sistema i postepene privatizacije zdravstvene zaštite, jer potrebe zdravstvenog sistema iz godine u godinu rastu, dok država već ima problem sa ovolikim rastom zdravstvene potrošnje.
Jedan reformski potez kao rješenje
Čirgić kao mogući izlaz navodi jedan reformski potez koji bi imao značajan efekat.
- Ukoliko bi se država odlučila na samo jedan reformski potez – plaćanje JZU na primarnom nivou po sistemu kapitacije, a na sekundarnom i tercijarnom nivou po DRG modelu, odnosno po učinku, riješili bi više nego polovinu problema - zaključio je Čirgić.
