Crnogorski pacijenti sa psorijazom imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u Kliničkom centru crne Gore povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze.
- Podsjećamo da se Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava svake godine 29. oktobra, sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, fokus je stavljen na emocionalne, socijalne i finansijske izazove sa kojima se suočavaju oboljeli, ali i njihove porodice- navode iz Kliničkog centra.
Klinika za dermatovenerologiju KCCG pridružuje se obilježavanju ovog datuma organizovanjem niza aktivnosti. Akcijom “Dan otvorenih vrata“ organizovani su besplatni pregledi i bez uputa od strane izabranog ljekara za građane sa psorijazom koji do sada nijesu liječeni. Pored pregleda, građani su imali priliku da od dermatovenerologa naše Klinike dobiju savjete i preporuke za dalju terapiju
Ovim povodom održana je i konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG, Ivan Lanzardi, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze i dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i uži specijalsita onkologije.
Đorđije Krnjević je naveo da se procjenjuje da u Crnoj Gori oko 2 odsto stanovništva boluje od psorijaze, što predstavlja značajan broj građana kojima je potrebna adekvatna medicinska njega i savremena terapija.
- Kao najveća zdravstvena ustanova u državi, KCCG prepoznaje važnost rane dijagnostike, kontinuiranog liječenja i podrške ovim pacijentima. KCCG u potpunosti podržava inicijativu Klinike za dermatovenerologiju u organizaciji “Dana otvorenih vrata” povodom Međunarodnog dana psorijaze. Ovakve aktivnosti predstavljaju primjer istinske posvećenosti naših dermatovenerologa, koji svojim radom doprinose podizanju svijesti o značaju ranog prepoznavanja bolesti i pravovremenog liječenja psorijaze- istakao je dr Krnjević.
Krnjević je poručio da je Dan otvorenih vrata prilika da pacijenti dobiju ne samo stručnu procjenu i savjet, već i osjećaj razumijevanja, podrške i saznanje da nijesu sami u borbi sa ovom bolešću. KCCG će i u budućnosti biti partner svim aktivnostima koje doprinose unaprjeđenju kvaliteta života pacijenata, jačanju povjerenja građana u zdravstveni sistem i promociji zdravlja.
Ivan Lanzardi govorio je o svom iskustvu sa ovom bolešću.
- Psorijazu sam dobio 2016. godine. Godinama sam se liječio različitim terapijama, ali bez značajnijeg poboljšanja. Tek 2020. godine, kada sam započeo biološku terapiju, prvi put sam osjetio šta znači živjeti sa čistom kožom i bez stalne borbe sa simptomima bolesti. Danas mogu da kažem da živim život bez psorijaze- rekao je Lanzardi.
Želio je da poruči svim pacijentima da ne smiju da ćute, trpe i povlače se u sebe.&nbsp;
- Imati psorijazu nije sramota i nije teret koji se mora nositi sam. Uz savremenu terapiju moguće je postići potpunu kontrolu bolesti i povratak normalnom životu, bez bola, svraba, stigme i ograničenja- poručio je Lanzardi.
On naglašava da se kvalitet života oboljelih značajno poboljšava, pacijent može da bude socijalno, porodično i profesionalno aktivan, da se bavi sportom, putuje, radi i planira budućnost bez stalnog straha od pogoršanja bolesti.
- Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze apeluje na sve, i one koji su tek primijetili prve simptome, i one koji se godinama bore sa bolešću i misle da im niko ne može pomoći, da se obrate dermatologu. Postoji terapija. Postoji rješenje. Niko ne treba da se osjeća sam- poručuje predsjednik Udruženja.
Dr sc. med. Ana Popović, specijalista dermatovenerologije i uži specijalista onkologije Klinike za dermatovenerologiju KCCG, poručila je da je u Crnoj Gori dostupna savremena terapija za liječenje pacijenata sa umjerenim i teškim oblicima psorijaze.
- Psorijaza nije samo kožna bolest. Ona utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i socijalne odnose. Pacijenti se često suočavaju sa osjećajem stigme, anksioznošću, poremećajem sna i ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima. Naučne studije pokazuju da su depresija i suicidalne misli značajno češći kod oboljelih u odnosu na opštu populaciju- kazala je dr Ana Popović.
Savremeni terapijski pristupi, objasnila je Popović, omogućavaju postizanje potpune kontrole bolesti, čistu kožu bez simptoma psorijaze, ali i prevenciju komplikacija i komorbiditeta poput psorijaznog artritisa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih.&nbsp;
- Kod pacijenata sa umjerenim i teškim oblikom bolesti kod kojih lokalna ili konvencionalna terapija nije dala rezultat, biološki lijekovi predstavljaju efikasan, bezbjedan i dugoročno održiv način liječenja- naglašava dr Ana Popović.
Istakla je da, zahvaljujući podršci zdravstvenog sistema i razumijevanju nadležnih institucija, naši pacijenti imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu.&nbsp;
- Osobe koje žive sa psorijazom ne treba da osjećaju stigmu niti da se povlače u sebe, danas je dostupan širok spektar savremenih terapija koje omogućavaju kontrolu bolesti. Psorijaza ne utiče samo na pacijenta, već i na njegovu porodicu i prijatelje, zato je važno da se o bolesti govori otvoreno i da se pravovremeno potraži stručna pomoć. Pozivamo sve pacijente, i one koji su tek primijetili prve promjene na koži koje mogu ukazivati na psorijazu, kao i one koji se godinama bore sa ovim oboljenjem, da se jave dermatologu i informišu o mogućnostima liječenja- zaključuje dr Popović.
Iako je posljednjih godina postignut veliki napredak u terapiji psorijaze, naročito kroz dostupnost bioloških lijekova, mnogi pacijenti širom svijeta i dalje nemaju jednak pristup savremenim terapijama.
- Ovo pitanje nije samo zdravstveno, već i društveno. Kada jedan član porodice pati zbog ograničenih mogućnosti liječenja, cijela porodica trpi posljedice. Zato je važno da sistem zdravstvene zaštite bude otvoren i dostupan svima koji se bore sa ovim oboljenjem- poručila je dr Nataša Vukotić Đuričanin, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.
Upravo zbog toga, kazala je, Klinika za dermatovenerologiju KCCG je obilježila Međunarodni dan borbe protiv psorijaze, organizovanjem pregleda za oboljele od psorijaze bez zakazivanja od strane izabranog ljekara.
- Na ovaj način želimo da pokažemo našu otvorenost, da ohrabrimo pacijente da se jave na pregled i da ukažemo na značaj pravovremene dijagnostike, kontinuirane terapije i podrške porodici kao osnovne jedinice koja se suočava sa psorijatičnom bolešću. Ovo je prilika da se zajednički borimo protiv stigme i da damo glas pacijentima i njihovim porodicama- zaključila je dr Vukotić Đuričanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

KCCG: Pacijenti sa psorijazom dobili pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Kompletne troškove PET/CT dijagnostike, koja će crnogorskim pacijentima biti omogućena od 7. maja privatnoj bolnici Kodra u Podgorici, pokrivaće Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). To je saopšteno Portalu ETV iz te ustanove.
Hrvatska Poliklinika Medikol je, na osnovu zaključenog ugovora u martu sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, omogućila sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpet-ct-dijagnostika-od-7-maja-dostupna-i-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Brže do precizne dijagnostike</h2>
PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine.
Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu u kojoj ova vrsta pregleda nije bila moguća, pa su se pacijenti upućivali na klinike u Novom Sadu i Istanbulu.
U FZO su ocijenili da će se saradnjom sa Poliklinikom Medikol omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti dijagnostičkog procesa, posebno onkološkim pacijentima koji se najčešće šalju na ove preglede.
Time će pacijenti brže dolaziti do precizne dijagnoze i započinjanja odgovarajuće terapije.
Pravo na PET/CT snimanje u Podgorici preko FZO imaće, kako su nam rekli u toj ustanovi, svi osiguranici koji dobiju prijedlog Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, nakon izdavanja uputnice Fonda za zdravstveno osiguranje.
U FZO pojašnjavaju da će procedura prilikom upućivanja pacijenata na PET/CT u Kodri, biti identična dosadašnjoj praksi.
- To znači da će se upućivanje sprovoditi na način koji je već definisan prilikom upućivanja pacijenata u klinike van Crne Gore. Svi troškovi su na teret sredstava Fonda, pa pacijent nema finansijskih izdataka samim tim što se usluga obezbjeđuje u Crnoj Gori - navedeno je u odgovorima FZO.
<h2>U fokusu čovjek i njegovo zdravlje</h2>
I pacijenti koji već imaju zakazanu PET/CT dijagnostiku u inostranstvu moći će da snimanje obave u Podgorici, ukoliko Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore donese novi prijedlog u tom pravcu.
- Ukoliko pacijentima, koji nisu realizovali svoju uputnicu, Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore dâ novi predlog za ostvarivanje PET/CT u Podgorici, Fond će izdati novu uputnicu, odnosno odobrenje za dobijanje usluge u zdravstvenoj ustanovi Kodra – pojasnili su u FZO.
Kako je nedavno saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka hrvatske Poliklinike, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Dodatna pogodnost, kako je ranije najavljeno, je i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
<h2>Detalji o PET/CT</h2>
PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka.
Predstavlja savremenu dijagnostičku metodu koja kombinuje dvije tehnologije – pozitronsku emisionu tomografiju (PET) i kompjuterizovanu tomografiju (CT).
- Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicine – pojašnjeno je u tekstu na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Za razliku od drugih dijagnostičkih metoda, PET/CT omogućava detaljnu procjenu metabolizma u organima i tkivima, uz istovremeno precizno lociranje promjena.&nbsp;
Osnovna prednost ove metode je što spajanjem slika oba modalieta dobijamo potpunu funkcionalno-anatomsku dijagnostičku informaciju ispitivanog organa.
Kombinovanjem funkcionalnog i anatomskog snimka, ljekari dobijaju kompletnu informaciju o stanju organa, što omogućava ranije otkrivanje i tačnije praćenje bolesti.
PET/CT se najviše koristi u dijagnostici i praćenju malignih bolesti - karcinoma pluća, glave i vrata, debelog crijeva, dojke, ginekoloških i drugih maligniteta. Posebno je koristan za razlikovanje benignih od malignih promjena.
- Najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a uključuju: procjenu proširenosti maligne bolesti; praćenje terapijskog odgovora (nakon završetka liječenja ili u toku trajanja &nbsp;terapije, ako se planira promjena iste); u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna itd. U rijetkim slučajevima se koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora – navedeno je u tekstu KCCG.
Podsjećamo, Klinički centar godinama radi na realizaciji projekta instalacije PET/CT uređaja, koji je zbog tehničke složenosti planiran u više faza. Trenutno je u završnoj fazi revizija glavnog projekta.&nbsp;
Uređaj će biti nabavljen kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), koja finansira 75 odsto troškova, dok preostalih 25 odsto snosi crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje.

FZO pokriva sve troškove PET snimanja u Kodri, procedura ostaje ista

Hrvatska Poliklinika Medikol, na osnovu zaključenog ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), omogućava sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, u bolnici Codra. Snimanje pacijenata u Podgorici počeće u srijedu, 7. maja, saopšteno je iz te poliklinike.
Posebno važan za onkološke bolesnike, PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka. Postupak će biti dostupan svim pacijentima putem uputa Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), uz jasnu medicinsku indikaciju nadležnog ljekara specijaliste. 
Kako je saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka Poliklinike Medikol, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Pacijenti se za PET/CT postupak u Podgorici mogu zakazati putem e-maila na <a href="mailto:info@medikol.me">info@medikol.me</a>; telefonskim pozivom na +382 67 072 700 ili lično u Codra Hospital, na adresi Radosava Burića, 81 000 Podgorica.

PET/CT dijagnostika od 7. maja dostupna i u Crnoj Gori

Uprkos brojnim upozorenjima i apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje nepromijenjeno. Pacijenti ističu da i dalje nemaju stalno prisutnog ljekara koji bi bio zadužen isključivo za njihovu njegu i svakodnevno praćenje.
Umjesto toga, na odjeljenju se povremeno pojavljuju ljekari opšte prakse, bez jasne odgovornosti i kontinuiteta u liječenju hroničnih pacijenata. Ovakva praksa, prema riječima pacijenata, izaziva osjećaj nesigurnosti, napuštenosti i dubokog nepovjerenja u sistem.
Portal ETV nedavno je izvijestio o incidentu koji se dogodio 14. marta 2025. godine, tokom redovne dijalize pacijentkinje Doma zdravlja u Budvi, Sanje Pešalj, a koji je pokrenuo niz pitanja o funkcionisanju Odjeljenja hemodijalize u ovoj ustanovi, kao i o širem sistemskom odgovoru nadležnih institucija.
Prema navodima Pešalj, tog dana je tokom terapije osjetila snažne bolove i zatražila lijek Buscopan. Ustanova, kako tvrdi, lijek nije imala na raspolaganju, a dodatni problem predstavljao je izostanak dežurnog ljekara. Lijek joj je, izvan medicinskog protokola, aplikovala medicinska sestra, bez prisustva ljekara, u prisustvu tehničara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako Pešelj danas kaže za naš portal, pacijenti su jedinstveni u zahtjevu da se briga o njima povjeri dr Andrić, jedinoj ljekarki koja pokazuje, kako navodi, istinsku posvećenost i razumijevanje njihove svakodnevne borbe.
– Jutros se dr Andrić pojavila tokom vizite, ali se odmah povukla. Provjerom rasporeda saznali smo da je formalno u prvoj smjeni, ali na opštoj praksi. Takođe, rečeno nam je da je dr Drobnjak raspoređena na naše odjeljenje, ali dolazi samo po pozivu. Kada sam je tražila, morala sam da je čekam, što znači da nije bila prisutna na licu mjesta – ističe Pešalj.
Pacijenti upozoravaju da ih sistem tretira kao "privremeni zadatak", iako se radi o osobama sa ozbiljnim hroničnim oboljenjima kojima je potreban stalni medicinski nadzor.
– Na dijalizu dolazimo s opterećenjem da ćemo, osim borbe sa sopstvenim zdravljem, morati da se borimo i sa sistemom. Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile – upozorava Pešalj.
Portal ETV će nastaviti da prati razvoj situacije i apeluje na nadležne da hitno reaguju kako bi se obezbijedila adekvatna zdravstvena zaštita za najugroženije pacijente.

Danijela Jovanović

Pešalj: Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile

Posjete pacijentima u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas su ponovo dozvoljene, nakon što su više od dva mjeseca bile obustavljene zbog pogoršanja epidemiološke situacije i rasta broja oboljelih od gripa i bolesti sličnih njemu, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. 
 
Posjete pacijentima koji su na bolničkom liječenju u KCCG bile su obustavljene od 14. februara. 
 
Iz KCCG su rekli da su, u skladu sa poboljšanjem epidemiološke situacije u državi, dozvoljene posjete pacijentima na bolničkom liječenju, u terminu od 14 do 16 sati. 
 
Oni su objasnili da u jedinicama intenzivnog liječenja samo jedan član uže porodice ili staratelj, uz poštovanje protokola, može posjetiti pacijenta uz nadzor medicinskog osoblja najduže deset minuta, svakog dana, između 14 i 16 sati. 
 
Podsjeća se da posjete nijesu dozvoljene u Klinici za infektivne bolesti, Akušerskom odjeljenju, kao i Odjeljenju za terminsku novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo. 
 
Iz KCCG su zamolili građane da, ukoliko imaju simptome respiratornih infekcija ili akutnu gastrointestinalnu infekciju (povraćanje, dijareju), ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima. 
 
- Preporučujemo da posjetioci tokom boravka u bolesničkoj sobi nose zaštitnu masku - rekli su iz KCCG.

Od danas dozvoljenje posjete pacijentima u KCCG

Najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država, saznaje portal Standard.&nbsp;
Prema informacijama koje je saopštilo više izvora iz te bolnice, sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima su na listi ljekova koju je usvojila Vlada.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog. Portal Standard posjeduje dopise Fonda.
Sagovornik Standarda kaže da 15 pacijenata koji su trebali da prime lijek „Tecentriq“ u drugoj polovini marta, nije primilo terapiju koja je odložena, jer bolnica nije mogla da dobije lijek.
Osim toga, iz izvještaja Montefarma za mjesečnu potrošnju od 19.03.2025. godine do kraja marta, nijedna kutija „Tecentriqa“ nije isporučena Brezoviku, iako se vidi da su na stanju imali 70 kutija.
<h2>SB Brezovik: Imali smo kratkotrajnih problema u nabavci ljekova</h2>
Iz bolnice u Brezoviku Standardu su potvrdili da je tokom posljednje sedmice marta „došlo do kratkotrajnog problema u isporuci tražene količine pojedinih ljekova“. Naglasili su da takav problem nije bio samo kod njih, ali da su protekle nedjelje svi pacijenti &nbsp;primili planiranu terapiju.
Iz SB „dr Jovan Kljajić“ nijesu demantovali navedene informacije da tokom marta 15 pacijenata nije primilo „Tecentriq“, kao ni to da najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo terapiju.
Sagovornik Standarda, koji je želio da ostane anoniman, a čije navode nijesu demantovali iz bolnice u Brezoviku, kaže da je ta bolnica krajem nedjelje tražila 20 kutija istog lijeka, a da im je poslato samo 15, iako je napravljen plan za primjenu svih 20 pacijenata. Informacije govore da u Montefarmu ovog lijeka ima dovoljno na lageru.
U bolnici u Brezoviku imali su problema i sa lijekom „Imfinzi durvalumab“ proizvođača „Astra“.
- Najmanje tri pacijenta nijesu primila nastavak terapije, a tri nova, spremna i odobrena, nijesu započela sa terapijom - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Odlaganje terapije rizik za gubitak efekta liječenja</h2>
Treba podsjetiti da protokoli za liječenje uznapredovalog karcinoma pluća precizno definišu vrijeme na koje se prima terapija (npr. dvije ili tri nedjelje).
Odlaganjem primjene terapije tokom poslednjih deset dana marta neće se primiti najmanje jedan ciklus liječenja. U slučaju da to postane praksa rizikuje se gubitak efekata liječenja koji su postignuti prethodnim terapijima i povećava vjerovatnoća progresije bolesti. Na ovaj način se do sada uložena sredstva od strane države u dijagnostiku i liječenje ovih pacijenata kompromituju.
Novi pacijenti nijesu dobili propisanu terapiju iako je njihovo liječenje predloženo od strane stručnog konzilijuma i odobreno od strane komisije Fonda za zdravstveno osiguranje.
Podatak da u bolnici „Dr Jovan Kljajić“ nedostaju i potrošni materijal, fiziološki rastvor, rukavice, iz te ustanove su demantovali.
- Što se tiče potrošnog materijala i rastvora, kao i ljekova neophodnih za liječenje pacijenata u SB Brezovik, isključujući onkološke pacijente, nijesmo imali problema u radu, &nbsp;niti nedostatak navedenog - saopšteno je Standardu.
<h2>I KCCG imao problema u nabavci ljekova</h2>
I u KCCG imaju problem sa ljekovima, posebno sa lijekom „Entyvio“ proizvođača Takeda.
- Dva pacijenta za lijek “Entyvio” iz gastro odaljenja su pomjerena za ovu nedjelju, a obrazloženje iz KCCG je bio da čekaju isporuku lijekova od prošle nedjelje - kaže sagovornik Standarda. 
 
KCCG se prošle nedjelje obratio Fondu za “Avastin”, “Vectibix”, “Humani albumin”, “Keytrudu”, “Abraxane”, “Diphereline”…
Standard saznaje da je iz Fonda KCCG odgovoreno, da se pridržavaju sredstava koja su opredijeljena na mjesečnom nivou, te ih upozorili da su u januaru i februaru prekoračili odobrena sredstva, te ponovo poslali mjesečne iznose odobrenih sredstava do kraja godine.
<h2>Dopis Fonda JZU – ljekova nema preko planiranog</h2>
Iz Fonda za zdravstveno osiguraje su početkom marta upozorili javne zdravstvene ustanove da troše ljekova onoliko koliko je predviđeno.
- Shodno odluci Fonda o rasporedu sredstava za 2025 godinu , potrebno je da nabavku redovnih ljekoba od AU Montefarm vršite u okviru mjesečno planiranih finansijskih sredstava , odnosno 1/12 oprediljenog budžeta za ljekove. To znači da iznos ispostavljene cesije može odstupiti u odnosu na mjesečni plan isključivo za iznos odobrenih ljekova od strane komisije Miniistarstva zdravlja čija potrošnja je posebno planirana i izdvojena kao posebna stavka kod AU Montefarm - piše u dopisu Fonda.
Dodaju da ljekove koje odobrava Komisija Ministarstva zdravlja je potrebno da uz cesiju dostave i Odobrenje komisije Ministarstva zdravlja za dati lijek koji je isporučen od AU Montefarm.
- „Ujedno vas obavještavamo da ćemo cesije za januar i februar 2025. godine prihvatiti u iznosu koji je već definisan, ali da će se za eventualno prekoračenje mjesečnog limita u januaru i februaru umanjiti ukupni godišnji iznos opredijeljenih sredstava. U cilju racionalizacije potrošnje ljekova potrebno je da vršite strogu kontrolu planiranje zaliha i stvarnih potreba ustanove za dati mjesec - precizirano je u dopisu Fonda JZU.
<h2>Sadašnji način planiranja potrošnje ljekova neodrživ</h2>
Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.
- Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacujenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci… - kaže sagovornik Standarda.&nbsp;
Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.
- Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni - kaže izvor.
On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje. 
 
- Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo - precizira izvor sa Instituta za onkologiju.
Dosta manjkavosti ima oko planiranja potrosnje i odredjivanja budžeta za ljekove sa Instituta za onkologiju.
Prema mišljenju više upućenih sagovornika ovakav način planiranja potrošnje može dovesti do odlaganja terapija i dodatnog opterećenja u narednom mjesecu.

U SB Brezovik 40 pacijenata sa rakom pluća nije primilo terapiju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Parizu sa Generalnim sekretarom INTERPOL-a Valdesijem Urkizom, gdje je naglasio da Crnoj Gori hitno treba antimafija zakon, te je zatražio podršku i pomoć INTERPOL-a u provjeri porijekla i praćenju imovine sumnjivog porijekla
Kako je navedeno u saopštenju, generalni sekretar Urkiza pohvalio je napore Crne Gore u jačanju institucija i borbi protiv kriminala, istakavši da je INTERPOL spreman da pruži dodatnu podršku i ekspertizu našim organima kroz jačanje kapaciteta i razmjenu informacija.
Milatović naglasio da se Crna Gora suočava sa izazovima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je jedan od ključnih testova i na evropskom putu naše zemlje.
- Nažalost, svjedočili smo da su pojedinci koji su trebali da štite zakon – u tužilaštvu, policiji i sudstvu – bili dio mreža koje su ga kršile i urušavale. Zato je integritet ljudi u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu ključan – vidjeli smo koliko je važno da institucije budu čiste, snažne i otporne na zloupotrebe. Time se jača povjerenje i građana i naših partnera - naglasio je Milatović.&nbsp;
Istakao je da je veliki dio takve imovine i sredstava izvan zemlje, zbog čega je potrebna dodatna stručna podrška u istraživanju.
Kako je poručio, usvajanje zakona bilo bi od ključnog značaja za otkrivanje i vraćanje imovine stečene nezakonitim putem, dok će međunarodna saradnja imati presudan značaj u tom procesu.
Globalna saradnja kroz INTERPOL i Europol pokazuje da, kada institucije dijele podatke i povjerenje, pravda postaje dostižna, a bezbjednost zajednički cilj.
- Crna Gora ostaje pouzdan partner u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala i jačanje globalne otpornosti - poručio je Milatović.
Na kraju sastanka, Predsjednik Milatović pozvao je Generalnog sekretara INTERPOL-a da posjeti Crnu Goru, kako bi se dodatno unaprijedilo partnerstvo i konkretizovala saradnja između naših institucija.

Milatović zatražio podršku INTERPOL-a u borbi protiv kriminala i provjeri porijekla imovine

"Slučaj Nikšić" je dobio epilog na sudu - navijači Sutjeske, koji su palicama napali pristalice Berana na utakmici sa Internacionalom, koja je igrana u Nikšiću, dobili su novčane kazne i zabrane pojavljivanja na stadionima.
Po Zakonu o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama šestorici "vojvoda" je zabranjeno da u naredne dvije godine uđu na stadione.
Kada se budu igrale utakmice u Nikšiću, oni će morati da se jave policiji sat vremena prije početka kako bi u prostorijama CB Nikšić boravili dok se mečevi završe.
Ukoliko prekrše tu presudu, kazna će im se preinačiti u zatvorsku.
Boris Peković, Ilija Vučković, Boris Vujošević i Miloš Kalezić moraju da plate i po 600 eura, Nikola Miljanić 500, a Nikola Đikanović 400.
Policija pretresa i video snimke sa stadiona kraj Bistrice, jer su huligani izašli iz objekta na kojem igra Sutjeska. Zbog toga je na informativnom razgovoru bio i predstavnik kluba.

"Vojvodama" novčane kazne i zabrana pojavljivanja na stadionima dvije godine

Predstavnici crnogorske i međunarodne pravne zajednice poručuju da su nezavisnost, profesionalizam i transparentnost sudova temelji vladavine prava, a da Dani crnogorskog sudstva afirmišu primjenu pravosudnih standarda i evropskog puta, saopšteno je iz Vrhovnog suda tokom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva.
- Crnogorsko pravosuđe ulazi u novu fazu razvoja, a pred ovom generacijom sudija stoje brojni izazovi, od najsloženijih predmeta organizovanog kriminala i ratnih zločina do postupaka u slučajevima visoke korupcije, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, svečano otvarajući Dane crnogorskog sudstva. Naglasila je da godina pred nama mora biti godina pojačanog profesionalnog angažmana i odgovornosti kako bi se ispunila misija sudstva i ponovo učvrstilo povjerenje građana u pravdu- navodi se u saopštenju.
Govoreći o konkretnim rezultatima, podsjetila je da je Vrhovni sud, između ostalog, pokrenuo izradu seta smjernica za postupanje u predmetima teškog i organizovanog kriminala, rodno zasnovanog i seksualnog nasilja, kao i trgovine ljudima, s ciljem da se unaprijedi ujednačavanje kaznene politike i ojača povjerenje javnosti u rad sudova.
Pavličić je ponovila da borba za pravično i efikasno sudstvo ne može biti isključivo zadatak sudske grane vlasti, već zajednička odgovornost svih institucija sistema. Ukazala je da se samo kroz sinergiju, međusobno poštovanje i ravnotežu između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti može govoriti o zdravoj demokratiji, jer, kako je poručila, „nijedna vlast ne može biti iznad druge, a najmanje iznad prava“.
Predsjednica Vrhovnog suda ocijenila je da je od presudnog značaja da sudije ostanu dosljedne zakonu te da budu slobodne i nezavisne od bilo kakvog uticaja. Pozvala ih je da nastave da grade sistem kojim će se ponositi, ne samo kao institucionalni okvir, već i kao moralni kompas društva.
- Na svečanom otvaranju Dana crnogorskog sudstva prisutnima su se obratili i potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava Ivana Jelić, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore Radoje Korać, ministar pravde Bojan Božović i šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope Lejla Dervišagić- ističe se u saopštenju.
U svojim obraćanjima govornici su istakli važnost jačanja nezavisnosti sudstva, unapređenja efikasnosti pravosuđa i primjene evropskih standarda u oblasti ljudskih prava, kao i kontinuiranu saradnju domaćih i međunarodnih partnera na unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore.
- Pozdravne govore uputili su i predsjednici vrhovnih sudova Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Kosova i Republike Sjeverne Makedonije, koji su ocijenili da je pravosuđe most koji povezuje države regiona na putu ka vladavini prava i evropskim vrijednostima. Poručili su da međusobna saradnja, razmjena iskustava i zajedničko očuvanje profesionalnih standarda predstavljaju temelj jačanja nezavisnosti sudstva i izgradnje povjerenja građana u pravdu u cijelom regionu- istakli su iz Vrhovnog suda.
Skup, koji nakon šest godina ponovo ima radni dio, organizovan je kroz tri tematske sekcije: krivičnu, građansku i upravnu, u kojima učestvuju sudije iz Crne Gore i regiona, zajedno sa sudijama Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP).
Teme krivične sekcije obuhvataju pitanja prihvatljivosti elektronskih dokaza i mjera tajnog nadzora, kaznene politike za djelo nasilja u porodici, kao i aktuelne prakse u odlučivanju o pritvoru i prava na obrazloženu sudsku odluku.
Građanska sekcija razmatra efikasnost postupka kroz prethodno ispitivanje tužbi i koncentraciju dokaza, povredu autorskog prava putem embedovanja, te aktuelne izazove poput strateških SLAPP tužbi, kao i ekoloških tužbi.
U okviru upravne sekcije razgovara se o rješavanju u sporu pune jurisdikcije, standardima ESLJP-a u postupcima međunarodne zaštite stranaca, te zloupotrebama prava u slobodnom pristupu informacijama.
Takođe, predstavljeni su i rezultati višesektorske pravosudne ankete Svjetske banke.
- Dani crnogorskog sudstva, na kojima se ujedno obilježava i 75. godišnjica Evropske konvencije o ljudskim pravima, realizuju se uz podršku Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici. Skup se održava u Bečićima od 28. do 30. oktobra i okupio je oko 350 učesnika iz zemlje, regiona i međunarodnih institucija. Povodom obilježavanja ovog događaja zgrada Vrhovnog suda Crne Gore večeras je osvijetljena bojama crnogorske zastave kao simbol posvećenosti pravdi, nezavisnosti i državnom jedinstvu- zaključuje se u saopštenju Vrhovnog suda.

Pavličić: Pred nama godina pojačanog profesionalnog angažmana da se ispuni misija sudstva i ponovo učvrsti povjerenje građana u pravdu

Banke u eurozoni postrožile su standarde kreditiranja kompanija u trećem tromjesečju, zbog pojačanih ekonomskih rizika i geopolitičke neizvjesnosti, pokazali su rezultati istraživanja Evropske centralne banke (ECB).
Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u ljetnim mjesecima, ali je i dalje slaba.
Podsticaj zaduživanju kompanija bile su snižene kamatne stope, ali i potreba za refinansiranjem duga, prenosi SEEbiz.
Niži troškovi zaduživanja podstakli su i potražnju građana za stambenim kreditima, dok je potražnja za potrošačkim kreditima bila stabilna.
U četvrtom tromjesečju banke očekuju nepromijenjenu potražnju kompanija za kreditima. Potražnja građana za stambenim kreditima trebalo bi ponovo blago da ojača, a banke očekuju sličan trend i u kategoriji potrošačkih kredita.
Standardi kreditiranja kompanija trebalo bi da se zadrže na nivou iz ljetnog tromjesečja, procjenjuju kreditori u anketi.
Uslovi dodjele stambenih kredita biće vjerovatno blago postroženi.
Banke predviđaju i još strože uslove za dodjelu potrošačkih kredita pred kraj godine.

Banke u eurozoni postrožile standarde kreditiranja kompanija

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Tag: pacijenti