Crnogorsko vinarstvo gradi budućnost na kvalitetu, autentičnosti i doživljaju

Strategija razvoja crnogorskog vinarstva počiva na kvalitetu, autohtonim sortama i povezivanju vina s iskustvom destinacije, saopštila je enološkinja Sanja Radonjić i dodala da učešće od 0,04 odsto u globalnoj proizvodnji može biti prednost kada je riječ o autentičnosti.

Ona je kazala da količina jeste važna u određenom smislu, kada je u pitanju zadovoljenje potreba tržišta, ali u savremenom vinskom svijetu ona sama po sebi više nije presudan faktor uspjeha. 

- Naprotiv, tržište, naročito među turistima i ljubiteljima vina, sve više vrijednuje priču o porijeklu, autentičnost, ograničene serije, specifičan terroir, kao i autohtone sorte i jasnu vezu vina sa mjestom nastanka. U tom smislu, mala proizvodnja može biti prednost ukoliko je pravilno interpretirana i tržišno pozicionirana - rekla je Radonjić za Glasnik Privredne komore (PKCG). 

Prema njenim riječima, Crna Gora ne može i ne treba da se takmiči sa velikim vinskim silama po obimu proizvodnje. 

- Naša konkurentska prednost prije svega počiva na autohtonim sortama, specifičnom mediteransko-kontinentalnom spoju klime, izuzetno sunčanim lokalitetima i snažnoj povezanosti vina sa identitetom prostora. Kada imate relativno malu proizvodnju, a uz to i autentične sorte koje se ne mogu naći svuda u svijetu, stvara se dobra osnova za premium i ultrapremium pozicioniranje. Zbog toga smatram da skromni udio u globalnoj proizvodnji ne treba posmatrati kao ograničenje, već kao polaznu tačku za strategiju koja se zasniva na jedinstvenosti porijekla, kvalitetu i autentičnosti vina - objasnila je Radonjić. 

Ona je, govoreći o pozicioniranju Crne Gore na vinskoj mapi Muzeja vina u Bordou, kazala da to ima višestruk značaj. 

- Crna Gora na taj način dodatno ističe svoju reputaciju ne samo kao zemlja sa vinogradarsko-vinskom tradicijom, već i kao autentična vinska destinacija koju je važno da međunarodna šira javnost prepozna. Imajući u vidu da se na takvim mjestima oblikuje percepcija ljubitelja vina, turista i profesionalaca, važno je biti prisutan upravo tamo gdje se ta percepcija stvara i gdje se posjetioci upoznaju sa različitim vinskim regionima svijeta - navela je Radonjić. 

Na taj način, kako je dodala, Crna Gora dobija priliku da predstavi svoje specifičnosti, terroir i autohtone sorte. 

Često se ističe da Crna Gora mora povećati površine pod vinogradima – sa sadašnjih oko tri hiljade hektara na najmanje pet hiljada ili šest hiljada. Na pitanje koliko je taj iskorak realan u narednih pet do deset godina, Radonjić je odgovorila da nije sigurna koliko je taj cilj realan.

- Smatram da povećanje površina pod vinogradima sa oko tri hiljade na pet hiljada ili šest hiljada hektara u periodu od pet do deset godina jeste ambiciozno, međutim imajući u vidu izazove sa kojima se bori vinogradarstvo i vinarstvo ne samo kod nas već i u svijetu postavlja se pitanje koliko je to dostižno. Za postizanje tog cilja neophodna je dobro osmišljena razvojna politika, jasni investicioni podsticaji, i postojanje strateškog konsenzusa da je vinogradarstvo jedna od razvojnih šansi crnogorske poljoprivrede i ruralne ekonomije - kazala je Radonjić. 

Ona takođe smatra da rast površina ne smije biti sam sebi svrha. 

- Suština nije samo u tome da zasadimo više hektara, već da razvijamo vinograde koji su tržišno održivi, agroekološki prilagođeni i tehnološki savremeni. Zbog svega toga jako je bitno imati stručne ljude koji se edukuju, prate trendove i inovacije iz razloga što potencijalni budući zasadi moraju biti planirani u skladu sa klimatskim promjenama, dostupnošću vode, izborom podloga i sorti, kao i potrebom za mehanizacijom i smanjenjem zavisnosti od sezonske radne snage - navela je Radonjić.

Istovremeno, treba imati u vidu da je Crna Gora turistička zemlja, pa domaće tržište vina nije malo, naročito tokom turističke sezone. 

- U tom smislu, povećanje vinogradarskih površina moglo bi doprinijeti da u većoj mjeri zadovoljimo potražnju domaćeg tržišta i da crnogorsko vino bude još prisutnije u hotelima, restoranima i turističkoj ponudi - dodala je Radonjić. 

Vinarski sektor je gotovo u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU. Na pitanje da li ta regulatorna spremnost daje Crnoj Gori konkurentsku prednost na evropskom tržištu, posebno u susret budućem članstvu, Radonjić je odgovorila da je regulatorna spremnost važna prednost, ali samo ako se isprati i proizvodnom, tržišnom i institucionalnom spremnošću. 

- Usklađenost sa evropskim pravilima znači da crnogorski sektor razumije standarde koje savremeno tržište traži: od kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, preko deklarisanja i sljedivosti, do zaštite geografskog porijekla i odgovornog poslovanja. To je veoma važna osnova za jače prisustvo na evropskom tržištu. U susret budućem članstvu, ta pripremljenost može smanjiti tranzicione troškove i omogućiti lakše uključivanje u jedinstveno tržište - objasnila je Radonjić. 

Prema njenim riječima, ako sektor već posluje u skladu sa evropskim pravilima, onda buduće članstvo ne dočekuje kao šok, već kao prostor za širenje. To je značajna prednost. 

- Ipak, treba biti realan: sama regulatorna usklađenost ne garantuje tržišni uspjeh. Evropsko tržište je izuzetno konkurentno. Da biste bili prisutni i održivi, morate imati kvalitet, kontinuitet, prepoznatljiv identitet, profesionalnu distribuciju i dobru komunikaciju sa tržištem. Zato bih rekla da je regulatorna spremnost nužan uslov, ali ne i dovoljan. Ona otvara vrata, ali uspjeh na tržištu zavisi od toga šta kroz ta vrata unosite: kakvo vino, kakvu priču, kakav kvalitet i kakvu reputaciju - kazala je Radonjić.

Globalni sektor vina, kako je dodala, suočava se sa klimatskim promjenama, nedostatkom radne snage i promjenama u navikama potrošača. 

Radonjić je kazala da klimatske promjene, nedostatak radne snage i promjene u ponašanju potrošača jesu globalni izazovi, ali oni istovremeno tjeraju vinogradare i vinare da budu inovativniji i bliži savremenom potrošaču. 

- Za Crnu Goru, koja nije velika količinski, to može biti podsticaj da gradi model razvoja zasnovan na doživljaju, autentičnosti i visokoj dodatoj vrijednosti. Klimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje u vinogradu: izbor odgovarajućih sorti i podloga, nove pristupe u gajenju vinove loze, racionalno korišćenje vode, implementaciju precizne poljoprivrede i konstantan monitoring zasada do momenta berbe - navela je Radonjić. 

Ona je rekla da nedostatak radne snage traži više mehanizacije, digitalizacije i pametnijeg organizovanja proizvodnje. 

- Promjene u navikama potrošača, s druge strane, jasno pokazuju da se vino danas sve manje kupuje samo kao proizvod, a sve više kao iskustvo. Tu enoturizam postaje izuzetno važan. Crna Gora ima rijetku prednost da na malom prostoru objedinjuje vino, gastronomiju, pejzaže, kulturno nasljeđe i autentične lokalne priče - kazala je Radonjić. 

Prema njenim riječima, to znači da se vino može ponuditi ne samo kroz bocu, već kroz čitav doživljaj destinacije: posjetu vinogradima i podrumima, degustacije uparene sa lokalnom kuhinjom, priču o autohtonim sortama, povezivanje sa jezerom, morem, planinama i kulturnim tačkama. U tome leži veliki razvojni potencijal. 

- Budućnost crnogorskog vinarstva ne treba posmatrati samo kroz izvoz flaše vina, već i kroz izvoz doživljaja Crne Gore kao vinske zemlje. Kada turista doživi vino tamo gdje nastaje, uz autentičnu gastronomiju i ambijent, tada se ne gradi samo prodaja, već i lojalnost, reputacija i dugoročna vrijednost za cijeli sektor - zaključila je Radonjić.