Predstavnik Evropske investicione banke ističe da poseban fokus treba da bude na jačanju kapaciteta za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz evropskih fondova

Kunc: EU integracije dodatno će povećati atraktivnost Crne Gore za investitore; Nikolić-Vučinić: Država mora jačati institucije i vladavinu prava

Poslodavci žele ambijent u kojem važe pravila, gdje imate jake institucije koje mogu da odgovore na izazove i gdje postoji predvidljivost sistema. To je ono što će ih privući - dodala je ona, ističući da Crna Gora u tom segmentu mora računati i na snažnu konkurenciju drugih država Zapadnog Balkana

Davor Kunc (Foto: Stop kadar/TV E )
Davor Kunc (Foto: Stop kadar/TV E )

Crna Gora je najatraktivnija destinacija za investicije na Zapadnom Balkanu. Kada se upoređuje sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, to govori nekoliko brojki. Svakako, udio stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu vrti se oko nešto više od sedam odsto i 2025. i 2024. godine, kazao je u emisiji "Eurozona" na Televiziji E predstavnik Evropske investicione banke u Crnoj Gori Davor Kunc.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je atraktivna činjenicom da je od šest zapadnobalkanskih država prva koja će ući u EU. 

- EU nosi predvidljivost za investitore, a to je nešto što oni cijene. Rekao bih da Crna Gora može gledati i druge referentne tačke nakon ulaska u EU, osim susjednih zemalja. Tu su Poljska, Češka, Hrvatska, Slovenija, Rumunija i Bugarska, kao i južne zemlje, Kipar i Malta, koje korespondiraju sa Crnom Gorom po veličini - poručio je Kunc. 

Na pitanje da li kao stvarni cilj djeluje da će Crna Gora do 2028. godine postati članica EU, Kunc kaže da je optimističan

- Ja sam optimističan zato što, sa jedne strane, postoji vjetar u leđa iz EU, a sa druge strane postoji snažna predanost reformama crnogorskih vlasti, kako državnih, tako i opštinskih i državnih kompanija. Sa druge strane, mi se trudimo da uradimo sve što je moguće, što se tiče i reformi i finansiranja reformi - istakao je Kunc. 

Kunc naglašava da Crna Gora mora unaprijed pripremiti projekte i timove kako bi spremno dočekala investicioni ciklus koji donosi članstvo u EU. 

- Poseban fokus treba da bude na jačanju kapaciteta za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz evropskih fondova, što će nakon ulaska u Uniju biti od još većeg značaja - dodao je. 

Investitori traže predvidljiv poslovni ambijent

Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Arijana Nikolić-Vučinić u emisiji "Eurozona" poručuje da je približavanje Evropskoj uniji trenutno najveća prednost Crne Gore iz ugla stranih investitora, dok su jačanje vladavine prava, predvidljivost poslovnog ambijenta, politička stabilnost, digitalizacija i snažnije institucije ključne oblasti na kojima država mora dodatno raditi kako bi privukla i zadržala strani kapital.

Arijana Nikolić-Vučinić
Arijana Nikolić-Vučinić(Photo: Stop kadar/TV E )

Ona je kazala da približavanje EU investitorima daje dodatnu sigurnost, jer će ista pravila važiti za Crnu Goru kao i za države članice Evropske unije.

- Ono što strani investitori danas smatraju najvećom prednošću Crne Gore jeste približavanje EU. To je ono što im daje sigurnost, jer će ista pravila važiti za Crnu Goru kao što važe za EU - istakla je Nikolić-Vučinić.

Govoreći o izazovima i oblastima koje izazivaju oprez kod investitora, ona je ukazala na podatke iz Bijele knjige koju Savjet stranih investitora objavljuje svake godine u novembru. Kako je navela, u tom dokumentu investitori jasno ukazuju na prepreke za dalji razvoj poslovanja, ali i na probleme koji su prepoznati i u prethodnim izdanjima.

Među ključnim izazovima, prema njenim riječima, izdvajaju se jačanje vladavine prava, veća predvidljivost poslovnog ambijenta, politička stabilnost, dalja digitalizacija i jačanje institucija.

- To je nešto u šta Crna Gora mora da ulaže kako bi u budućnosti imala šansu da privuče i dalje strani kapital - poručila je Nikolić Vučinić.

Ona je ocijenila da dostupnost kapitala jeste značajna, ali da sama po sebi ne predstavlja presudan faktor prilikom donošenja investicionih odluka.

- Poslodavci žele ambijent u kojem važe pravila, gdje imate jake institucije koje mogu da odgovore na izazove i gdje postoji predvidljivost sistema. To je ono što će ih privući - dodala je ona, ističući da Crna Gora u tom segmentu mora računati i na snažnu konkurenciju drugih država Zapadnog Balkana.

Nikolić-Vučinić je ukazala i na potrebu da se prilikom analize stranih ulaganja više ne posmatra samo njihova ukupna vrijednost, već i način na koji se taj kapital plasira.

- Jako je bitno i gdje se vrši plasiranje tog kapitala. Crna Gora mora da ide ka diversifikaciji svoje ekonomije i da iskoristi te strane investicije kako bi diversifikovala ekonomiju i tako postala ekonomski jača - istakla je ona.

Prema njenim riječima, članstvo Crne Gore u EU trebalo bi da doprinese njenom boljem pozicioniranju i pošalje investitorima signal da u zemlji važe pravila koja važe i u Evropskoj uniji.

- Ulazak Crne Gore u EU će definitivno uticati na bolje pozicioniranje Crne Gore. To će biti signal da pravila koja važe u EU važe i kod nas i da je investiranje sigurno - kazala je Nikolić-Vučinić.

Posebno važnim smatra i pristup evropskim fondovima, koji bi predstavljali dodatak stranim direktnim investicijama.

Nikolić Vučinić ipak ne očekuje nagli „bum“ stranih direktnih investicija nakon ulaska u EU. Kako je objasnila, iskustvo država koje su se Evropskoj uniji priključile u posljednjih 20 godina pokazuje da nije dolazilo do takvog naglog skoka, već do postepenog rasta stranih direktnih investicija.

- Tada se može očekivati trend rasta stranih direktnih investicija, ali ne možemo da očekujemo bum, jer ni u jednoj zemlji koja se u posljednjih 20 godina priključila EU nije postojao takav bum, već je došlo do blagog rasta stranih direktnih investicija - kazala je ona.

Zbog toga, kako je zaključila, cilj Crne Gore ne bi trebalo da bude samo privlačenje što većeg iznosa stranog kapitala, već prvenstveno ulaganja koja donose veću proizvodnu vrijednost i savremenije tehnologije.

- Crna Gora mora da ide ka onim stranim direktnim investicijama koje stvaraju veću proizvodnu vrijednost i koje su tehnološki naprednije, jer ćemo sa takvim investicijama imati stvarni pozitivan efekat - poručila je Nikolić Vučinić.

Otpadne vode Gusinja i Plava idu u Plavsko jezero

Kunc je kazao da je potrebno ulagati u sektore saobraćajne infrastrukture, turizam, obrazovanje, zdravstvo, zaštitu životne sredine i energetsku tranziciju kako bi Crna Gora ostvarila kvalitetan i održiv ekonomski rast.

Govoreći o oblastima koje predstavljaju najveći potencijal za razvoj, Kunc je kazao da je riječ o sektorima koji su međusobno povezani, a posebno je izdvojio zaštitu životne sredine.

- Prije dvije nedjelje bio sam na Prokletijama, na najvišem vrhu Zla Kolata. Tamo mi je rečeno da otpadne vode Gusinja i Plava idu u Plavsko jezero. To je izuzetno bitan sektor za turizam. Ne samo kada je riječ o čistim vodama, vodosnabdijevanju i kanalizaciji, nego i posebno za turizam - kazao je Kunc.

Saobraćajna infrastruktura mijenja sliku sjevera

Kada je riječ o saobraćaju, Kunc je podsjetio da EIB već finansira projekte modernizacije magistralnih i regionalnih puteva, navodeći da su u decembru Vlada i Opština Berane otvorile 40 kilometara modernizovanog puta između Berana i Mojkovca.

U sklopu postojećeg aranžmana, kako je kazao, planirane su i dionice Berane–Rožaje i Bijelo Polje–Dobrakovo, dok se razmatra i novi kredit koji bi obuhvatio veći broj projekata širom države, sa posebnim naglaskom na sjever.

- Ako se naprave saobraćajnice, nije nužno da će prestati depopulacija, ali ako se ne naprave, sasvim sigurno neće prestati. Ove saobraćajnice mijenjaju paradigmu sjevera, čine ga pristupačnim i bližim - poručio je Kunc.

Govoreći o budućim projektima, on je pomenuo dionicu autoputa Mateševo–Andrijevica, kao i obilaznicu Podgorice, za čije su finansiranje, kako je naveo, zainteresovani EIB i Vlada.

Kunc je govorio i o ulaganjima u željezničku infrastrukturu, kao i o modernizaciji Luke Bar.

- Trenutno ne mogu svi brodovi da pristanu u Luku Bar. Ne mogu ni oni veliki brodovi koje vidite na vijestima, sa velikim kontejnerima. Mogu da pristanu srednji kontejnerski brodovi. To Luku trenutno čini manje konkurentnom - kazao je on.

Prema njegovim riječima, studija modernizacije Luke Bar trebalo bi da obuhvati produbljivanje gaza, obnovu putničkog terminala, izgradnju novog skladišta, kao i obnovu elektro- i željezničke mreže unutar luke.

U toku procjena stanja svih 814 školskih objekata

Posebno mjesto u investicionom ciklusu ima obrazovanje. Kunc je podsjetio da je EIB već finansirao prvi kreditni aranžman usmjeren na rješavanje najkritičnijih problema u školama.

Kao primjer naveo je podgoričku školu "Vladimir Nazor", koja je, kako je kazao, ranije radila u čak pet smjena.

- Ta škola je obnovljena, prošireni su kapaciteti i sada radi normalno, kao i sve druge škole. Školu "Sergije Stanić" posjetili smo kada je ovdje u maju bila predsjednica Italije. To je stručna škola i, kada govorimo o turizmu, ona obrazuje buduće kuvare, pekare i konobare. Imaju fantastične učenike koji su osvajali nagrade i koji su posjetiocima prezentovali svoje vještine - kazao je Kunc.

On je saopštio da se trenutno, u saradnji sa UNOPS-om, radi procjena stanja svih 814 škola širom Crne Gore.

- Kada se ta procjena završi, napraviće se lista prioriteta. Škole koje su u najlošijem stanju, odnosno čija je oprema u najlošijem stanju, prve će biti obnovljene. Za to će biti obezbijeđen novi kreditni aranžman, kao i grantovi Evropske komisije - najavio je Kunc.

Pored obrazovanja, ulaganja su usmjerena i na zdravstveni sistem. Prema njegovim riječima, od septembra ove do septembra naredne godine planirana je nabavka medicinske opreme za 30 domova zdravlja i bolnica širom države, na osnovu liste prioriteta koju je utvrdilo Ministarstvo zdravlja.

Kunc je govorio i o projektima iz oblasti zaštite životne sredine, navodeći ulaganja u kanalizacionu infrastrukturu u više crnogorskih opština. Kako je kazao, nedavno je otvoreno 14 kilometara završene kanalizacione mreže.

Turizam ne zavisi samo od hotela

Govoreći o turizmu, Kunc je kazao da Crna Gora jeste unaprijedila turističku ponudu, ali da se ne smije govoriti samo o direktnim ulaganjima u hotele i rizorte.

- Treba uvijek govoriti o preduslovima koji su nužni za dobro funkcionisanje turizma. Prva tačka koja nam pada na pamet uvijek su saobraćajnice, infrastruktura, povezanost zemlje i povezanost obale. Kada vam dođe neko u posjetu, prijatelj koji je prvi put došao u Crnu Goru, reći će vam: "Fascinantna je priroda, ali su putevi grozni." Znači, čekanje u kolonama, prolazak kroz Budvu - kazao je Kunc.

Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je i vodosnabdijevanje, kao i tretman otpadnih voda, dok je klimatsku otpornost naveo kao dodatnu komponentu važnu za razvoj turizma.

- Klimatska otpornost znači da ste spremni za požare, poplave i suše. Imali smo katastrofalne požare i u Crnoj Gori, i oko Nikšića, ali i u susjednim zemljama i širom Evrope. Znači, važna je spremnost za takve situacije - kazao je on.

Kao četvrtu važnu komponentu turizma Kunc je izdvojio obrazovanje i ulaganje u ljudski kapital, od hotelskog menadžmenta do kadrova koji rade kao konobari, pekari i kuvari.

Veliki potencijal u energetskoj tranziciji

Kada je riječ o narednim godinama, Kunc je optimista kada je u pitanju investiciona slika Crne Gore, a posebno je izdvojio energetsku tranziciju.

- Energetska tranzicija znači obnovljive izvore, ulaganje u energetsku efikasnost, ulaganje u prenos električne energije od proizvodnje do potrošača i ulaganje u skladištenje energije. To je jedan veliki potencijal koji Crna Gora ima - kazao je Kunc.

On je naveo da je EIB indirektno prisutna u projektima iz ove oblasti, između ostalog kroz finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

- Nadamo se da ćemo imati direktan odnos sa Elektroprivredom Crne Gore i sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Vidim velike mogućnosti u svim sektorima koje smo sada naveli. Zemlja postaje atraktivnija ulaskom u Evropsku uniju. To je bio slučaj sa drugim zemljama koje su ušle u Uniju, tako će biti i sa Crnom Gorom - poručio je Kunc.

On očekuje tranzicioni period prilagođavanja, ali ističe da će u tom procesu podršku pružati EIB, Evropska komisija i druge evropske institucije.

- Tu smo i mi, i Evropska komisija, i Evropska investiciona banka da u tome pomognemo. Moj odgovor je: optimista sam - zaključio je Kunc.

Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku: 

Programska šema

15:00 – 15:15
INFOINFORMATIVA
15:15 – 16:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
16:00 – 18:00
E UŽIVOEMISIJA
18:00 – 19:00
BAHAR 1SERIJA
19:00 – 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 – 21:00
EURO ZONAEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.