<p>Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je na Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije (NADAL mreža) dobilo jednoglasnu podršku za pridruženo članstvo u ovoj mreži.</p>
<p>To će, kako je saopšteno iz VDT-a, doprinijeti unapređenju međunarodne saradnje, kao i usklađivanju tužilačke prakse sa standardima zemalja članica Evropske unije.</p>
<p>Tokom obraćanja na Generalnoj skupštini, koja se održava u Budimpešti, vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković</b> istakao je da članstvo u NADAL mreži za Tužilaštvo Crne Gore predstavlja ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje.</p>
<p>- Članstvo u evropskoj mreži tužilaca predstavlja ne samo priznanje Državnom tužilaštvu Crne Gore za dosadašnji rad, već i snažan podsticaj za nastavak reformi u pravcu pune usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije – naglasio je Marković i poručio da će Vrhovno državno tužilaštvo biti pouzdan i proaktivan partner posvećen zajedničkim vrijednostima na kojima NADAL počiva.</p>
<p>Prema riječima VDT-a, saradnja u okviru NADAL mreže omogućava ne samo stručno usavršavanje i razmjenu znanja, već i izgradnju povjerenja među institucijama, harmonizaciju praksi i jačanje otpornosti pravosudnog sistema na izazove savremenog kriminala.</p>
<p>- U tom kontekstu, članstvo u NADAL mreži ne posmatramo kao formalnu poziciju, već kao priliku za istinsku razmjenu iskustava, stručnu saradnju i učešće u zajedničkom oblikovanju evropskih tužilačkih praksi – istakao je VDT Marković.</p>
<p>Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije prisustvuje i zamjenica vrhovnog državnog tužioca<b> Jelena Đaletić</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marković: Članstvo u NADAL mreži ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje

<p>Ministri pravde Crne Gore i Sjeverne Makedonije Bojan Božović i Igor Filkov potpisali su zajedničku izjavu o jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u kontekstu evropskih integracija, tokom dvodnevne posjete crnogorske delegacije ovoj zemlji.</p>
<p>- Ovaj dokument potvrđuje da vladavina prava ostaje u središtu reformskih napora, te predstavlja doprinos reformama ključnim za ubrzanje evropskog puta obje države, kroz jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije u oblasti pravosuđa - saopštili su iz Božovićevog resora.</p>
<p>Unapređivanje pravne sigurnosti i transparentnosti, kao i razmjena najboljih praksi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, prepoznati su, ističu oni, kao sredstva za postizanje zajedničkog cilja - stvaranja modernog i efikasnog pravosuđa koje će uživati povjerenje građana i privrede.</p>
<p>- Kroz buduće aktivnosti - regionalne konferencije, obuke, studijske posjete i institucionalnu podršku reformama - nastaviće se rad na unaprjeđivanju pravosudnih sistema, s posebnim fokusom na digitalizaciju pravosuđa i transparentnost sudskih procesa - zaključili su u saopštenju.</p>

Vladavina prava i jačanje pravosuđa ključni za evropske integracije

<p>"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.</p>
<p>Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.</p>
<p>Komesarka za proširenje<b> Marta Kos </b>u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.</p>
<p>- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.</p>
<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula Fon der Lajen </b>tvrdi da država ima razloga za ponos.</p>
<p>Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.</p>
<p>Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".</p>
<p>I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.</p>
<p>Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.</p>
<p>Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.</p>
<p>- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija<b> Jovana Marović</b>.</p>
<p>Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".</p>
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
<p>Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".</p>
<p>U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.</p>
<p>Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.</p>
<h3><i>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</i></h3>
<p>Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta <b>Andrija Mandić</b>.</p>
<p>Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.</p>
<p>Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...</p>
<h3><i>Identitetska pitanja</i></h3>
<p>Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.</p>
<p>Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.</p>
<p>Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.</p>
<h3><i>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</i></h3>
<p>Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.</p>
<p>Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.</p>
<p>Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.</p>
<p>Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.</p>
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
<p>Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.</p>
<p>Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje<b> Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.</p>
<p>Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.</p>
<p>Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.</p>
<p>Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.</p>
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
<p>Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.</p>
<p>- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.</p>
<p>Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.</p>
<p>- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.</p>
<p>Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.</p>
<p>- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.</p>
<p>Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".</p>
<p>Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.</p>
<p>- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.</p>
<p>Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.</p>
<p>- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.</p>
<p>Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.</p>
<p>Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.</p>
<p>Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.</p>
<p>Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.</p>

1084x550

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

<p>Vladavina prava je osnov za dalji napredak Crne Gore - u pristupnim pregovorima, ekonomskom rastu i kvalitetu života građana, zato ostaju prioritet Vlade - poručio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa komesarom za demokratiju, pravdu i vladavinu prava Majklom Mekgratom.</p>
<p>Komesar je, kako je saopšteno iz Vlade, pohvalio dosadašnji napredak u poglavljima 23 i 24 i dobijanje IBAR-a, ali se mora nastaviti intenzivan rad na daljim reformama.</p>
<p>- Vladavina prava za nas ima prioritet. Proslavili smo dobijanje IBAR-a, ali sam siguran da to neće biti posljednji put kada ćemo slaviti potvrdu da smo napredovali na polju vladavine prava. Želimo da iskoristimo momentum i nastavimo da radimo na tom planu i siguran sam da ćemo uspjeti, jer za to postoji velika politička volja - naglasio je Spajić.</p>
<p>U saopštenju Vlade se navodi da su, u tom kontekstu, sagovornici ocijenili da je tužilaštvo ostvarilo značajan napredak, te da je za još efikasniju borbu protiv kriminalnih grupa neophodno uraditi i reforme u pravosuđu.</p>
<p>- Na tom planu, kako je istaknuto, Crna Gora će dobiti pomoć Evropske komisije i komesara Mekgraha, a uz to će se zajedno raditi da se država izbori i sa problemom korupcije - ističu u Vladi.</p>
<p>Jedna od tema sastanka bila je, dodaju oni, i aktuelna situacija u Ustavnom sudu, a komesar Mekgrat je na početku sastanka izrazio saučešće zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.</p>

1250x600

Spajić sa Mekgratom: Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju u fokusu Crne Gore i EK

<p>Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa <b>Vesnom Bratić</b>, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.</p>
<p>Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.</p>
<p>- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.</p>
<p>Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.</p>
<p>- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.</p>
<p>Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?</p>
<p>- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.</p>

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

<p>Crna Gora je ostvarila napredak ka većoj zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ - ocijenjeno je na godišnjem sastanku Upravnog odbora korisnika programa održanom danas u Podgorici.</p>
<p>Na sastanku su predstavljeni konkretni rezultati ostvareni u okviru programa, koji je, kako se navodi u saopštenju, bio ključan za pokretanje pozitivnih promjena u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Među najvažnijim dostignućima izdvojeni su, kako je precizirano, uspostavljanje pravnih klinika na sva tri pravna fakulteta za pružanje besplatne pravne pomoći ranjivim grupama, zajednički napori u borbi protiv govora mržnje, kao i unapređenja u oblasti slobode izražavanja i digitalnih prava.&nbsp;</p>
<p>- Druga značajna postignuća uključuju usvajanje strateških dokumenata za borbu protiv korupcije, razvoj nove komunikacione strategije Sudskog savjeta i inicijative usmjerene na stvaranje inkluzivnijih i demokratskijih škola - ističu iz Savjeta Evrope.</p>
<p>Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Generalne direkcije za multilateralu Ministarstva vanjskih poslova <b>Nizaheta Kurpejović - Cikotić </b>naglasila je značaj ovog programa, ističući zadovoljstvo sve intenzivnijim i konkretnijim oblicima saradnje sa Savjetom Evrope.&nbsp;</p>
<p>- Danas kada sagledavamo učinjeno tokom projektnog perioda, sa zadovoljstvom konstatujemo vrijedan doprinos SE razvoju kapaciteta naših institucija, koji korespondira sa stremljenjem Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica EU. Članstvo u EU je apsolutni prioritet Crne Gore i ciljana pomoć SE u usklađivanju zakonodavstva sa najvišim evropskim standardima će biti dobrodošla u ispunjavanju preostalih zadataka koji pred nama stoje na evropskom putu - rekla je ona.</p>
<p>Šef Odjeljenja za programiranje pri Direktoratu za koordinaciju programa Savjeta Evrope <b>Šnuc Dir</b> istakao je da su značajne reforme rezultat kontinuiranih i dugoročnih napora te nepokolebljive posvećenosti.&nbsp;</p>
<p>- Vođen zajedničkim vrijednostima, Savjet Evrope, zajedno sa Evropskom unijom i u partnerstvu s korisnicima na terenu, ostaje posvećen podršci Crnoj Gori u unapređenju reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije - naglasio je on.</p>
<p>Šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori <b>Ingve Engstrom</b> rekao je da su standardi vladavine prava od posebnog značaja za pridruživanje Evropskoj uniji.&nbsp;</p>
<p>- Veliki uspjeh Crne Gore ove godine bilo je ispunjavanje privremenih mjerila. Međutim, u predstojećem periodu potrebno je dodatno raditi kako bi se sva pregovaračka poglavlja zatvorila do kraja 2026. godine. Saradnja EU i Savjeta Evrope biće ključna u pružanju podrške Crnoj Gori. Nedavno usvojeni Plan rasta za Crnu Goru za 2024-2027. godinu dodatno će nagraditi postignuća ključnih reformi značajnim sredstvima u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i osnovnih ljudskih prava - kazao je on.</p>
<p>„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ (Horizontal Facility III) je zajednička inicijativa Evropske unije i Savjeta Evrope, koja traje od 2023. do 2026. godine. Program pomaže korisnicima da ostvare svoje reforme u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije, usklađujući ih s evropskim standardima i prioritetima proširenja EU.&nbsp;</p>
<p>Budžet tekuće faze programa iznosi 41 milion eura, od čega 85 odsto finansira Evropska unija, a 15 odsto Savjet Evrope.</p>

Crna Gora ostvarila napredak ka većoj zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije

<p>Šta Crna Gora, a i zemlje regiona treba da urade kako bi njihovi građani živjeli u zemlji u kojoj vlada pravo i poštuju se ljudska prava?</p>
<p>U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" na ovo pitanje <b>Zvezdani Kovač</b>, direktorici za strategiju i komunikacije u CGO odgovaraju <b>Bojan Božović</b>, ministar pravde u Vladi Crne Gore, <b>Bojana Savović</b>, tužiteljka iz Beograda i<b> Srđan Blagovčanin</b>, predsjednik Upravnog odbora Transparency International, BiH.&nbsp;</p>
<p>Za "Građanski ugao" govori i<b> Norbert Walter - Borjans</b>, bivši ministar finansija njemačke pokrajine Sjeverna <b>Rajna Vestfalija</b>.</p>
<p>Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DofiWEC2xx1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" šta uraditi da bi živjeli u zemlji u kojoj vlada pravo i poštuju se ljudska prava

<p>Iako je Crna Gora za jedno mjesto napredovala u vladavini prava, u sprovođenju regulative zauzima tek 83. mjesto u svijetu. To je pokazao indeks Svjetskog projekta pravde (WJP).</p> <p>WJP indeks objavljuje se od 2008. godine i oslanja se na ispitivanjima 44 pokazatelja u okviru osam kategorija - Ograničenja vladinih ovlašćenja, Odsustvo korupcije, Otvorena vlada, Osnovna prava, Red i bezbjednost, Sprovođenje regulativa, Građanska pravda i Krivična pravda.</p> <p>Svjetski projekat pravde (World Justice Project) mjeri razvoj vladavine prava u zemljama na osnovu prakse, iskustva i percepcije opšte javnosti i znanja pravnih stručnjaka. Po osnovu stručnosti i dosadašnjeg rada na unaprjeđenju vladavine prava, Svjetski projekat pravde (WJP) izabrao je predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr <b>Branislava Radulovića</b> kao stučnog konsultanta za Crnu Goru za izvještaj iz 2024. godinu, koje ova organizacija sprovodi u više od 142 države svijeta.</p> <p>Crna Gora do 2023. godinu nije bila obuhvaćena Izvještajem o indeksu vladavine prava kada je po prvi put rangirana na 57 poziciji. U 2024 godini poboljšala je rezultat u vladavini prava i zauzela 56. mjesto i ukupan indeks za Crnu Goru za ovu godinu je 0,57.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713" data-rendition-name="original" width="1841" height="610" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  <p><br/></p> <p>U pojedinačnim kategorijama, Crna Gora je najgore rangirana u “Sprovođenju regulative”, gdje zauzima 83. mjesto u svijetu, sa indeksom 0,47. U kategoriji “Ograničenja vladinih ovlašćenja” Crna Gora je na 63. mjestu sa indeksom 0,55, a u kategoriji “Odsustvo korupcije” na 62. mjestu sa indeksom 0,49.&nbsp;</p> <p>U kategoriji “Otvorena vlada” je na 58. mjestu (indeks 0,55), a u kategoriji “Osnovna prava” na 40. poziciji (indeks 0,67). U kategoriji “Red i bezbjednost” Crna Gora je na 37. mjestu (indeks 0,82), “Građanska pravda” na 66 (0,53), a u kategoriji “Krivična Pravda” na 60 poziciji (indeks 0,48).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb" data-rendition-name="original" width="1760" height="666" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  <p><br/></p> <p>Od država regiona, kada je ukupni indeks u pitanju, najbolje je rangirana Slovenija koja zauzima 27. mjesto, zatim Hrvatska na 45.</p> <p>Od Crne Gore slabiji indeks ima Kosovo (58. mjesto), Sjeverna Makedonija (67), Bosna i Hercegovina (71) i Srbija (94).</p> <p>Indeks WJP pokazuje da su širom svijeta zakonodavna tijela, pravosuđe i civilno društvo, uključujući medije “izgubili sposobnost da obuzdaju izvršnu vlast”. Takođe se navodi da je između 2016. i 2024. godine, indeks koji mjeri osnovna prava pao u 81 odsto zemalja i da su se autoritarni trendovi u 2024. proširili. Crna Gora nije među 63 odsto država u kojima su osnovna prava pala u protekloj godini.</p> <p>Svjetski projekat pravde (WJP), sa sjedištem u Vašingtonu, osnovao <b>Willian H. Neukom</b> kao predsjednik Američke advokatske komore (ABA) 2008. godine uz podršku 21 strateškog partnera, i predstavlja nezavisnu, multidisciplinarnu organizaciju koja ima za cilj da unaprijedi znanje, podigne svijest kod javnosti o značaju vladavine prava i s tim u vezi, sprovodi aktivnosti za unaprjeđenje vladavine prava širom svijeta.&nbsp;</p>

Blagi napredak Crne Gore u vladavini prava, ali 83. u svijetu u sprovođenju regulative

<p>Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore <b>Andrijom Mandićem</b>, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.</p>
<p>Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) <b>Ane Pisonero</b> - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.</p>
<p>- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.</p>
<p>Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;</p>
<p>Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
<p>Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.</p>
<p>Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
<p>I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.</p>
<p>- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
<p>Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.</p>
<p>- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.</p>

Anja Ivanović

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

<p>Crna Gora je napravila veliki iskorak na polju vladavine prava, a posebno u smanjenju političkog uticaja na rad tužilaštva i generalno pravosudnih organa - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma UN za krivične sudove, Serža Bramerca.</p>
<p>Napredak u poglavljima 23 i 24 je, kako je naveo Spajić, potvrđen i kroz dobijanje IBAR-a, ali Crna Gora tim nije zadovoljna, već želi da dodatno unaprijedi stanje u domenu vladavine prava.</p>
<p>- Pokušavamo da poboljšamo uslove za rad tužilaštva, kako bi osigurali da imaju optimalan ambijent za ostvarivanje pravih rezultata u oblasti, koja je predugo bila bolna točka za Crnu Goru. Vladavina prava ostaje jedan od prioriteta i bićemo posvećeni da dostignemo nivo najrazvijenijih zemalja Evropske unije i u tom kontekstu nadamo se ekspertskoj podršci Mehanizma pravosudnim institucijama Crne Gore, kako bi ostvarili sve cijeve na našem EU putu - istakao je Spajić.</p>
<p>Bramerc je naglasio da ima saradnju na visokom nivou sa Vrhovnim i Specijalnim državnim tužilaštvom, kao i Ministarstvom pravde.</p>
<p>Apostrofirao je da je veliki rezultat to što je politika distancirana od tužilaštva, a posebno ga raduje dinamika u radu Vlade na polju evropske integracije.</p>
<p>- Međunarodna zajednica mora da vam pomogne da zadržite pozitivan momentum i ovu novu dinamiku. Mi ćemo uraditi sve da pružimo podršku vašem tužilaštvu, u skladu sa potrebama Crne Gore. Već smo ponudili ekspertsku podršku, kako bi se pojačali kapaciteti, za još jaču borbu protiv svih oblika krivičnih djela, uključujući i ratne zločine - kazao je Bramerc.</p>
<p>Konstatovano je i da su predstavnici SDT-a u ovoj godini već posjetili sjedište Mehanizma i prošli određene obuke.</p>
<p>Na sastanku je potvrđena privrženost Crne Gore poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i kontinuiranoj saradnji sa Rezidualnim mehanizmom, kao i sa susjednim zemljama u ispunjavanju mandata ovog organa.</p>

Spajić sa Bramercom: Smanjen politički uticaj na pravosudne organe u Crnoj Gori

<p>Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade, čiji je dobitnik ove godine i negator Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećir Vuković</b>, brutalno je prekršio Zakon o državnim nagradama.</p>
<p>Na to su ukazali u crnogorskom PEN Centru ističući da taj Zakon jasno precizira da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“ - a da sva tri laureata godišnje nagrade za 2025. godinu dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>- Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“. Stavom 3 istoga člana propisano je da „u jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“ - citirali su Zakon u PEN Centru.</p>
<p>Izvjesno je, kako su istakli, da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i još jednom derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<p>Predsjednik žirija, inače, je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi <b>Želidrag Nikčević</b>, <b>David Kalaj</b>, <b>Radoslav Stanišić</b>, <b>Miodrag Živković</b>, <b>Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<h2>KAMPANJA „PREUMLJAVANJA“</h2>
<p>U PEN Centru su, stoga, ocijenili da brutalnost kojom se sprovodi kampanja „preumljavanja“ - kako ovaj proces nazva promoter nacifašističkih zločinaca, mitropolit Srpske pravoslavne crkve <b>Joanikije Mićović</b> - ogleda upravo i u djelovanju žirija za dodjelu najvišeg državnog priznanja koji je Skupština Crne Gore delegirala da obavi sramni posao.</p>
<p>- Taj je žiri bez zazora prekršio Zakon o državnim nagradama, što zahtijeva hitnu reakciju javnosti i nadležnih pravosudnih institucija - jasni su u PEN Centru.</p>
<p>Oni su pozvali predstavnike akademske javnosti i civilnog sektora, ali i političke predstavnike građana u Skupštini Crne Gore, te nadležne pravosudne ustanove da se suprotstave ovom eklatantnom primjeru izrugivanja zakonima i narušavanju dostojanstva države Crne Gore.</p>
<h2>VRJEDNOSNI SUNOVRAT</h2>
<p>Oni nijesu ostali nijemi na činjenicu da je negator svih vrijednosti koje simbolizuje Trinaesti jul - Bećir Vuković ove godine nagrađen. Decidni su da je takva odluka žirija skandalozna, te još jedan od primjera društvenog i vrjednosnog sunovrata u režiji crnogorskog režima.</p>
<p>- Ako su uslov za dodjelu nagrade „rezultati od izuzetnog značaja za Crnu Goru“, kako to propisuje Zakon o državnim nagradama, odlukom da Bećir Vuković dobije najznačajnije državno priznanje aktuelni režim šalje poruku da se vrijednosti koje u svom radu promoviše ovaj laureat - ksenofobija, islamofobija, kulturrasizam, anticrnogorstvo, slavljenje ratnih zločinaca, negiranje genocida i sl. - danas standardizovane kao „doprinos razvoju i afirmaciji Crne Gore“ - naveli su u PEN Centru.&nbsp;</p>
<p>To je, kažu, dakle neka nova Crna Gora na koju nas ćeraju da se naviknemo gušeći slobodu misli i govora, brutalno gazeći Ustav i zakone, forsirajući klerikalizaciju i fašizaciju društva, targetirajući novinare, intelektualce i umjetnike, kriminalizujući ideju suverene Crne Gore i slično.</p>
<h2>ŠTELOVANJE NAGRADE VUKOVIĆU</h2>
<p>Jedan od članova žirija, reditelj Danilo Marunović juče je u <a href="https://etv.me/drustvo/smetnja-srpskom-rezimu-u-crnoj-gori-su-svi-suverenisti-nato-im-je-prepreka-za-potpuno-preuzimanje-kontrole">intervjuu za Portal ETV</a> rekao da je nagrada Bećiru Vukoviću štelovana.</p>
<p>- To mi je bilo jasno od početka i borio sam se u okvirima onoga što su moje mogućnosti unutar tog žirija. Žiri je formiran je kao refleksija parlamentarne strukturte, odnosa snaga u parlamentu. To je ekvivalent tog odnosa snaga, uvijek kroz istoriju dodjele te nagrade. I ako meni neko uputi kritiku kako sam ja mogao da stanem iza te odluke, mora znati da nijesam. Ja sam galasao za svoje kandidate i borio se za njih, većina je presudila - rekao je Marunović.</p>
<p>To je isto, cijeni on, kao da se kritikuju opozicioni crnogorski politički akteri zašto učestvuju u radu parlamenta.</p>
<p>- Dio javnosti apsolutno iz neznanja, iz površnog posmatranja naše realnosti donosi tako brzoplete i nerelane komentare - dodao je Marunović.</p>
<p>Tu su, kaže, suprotstavljena dva koncepta.</p>
<p>- Jedan je da li mi kao lojalisti građanske, suverene, evropske Crne Gore treba da ignorišemo prisustvo u žirijima te nagrade i da dozvolimo njima potpunu kontrolu nad nagradom koja nosi naziv 13. jula ili možemo da svojim prisustvom unutar žirija obezbijedimo u određenoj mjeri da nagradu dobiju i ljudi koji je zaista i zaslužuju. Fajter sam po prirodi, pristao sam da budem član toga žirija kroz ambiciju i želju da zaista tu nagradu dobuju ljudi koji su je zaslužili. Danas mogu sa sigurnošću da saopštim da je moje i prisustvo određenih kolega u Žiriju naša zasluga što je nagradu dobio jedan Miloš Karadaglić, uprkos njegovoj ingenioznosti kao izvođača i međunardnoj reputaciji, vjerovatno najpoznatijeg Crnogorca na planeti, da niije nas bilo u tom žiriju to se ne bi desilo - naveo je Marunović.</p>
<h2>„BUKSOVCI“ IZGUBILI NAGRADU JER JER SE ČLAN ŽIRIJA, LOJALAN VUČIĆU, PREDOMISLIO</h2>
<p>Jedan od kandidata koje je glasao su „The Books of Knjige“, a oni, prema tvrdnjama Marunovića, nijesu pobijedili „isključivo zbog nevjerovatnog spleta okolnosti“.</p>
<p>- Jedan od članova žirija lojalan režimu u Podgorici koji je pod kontrolom <b>Aleksandra Vučića</b>, svoje mišljenje promijenio u toku samog glasanja. U jednom trenutku je argumentovano bio za „Buksovce“, da bi to mišljenje promijenio u sljedećem krugu glasanja, sve u roku od 15 minuta - ispričao je Marunović juče Portalu ETV.&nbsp;</p>
<p>Tako je, ističe on, izmakla šansa da nagrade jednu briljantnu umjetničku grupu kao što su „Buksovci“.</p>
<p>- Umjesto toga, prevagnula je politička odluka inspirisana ideološkim motivima - zaključio je on.</p>
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
<p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.</p>
<p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p>
<p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p>
<p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.</p>
<p>Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.</p>
<p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.</p>

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama

<p>Crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b> ocijenio je da je ovogodišnja odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade pravno nevažeća jer je žiri prekršio Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>- Skreċem pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prkršio fundamntalni član 17 Zakona o državnim nagradama. Zbog toga je njihova odluka pravno nevažeća. Da bi sve bilo jasno navodim u cjelini apsolutno fundamentalni Član 17 Zakona o državnim nagradama sa akcentom na posljednji stav koji glasi: „U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada" - naveo je on u obraćanju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>On konstatuje da su sve tri ovogodišnje nagrade, muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b>, književniku<b> Bećiru Vukoviću</b> i umjetniku grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>,<b> </b>dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.</p>
<p>Zbog toga je, matra Hajduković, neophodno da se žiri ponovo sastane i donese sljedeċe odluke.</p>
<p>- Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo, da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti. Ograđujem se od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali insistiram na poštovanju zakona - poručio je Hajduković.</p>

Hajduković: Neophodno da se žiri ponovo sastane i donese novu odluku o Trinaestojulskoj nagradi

<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u saradnji sa Svjetskom bankom, pokreće najveće ulaganje u rekonstrukciju ribolovnih plovnih objekata TO - koče i SP – plivarice, i to sa 80 odsto bespovratne podrške od države, saopšteno je iz tog resora.</p>
<p>Na osnovu Uredbe o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za 2025. godinu – Agrobudžet i podrške MIDAS 2 projekta, odakle je opredijeljeno milion eura za ovaj poziva, Ministarstvo je raspisalo javni poziv za odobravanje investicija za rekonstrukciju ribolovnih plovnih objekata, koji traje do 17. jula.&nbsp;</p>
<p>- Ovaj mjera ima za cilj unapređenje bezbjednosti, efikasnosti i konkuretnosti privrednog ribarstva, kao i modernizaciju ribolovne flote u skladu sa savremenim standardima i održivim praksama. Ministarstvo je prepoznalo značaj razvoja privrednog ribolova, i ovim programom želimo da pružimo konkretnu i snažnu podršku našim privrednim ribarima iz segmenta TO - koče i SP -plivarice kako bi mogli da obnove i unaprijede svoja plovila - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Korisnik bespovratnih sredstava podrške kroz ovaj javni poziv može biti vlasnik ili zakupac ribolovnog plovnog objekta, upisanog u Registar ribolovnih plovnih objekata Crne Gore, uz upotrebu ribolovnog alata OTB-Pridnena mreža koča i PS-Okružujuća mreža plivarica.&nbsp;</p>

Milion eura za rekonstrukciju ribolovnih plovnih objekata

<p>Najmanje dvije osobe preminule su u Francuskoj usljed velikih vrućina, saopštila je danas francuska ministarka za ekološku tranziciju <b>Anjes Panije-Rinaše</b>, prenijeli su francuski mediji.</p>
<p>Prema njenim riječima, ta dva smrtna slučaja su zvanično potvrđena kao povezana sa žegom.</p>
<p>- Dvije osobe su preminule nakon što im je pozlilo - rekla je ona i dodala da su 300 osoba spasili vatrogasci, prenosi "Parizjen".</p>
<p>Predsjednica Pariskog regiona <b>Valeri Pekres</b> izjavila je za Frans 2 da je taj region zbrinuo 500 osoba u teškoj situaciji, koje su sada smještene u klimatski odgovarajuće uslove.</p>
<p>- U ovakvoj situaciji ekstremne vrućine, ako se osobe ne sklone, mogu pretrpjeti smrtonosne posljedice - upozorila je ona, prenosi BFM TV.</p>
<p>Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je jutros francuska meteorološka služba Meteo-Frans.</p>
<p>Julski temperaturni rekordi su oboreni ili izjednačeni na mnogim mjestima, posebno na jugu zemlje, gdje je na gotovo cijeloj teritoriji juče na snazi bio narandžasti meteo-alarm, prenio je francuski BFM.</p>
<p>Zbog izuzetno visokih temperatura, Ministarstvo prosvjete je juče saopštilo da je zatvoreno 2.213 škola širom zemlje.</p>
<p>Meteo-Frans je saopštio da se lokalno očekuju temperature i do 39 stepeni.</p>
<p>Vrh Ajfelovog tornja juče je zatvoren za posjetioce zbog ekstremno visokih temperatura.</p>
<p>Očekuje se da će temperature u Parizu ove nedjelje dostići 36 stepeni Celzijusa, a u dijelovima južne Francuske i 40 stepeni.</p>
<p>Francuska vlada juče je izdala meteo-alarm zbog ekstremnih vrućina za 84 departmana.</p>
<p>Toplotni talas uticao je i na radno vrijeme drugih evropskih znamenitosti, pa je tako briselska atrakcija, Atomijum, iz tog razloga skratila vriijeme za posjete.</p>
<p>Sa talasom velikih vrućina već nekoliko dana bore se, pored Francuske, i Italija, Španija, Portugal, Grčka, Njemačka i Turska.</p>

Francuska: Najmanje dva smrtna slučaja zbog vrućina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vladavina-prava