Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se danas na konferenciji Građanske alijanse pod nazivom „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“, poručivši da je obaveza institucija da ljudska prava učine stvarno zaštićenim, a pravdu dostupnom i djelotvornom.
- Nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava, a nema ljudskih prava bez istinske vladavine prava - &nbsp;kazao je Milatović, naglašavajući da se Crna Gora mora suočiti s pitanjem: „Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa?“
On je istakao da se ne radi o prozivanju, već o preuzimanju odgovornosti pred građanima — jednakosti svih pred zakonom, nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, transparentnim odlukama i jasnoj poruci da niko nije iznad zakona.
Predsjednik je podsjetio na konkretne posljedice kada se standardi vladavine prava zadrže „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja koje ostaju bez adekvatne zaštite, radnici bez garantovanih prava, manjine bez jednakog tretmana, mladi koji zbog nepravde gube povjerenje u institucije i napuštaju zemlju.
- Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska - upozorio je Milatović.
On je zaključio da konferencija ne smije biti samo prostor ponavljanja dobro poznatih činjenica, već mjesto na kojem se preuzimaju obaveze, uz zajedničku odgovornost institucija, pravosuđa i društva.
- Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka - &nbsp;poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Izvještaj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces proširenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket proširenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvještaja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako naglašava, moramo komentarisati sa rezervom.
- Ovo je već dvadeset treći izvještaj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato što se stvari u oblasti reformi ne odvijaju baš onako kako smo očekivali- ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
- Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos proširenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se proširenje opet desi, i to u našoj regiji, što je, svakako obećavajuće- podvlači Đurović.
Sagovornica Antene M, osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
- Što se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od prošlogodišnje četvorke, što znači da ono što piše u izvještajima o radu tužilaštva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvještaja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice- ukazuje Đurović.
Nekadašnja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvještaju posebno istaknuto šta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
- Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podršci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima- ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
- To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23- pojašnjava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Svakako, pravila transparentnosti u vlasništvu medija. Ona su poboljšana, ali još uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna poboljšanja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori- izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
- Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, zaštite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvještaju koji slijedi- poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvještaja, nekadašnja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
- Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali još uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. Što znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve što je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti- naglašava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo još dosta posla.
- Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz prošle godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne završava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rješavanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom- podvlači sagovornica Antene M.
Nekadašnja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
- Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za šta više zadužen i nije završio svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena – pristupanje SEPA i uopšte tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je još uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu još nešto da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje- zaključuje Đurović.

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) osuđuje nasilje koje smo sinoć mogli vidjeti na ulicama Podgorice i poziva nadležne institucije da djeluju hitno, zakonito, dosljedno i transparentno, i da bez selektivnosti i improvizacije primjereno kazne počinioce - poručio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
- Ova reakcija države mora biti zasnovana na zakonima, a ne na panici i pritiscima, kako se svakako opasan ali pojedinačni krivični slučaj ne bi pretvorio u institucionalno podstaknutu stigmatizaciju čitave zajednice, čime bi se dugoročno ugrozila bezbjednost svih građana - naveo je Koprivica.
CDT, kako dodaje, već godinama upozorava da je u Crnoj Gori širenje etničke i vjerske mržnje, postalo normalizovano.
- Ne samo na društvenim mrežama i u tabloidnoj sferi, već i u izjavama javnih i političkih funkcionera. Pravosudni organi nijesu pokazali spremnost da to zaustave i jasno poruče da takvo ponašanje ima posljedice. Kada mržnja ostane bez odgovora države dovoljno dugo, ona se prelije na ulice - rekao je Koprivica.
Upravo to, prema njegovim riječima, gledamo mjesecima.
- Zabrinjavajuće intenziviranje antiturskih narativa, izmišljanje brojki i incidenata, klasične antimigracione dezinformacije koje se rutinski plasiraju na mrežama i od strane ekstremističkih političkih aktera. Ta retorika, uporno ponavljana i nekontrolisana, stvara atmosferu u kojoj je čitava jedna zajednica unaprijed proglašena prijetnjom - kazao je Koprivica.
Incident koji se dogodio u Podgorici, u kojem je jedan građanin teško povrijeđen, mora dobiti brz i zakonit epilog.&nbsp;
- S druge strane, reakcija građana zabrinutih za svoju bezbjednost može biti razumljiva, ali pojava „narodnih milicija“ koje su pokušavale da „zavode red“, pozivaju na ubistva jedne čitave zajednice jeste jasna ksenofobija i ponašanje koje nas podsjeća na događaje od prije stotinjak godina u Njemačkoj, ali i neke iz naše bliske prošlosti - naveo je Koprivica.
Umjesto da sinoć država pošalje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da će biti sankcionisani, fokus je prebačen na kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice.&nbsp;
- Trikovi poput objavljivanja fotografija masovnog privođenja i javna obećanja o ukidanju viza ne mogu sakriti nesposobnost Vlade Crne Gore i njenu promašenu migracionu politiku, niti će ovi problemi nestati prebacivanjem na jednu kompletnu nacionalnu zajednicu. Naši kriminalni klanovi, koji godinama bez straha marširaju ulicama i ubijaju po gradu, nikada nijesu vidjeli ovakve spektakularne policijske akcije - ali jeste zajednica čiji je najveći broj pripadnika ovdje legalno, uz uredne boravišne i radne dozvole izdate od iste ove države - rekao je Koprivica.
Istovremeno, postavlja se pitanje šta ćemo sa domaćim građanima koji su sinoć pozivali na nasilje.
- Njima se ne može ukinuti viza, niti ih se može protjerati. Njihove postupke može i mora sankcionisati isključivo pravna država - pod uslovom da je ima. Vrhovno državno tužilaštvo je nedavno izdalo obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina iz mržnje, koje naglašava hitnost i postupanje bez odlaganja. Trenutak je da se taj dokument primijeni u praksi, sada i ovdje - kroz formiranje predmeta, identifikovanje počinilaca i organizatora, hitno prikupljanje dokaza i jasno saopštavanje koraka koje institucije preduzimaju - istakao je Koprivica.
Crna Gora se nalazi na ozbiljnoj prekretnici.&nbsp;
- Ona bira da li će ući u razdoblje mržnje, nasilja, nestabilnosti i straha čitavog društva ili će probleme na način primjeren budućoj članici EU. Pravda mora biti jednaka za sve koji u Crnoj Gori žive i rade. Vladavina prava mora važiti jednako i za one koji su počinili zločin nožem i za one koji sinoć pozivali na zločin na ulicama Podgorice - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Crna Gora na prekretnici - vladavina prava ili društvo nasilja

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je 16. septembra da Evropska unija (EU) ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi.
- Miješanje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, što je neprihvatljivo - rekla je Kos novinarima na konferenciji Savjeta EU za opšte poslove, nakon diskusije ministara više zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU.
Tim Savjetom trenutno predsjedava Danska, a njena ministarka za evropske poslove Mari Bjere izjavila je da je vladavina prava u EU trenutno njena najvažnija vrijednost.
Bjere je rekla da su ministri tokom diskusije razgovarali o stanju vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, sa osvrtom na Izvještaj koji je na tu temu Evropska komisija (EK) objavila u julu ove godine.
Na diskusiji Savjeta EU učestvovali su i ministri za evropske integracije Srbije, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, koji se nisu oglasili o ishodu razgovora, prenijela je agencija Beta.
Kos je dodala da se članice EU oslanjaju na vladavinu prava, koja podrazumijeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju.
Ona je navela i da su države Zapadnog Balkana trenutno "u centru procesa proširenja", a da im vladavina prava garantuje slobodu i snagu u tom procesu.
- Jasno je da, ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije - rekla je Kos.
Bjere i Kos su govorile i o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, a one su zaključile da je potrebna jača evropska podrška Ukrajini, kao i jači otpor Rusiji.
- Rusija je prijetnja po EU. Moramo da pokažemo odlučnost i izvršimo dodatan pritisak na nju - rekla je Bjere.
Od svih država Zapadnog Balkana, jedino se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije. Najviši zvaničnici Srbije i dalje održavaju bliske odnose sa Kremljom, uprkos pozivima iz Brisela da je Srbija u obavezi, kao država kandidat za članstvo u EU, da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom.

Kos: EU zabrinuta za stanje vladavine prava u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je na Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije (NADAL mreža) dobilo jednoglasnu podršku za pridruženo članstvo u ovoj mreži.
To će, kako je saopšteno iz VDT-a, doprinijeti unapređenju međunarodne saradnje, kao i usklađivanju tužilačke prakse sa standardima zemalja članica Evropske unije.
Tokom obraćanja na Generalnoj skupštini, koja se održava u Budimpešti, vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da članstvo u NADAL mreži za Tužilaštvo Crne Gore predstavlja ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje.
- Članstvo u evropskoj mreži tužilaca predstavlja ne samo priznanje Državnom tužilaštvu Crne Gore za dosadašnji rad, već i snažan podsticaj za nastavak reformi u pravcu pune usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije – naglasio je Marković i poručio da će Vrhovno državno tužilaštvo biti pouzdan i proaktivan partner posvećen zajedničkim vrijednostima na kojima NADAL počiva.
Prema riječima VDT-a, saradnja u okviru NADAL mreže omogućava ne samo stručno usavršavanje i razmjenu znanja, već i izgradnju povjerenja među institucijama, harmonizaciju praksi i jačanje otpornosti pravosudnog sistema na izazove savremenog kriminala.
- U tom kontekstu, članstvo u NADAL mreži ne posmatramo kao formalnu poziciju, već kao priliku za istinsku razmjenu iskustava, stručnu saradnju i učešće u zajedničkom oblikovanju evropskih tužilačkih praksi – istakao je VDT Marković.
Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije prisustvuje i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Marković: Članstvo u NADAL mreži ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje

Advokati Gilejn Maksvel usprotivili su se traženoj objavi 90.000 stranica dokumenata vezanih za Džefrija Epstiina i Maksvel, tvrdeći da je zakon kojim se nalaže javno objavljivanje miliona dokumenata neustavan.
Njeni branioci su kasno u petak podnijeli podneske saveznom sudu u Njujorku kako bi pokušali blokirati objavu dokumenata iz građanske parnice za klevetu koju je prije deset godina, a koja je u međuvremenu okončana nagodbom, protiv Maksvel pokrenula preminula Epstinova žrtva Virdžinija Đufre. Ministarstvo pravde je nedavno od sudije zatražilo ukidanje mjera tajnosti na tim spisima.
Maksvelini advokati navode da je Ministarstvo pravde nepropisno došlo do tih dokumenata, koji su inače bili pod sudskim nalogom o tajnosti, tokom svoje krivične istrage protiv Maksvel. Kažu da papiri uključuju transkripte više od 30 iskaza svjedoka te privatne informacije o finansijskim i seksualnim pitanjima vezanim za Maksvel i druge osobe.
Dio građe iz jednogodišnje razmjene dokaza u toj parnici već je ranije objavljen po nalogu saveznog apelacionog suda.
Maksvelini pravni zastupnici tvrde da je zakon koji je Kongres usvojio u decembru, a kojim se nalaže objava miliona Epstinovih dokumenata, u suprotnosti s ustavnim načelom podjele vlasti.
- Kongres ne može, putem zakona, lišiti ovaj sud ovlasti ili ga osloboditi odgovornosti da štiti svoje spise od zloupotrebe. Činiti to znači kršiti podjelu vlasti - napisali su advokati Lora Meninger i Džefri Pagliuka, pozivajući se na zakon.
Dodaju da prema Ustavu i podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast.&nbsp;
- Ta vlast uključuje ovlaštenje da konačno i definitivno rješava predmete i sporove - naveli su.
Objavljivanje Epstinovih dokumenata iz krivičnih istraga, koje je počelo prije nekoliko sedmica, donijelo je nova otkrića o višedecenijskom seksualnom zlostavljanju žena i maloljetnica. Neke žrtve su se žalile da su njihova imena i lični podaci otkriveni u spisima, dok su imena njihovih zlostavljača zacrnjena.
Članovi Kongresa žale se da je javno objavljena tek oko polovina postojećih dokumenata, i to mnogi uz brojne redakcije, iako su zvaničnici Ministarstva pravde tvrdili da je sve objavljeno, osim dijela spisa koji ne može biti javno dostupan dok sudija ne da odobrenje.
Đufre je tvrdila da ju je Epstin seksualno eksploatisao i prosljeđivao drugim muškarcima, među kojima i bivšem princu Endru, koji je sada poznat kao Endru Mauntbaten-Vindzor. Ona ga je 2021. tužila, tvrdeći da su imali seksualne odnose kada je imala 17 godina.
On je negirao njene navode, a parnica je okončana nagodbom 2022. Prije nekoliko dana on je uhapšen i gotovo 11 sati zadržan u pritvoru pod sumnjom da je s Epstinom dijelio povjerljive informacije o trgovanju.
U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine sebi oduzela život, Đufre je napisala da su joj tužioci rekli kako je nisu uključili u optužnicu za seksualnu trgovinu protiv Maksvel jer nisu željeli da njene optužbe odvuku pažnju porote.
Maksvel (64) je u decembru 2021. proglašena krivom i osuđena na 20 godina zatvora. Epstin je 2019. godine izvršio samoubistvo u saveznom pritvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvor s niskim stepenom osiguranja u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim intervjuima s zamjenikom državnog tužioca Todom Blenšom.
Prije dvije sedmice odbila je odgovarati na pitanja članova Odbora za nadzor Predstavničkog doma tokom iskaza koji je dao putem videopoziva iz njenog zatvorskog kampa, iako je putem saopštenja svog advokata poručila da je "spremna govoriti potpuno i iskreno" ako dobije pomilovanje.

Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Nekoliko arapskih zemalja osudilo je u subotu izjave američkog ambasadora u Izraelu Majka Hakabija, koji je izjavio da bi bilo "sasvim u redu" da Izrael preuzme cijeli Bliski istok.
Saopštenja u kojima se oštro kritikuju ove opaske stigla su iz Palestine, Egipta, Jordana, kao i od Organizacije islamske saradnje (OIC) i Arapske lige.
Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je Hakabijeve izjave kao "neodgovorne, eskalirajuće i apsurdne".
- Zvanični portparol ministarstva, ambasador Fuad Al-Majali, odbacio je ove apsurdne i provokativne izjave koje predstavljaju kršenje diplomatskih normi, napad na suverenitet zemalja regiona, te flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da su Hakabijeve opaske, izrečene tokom intervjua u emisiji "The Tucker Carlson Show" u petak, u suprotnosti sa stavom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je odbacila aneksiju okupirane Zapadne obale.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je slične stavove, navodeći da ove izjave predstavljaju "eksplicitni poziv na ugrožavanje suvereniteta država". Dodali su da komentari takođe podržavaju izraelsko istrebljenje i raseljavanje Palestinaca, uz aneksiju međunarodno priznatih okupiranih teritorija.
Prema međunarodnom pravu, okupacionoj sili je zabranjeno prisvajanje zemlje na okupiranoj teritoriji. U saopštenju se pozivaju SAD da zauzmu "jasan i eksplicitan stav" povodom ovih izjava, za koje se navodi da "ne pomažu u ostvarivanju vizije predsjednika Trampa o trajnom miru na Bliskom istoku".
OIC je osudio izjave kao „jasan poziv na kršenje međunarodnog prava“, upozoravajući da će „ekstremistička ideološka retorika podstaći ekstremizam i ohrabriti [Izrael] da nastavi sa svojim ilegalnim mjerama“.
Arapska liga je naglasila da su Hakabijeve izjave „prekršile sve osnovne principe i utvrđene norme diplomatije, te da prkose logici i razumu“.

Arape unervozile izjave američkog ambasadora o širenju Izraela: Apsurdno je i provokativno

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Tag: vladavina-prava