Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se danas na konferenciji Građanske alijanse pod nazivom „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“, poručivši da je obaveza institucija da ljudska prava učine stvarno zaštićenim, a pravdu dostupnom i djelotvornom.
- Nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava, a nema ljudskih prava bez istinske vladavine prava - &nbsp;kazao je Milatović, naglašavajući da se Crna Gora mora suočiti s pitanjem: „Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa?“
On je istakao da se ne radi o prozivanju, već o preuzimanju odgovornosti pred građanima — jednakosti svih pred zakonom, nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, transparentnim odlukama i jasnoj poruci da niko nije iznad zakona.
Predsjednik je podsjetio na konkretne posljedice kada se standardi vladavine prava zadrže „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja koje ostaju bez adekvatne zaštite, radnici bez garantovanih prava, manjine bez jednakog tretmana, mladi koji zbog nepravde gube povjerenje u institucije i napuštaju zemlju.
- Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska - upozorio je Milatović.
On je zaključio da konferencija ne smije biti samo prostor ponavljanja dobro poznatih činjenica, već mjesto na kojem se preuzimaju obaveze, uz zajedničku odgovornost institucija, pravosuđa i društva.
- Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka - &nbsp;poručio je predsjednik Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Izvještaj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces proširenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket proširenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvještaja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako naglašava, moramo komentarisati sa rezervom.
- Ovo je već dvadeset treći izvještaj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato što se stvari u oblasti reformi ne odvijaju baš onako kako smo očekivali- ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
- Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos proširenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se proširenje opet desi, i to u našoj regiji, što je, svakako obećavajuće- podvlači Đurović.
Sagovornica Antene M, osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
- Što se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od prošlogodišnje četvorke, što znači da ono što piše u izvještajima o radu tužilaštva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvještaja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice- ukazuje Đurović.
Nekadašnja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvještaju posebno istaknuto šta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
- Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podršci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima- ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
- To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23- pojašnjava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Svakako, pravila transparentnosti u vlasništvu medija. Ona su poboljšana, ali još uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna poboljšanja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori- izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
- Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, zaštite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvještaju koji slijedi- poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvještaja, nekadašnja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
- Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali još uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. Što znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve što je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti- naglašava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo još dosta posla.
- Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz prošle godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne završava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rješavanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom- podvlači sagovornica Antene M.
Nekadašnja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
- Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za šta više zadužen i nije završio svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena – pristupanje SEPA i uopšte tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je još uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu još nešto da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje- zaključuje Đurović.

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) osuđuje nasilje koje smo sinoć mogli vidjeti na ulicama Podgorice i poziva nadležne institucije da djeluju hitno, zakonito, dosljedno i transparentno, i da bez selektivnosti i improvizacije primjereno kazne počinioce - poručio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
- Ova reakcija države mora biti zasnovana na zakonima, a ne na panici i pritiscima, kako se svakako opasan ali pojedinačni krivični slučaj ne bi pretvorio u institucionalno podstaknutu stigmatizaciju čitave zajednice, čime bi se dugoročno ugrozila bezbjednost svih građana - naveo je Koprivica.
CDT, kako dodaje, već godinama upozorava da je u Crnoj Gori širenje etničke i vjerske mržnje, postalo normalizovano.
- Ne samo na društvenim mrežama i u tabloidnoj sferi, već i u izjavama javnih i političkih funkcionera. Pravosudni organi nijesu pokazali spremnost da to zaustave i jasno poruče da takvo ponašanje ima posljedice. Kada mržnja ostane bez odgovora države dovoljno dugo, ona se prelije na ulice - rekao je Koprivica.
Upravo to, prema njegovim riječima, gledamo mjesecima.
- Zabrinjavajuće intenziviranje antiturskih narativa, izmišljanje brojki i incidenata, klasične antimigracione dezinformacije koje se rutinski plasiraju na mrežama i od strane ekstremističkih političkih aktera. Ta retorika, uporno ponavljana i nekontrolisana, stvara atmosferu u kojoj je čitava jedna zajednica unaprijed proglašena prijetnjom - kazao je Koprivica.
Incident koji se dogodio u Podgorici, u kojem je jedan građanin teško povrijeđen, mora dobiti brz i zakonit epilog.&nbsp;
- S druge strane, reakcija građana zabrinutih za svoju bezbjednost može biti razumljiva, ali pojava „narodnih milicija“ koje su pokušavale da „zavode red“, pozivaju na ubistva jedne čitave zajednice jeste jasna ksenofobija i ponašanje koje nas podsjeća na događaje od prije stotinjak godina u Njemačkoj, ali i neke iz naše bliske prošlosti - naveo je Koprivica.
Umjesto da sinoć država pošalje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da će biti sankcionisani, fokus je prebačen na kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice.&nbsp;
- Trikovi poput objavljivanja fotografija masovnog privođenja i javna obećanja o ukidanju viza ne mogu sakriti nesposobnost Vlade Crne Gore i njenu promašenu migracionu politiku, niti će ovi problemi nestati prebacivanjem na jednu kompletnu nacionalnu zajednicu. Naši kriminalni klanovi, koji godinama bez straha marširaju ulicama i ubijaju po gradu, nikada nijesu vidjeli ovakve spektakularne policijske akcije - ali jeste zajednica čiji je najveći broj pripadnika ovdje legalno, uz uredne boravišne i radne dozvole izdate od iste ove države - rekao je Koprivica.
Istovremeno, postavlja se pitanje šta ćemo sa domaćim građanima koji su sinoć pozivali na nasilje.
- Njima se ne može ukinuti viza, niti ih se može protjerati. Njihove postupke može i mora sankcionisati isključivo pravna država - pod uslovom da je ima. Vrhovno državno tužilaštvo je nedavno izdalo obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina iz mržnje, koje naglašava hitnost i postupanje bez odlaganja. Trenutak je da se taj dokument primijeni u praksi, sada i ovdje - kroz formiranje predmeta, identifikovanje počinilaca i organizatora, hitno prikupljanje dokaza i jasno saopštavanje koraka koje institucije preduzimaju - istakao je Koprivica.
Crna Gora se nalazi na ozbiljnoj prekretnici.&nbsp;
- Ona bira da li će ući u razdoblje mržnje, nasilja, nestabilnosti i straha čitavog društva ili će probleme na način primjeren budućoj članici EU. Pravda mora biti jednaka za sve koji u Crnoj Gori žive i rade. Vladavina prava mora važiti jednako i za one koji su počinili zločin nožem i za one koji sinoć pozivali na zločin na ulicama Podgorice - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Crna Gora na prekretnici - vladavina prava ili društvo nasilja

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je 16. septembra da Evropska unija (EU) ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi.
- Miješanje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, što je neprihvatljivo - rekla je Kos novinarima na konferenciji Savjeta EU za opšte poslove, nakon diskusije ministara više zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU.
Tim Savjetom trenutno predsjedava Danska, a njena ministarka za evropske poslove Mari Bjere izjavila je da je vladavina prava u EU trenutno njena najvažnija vrijednost.
Bjere je rekla da su ministri tokom diskusije razgovarali o stanju vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, sa osvrtom na Izvještaj koji je na tu temu Evropska komisija (EK) objavila u julu ove godine.
Na diskusiji Savjeta EU učestvovali su i ministri za evropske integracije Srbije, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, koji se nisu oglasili o ishodu razgovora, prenijela je agencija Beta.
Kos je dodala da se članice EU oslanjaju na vladavinu prava, koja podrazumijeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju.
Ona je navela i da su države Zapadnog Balkana trenutno "u centru procesa proširenja", a da im vladavina prava garantuje slobodu i snagu u tom procesu.
- Jasno je da, ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije - rekla je Kos.
Bjere i Kos su govorile i o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, a one su zaključile da je potrebna jača evropska podrška Ukrajini, kao i jači otpor Rusiji.
- Rusija je prijetnja po EU. Moramo da pokažemo odlučnost i izvršimo dodatan pritisak na nju - rekla je Bjere.
Od svih država Zapadnog Balkana, jedino se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije. Najviši zvaničnici Srbije i dalje održavaju bliske odnose sa Kremljom, uprkos pozivima iz Brisela da je Srbija u obavezi, kao država kandidat za članstvo u EU, da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom.

Kos: EU zabrinuta za stanje vladavine prava u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je na Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije (NADAL mreža) dobilo jednoglasnu podršku za pridruženo članstvo u ovoj mreži.
To će, kako je saopšteno iz VDT-a, doprinijeti unapređenju međunarodne saradnje, kao i usklađivanju tužilačke prakse sa standardima zemalja članica Evropske unije.
Tokom obraćanja na Generalnoj skupštini, koja se održava u Budimpešti, vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da članstvo u NADAL mreži za Tužilaštvo Crne Gore predstavlja ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje.
- Članstvo u evropskoj mreži tužilaca predstavlja ne samo priznanje Državnom tužilaštvu Crne Gore za dosadašnji rad, već i snažan podsticaj za nastavak reformi u pravcu pune usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije – naglasio je Marković i poručio da će Vrhovno državno tužilaštvo biti pouzdan i proaktivan partner posvećen zajedničkim vrijednostima na kojima NADAL počiva.
Prema riječima VDT-a, saradnja u okviru NADAL mreže omogućava ne samo stručno usavršavanje i razmjenu znanja, već i izgradnju povjerenja među institucijama, harmonizaciju praksi i jačanje otpornosti pravosudnog sistema na izazove savremenog kriminala.
- U tom kontekstu, članstvo u NADAL mreži ne posmatramo kao formalnu poziciju, već kao priliku za istinsku razmjenu iskustava, stručnu saradnju i učešće u zajedničkom oblikovanju evropskih tužilačkih praksi – istakao je VDT Marković.
Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije prisustvuje i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Marković: Članstvo u NADAL mreži ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje

Ministri pravde Crne Gore i Sjeverne Makedonije Bojan Božović i Igor Filkov potpisali su zajedničku izjavu o jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u kontekstu evropskih integracija, tokom dvodnevne posjete crnogorske delegacije ovoj zemlji.
- Ovaj dokument potvrđuje da vladavina prava ostaje u središtu reformskih napora, te predstavlja doprinos reformama ključnim za ubrzanje evropskog puta obje države, kroz jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije u oblasti pravosuđa - saopštili su iz Božovićevog resora.
Unapređivanje pravne sigurnosti i transparentnosti, kao i razmjena najboljih praksi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, prepoznati su, ističu oni, kao sredstva za postizanje zajedničkog cilja - stvaranja modernog i efikasnog pravosuđa koje će uživati povjerenje građana i privrede.
- Kroz buduće aktivnosti - regionalne konferencije, obuke, studijske posjete i institucionalnu podršku reformama - nastaviće se rad na unaprjeđivanju pravosudnih sistema, s posebnim fokusom na digitalizaciju pravosuđa i transparentnost sudskih procesa - zaključili su u saopštenju.

Vladavina prava i jačanje pravosuđa ključni za evropske integracije

"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Vodostaji rijeka Grnčar i Ljuča u Gusinju bilježe značajan porast zbog loših vremenskih uslova i obilnih padavina proteklih dana.&nbsp;
Rijeke su nabujale, a voda je na nekim djelovima prešla uobičajene tokove, što povećava rizik od poplava u priobalnim područjima.
Najteže pogođeno je mjesto Dosuđe, takođe u Gusinju.&nbsp;
U nastavku pogledajte kako izgledaju rijeke:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FYnjHp6Vec7M%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOYPrCL0WV3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje</div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FfMba1phuPTI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje </div>

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Tag: vladavina-prava