<article>Savjet Centralne banke Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, donio set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuju preduslovi za potpunu i efikasnu primjenu novog Zakona o potrošačkim kreditima. Setom od deset odluka, koje su u potpunosti usklađene sa EU direktivom o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (2014/17), definišu se jasna pravila za sprovođenje ovog zakona u praksi.Iz Centralne banke podsjećaju da je tokom pripreme ovog zakona, CBCG inicirala uvođenje evropskih rešenja sa ciljem unapređenja zaštite potrošača.- Zakon, čija primjena počinje 28. novembra tekuće godine, donosi značajna poboljšanja za građane kao korisnike kredita, u skladu sa praksama u zemljama članicama Evropske unije. Prije svega, utvrđuje se najviša dozvoljena kamatna stopa na potrošačke kredite, čime se sprečava zaduživanje pod ekstremno nepovoljnim uslovima, i ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita. Zakon unapređuje i zaštitu klijenata koji se suoče sa finansijskim poteškoćama, u smislu njihovog ranijeg prepoznavanja - navedeno je u saopštenju CBCG-a.Odlukama koje su danas usvojene, uvode se novi mehanizmi u cilju osnaživanja položaja potrošača i unapređenja njihovih prava. - Primjena Zakona i podzakonskih akata, uz nadzor CBCG, obezbijediće veću transparentnost kreditiranja i viši nivo zaštite potrošača - ističe se u saopštenju.Savjet je danas razmatrao publikaciju "Makroprudencijalna analiza i politika – broj 1". Riječ je o novoj publikaciji CBCG koja na polugodišnjem nivou daje pregled sistemskih rizika i makroprudencijalnih mjera koje CBCG primjenjuje radi očuvanja finansijske stabilnosti. - Jedna od najtipičnijih makroprudencijalnih mjera su kapitalni baferi, odnosno zaštitni slojevi kapitala i oni podrazumijevaju uvođenje obaveze za kreditne institucije da izdvajaju dodatni kapital kao pokriće u slučaju eventualne materijalizacije rizika. U ovoj publikaciji je navedeno da su sistemski rizici na kraju prve polovine 2025. godine bili umjereni, te stopa kontracikličnog bafera nije mijenjana, dok su ostali kapitalni baferi bili u primjeni, u skladu sa potrebom preventivnog djelovanja na prepoznate rizike - kažu u CBCG-u.Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.</article>

Savjet Centralne banke Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, donio set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuju preduslovi za potpunu i efikasnu primjenu novog Zakona o potrošačkim kreditima.&nbsp;
Setom od deset odluka, koje su u potpunosti usklađene sa EU direktivom o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (2014/17), definišu se jasna pravila za sprovođenje ovog zakona u praksi.
Iz Centralne banke podsjećaju da je tokom pripreme ovog zakona, CBCG inicirala uvođenje evropskih rešenja sa ciljem unapređenja zaštite potrošača.
- Zakon, čija primjena počinje 28. novembra tekuće godine, donosi značajna poboljšanja za građane kao korisnike kredita, u skladu sa praksama u zemljama članicama Evropske unije. Prije svega, utvrđuje se najviša dozvoljena kamatna stopa na potrošačke kredite, čime se sprečava zaduživanje pod ekstremno nepovoljnim uslovima, i ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita. Zakon unapređuje i zaštitu klijenata koji se suoče sa finansijskim poteškoćama, u smislu njihovog ranijeg prepoznavanja - navedeno je u saopštenju CBCG-a.
Odlukama koje su danas usvojene, uvode se novi mehanizmi u cilju osnaživanja položaja potrošača i unapređenja njihovih prava.&nbsp;
- Primjena Zakona i podzakonskih akata, uz nadzor CBCG, obezbijediće veću transparentnost kreditiranja i viši nivo zaštite potrošača - ističe se u saopštenju.
Savjet je danas razmatrao publikaciju "Makroprudencijalna analiza i politika – broj 1". Riječ je o novoj publikaciji CBCG koja na polugodišnjem nivou daje pregled sistemskih rizika i makroprudencijalnih mjera koje CBCG primjenjuje radi očuvanja finansijske stabilnosti.&nbsp;
- Jedna od najtipičnijih makroprudencijalnih mjera su kapitalni baferi, odnosno zaštitni slojevi kapitala i oni podrazumijevaju uvođenje obaveze za kreditne institucije da izdvajaju dodatni kapital kao pokriće u slučaju eventualne materijalizacije rizika. U ovoj publikaciji je navedeno da su sistemski rizici na kraju prve polovine 2025. godine bili umjereni, te stopa kontracikličnog bafera nije mijenjana, dok su ostali kapitalni baferi bili u primjeni, u skladu sa potrebom preventivnog djelovanja na prepoznate rizike - kažu u CBCG-u.
Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet Centralne banke Crne Gore

zaštita klijenata

Ekonomija

Obezbjeđeni uslovi za viši nivo zaštite klijenata banka i MFI

Savjet Centralne banke Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, donio set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuju preduslovi za potpunu i efikasnu primjenu novog Zakona o potrošačkim kreditima. 
Setom od deset odluka, koje su u potpunosti usklađene sa EU direktivom o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (2014/17), definišu se jasna pravila za sprovođenje ovog zakona u praksi.
Iz Centralne banke podsjećaju da je tokom pripreme ovog zakona, CBCG inicirala uvođenje evropskih rešenja sa ciljem unapređenja zaštite potrošača.
- Zakon, čija primjena počinje 28. novembra tekuće godine, donosi značajna poboljšanja za građane kao korisnike kredita, u skladu sa praksama u zemljama članicama Evropske unije. Prije svega, utvrđuje se najviša dozvoljena kamatna stopa na potrošačke kredite, čime se sprečava zaduživanje pod ekstremno nepovoljnim uslovima, i ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita. Zakon unapređuje i zaštitu klijenata koji se suoče sa finansijskim poteškoćama, u smislu njihovog ranijeg prepoznavanja - navedeno je u saopštenju CBCG-a.
Odlukama koje su danas usvojene, uvode se novi mehanizmi u cilju osnaživanja položaja potrošača i unapređenja njihovih prava. 
- Primjena Zakona i podzakonskih akata, uz nadzor CBCG, obezbijediće veću transparentnost kreditiranja i viši nivo zaštite potrošača - ističe se u saopštenju.
Savjet je danas razmatrao publikaciju "Makroprudencijalna analiza i politika – broj 1". Riječ je o novoj publikaciji CBCG koja na polugodišnjem nivou daje pregled sistemskih rizika i makroprudencijalnih mjera koje CBCG primjenjuje radi očuvanja finansijske stabilnosti. 
- Jedna od najtipičnijih makroprudencijalnih mjera su kapitalni baferi, odnosno zaštitni slojevi kapitala i oni podrazumijevaju uvođenje obaveze za kreditne institucije da izdvajaju dodatni kapital kao pokriće u slučaju eventualne materijalizacije rizika. U ovoj publikaciji je navedeno da su sistemski rizici na kraju prve polovine 2025. godine bili umjereni, te stopa kontracikličnog bafera nije mijenjana, dok su ostali kapitalni baferi bili u primjeni, u skladu sa potrebom preventivnog djelovanja na prepoznate rizike - kažu u CBCG-u.
Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Opština Tuzi tvrdi da je Ministarstvo prostornog planiranja urbanizma i državne imovine izdalo građevinsku dozvolu za deponiju Livade na potpuno nezakonit način i u suprotnosti sa temeljnim principima pravnog poretka države Crne Gore.
- Ovaj postupak predstavlja jasan primjer nepoštovanja zakona Crne Gore i nedopustivog zadiranja u isključive nadležnosti Opštine Tuzi. Građevinska dozvola je izdata na osnovu saglasnosti i obavještenja koje je Ministarstvu dostavio Glavni grad Podgorica, iako se predmetna lokacija nesporno nalazi na teritoriji Opštine Tuzi, teritoriji na kojoj Glavni grad nema nikakvu zakonsku nadležnost - navedeno je u saopštenju Opštine Tuzi.
Podsjećaju da Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o lokalnoj samoupravi potpuno jasno definišu da isključiva nadležnost za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, saglasnosti i kompletne prateće dokumentacije za komunalnu infrastrukturu i druge projekte na teritoriji opštine pripada isključivo Tuzima.
- Dodatno, sama činjenica da deponija Livade plaća poreze Opštini Tuzi, a ne Glavnom gradu, potvrđuje da je postupanje Ministarstva i Glavnog grada pravno neodrživo i suprotno važećim propisima - navedeno je u saopštenju.
Ovakvim postupanjem Ministarstva i Glavnog grada Podgorica ne samo da se ignorišu nadležnosti Opštine Tuzi, već se, kako tvrdem direktno podriva autonomija lokalne samouprave, čime se, navode, krše i ustavni i zakonski principi na kojima počiva sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori. 
- U takvim okolnostima, Opština Tuzi je primorana da zaštiti svoja prava i nadležnosti garantovane Ustavom i zakonom, koristeći sve raspoložive pravne mehanizme - ističe se u saopštenju.
Opština će zato pokrenuti postupak pred nadležnim sudovima, sa zahtjevom da se utvrdi da je izdata građevinska dozvola nezakonita i da kao takva ne može proizvoditi pravna dejstva.
Istovremeno, zatražiće se donošenje privremene mjere kojom bi se obustavili svi radovi na predmetnoj lokaciji do pravosnažnog okončanja sudskog postupka.
- O svemu će biti obaviještena javnost, nadležne institucije i međunarodni partneri, uz jasno ukazivanje na ozbiljno narušavanje autonomije lokalne samouprave. Opština Tuzi će dosljedno i odlučno braniti svaki dio svoje teritorije, u skladu sa zakonom i bez ikakvog kompromisa - poručeno je iz Opštine Tuzi.
Građanima Tuzi su poručili da će zajedničkim snagama i u skladu sa pravnim poretkom, odbraniti opštinu od nezakonitih odluka i zaštititi javni interes, životnu sredinu i razvojnu perspektivu našeg kraja.
- Opština Tuzi neće dozvoliti da bilo ko, mimo zakona, odlučuje o njenoj teritoriji i o interesima njenih građana - zaključeno je u saopštenju.

Opština Tuzi: Građevinska dozvola za deponiju Livade nezakonita, pokrenućemo postupak pred sudovima

Priča oko prodaje Hotela „Igalo“ koji je javnim nadmetanjem prodat po pravosnašnoj izvršnoj presudi, u februaru ove godine za 11,3 miliona eura za dužnika „Vektra Boku“ AD nije završena.
Postupajući po nepravosnažnoj presudi Osnovnog suda i Rješenju katastra, „Vektra Boka“ je sklopila aneks ugovora o zakupu parkinga Hotela Igalo sa dosadašnjim zakupcem, Radovanom Rajkovićem iz Podgorice, odnosno „Juventa PG“ DOO, potvrdila je Novskom portalu javna izvršiteljka, Jasminka Bajović.
Rajkoviću je istekao ugovor 1. novembra ove godine sa „Vektra Bokom“, čiji je direktor, bez odluke Odbora direktora, potpisao aneks ugovora sa njim za korišćenje parkinga još tri godine. Novi kupac Hotela „Igalo“, „Herc gradnja CG“ Herceg Novi DOO, to ne prihvata i od javne izvršiteljke očekuje da ga uvede u sopstevni posjed.
Izvršni direktor i vlasnik „Herc gradnje“, Bratislav Pidžula, odlučio je da bez naknade ustupi &nbsp;parking hotela „Igalo“ , hercegnovskom &nbsp;Društvu „Parking servis“, potvrdio nam je direktor „Parking servisa“, Miladin Bato Vidaković.
„Herceg gradnja“ je zvanično uveden u posjed 15. maja, ali parking dosadašnji zakupac „Vektra Boke“ nije napustio. Istekao mu je ugovor i 1. novembra je trebalo da se iseli. Javna izvršiteljka je juče sprovela izvršenje, uklonila rampe na ulazak u parking, preostalo je da s e ukloni kućica. Mi smo u međuvremenu 15. oktobra potpisali ugovor sa novim vlasnikom Hotela Igalo, „Herc gradnjom“ o ustpanju u zakup bez nadoknade parkinga hotela.&nbsp;
Uslov je da ga uredimo. Ali, mi još ne možemo da uđemo u posjed. Stari zakupac neće da izađe, tvrdi da je „Vektra Boka“ i dalje vlasnik, a nije, jer je država prodala javnom licitacijom hotel“, navodi Vidaković.
Jutros su se iz novskog „Parkinga servisa“ povukli, dok se ne riješi situacija, očekujući da javna izvršiteljka sprovede do kraja rješenje o uvođenju u posjed novog kupca „Herceg gradnju“
- Ustupajući parking opštinskom preduzeću besplatno, vlasnik kompanije Bratislav Pidžula napravio je gest dobre volje prema gradu kao budući investitor - kaže izvršiteljka Bajović.
Ona podsjeća da je nakon prodaje Hotela „Igalo“ u februaru obavijestila dužnika „Vektra Boku“ da više nije vlasnik Hotela „Igalo“. Zato &nbsp;nikako nije imala pravo da produžava ugovor o zakupu parkinga.
- Tu je očigledna krivična odgovornost direktora „Vektra Boke“ koji je potpisao ankes ugovora do 2028. godine. Podnijela sam juče i krivičnu prijavu protiv njega. Sve je doveo u zabludu - saopštila je Bajović.
Javna izvršiteljka je juče pokušavajući da uvede u posjed novog zakupca doživjela neprijatnsoti od predstavnika starog, podgoričke „Juvente“, pa je pozvala i policiju.

Parking bivšeg Hotela „Igalo“ u (ne)legalnom zakupu

Sajam vina, jedan je od najvećih i najznačajnijih vinskih i gastronomskih događaja u Evropi, biće održan u Beogradu od 22. do 25. novembra.
Među 600 izlagača, na zajedničkom štandu Privredne komore Crne Gore predstaviće se i crnogorski proizvođači vina: Keković Estate, Vinarija Bogojević, Monte Grande Winery, Vinarija Đukanović, Vukićević Company, Patrimonio, Vinarija BUK, 13 jul – Plantaže i Dedvukaj winery.
- Program sajma obuhvata i bogat niz edukacija, radionica, master-klasova, takmičenja i panel-diskusija, kao i jedinstvene degustacije. Najavljen je dolazak brojnih vinskih stručnjaka, među kojima su i nosioci prestižne titule „Master of Wine“, kao što je Rod Smit MW, predsjednik Instituta Masters of Wine, najvažnije globalne organizacije vinskih stručnjaka - saopšteno je iz Privredne komore.
Na ovogodišnjem sajmu biće i nekoliko stotina trgovaca, uvoznika i distributera vina iz cijelog svijeta.&nbsp;
- Profesionalnim posjetiocima i izlagačima dostupna je posebna B2B platforma za zakazivanje sastanaka, koja omogućava direktan kontakt i uspostavljanje poslovne saradnje - navedeno je u saopštenju Privredne komore.

Crnogorski vinari na sajmu u Beogradu

Crna Gora ostvarila je mjerljiv napredak u jačanju sistema krivičnog pravosuđa, a rezultati u procesuiranju organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije postali su vidljivi, uz cilj da budu dugoročno održivi i sistemski utemeljeni.
To je poručeno na trećem panelu „Podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – jačanje „krivičnog lanca“ i ostvarivanje održivih rezultata“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, istakao je da je Crna Gora prepoznata u izvještaju Evropske komisije po napretku u oblastima ratnih zločina i visoke korupcije.
On je rekao da SDT ima u izvještajnom periodu iz ugla EK rekordan iznos kriminalom oduzete imovine. Ukupno, kako je rekao, blokirano je oko 64 miliona eura novca na računima kod poslovnih banaka. Pokrenuta je, ističe, 21 finansijska istraga.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu SDT je podigao 19 optužnica protiv 105 lica za najteža krivična djela organizovanog kriminala: međunarodno krijumčarenje narkotika i cigareta, kao i teška krivična djela protiv života.
- Samo u ovom izvještajnom periodu koji se poklapa sa Izvještajem Evropske komisije u optužnicama koje je podiglo SDT imamo krijumčarenje preko 100 hiljada paketa cigareta, gdje je najvjerovatnije šteta za državu nastupila u iznosu od preko 75 miliona eura, dok su procesuirane krimilnalne organizacije krijumčarile više od tri tone kokaina - kazao je Novović.
Novović je podsjetio da je SDT je prvo zauzelo stav da je SKY/ECC komunikacija pravno valjan dokaz.
- Istrajavali smo u tome i kada drugi o tome nijesu smjeli da govore. Danas je to potvrđeno i u državama EU - rekao je Novović.
On je odbacio teze da se presuda ne može zasnivati isključivo na ovakvom materijalu, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ograničenja propisuje samo u vezi sa zaštićenim svjedokom i svjedokom-saradnikom.
Novović smatra da je Crna Gora u potpunosti usvojila evropsku praksu paralelnog vođenja finansijskih i krivičnih istraga, navodeći da je pokrenuta 21 finansijska istraga protiv 137 fizičkih i tri pravna lica, uz veliki broj finansijskih izvještaja koji prate te postupke.
- Crna Gora bilježi mjerljiv napredak i institucionalni standardi su značajno podignuti. Usvojili smo evropske standarde – od dokazivanja, preko finansijskih istraga, do privremenog oduzimanja imovine. Naš cilj je da ti rezultati postanu održivi i da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ima trajni efekat - poručio je Novović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Milenka-Seka Žižić, istakla je da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije zahtijeva snažan, organizovan i kontinuirano profesionalizovan pravosudni sistem.
Govoreći o rezultatima rada, Žižić je kazala da je u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici u posljednjih pet godina zabilježen značajan obim predmeta – 215 predmeta, od kojih je 118 aktivnih, dok je tokom ove godine riješeno 47. Ona je pojasnila da veći broj spojenih predmeta pokazuje složenost slučajeva organizovanih kriminalnih grupa.
Žižić je naglasila da Specijalno odjeljenje danas ima znatno veće kapacitete u odnosu na ranije godine, navodeću da u tom odjeljenju postupa 14 sudija, što je višestruko više nego ranije.
Ipak, dodaje da broj sudija nije dovoljan sam po sebi, navodeći da su potrebni savjetnici, zapisničari, administrativna i tehnička podrška, kao i adekvatno opremljene sudnice – sve ono što čini da postupci teku efikasno i bez odlaganja.
Žižić je kazala da sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala moraju imati punu institucionalnu zaštitu.
- Sudija ne smije da ima dilemu da li ga država štiti. To preduslov da se mladi pravnici odlučuju za rad u pravosuđu i za uključivanje u najzahtjevnije oblasti - rekla je Žižić.
Ukazala je da predmeti organizovanog kriminala i korupcije zahtijevaju stalnu obuku u oblastima poput finansijske forenzike, digitalnih dokaza i međunarodne pravne pomoći, poručujući da bez kontinuiranog stručnog usavršavanja nema napretka u rezultatima.
Žižić smatra da se uspjeh ne mjeri samo brojem presuda, već i kvalitetom odluka, trajanjem postupaka, iznosom oduzete imovine i povjerenjem javnosti.
- Efikasnost nije suprotna pravičnosti, ona je njen preduslov. Kada sudovi postupaju brzo, zakonito i transparentno, šaljemo jasnu poruku o snazi pravosuđa i podižemo standarde borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručila je Žižić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, predstavio je rezultate koji, kako je kazao, prema ocjenama Evropske komisije, potvrđuju vidljiv napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Istakao je da je Uprava policije u protekloj godini sprovela duboke reforme, od depolitizacije, jačanja operativne samostalnosti i restrukturiranja, do otkrivanja kriminalnih aktivnosti u sopstvenim redovima, „čime je obnovljeno povjerenje međunarodnih partnera.“
- U periodu od oktobra prošle do oktobra ove godine rasvijetljeno je 90 odsto teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući sedam teških ubistava i pokušaja ubistava. Spriječeno je sedam planiranih likvidacija, a procesuirano više od 700 članova kriminalnih grupa. U borbi protiv narkotika zaplijenjeno je više od 3,5 tone droge u Crnoj Gori, dok je na međunarodnom nivou procesuirano više od 40 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oko deset tona kokaina. Blokirana je i imovina kriminalnih struktura u vrijednosti od deset miliona eura - naveo je Šćepanović.
Poručio je da korupcija u Crnoj Gori više „nije zaštićena zona“, navodeći da je procesuirano više od 160 osoba iz oblasti ekonomskog kriminala, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
- Otkriveno je 123 djela utaje poreza, a šteta pričinjena budžetu je oko devet miliona eura. U oblasti pranja novca, otkrivneno je 25 krivičnih djela. U oblasti ilegalnih migracija i trgovine ljudima otkriveno je 30 krivičnih djela i procesuirana lica odgovorna za krijumčarenje između 370 i 400 migranata - rekao je Šćepanović.
Podsjetio je da je nakon perioda zastoja u međunarodnoj saradnji, Crna Gora ponovo uspostavila punu razmjenu obavještajnih podataka sa Europolom i drugim službama.
- Kao prva zemlja Zapadnog Balkana osnovala je i zajedničku operativnu sobu – SPOC 24/7, za razmjenu informacija u realnom vremenu. Formirane su i nove jedinice za kontrolu vazdušnog i pomorskog saobraćaja - rekao je Šćepanović.
Šćepanović je da je država značajno ojačala „krivični lanac“, od otkrivanja kriminala do procesuiranja, i da su ostvareni rezultati temelj za dalje podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Obezbjeđeni uslovi za viši nivo zaštite klijenata banka i MFI

Tagovi

Opština Tuzi: Građevinska dozvola za deponiju Livade nezakonita, pokrenućemo postupak pred sudovima

Parking bivšeg Hotela „Igalo“ u (ne)legalnom zakupu

Crnogorski vinari na sajmu u Beogradu

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

PRATITE TVe UŽIVO