<article>Sam podatak da u jadranskom podmorju postoji preko 1.000 bušotina jasno ukazuje na potrebu daljeg istraživanja crnogorskog dijela podmorja. Aktivnosti oko javnog poziva moraju se dodatno intenzivirati, a svi dostupni kapaciteti maksimalno iskoristiti, kazao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović tokom posjete Uprave za ugljovodonike.Šahmanović i v.d. direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić su se sastali sa v.d. direktorom Uprave Božidarom Despotovićem i njegovim saradnicima. Tokom sastanka razmotrene su ključne aktivnosti Uprave, planovi rada za naredni period, kao i konkretni prijedlozi za unapređenje rada i organizacije. Posebna pažnja posvećena je pripremama za javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, kao jednom od najvažnijih projekata za ovu oblast.Ministar Šahmanović je istakao da predstoji ozbiljan posao vezan za proces formiranja naftnih rezervi, na čemu se u ministarstvu već radi ubrzanom dinamikom. Ovo je jedan od glavnih zadataka ovog Ministarstva, u kontekstu realizacije ključnog mjerila za zatvaranje PP-15, a odnosi se na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima.- Do sada je realizovan najveći dio obaveza koji se odnosi na kreiranje regulatornog okvira (nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrdjen je na Vladi i upućen Skupštini CG), pripremljena je tehnička dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za rekonstrukciju naftnih skladišta u državnom vlasništvu, na terminalu u Baru, za potrebe skladištenja rezervi goriva. Osim rekonstrukcije naftnih rezervoara u Baru, čiji kapacitet nije dovoljan za skladištenje rezervi goriva koje smo u obavezi formirati, u narednom periodu planiramo uraditi i procjenu investicije rekonstrukcije i modernizacije rezervoara u Bijelom Bolju i Lipcima - saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.V.d. direktor Uprave za ugljovodonike Božidar Despotović naglasio je da je najveći izazov s kojim se suočavaju nedostatak stručnog kadra i ekspertize u ovoj specifičnoj oblasti.- Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa Upravom, posvećeno je kontinuiranom unapređenju saradnje sa relevantnim institucijama i stručnjacima. U planu su aktivnosti usmjerene na poboljšanje uslova rada i jačanje kadrovskih kapaciteta kroz dodatne obuke, edukaciju i privlačenje domaćih i međunarodnih stručnjaka. Cilj je stvoriti snažnu osnovu za dalji razvoj energetskih potencijala Crne Gore i povećanje efikasnosti u radu na svim projektima u ovoj oblasti - poručeno je u saopštenju.</article>

Sam podatak da u jadranskom podmorju postoji preko 1.000 bušotina jasno ukazuje na potrebu daljeg istraživanja crnogorskog dijela podmorja. Aktivnosti oko javnog poziva moraju se dodatno intenzivirati, a svi dostupni kapaciteti maksimalno iskoristiti, kazao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović tokom posjete Uprave za ugljovodonike.
Šahmanović i v.d. direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić su se sastali sa v.d. direktorom Uprave Božidarom Despotovićem i njegovim saradnicima.
&nbsp;Tokom sastanka razmotrene su ključne aktivnosti Uprave, planovi rada za naredni period, kao i konkretni prijedlozi za unapređenje rada i organizacije. Posebna pažnja posvećena je pripremama za javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, kao jednom od najvažnijih projekata za ovu oblast.
Ministar Šahmanović je istakao da predstoji ozbiljan posao vezan za proces formiranja naftnih rezervi, na čemu se u ministarstvu već radi ubrzanom dinamikom. Ovo je jedan od glavnih zadataka ovog Ministarstva, u kontekstu realizacije ključnog mjerila za zatvaranje PP-15, a odnosi se na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima.
- Do sada je realizovan najveći dio obaveza koji se odnosi na kreiranje regulatornog okvira (nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrdjen je na Vladi i upućen Skupštini CG), pripremljena je tehnička dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za rekonstrukciju naftnih skladišta u državnom vlasništvu, na terminalu u Baru, za potrebe skladištenja rezervi goriva. Osim rekonstrukcije naftnih rezervoara u Baru, čiji kapacitet nije dovoljan za skladištenje rezervi goriva koje smo u obavezi formirati, u narednom periodu planiramo uraditi i procjenu investicije rekonstrukcije i modernizacije rezervoara u Bijelom Bolju i Lipcima - saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
V.d. direktor Uprave za ugljovodonike Božidar Despotović naglasio je da je najveći izazov s kojim se suočavaju nedostatak stručnog kadra i ekspertize u ovoj specifičnoj oblasti.
- Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa Upravom, posvećeno je kontinuiranom unapređenju saradnje sa relevantnim institucijama i stručnjacima. U planu su aktivnosti usmjerene na poboljšanje uslova rada i jačanje kadrovskih kapaciteta kroz dodatne obuke, edukaciju i privlačenje domaćih i međunarodnih stručnjaka. Cilj je stvoriti snažnu osnovu za dalji razvoj energetskih potencijala Crne Gore i povećanje efikasnosti u radu na svim projektima u ovoj oblasti - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

Šahmanović u posjeti Upravi za ugljovodonike

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Šahmanović: U podmorju više od 1.000 bušotina, intenzivirati aktivnosti oko javnog poziva za istraživanje

Sam podatak da u jadranskom podmorju postoji preko 1.000 bušotina jasno ukazuje na potrebu daljeg istraživanja crnogorskog dijela podmorja. Aktivnosti oko javnog poziva moraju se dodatno intenzivirati, a svi dostupni kapaciteti maksimalno iskoristiti, kazao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović tokom posjete Uprave za ugljovodonike.
Šahmanović i v.d. direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić su se sastali sa v.d. direktorom Uprave Božidarom Despotovićem i njegovim saradnicima.
 Tokom sastanka razmotrene su ključne aktivnosti Uprave, planovi rada za naredni period, kao i konkretni prijedlozi za unapređenje rada i organizacije. Posebna pažnja posvećena je pripremama za javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, kao jednom od najvažnijih projekata za ovu oblast.
Ministar Šahmanović je istakao da predstoji ozbiljan posao vezan za proces formiranja naftnih rezervi, na čemu se u ministarstvu već radi ubrzanom dinamikom. Ovo je jedan od glavnih zadataka ovog Ministarstva, u kontekstu realizacije ključnog mjerila za zatvaranje PP-15, a odnosi se na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima.
- Do sada je realizovan najveći dio obaveza koji se odnosi na kreiranje regulatornog okvira (nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrdjen je na Vladi i upućen Skupštini CG), pripremljena je tehnička dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za rekonstrukciju naftnih skladišta u državnom vlasništvu, na terminalu u Baru, za potrebe skladištenja rezervi goriva. Osim rekonstrukcije naftnih rezervoara u Baru, čiji kapacitet nije dovoljan za skladištenje rezervi goriva koje smo u obavezi formirati, u narednom periodu planiramo uraditi i procjenu investicije rekonstrukcije i modernizacije rezervoara u Bijelom Bolju i Lipcima - saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
V.d. direktor Uprave za ugljovodonike Božidar Despotović naglasio je da je najveći izazov s kojim se suočavaju nedostatak stručnog kadra i ekspertize u ovoj specifičnoj oblasti.
- Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa Upravom, posvećeno je kontinuiranom unapređenju saradnje sa relevantnim institucijama i stručnjacima. U planu su aktivnosti usmjerene na poboljšanje uslova rada i jačanje kadrovskih kapaciteta kroz dodatne obuke, edukaciju i privlačenje domaćih i međunarodnih stručnjaka. Cilj je stvoriti snažnu osnovu za dalji razvoj energetskih potencijala Crne Gore i povećanje efikasnosti u radu na svim projektima u ovoj oblasti - poručeno je u saopštenju.

U četvrtak je Sud u Berlinu u predmetu koji je poznat kao M.N. u kojem je postupak zasnovan na dokazima koji se tiču takozvanih EncroChat komunikacija, donio odluku kojom je oslobodio okrivljenog po svim tačkama optužnice.&nbsp; - Ovo je vrlo značajan postupak, samim tim i vrlo značajna odluka, iz prostog razloga što je upravo ovo postupak iz kojeg je, da tako kažemo, proizašao postupak pred Sudom pravde u Luksemburgu. Upravo u ovom predmetu, Sud u Berlinu je postavio niz pitanja Sudu pravde, nakon čega je Sud pravde i donio presudu C-670/22, o kojoj je dosta polemike bilo i u našim medijima – kazala je advokatica Bojana Franović Kovačević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0" data-rendition-name="original" width="824" height="715" loading="lazy" alt="Advokatica Bojana Franović"> <figcaption>Bojana Franović Kovačević(Photo: Advokatica Bojana Franović)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, prateći razloge Suda u Luksemburgu, Sud u Berlinu je donio oslobađajuću presudu.&nbsp; - Još uvijek nemam pisani otpravak navedene odluke jer je ona tek objavljena, a u Njemačkoj se, kao i kod nas, na pisani otpravak čeka neko vrijeme. Ali, kako su me obavijestile moje kolege koje su bile u advokatskom timu u tom predmetu, Christian Lodden i Justus Reisinger, usmeni razlozi koje je sud dao prilikom objave se tiču upravo zaštite fundamentalnih prava i to naročito prava na pravično suđenje i prava na privatnost – kazala je ona.&nbsp; Franović Kovačević ističe da je tokom postupka utvrđeno je da nije bilo ni razumno sumnjati da su svi korisnici ove platforme bili „kriminalci“ koji su počinili krivična djela dovoljno ozbiljna da se hakuje kompletna komunikaciju svih korisnika širom svijeta.&nbsp; - Istovremeno nije utvrđeno da se dokazi protiv kompanije EncroChat i drugih pojedinačnih korisnika, navodno osumnjičenih za teške zločine, nisu mogli pribaviti na drugi, manje intruzivan način nego hakovanjem, odnosno presretanjem svih korisnika, čak i onih nepoznatih. Ista je situacija i sa Sky Ecc materijalima. Jednostavno nije postojao valjan i zakonit osnov da se uopšte pokuša pristupiti svim komunikacijama, niti su radnje koje su preduzimali istražni organi sprovedene na zakonit način, a o pravičnosti postupaka koji su uslijedili da i ne govorimo – kaže Franović Kovačević.&nbsp; Ona podsjeća da je zaključak iz presude Suda pravde upravo u ovom pravcu i zaključak tog suda je da se pravo na pravično suđenje „ …mora tumačiti na način da u krivičnom postupku protiv osobe osumnjičene da je počinila krivična djela nacionalni krivični sudovi moraju zanemariti informacije i dokaze ako ta osoba nije u poziciji djelotvorno komentarisati te informacije i te dokaze, a navedene informacije i dokazi vjerojatno će imati prevladavajući uticaj na utvrđivanje činjenica…“.&nbsp; - Ako naši domaći sudovi ne budu dozvolili da se osporava zakonitost radnji koje su druge države preduzimale i ako ne budu dozvolili da se pristupi kompletnim dokazima i original materijalu, jasno je da će to biti grubo kršenje prava na odbranu i samim tim kršenje međunarodnog prava i postupanje suprotno odlukama međunarodnih sudova koje, da podsjetim, imaju primat nad domaćim pravom shodno članu 9 Ustava Crrne Gore – navodi ona.&nbsp; Prema njenim riječima, postoji trend u krivičnom pravosuđu, što je, kako kaže, i očekivano imajući u vidu razvoj nauke i tehnologije, da se sve češće postupci pokreću na osnovu ovakvih i sličnih materijala (EncroChat, SKY ECC, Anom, By Lock, i slično).&nbsp; - Ali, smatram da su i dalje nadležni istražni organi na vrijeme da navedene materijale tretiraju kao operativne informacije, što oni i jesu, te da na osnovu istih prikupe pravno valjane dokaze i da tek tada pokrenu postupke pred sudom. Svako drugo postupanje je neprihvatljivo i ostavlja veliki prostor za zloupotrebu. Uzmite jednostavno primjer slučaja, o kojem smo nedavno čitali u medijima, kada su se u navodnim sky komunikacijama pojavila imena sudija i tužilaca. Radi se o ozbiljnim stvarima koje zahtjevaju ozbiljnu istragu. U jednom predmetu tumačiti da neko treba da bude svjedok, a u drugom da neko treba da bude okrivljeni, bez bilo kakvog jasnog kriterijuma, jednostavno je neprihvatljivo i vodi ka daljem urušavanju pravosuđa. Zbog ovakvih situacije se naročito ovom materijalu mora pristupiti ozbiljno, isti se mora dobro provjeriti, moraju se prikupiti drugi dokazi, i tek tada možemo da kažemo da imamo nezavisno i nepristrasno pravosuđe koje prema svima jednako postupa – navodi Franović Kovačević. Navodi da su ovo problemi koji pogađaju sve zemlje širom Evrope zbog čega je njih nekoliko advokata, kako kaže, entuzijasta koji vjeruju da zaista svako ima pravo na fer i pravično suđenje, osnovali zajednički međunarodni tim (Francuska, Italija, Njemačka, Holandija i Crna Gora – Joint Defense Team) kako bi lakše pratili dešavanja u svim zemljama koje imaju ovu vrstu predmeta, a kako bi zajedno pokretali postupke pred međunarodnim sudovima, i kako bi u konačnom obezbjedili poštovanje osnovnih ljudskih prava i na međunarodnom nivou, jer je očigledno upravo to nivo na kojem će se ova pitanja u konačnom rješavati. <h2>Odlukom Suda pravde jasno definisani uslovi pod kojim se Sky komunikacije mogu koristiti kao dokaz</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c" data-rendition-name="original" width="1036" height="622" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"> <figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Advokat Stefan Jovanović navodi da su odlukom Suda pravde u Luksemburgu jasno definisani uslovi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se nesto sto proizilazi sa Sky aplikacije moglo uzeti za dokaz. &nbsp; - Ti uslovi, kada je u pitanju Crna Gora, nijesu zadovoljeni, ispunjeni ili pak ostvareni, a ova odluka suda u Berlinu od prije par dana može se uzeti kao direktna posljedica pomenute odluke Suda pravde. Prosto, sud u Berlinu samo je "ispratio, pomenuti stav Suda pravde i donio odluku kakvu je donio. Kao neko ko pretenduje da postane članica EU, i kao neko ko je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je preuzeo određene obaveze, te naposljetku cijeneći Ustav Crne Gore, jasno je da bi ovakva odluka morala imati primjenu i u našem sistemu – kazao je Jovanović.&nbsp; Ovom odlukom Njemačkog suda, kaže, dodatno se problematizuje upotreba Sky aplikacije kao dokaza sa precizno formulisanim uslovima. - Ti uslovi, ponavljam, nijesu zadovoljeni i posebno dolaze do izražaja u predmetima u kojima se optužni akt zasniva samo na izvodima sa Sky aplikacije. Dakle, tek u predmetima gdje samo imate izvode sa Sky aplikacije, bez materijalnih dokaza, a opet cijeneći predmetnu odluku, ne vidim mogućnost za donošenje osuđujuće odluke – zaključuje Jovanović.&nbsp;

Sud u Berlinu oslobodio okrivljenog od svih optužbi zasnovanih na EncroChat komunkacijama

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 23 saobraćajne nezgode u kojima je šest osoba lakše povrijeđeno. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 13, u Baru, Budvi i Danilovgradu po dvije. 
 
U Ulcinju, Kotoru, Nikšiću i Bijelom Polju evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda. 
 
Izdata su 238 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 50 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je saučešće hrvatskoj javnosti i naveo da je Crna Gora mislima uz Hrvatsku. 
 
Jedan tinejdžer nožem je u petak u zagrebačkoj Osnovnoj školi "Prečko" povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo. 
 
Milatović je na platformi X rekao da je sa dubokim žaljenjem primio vijest o tragičnom događaju koji se dogodio u zagrebačkoj osnovnoj školi. 
 
"Iskreno žalim za izgubljenim mladim životom i porodici nastradalog djeteta te cijeloj hrvatskoj javnosti upućujem izraze najiskrenijeg saučešća", kazao je Milatović. 
 
On je povrijeđenima poželio brz oporavak. 
 
"A svima koji su pogođeni ovom tragedijom šaljem poruku podrške i saosjećanja. U ovim teškim trenucima Crna Gora je mislima uz vas", naveo je Milatović.

Milatović: Crna Gora mislima uz Hrvatsku

Crna Gora puca po šavovima. Na rubu je kaosa. U zemlji je zavladala institucionalna praznina koju mnogi zapravo nazivaju pučem ili u "najboljem" slučaju otvorenom zloporabom političkih ovlasti i pokušajem da se na nelegitimni način promijeni ustavotvorni i društveni poredak.
Andrija Nikolić, dužnosnik najjače oporbene stranke DPS (Demokratska partija socijalista), upozorava da je "ustavni poredak srušen zbog političkog preuzimanja Ustavnog suda, što je ravno državnom udaru".
"Crna Gora više nije država, nego teritorij", izjavio je za tamošnji portal Antena M stručnjak za ustavno pravo Nikola Martinović.
Podsjetimo, prije nekoliko dana Odbor za Ustav Skupštine Crne Gore ilegalno i protuustavno preuzeo je "dužnost" Ustavnog suda. Prema obrazloženju antieuropskog i prosrpskog predsjednika Skupštine, četničkog vojvode Andrije Mandića, umirovljena je jedna članica Ustavnog suda, što mu je poslužilo da "ovlasti Ustavnog suda prebaci na skupštinski Odbor za Ustav", a takav je potez nezabilježen u političkoj i pravnoj praksi, kaže nam crnogorski analitičar Darko Šuković.
Napominje kako su prorusko-prosrpske snage time definitivno pokazale svoju namjeru da deinstitucionaliziraju državu Crnu Goru i pretvore je u "državu slučaj", da je destabiliziraju i potpuno paraliziraju, i to baš u trenucima kad je učinjen značajan korak prema integraciji s EU.
Trebamo podsjetiti da je Aleksandru Vučiću, kako se čini, najvažnije da zaustavi Crnu Goru na europskom putu, pogotovo da ne uđe u EU prije Srbije.
"Na djelu je plan blokade rada državnih institucija, pa i vlade i predsjednika uz, kako su zamislili, funkcioniranje samo Skupštine, putem koje bi izglasavali njima potrebne zakone koje ne bi mogao odbaciti Ustavni sud jer ga nema. Radi se o zakonima poput onoga o dvojnom državljanstvu te o proglašenju srpskog jezika službenim, što je korak prema definitivnoj ‘decrnogorizaciji‘ Crne Gore i njezinu konačnom ‘uvlačenju‘ u projekt ‘srpskog svijeta‘", kaže nam Šuković.
<h2>‘Srbija na moru‘</h2>
No zbog tog "scenarija" opozicija - a s njima se, čini se, solidarizirala i Bošnjačka stranka iz vladajuće većine - nije dopustila održavanje sjednice Skupštine, kako Andrija Mandić ne bi proveo svoju nakanu u djelo. Za Nikolu Martinovića je poražavajuće to što jedan parlamentarni odbor može preuzeti nadležnost najvišeg suda u državi.
"Onoga trenutka kad parlament, vlada ili bilo tko treći preuzme nadležnost Ustavnog suda, više nemate niti jedan organ koji može državu obraniti od diktature ili samovlašća", kaže Martinović.
Prosrpske snage očito su krenule da po svaku cijenu, dok su u vlasti, iskoriste trenutak i detroniziraju Crnu Goru kao suverenu državu te je praktički isporuče Srbiji Aleksandra Vučića.
Javio se i predsjednik države Jakov Milatović, čija je objava samo potvrdila da je na djelu definitivni političko-državotvorni raskol na crnogorskoj društveno-etničko-političkoj sceni, čije je konzekvence teško predvidjeti. No došlo je vrijeme da se moraju zauzeti pozicije i jasno odrediti prema ovom evidentnom pokušaju zloporabe vlasti.
"Nalazimo se u kritičnom trenutku narušavanja ustavnopravnog poretka, koje može biti pogubno po daljnji demokratski razvoj države i naš europski put, a dolazi samo dan nakon što je Crna Gora zatvorila tri poglavlja u pregovorima s EU", naveo je predsjednik Milatović.
Na svom profilu na X-u Milatović je napisao kako su "nepromišljene i na pravu neutemeljene odluke aktualne vlasti, donesene uz ignoriranje svake utemeljene i opravdane kritike, a posebno su opasne ako se tiču djelovanja najvažnijih institucija". Zatražio je da Odbor za Ustav poništi svoju odluku jer je to jedini način da se "izađe iz ustavne krize" u kojoj se država našla.
Time su "zaokružene" sve veće podjele u crnogorskom političkom prostoru, a očito je da je i predsjednik Milatović, kojeg vladajuće prosrpske opcije, čini se, žele smijeniti ili barem izazvati prijevremene predsjedničke izbore, ovaj put shvatio kamo vodi politika koalicije Za budućnost Crne Gore. Jer evidentno je da oni ne vide budućnost Crne Gore u EU, ali ni u NATO-u (često najavljuju da će tražiti iščlanjenje) te zapravo pripremaju teren za ono što se kolokvijalno već dulje vrijeme zove (a ima svesrdnu podršku Vučićeva režima) pretvaranje Crne Gore u "Srbiju na moru".
<h2>Prijeti ‘balkanska Gruzija‘</h2>
Potez kojim se praktički ukida Ustavni sud, a njegovu ulogu preuzima "prosrpska politička opcija" svakako ide u tom smjeru. Svi se pitaju kako će se postaviti premijer Milojko Spajić, koji sve više naginje prosrpskim opcijama, iako su se tu stvari dosta promijenile. Milatović je bio "sumnjičen" za komplot s Mandićem, on je podržavao i njegov ulazak u vladu, a Spajić je, navodno, bio protiv. No sad su se stvari promijenile, ali s obzirom na zbrku i zavrzlame koje i inače vladaju na crnogorskoj političkoj pozornici, sve treba uzeti s dozom opreza.
Doduše, premijer Spajić je putem društvenih mreža pozvao oporbu na dijalog oko ove krize, ali veći dio oporbe poručio mu je da neće voditi dijalog s premijerom, pogotovo zato što su zastupnici njegove stranke Pokret Europa sad! na Odboru za Ustav glasali u korist Andrije Mandića.
"Zastupnici tvoje stranke bili su najglasniji i najvatreniji u provođenju ustavnog puča zbog kojeg će kad- tad odgovarati", poručio mu je Nikola Zirojević iz proeuropskih Socijaldemokrata.
Oporba, naime, zamjera Spajiću da je bio upoznat s Mandićevim namjerama te kažu, kako prenosi Antena M, da "oporba nema što raspravljati s premijerom" jer je on "znao što će se dogoditi na Odboru za Ustav".
"Vaša je obveza da povučete izglasanu neustavnu odluku, a o svemu drugom možete diskutirati s ‘mentorom‘ Mandićem", poručuju oporbeni zastupnici premijeru Spajiću. Procrnogorski mediji navode da Andrija Mandić ima velik politički utjecaj na premijera Spajića koji je, kako navodi Antena M, "od europskog premijera" napravio "ustavnog pučista".
Crna Gora je u previranju. Mnogi se boje da bi se ova situacija mogla preliti i na ulice, što bi imalo dalekosežne posljedice jer bi Crnu Goru moglo pretvoriti u balkansku Gruziju, gdje već tjednima traje sukob proruskih i proeuropskih snaga. I u Crnoj Gori je situacija slična: antieuropske, proruske i prosrpske snage u očitom su naletu i sad je na vagi ne samo pitanje crnogorske proeuropske agende, nego i njezin opstanak kao suverene države.
Naime, ona može opstati kao suverena država i nacija samo kao dio proeuropskih tendencija, a u svakoj drugoj (čitaj: proruskoj i prosrpskoj) opciji, Crna Gora gubi svaki svoj identitet - i državni i etnički i kulturološki.

Vučićev prvi cilj je decrnogorizacija - ovo više nije država, nego teritorija

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Šahmanović: U podmorju više od 1.000 bušotina, intenzivirati aktivnosti oko javnog poziva za istraživanje

Sud u Berlinu oslobodio okrivljenog od svih optužbi zasnovanih na EncroChat komunkacijama

Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

Milatović: Crna Gora mislima uz Hrvatsku

Vučićev prvi cilj je decrnogorizacija - ovo više nije država, nego teritorija

PRATITE TVe UŽIVO