<article>Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD. Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD. Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.</article>

Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.
Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.
Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.
Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.
Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.
Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.
Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD.&nbsp;
Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD.
&nbsp;Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vijetnam

Ekonomija

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.
Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.
Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.
Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.
Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.
Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.
Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD. 
Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD.
 Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović kazao je za Antenu M da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na juče i jutros. 
- Možda je u pojedinim najkritičnijim djelovima vodostaj nešto malo manji. Sve ekipe su na terenu, pratimo situaciju i aktivno učestvujemo u otklanjanju prepreka na pojedinim vodotocima, koji su začepljeni biljnim i drugim otpadom - kazao je Bojanović.
Iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice građanima poručiju da mogu slobodno tražiti vodu jer u Službi imaju dovoljne količine vode i raspoloženi su da je doniraju građanima.

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

Tagovi

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Začepljeni kanal Mareza izazvao izlijevanje rijeke Trešanice i ugrozio vodoizvorište

PRATITE TVe UŽIVO