Vlada ćutala dok je gorivo skakalo, pa se u posljednji čas proglasila spasiocem građana

Svi su znali da će gorivo drastično poskupjeti. Svi. Danima prije nego što su nove cijene stupile na snagu. Još krajem prošle sedmice Ministarstvo energetike jasno je najavilo veliki rast cijena naftnih derivata. Vlada Milojka Spajića i Ministarstvo finansija, međutim, ćutali su. Bez objašnjenja, bez reakcije, bez ijedne poruke građanima.

Juče je Ministarstvo energetike i zvanično saopštilo da cijena eurodizela skače za čak 14 centi i dostiže 1,81 euro po litru. Vlada je i dalje bila nijema. Ministarstvo finansija takođe.

Uslijedio je već dobro poznati scenario. Gužve na benzinskim pumpama. Građani u strahu da će novi skok cijena goriva pokrenuti novi talas poskupljenja. Opozicija poziva Vladu da hitno reaguje. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi rast cijena goriva mogao izazvati lančano poskupljenje roba i usluga i dodatno ugroziti ionako narušen životni standard. Vrijeme prolazi, a Vlada i dalje ćuti.

A onda, gotovo u posljednjem trenutku, oko pola deset uveče, pojavljuje se "spasilačka" Vlada. Nakon cjelodnevne tišine saopštava da je sve analizirala, sagledala situaciju i odlučila da zaštiti standard građana.

Pri tome, treba podsjetiti da je samo nekoliko dana ranije upravo resor energetike detaljno obrazložio razloge zbog kojih dolazi do rasta cijena na svjetskom tržištu.

„Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka. Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb. Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena.“

Ako je Vlada za ove okolnosti znala danima unaprijed, a očigledno jeste, postavlja se pitanje zašto je čekala posljednje sate da reaguje. Zašto je dozvolila da raste neizvjesnost, da građani stvaraju redove na pumpama i da cijeli dan slušaju upozorenja o novom talasu poskupljenja?

Takav način upravljanja ne uliva povjerenje. Populizam, stvaranje privida dramatične intervencije u posljednjem trenutku i dovođenje građana do granice izdržljivosti ne bi smjeli biti mehanizmi kojima pribjegava bilo koja ozbiljna vlada. Država koja želi da bude odgovorna ne reaguje kada panika već počne – ona djeluje prije nego što do nje uopšte dođe.