Specifična akciza na cigarete od danas će biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza povećava se sa 53,5 EUR na 58,85 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Takođe, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koje su u primjeni od danas, u akcizni sistem Crne Gore uveden je novi akcizni proizvod, i to nikotinske vrećice, dok su iz kategorije novih duvanskih proizvoda izdvojeni biljni proizvodi za pušenje.
Akcizna osnovica za nikotinske vrećice i biljne proizvode za pušenje je kilogram, a iznos akcize koji se plaća je 60 eura po kilogramu.
Akcizni obveznici su uvoznici ovih proizvoda na carinsko područje Crne Gore, kao i proizvođači koji ih proizvode i stavljaju u promet na teritoriji države.
Zakonom o akcizama propisana je prekršajna odgovornost i propisane novčane kazne ako se na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplata akcize, odnosno njihova razlika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Povećana specifična akciza na cigarete

Vlada može zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zahvaljujući korekcijama zakona koje su usvojene na naš prijedlog, da privremeno smanji akcize na gorivo do 50 odsto i time ublaži efekte povećanja cijene goriva, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Posjećamo, u Crnoj Gori od danas važe nove cijene goriva koje su veće od od dva do osam centi po litru. Iz Ministarstva energetike i rudastva su rekli da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i da se ova promjena odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori.
Mugoša podsjeća da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čine oko 40 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani.
- Važeći iznos akciza u Crnoj Gori veći nego što je minimalni dozvoljeni nivo akciza na nivou EU. Naime, dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na hiljadu litara ili 33 centa po litru, a kod nas je akciza za eurodizel 440 eura na hiljadu litara, odnosno 44 centa po litru. Za bezolovni je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na hiljadu litara ili 35,9 centi po litru, a u Crnoj Gori je akciza za bezolovni 549 eura na hiljadu litara ili 54,9 centi po litru - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1939951274037747819&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

Mugoša: Vlada ima zakonski osnov da smanji akcize na gorivo do 50 odsto

I zvanični podaci pokazuju ono što svi vidimo - konstantan pad dolazaka i noćenja u hotelima i sličnim objektima - poručio je u objavi na mreži X predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;
On je ocijenio da je stanje još gore u privatnom smještaju.
- Kada imate ovakvo tunelovanje avio saobraćaja, beskonačne radove, povećanje cijena, akciza i poreza - gosti vas sve više zaobilaze - dodao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1917526421968211977&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Gosti nas sve više zaobilaze zbog povećanja cijena, akciza poreza, tunelovanja avio saobraćaja

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Akciza na mirna vina i specifična na cigarete od danas je povećana.
Specifična akciza na cigarete uvećana je sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Uvećana akciza stupa na snagu od danas, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Cijena paklice cigareta će narednih dana zbog toga biti povećane deset centi.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, izvršeno je povećanje visine akcize na mirna vina. Umjesto akcize od nula eura, uvedena je akciza u visini od 25 eura po hektolitru mirnog vina.
U akcizni sistem Crne Gore uveden je institut “malog proizvođača mirnog vina”, kao proizvođača koji, uz ostale uslove, u komercijalne svrhe proizvodi do hiljadu hektolitara vina godišnje.
Mali proizvođač mirnog vina plaća akcizu po hektolitru u iznosu od 50 odsto od visine akcize, odnosno u visini od 12,5 eura po hektolitru mirnog vina.
Status “malog proizvođača mirnog vina” dokazuje se podnošenjem Upravi carina dozvole za stavljanje u promet mirnog vina, izdate od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

1250x600

Povećava se specifična akciza na cigarete i mirna vina

Specifična akciza na cigarete će od 1. januara biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza uvećava se sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
U skladu sa članom 36a, stav 1 Zakona o akcizama, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, proizvodači, uvoznici kao i ostali koji obavljaju trgovinu na veliko, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama navedeni akcizni proizvod, dužni su da naprave popis zaliha i da urade obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom.
- U skladu sa izuzećem propisanim članom 36a stav 2 Zakona, oni koji obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da obave popis zaliha u slučaju promjene visine akcize - objasnili su iz Uprave carina.
Obračun razlike akcize podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave carina putem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, odnosno do 15. februara.
Iz Uprave carina su napomenuli da je Zakonom o akcizama propisana prekršajna odgovornost i novčane kazne, ako se ne obavi popis zaliha, obračun i uplata akcize.

Od 1. januara veće specifične akcize na cigarete

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u ranim jutarnjim satima će još biti jakih i obilnijih padavina, a ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
U višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg, a krajem dana i tokom noći snijeg je moguć i u nižim predjelima.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, uglavnom južni, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima u skretanju na sjeverni smjer.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 11, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Vremenska prognoza: Sjutra oblačno, kiša povremeno

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu govorio je na vojnoj ceremoniji u zemlji gdje je ponovio prijetnje upućene Iranu.
Netanjahu je upozorio da bi svaka, kako ističe, agresija iz Irana izazvala posljedice koje prevazilaze ono što njegovo rukovodstvo može očekivati.
- Djelujemo u bliskoj koordinaciji s našim velikim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama. Jasno sam svom prijatelju predsjedniku (Donaldu) Trampu stavio do znanja principe koji, po mišljenju Izraela, trebaju voditi sve pregovore s Iranom. Spremni smo za svaki scenario. I jedno je sigurno: ako i naprave grešku i napadnu nas, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti - naveo je Netanjahu.
Njegove izjave uslijedile su nakon upozorenja portparolke Bijele kuće Kerolajn Levit, koja je navela da postoje brojni razlozi koji bi mogli opravdati vojnu akciju protiv Irana, pozivajući Teheran da postigne sporazum s američkim predsjednikom.
U međuvremenu, SAD su rasporedile dodatne vojne snage u blizini Irana, uključujući ratne brodove, borbene avione i avione za dopunjavanje goriva u vazduhu. Vašington je naredio i slanje drugog nosača aviona u regiju, dok je nosač USS Abraham Lincoln sa gotovo 80 letilica pozicioniran oko 700 kilometara od iranske obale, prema satelitskim snimcima.
Teheran je istovremeno nastojao demonstrirati vlastitu vojnu moć. Korpus islamske revolucionarne garde održao je ratne vježbe u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom. Iranski političari su više puta zaprijetili blokadom tog pomorskog prolaza u slučaju sukoba.

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

U blizini južnog dijela ostrva Hvar nalazi se crnogorski brod „Trideseti avgust“, koji se zbog pogoršanja vremenskih prilika kreće veoma sporo i otežano manevriše, pa postoji opasnost da se približi obali i nasuče, javlja <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/drama-kod-hvara-brod-ostao-bez-pogona-remorker-iz-ploca-juri-prema-njemu-evo-sto-se-dogodilo2/">dalmacija.danas.hr.</a>
Prema dostupnim informacijama, brod nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa MarineTraffic pokazuju da ima pogon, ali je njegovo kretanje znatno usporeno.
Zbog situacije na moru, u pomoć je upućen remorker „Hrabri“, koji iz pravca Ploče brzo prilazi brodu i prema posljednjim informacijama nalazi se na oko jedne nautičke milje udaljenosti. Nadležne službe prate razvoj situacije na terenu.
Meteorološke prilike dodatno se pogoršavaju – nevrijeme sa sjevernog Jadrana spušta se prema srednjem dijelu, uz jačanje juga i porast talasa, zbog čega se svim učesnicima u pomorskom saobraćaju preporučuje pojačan oprez.
Čitaj još
Brod 30. Avgust

Kod Hvara: Naš brod "Trideseti avgust" ostao bez pogona, remorker iz Ploča upućen u pomoć

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Tag: akcize