<article>Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”...Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvuFL_ziUDUI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... 
Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”...
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvuFL_ziUDUI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

TV E

Ne pričam ti o tome

Danijel Popović

ETV Preporuka

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore - Danijel Popović

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... 
Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”...
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvuFL_ziUDUI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Godinama su u Crnoj Gori prisutni negativni diskursi prema različitim nacionalnim i etničkim zajednicama, što je produbilo društvenu distancu i polarizaciju, ali i podstaklo netrpeljivost prema susjedima, koji se često prikazuju ne samo kao stranci i nepoželjni, već i kao neprijatelji i prijetnja regionalnoj stabilnosti - kazala je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Slušali smo i čitali priče o “albanskim ekstremistima” i “teroristima s Kosova”, “Turcima koji kidnapuju djecu” uz česte islamofobne naslove, podstičući međunacionalnu netrpeljivost i jačajući stereotipe.
- Negativni diskurs oblikovan je i kroz političke izjave koje su dobile prostor u javnosti, senzacionalističke i neprovjerene vijesti, ali i viralne objave na društvenim mrežama, gdje su predrasude i govor mržnje lako nalazili plodno tlo - ističe Jovanović. 
U posljednje vrijeme fokus se pomjera. 
- Pored nedavno zabilježenih anti-turskih narativa, danas u pojedinim medijima svjedočimo kritikama na račun Hrvatske. One variraju od blažih tvrdnji da “Hrvatska ponižava Crnu Goru”, do radikalnijih etiketa u kojima se država prikazuje kao “ustaška” i prijetnja regionalnoj stabilnosti. Svima koji prate dešavanja u regionu i susjednim zemljama poznato je da je talas desničarskih ispada zahvatio Hrvatsku, uz učestale incidente usmjerene protiv pripadnika srpske manjine i javnu upotrebu pozdrava proustaškog režima iz vremena Drugog svjetskog rata - navodi Jovanović.
Kreiranju negativne slike o Hrvatskoj, doprinijelo je i ono što se u toj zemlji dešava, poput koncerta kontroverznog Marka Perkovića Tompsona koji je okupio pola miliona ljudi, od kojih je dobar dio uzvikivao zabranjeni ustaški pozdrav "Za dom spremni". 
- Ovakva dešavanja, nacionalističke agende i zapaljiva retorika nijesu u potpunosti bez odgovora, već su postali predmet intenzivne diskusije, ali i otpora koji je iskazan kroz više protesta širom Hrvatske, između ostalog i antifašističkim maršem organizovanim krajem godine u Zagrebu - rekla je Jovanović. 
Da su česti i nacionalistički ispadi političara pokazuje to što je saborski poslanik iz Domovinskog pokreta i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro pjevao u čast ustaškog vođe i zločinca Ante Pavelića, čime je izazvao burne reakcije u javnosti i na političkoj sceni. 
- Osude su stigle od strane predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka, iz HDZ-a su zatražili izvinjenje Dabra, a reakcije su stigle i iz opozicije. U kontekstu odnosa Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu bilo je nekoliko dešavanja, a neki od njih se mogu smatrati i povodom za širenje anti-hrvatskog narativa - navela je Jovanović.
Do najznačajnijeg zaoštravanja odnosa došlo je usvajanjem rezolucije o Jasenovcu, koja je nedvosmisleno bila usmjerena na Hrvatsku, iako su u njen naziv naknadno dodati i logori u Dahauu i Mauthauzenu. 
- Rezolucija je usvojena uz kampanju Demokratskog fronta, podršku zvanične Srbije, iako je i dalje nejasno čemu usvajanje ovakvog dokumenta, imajući u vidu da na javnoj sceni u Crnoj Gori nije zabilježena niti jedna izjava kojom bi se negirao genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima, Romima i nelojalnim Hrvatima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941-45. godine - podsjeća Jovanović.
Hrvatska je uzvratila zabranom ulaska u zemlju čelnicima partija koje su podržale rezoluciju, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću. 
- Produžena reakcija bila je, uprkos najavama iz Hrvatske, da ”neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore” blokada najavljenog zatvaranja poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali i nizom drugih zahtjeva u pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata - istakla je Jovanović. 
Negativnu percepciju prema Hrvatskoj izazvalo je i prošlogodišnje opasno i neprihvatljivo ponašanje i uzvici “Za dom spremni” i “Ubij Srbina” gostujućih navijača na stadionu pod Goricom. "Hrvatskoj i što ne traži”.
- Ovakva dešavanja naišla su na pogodno tlo, godinama ranije “utabano”, za širenje tvrdnji o Hrvatima kao “ustaškom narodu”, onima koji i danas slijede “ustašku ideologiju”, te kreiranju percepcije da su prijetnja susjedima. Društvo koje se već jednom “branilo” od ustaša kroz “Rat za mir” trebalo bi da prepozna slične obmanjujuće obrasce i da uvidi dugoročne negativne posljedice po dobrosusjedske odnose Hrvatske i Crne Gore, što je bio slučaj ratnih devedesetih - navodi Jovanović. 
U kontekstu naših bilateralnih odnosa i neriješenih međudržavnih pitanja Hrvatska se predstavlja kao zemlja koja ima nadmoć i kojoj se nužno mora “udovoljavati”, na štetu građana Crne Gore, ili dominantno jednog dijela stanovništva iz korpusa srpske nacionalnosti. 
- Tako recimo Milan Knežević, lider DNP-a, partije koja je donedavno bila na vlasti, tvrdi da se Hrvatskoj "daje i što ne traži", dok se Srbima u Crnoj Gori uskraćuju prava poput srpskog jezika ili zastave, nazivajući ovu situaciju "lingvističkim aparthejdom" - podsjeća Jovanović.
Osim toga, Hrvatska se od strane pojedinih medija i političkih aktera, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prikazuje kao sila koja nastoji "staviti Podgoricu pod svoju kontrolu" i uvući Crnu Goru u "antisrpsku politiku". 
- Prisutni su i brojni drugi narativi poput onih da “Podgorica priznaje svoj podanički odnos prema Hrvatskoj”, da predsjednik i premijer ćute dok nas “Hrvatska ponižava”, ali i tvrdnje o “navijačkim ratnim trubama” kako su pojedini mediji opisali fudbalski meč dvije reprezentacije koji je odigran prije par mjeseci - rekla je Jovanović. 
Ovo su samo neki od primjera diskursa koji koristi izraženo emocionalni i polarizujući jezik stvarajući sliku Hrvatske kao države neprijateljski nastrojenje prema Crnoj Gori, koja želi da “ponizi” manjeg i slabijeg susjeda kako bi potvrdila svoju dominaciju u bilateralnim odnosima. 
- Kroz ovakve, ali i slične primjere, pokušava se uticati na percepciju građana i građanki prema Hrvatskoj, sa kojom je Crna Gora godinama imala stabilne i dobrosusjedske odnose - kazala je Jovanović.
<h2>“Evroparlamentarci, a ono komšije ustaše” </h2>
Anti-hrvatski narativ posebno je važno sagledati kao dio aktuelnog političkog trenutka u kojem se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), pa se kroz negativne kampanje, ova zemlja prikazuje kao prepreka našem evropskom putu, ali i ujedno zemlja koja “dokazuje” zašto je Evropska unija postala “klasična besmislica”.
- Ovo je posebno izraženo kroz kontekst poistovjećivanja hrvatskog društva sa “ustašama” i generalno sve prisutnog anti-hrvatskog narativa čemu svjedoče brojni naslovi koji se smo u prošlom periodu mogli pročitati na portalima poput Borbe, In4s-a, Aloonline... “Čuš, evroparlamentarci - a ono komšije ustaše” (1) “Ustaštvo postalo ideologija evropske Hrvatske” (2) „Demokratski rajh“ u Hrvatskoj: Kome je potrebna neoustaška tvorevina na evropskom tlu (3) “Iz Zagreba ustaše, iz Sarajeva Handžar - Isti plamen mržnje prema Srbima” (4). “Ustaška posla: Hrvatski premijer poručio da će Tompson pjevati na dočeku rukometaša” (5). “Ustaštvo cveta u EU: Ministri na aerodromu u Zagrebu pevali Tompsona na dočeku rukometaša” (6) - precizirala je Jovanović.
Baš kao i u prethodno opisanom narativu, cilj ovakvih tvrdnji je diskreditovati Hrvatsku, ali i Evropsku uniju, koja se želi prikazati kao zajednica koja je tolerantna prema fašizmu. 
- Uz to, ovakvim narativima se jača osjećaj žrtve među jednim dijelom stanovništva, dodatno utvrđuju istorijske traume, što uzrokuje mobilizaciju nacionalističkih emocija, uz neizostavnu kritiku "dvostrukih aršina" Zapada. Crna Gora kao poligon za “ustaško divljanje” Osim gore navedenih narativa, prisutno je i manipulisanje i označavanje pojedinih crnogorskih medija (1), ličnosti (2), pa i gradova “ustaškim” (3), uz tvrdnje da se u Crnoj Gori “promoviše ustašluk” (4) - navodi Jovanović.
Korak dalje otišao je Milan Knežević koji je, komentarišući već pomenuto, neprihvatljivo ponašanje hrvatskih navijača, kazao da je politika Crne Gore danas takva da je bolje “ubiti Srbina nego naljutiti ustaše”, (5) Da je Crna Gora “poligon za ustaško divljanje i širenje mržnje prema Srbiji“ poruka je koja dolazi od ministara za javna ulaganja u Vladi Srbije Darka Glišića (6) koji je utvrdio i da je “Hrvatska uzela Crnu Goru pod svoj protektorat”.
- Jasno je da ovakvi i slični narativi dodatno podstiču netrpeljivost, prikazujući naše društvo kao žrtvu "crnogorskog ustaštva" pod uticajem Hrvatske - ističe Jovanović.
<h2>Opomena za popa jer Hrvate naziva projektom</h2>
Za sada je, u moru anti-hrvatskih izjava, naslova, komentara, vidljiva samo jedna reakcija sistema - zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je “Hrvate u Boki” nazvao “projektom”, predstavljaju nedopušten javni govor kojim se, kako se navodi, negira ili relativizuje pravo bokeljskih rimokatolika da se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
- Backović je ranije, gostujući na TV Prva naveo da su “Hrvati u Boki projekat”. Zaštitnik je tokom postupka zatražio izjašnjenje od Backovića, ali on, kako se navodi, nije odgovorio ni nakon upućene urgencije. Zastrašivanje “balkanskim frontom” sa sjedištem u Zagrebu Nije novost da se određene bilateralne ili multilateralne saradnje među zemljama regiona pokušavaju predstaviti kao otvorene prijetnje i opasnosti po druge zemlje zemlje koje nijesu članice takvih saveza. Istraživanje mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoj i zadržavanje kvalifikovanog osoblja radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetan strani uticaj, podržavanje evroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir - kazala je Jovanović.
Ovo su neke od tačaka u Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane i sigurnosti koju su ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potpisali u Tirani u martu prošle godine. 
- Skoro godinu kasnije, ova inicijativa se najavljuje kao “novi balkanski pakt u Zagrebu”, ali i “opasna osovina na Balkanu”, pokušaj stvaranja jedinstvenog informacionog prostora za vođenje direktnih, ali i “hibridnih” vojnih operacija. I dok su ovakve teme i narativi, kao što smo vidjeli, dio izvještavanja pojedinih medija u Crnoj Gori, odnosi Crne Gore i Hrvatske nijesu pretjerano važna tema u hrvatskom medijskom prostoru - navela je Jovanović.
Osim toga, važno je ukazati i na činjenicu da većina građana Hrvatske, po Eurobarometru koji je objavljen u septembru 2025. godine, podržava ulazak Crne Gore u EU.
- Čak 68 posto anketiranih je dalo svoju podršku, a 28 posto je bilo protiv. Od svih zemalja koje žele ući u EU, građani Hrvatske najviše podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine (74 posto), a potom slijede Crna Gora, pa Ukrajina i Kosovo - precizirala je Jovanović.
Jasno je da prikazani narativi u crnogorskim medijima i političkom diskursu sistematski grade sliku Hrvatske kao neprijateljske sile koja nastoji da pokaže dominaciju i ponizi Crnu Goru, čime se direktno podrivaju dugogodišnji dobrosusjedski odnosi, polarizuje društvo i jačaju etničke tenzije koje su već prisutne u regionu. 
- Time se istovremeno stvara klima netrpeljivosti koja onemogućava Crnoj Gori fleksibilnost u pregovorima s Hrvatskom, po nas ključnom članicom EU, jer svaki potencijalni ustupak može biti protumačen kao "podaništvo" ili izdaja nacionalnih interesa. Dodatno širi se i narativ koji svaki potencijalni dogovor sa Hrvatskom predstavlja kao poniženje Crne Gore - ocijenila je Jovanović.
U širenju ovog narativa prednjače mediji koji se otvoreno protive ulasku Crne Gore u EU želeći da na taj način delegitimišu i proces pregovora sa EU u kojem, trenutno, značajnu ulogu igra i Hrvatska zbog jasno propisanih pregovornih obaveza o dobrosusjedskim odnosima i otvorenim bilateralnim pitanjima.
- Primjeri za ovaj dio narativa su naslovi “Zagreb sapliće i ucjenjuje Podgoricu”, “Plenković nastavlja da ispostavlja račune Crnoj Gori: Da bi ušli u EU, Hrvati traže novac za „logoraše“, brod Jadran, Prevlaku… Samo još muzičku nisu tražili!”, te “Bečić na udaru malignog hrvatskog uticaja: Hrvati poručuju da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu”. Doprinos ovakvom huškanju daje i zvanična Srbija kroz izjave presjednika Aleksandra Vučića da on neće da se dodvorava Hrvatima, da glumi Crnu Goru. “Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... stvarno ne mogu da budem toliko jadan”, Vučićeve su riječi. On je izjavljivao i da “Hrvati u Podgorici mogu sve”, a mediji su, zbog ovog narativa, prenosili čak izjave Vojislava Šešelja da će “Hrvati ponižavati Crnu Goru do kraja ali što ih više ponižavaju, to će biti ponizniji”. Iz istog tabora se tvrdi da je suverenitet Crne Gore po mjeri Zagreba čija spoljnja politika ima jedan cilj – slabljenje Srbije i potčinjavanje Srba, te da zloupotrebljava članstvo u EU za omalovažavanje Crne Gore - naglasila je Jovanović.
Konačno, ovakvi diskursi ne samo da udaljavaju potencijalnu regionalnu saradnju i rješavanja bilateralnih pitanja, već i usporavaju evropski put Crne Gore, jer jačaju unutrašnje podjele i smanjuju prostor za neophodne racionalne kompromise potrebne za članstvo do 2028. godine.

Jovanić: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Bivša ministarka odbrane Olivera Injac je bila institucionalno zaštićena od Specijalnog državnog tužilaštva. Zloupotrijebila je službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to za zatvor, tvrdi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je gostujući na TV Adria saopštio da se u Specijalnom državnom tužilaštvu selektivno postupa. Komentarisao je i obraćanje bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović koja tvrdi da je njen višegodišnji progon organizovan i vođen od strane Novovića, a u vezi predmeta Injac.
- Prema onome što sam vidio kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, zloupotrijebila službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to, po mom mišljenju, za zatvor. Zatvor kao kuća. Kako je i zašto glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao dva obavezujuća uputstva za gospođu Oliveru Injac, to je pitanje za njega, ali i za vrhovnog državnog tužioca Markovića i Tužilački savjet.. O ovome treba da se izjasni Tužilački savjet jer je ovo potpuno u suprotnosti sa zakonom o tužilaštvu - ocijenio je Knežević.
<h2>„PES nikako ne diraju, Injac trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja“</h2>
Ponovio je da SDT nastupa selektivno, ali i problematizovao senzacionalna hapšenja i to što niko „ne dira“ Pokret Evropa sad. Takođe, Knežević je podsjetio da je Novović izdao čak dva obavezna uputstva specijalnoj tužiteljki Mitrović zbog predmeta Injac.
- Hapsi kroz senzacionalne i rijaliti ambijente i atmosferu tzv dva suprotna pola – crnogorski i srpski, to jest nekadašnji DF i nekadašnji DPS. Ali PES nikako ne diraju. Jer Injac je trebala da bude u pritvoru. Nemam ja ništa protiv nje, ali ova gospođa je trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja koji je počinila dok je bila ministarka odbrane. Postavljam pitanje kome su se još dala dva obavezujuća uputstva u slučajevima zloupotrebe položaja, kao što su dali Oliveri Injac. Nikome, samo gospođi Injac. I gdje je sad, eto je ambasadorka u Briselu. Dakle, ona je nagrađena - smatra lider DNP-a.
<h2>„Šćepanović sam sebi dao nadimak tigar, i misli da svi moramo da ga zovemo tajgerom“</h2>
Komentarisao je i rad direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Ukazao je na način rezonovanja Šćepanovića podsjetivši na izjavu predsjednika podgoričkog Višeg suda Zorana Radovića koji je rekao da bi Šćepanoviću trebalo zabraniti da tumači pravne norme.
- Zamislite kada direktoru policije pošaljete poruku da mu treba zabraniti da tumači pravne norme. Taj čovjek je direktor policije. Jednom sam saopštio da je mene malo strah od njega.. On nastupa, on je sam sebi dao nadimak tigar, kad su išli u Ameriku. Pa je sam sebi dao nadimak tajger, i on misli da mi svi moramo da ga zovemo tajgerom... E ja ga neću zvat, da ne pričam sad dogodovštine što se dešavalo u SAD kako je srušio kuću od šperploče jer je pogrešno upalio auto, umjesto naprijed on ga je upalio u rikverc i to se sve srušilo tamo. A da ne govorim o bezbjednosnoj provjeri vezano za agenta koji ga je obučavao Konstansa se preziva, a neka me demantuje ako to nije tačno. Što je on uradio Konstansi kada je bio u Podgorici, ali da ne ulazim u detalje. Samo da ne misle da smo mi šašavi - rekao je Knežević.
Knežević smatra da Šćepanović ne može biti direktor policije i da treba da bude smijenjen.
<h2>„Ako je što kriva Vesna Bratić, Zdravko Krivokapić treba da bude šef OKG“</h2>
Govoreći o poslednjim hapšenjima, Knežević pita i zašto ćuti bivši premijer Zdravko Krivokapić na hapšenje bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Po njegovom mišljenju, Krivokapić bi trebalo da bude označen kao šef organizovane kriminalne grupe.
- Ako je što kriva Vesna Bratić, onda treba Zdravko Krivokapić da bude član OKG-a jer je bio premijer Vlade, znači on je šef OKG. Zdravko Krivokapić najbolje zna što je tražio sve od Vesne Bratić. Mislim da Krivokapić, ako odgovara Bratić, treba da bude označen za šefa OKG. Jer ovo je posao SDT-a što znači da je ovo organizovana kriminalna grupa, jer Bratić više nije javni funkcioner što će reći da ovdje ima više ljudi uključenih. Očekujem da tu bude i Zdravko Krivokapić - ističe lider DNP-a.
Dodaje i da je hapšenje Blaža Šaranovića „ izvedeno toliko spektakularno kao da je bio zarobio 20 talaca na aerodromu ili negdje i da su ga onda uhapsili poslije duge istražne akcije“.
- Ipak je ovo Crna Gora, ipak se mi svi znamo. Nisu potrebne te medijske teatralnosti koje se na kraju završe farsom, jer većina tih ljudi se na kraju pusti. Smatram i da su Jelenu Perović mogli da uhapse na mnogo drugačiji način, bez onog spektakla, kao i mnoge druge koje su hapsili a posle su ti ljudi puštani. Ako ćete nekoga da uhapsite, zašto morate prvo da obavijestite medije pa da dođe 30 kamera, pa da vas svi snimaju i slikaju. Kome šaljete poruku? Možete li nekoga da uhapsite a da ne moraju da budu upaljene kamere? Ili je potrebno da se upale kamere za sve. Nije prirodno da se od svakog hapšenja u Crnoj Gori pravi rijaliti i senzacija, a onda kad pobjegne Miloš Medenica onda je to vještačka inteligencija. Kada nešto ne možemo da riješimo onda je to vještačka inteligencija, a kada treba da se uberu poeni – e onda se sve kamere popale - rekao je za Adriu Knežević.

Knežević o slučaju Injac: Zatvor kao kuća, SDT nastupa selektivno

The consequences of excessive use of social media among children include fatigue, sleep disorders, irritability, reduced motivation for responsibilities, and lower tolerance for boredom. Children up to the age of 13 are in a sensitive stage of development - they are only beginning to form self-control, a sense of personal boundaries, self-confidence, and critical thinking. If the law sends a clear message that children have the right to a safer digital environment, I see that as a good starting point – teacher of Montenegrin, Serbian, Bosnian and Croatian (MSBC) language and literature Jovanka Blagojević at „Vuk Karadžić“ elementary school, and a trainer at the Institute for Media, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/blagojevic-zakonske-zabrane-ne-mogu-zamijeniti-razgovor-i-ulogu-roditelja">told „Pobjeda“</a>.
Commenting on the proposed Law on the Protection of Children in the Digital Environment, she said that no ban is sufficient unless accompanied by dialogue and education.
The draft law was submitted to parliamentary procedure by Socialist People's Party MPs Slađana Kaluđerović and Bogdan Božović. At a press conference, Kaluđerović stated that as many as 73 percent of children aged nine to sixteen have a profile on social media. She explained that the proposed legislation includes several bans and restrictions and is aligned with European Union (EU) directives adopted in November 2025.
Although no European country has yet fully introduced a ban on social media use for children, processes toward introducing such bans are underway. Norway, Greece, United Kingdom, Denmark, Italy, and Netherlands are among the many European states considering some form of restriction. At the same time, the European Union is increasingly leaning toward supporting such policies, seeking to follow the example of Australia, which has already introduced a law banning social media for children under 16.
<h2>PROTECTIVE MEASURE</h2>
In an interview with „Pobjeda“, Jovanka Blagojević said that, as someone who works with children every day, especially those in the age group targeted by the law, she views the proposal primarily as a protective measure.
- Children up to the age of 13 are in a sensitive developmental phase - they are only forming self-control, a sense of personal boundaries, self-confidence, and critical thinking. Social media platforms are often designed to retain attention and encourage comparison, and children at that age do not yet have the capacity to recognize manipulative patterns. If the law sends a clear message that children have the right to a safer digital environment, I see that as a good beginning - Blagojević said.
She understands the proposed measures as an attempt to provide children with time for healthy maturation without the pressure of the public digital sphere. She added that she does not see this as punishment, but rather as a message that childhood has value and deserves protection.
- However, no ban by itself is sufficient unless accompanied by dialogue, education, and clear support for parents and schools - Blagojević told „Pobjeda“.
Blagojević believes that this type of legal regulation could have a real impact on the behavior and development of children aged nine to thirteen, especially because children at that age strongly follow their peers.
- If society sets a clear norm that a certain digital space is risky and that boundaries exist, it will be easier for parents and schools to enforce them consistently. Still, the real effect will depend on the implementation of the law and on how much we simultaneously invest in digital literacy and the development of critical thinking - she said.
She most often notices shortened attention spans and a need for constant stimulation.
- It is harder for children to stay focused on a longer text or a task that requires patience. In their expression, there is sometimes a tendency toward short, underdeveloped sentences. The habit of fast communication spills over into the classroom, where they are expected to think critically and argue their views – she said adding that in everyday communication among students she sees a strong influence of „online language“ (abbreviations, emojis, memes, slang).
Speaking about whether this has a concrete impact on their school performance and written expression, she said she does not believe it is a „collapse of language“, but rather a serious mixing of styles and standards.
- Children have begun shortening both what can and what cannot be shortened. The habit of fast, informal communication is transferred into school assignments, resulting in sentences without structure, without punctuation, and with insufficiently developed ideas. The biggest problem is not slang itself, but the fact that children increasingly struggle to distinguish everyday chat language from clear, correct, and well-structured written expression. Much more effort is needed for them to understand that a school assignment is not a group message, but a space where thought is developed, argued, and shaped in full sentences. This is a challenge all teachers face today - Blagojević emphasized.
Among some children, she sees that frequent social media use affects their ability to read with comprehension and to construct quality sentences.
- The habit of short and fast content makes it harder to read longer texts with concentration. And a quality sentence requires time, reflection, and connecting ideas. Nevertheless, with systematic work and encouragement to read, these skills can be developed and strengthened - she stressed.
In practice, she sees fatigue, sleep disturbances, irritability, reduced motivation for responsibilities, and lower tolerance for boredom as negative consequences of excessive social media use among children.
<h2>PEER PRESSURE</h2>
Blagojević notes that peer pressure and the risk of digital violence are also present, adding that children sometimes struggle to cope with the constant comments and comparisons in the online space.
Asked whether parental verification (for ages 13–16) might be a more appropriate option than a complete ban, she responded that for that age group it could be a reasonable compromise.
- Children aged 13 to 16 seek greater autonomy, but they still need adult support and supervision. If the system enables safe control mechanisms while respecting privacy, that could be a balanced solution - she said.
On the other hand, she emphasized that certain positive aspects of internet and social media use among children should be preserved and encouraged.
- The internet can be a powerful tool for learning, creative expression, and the development of digital skills. Through digital tools, children learn to create, explore, and communicate. It is important to preserve that creative and educational dimension, but with clear boundaries and protection - said Blagojević, who, as a teacher, strives daily to educate students about the safe and responsible use of the internet and social media.
She said she tries to address the topic constantly, not just occasionally.
- I use every situation as an opportunity for discussion - especially during homeroom class, but also during regular lessons whenever possible. If something happens at school or we hear about something affecting children their age, I do not ignore it, we talk openly. I often show them adapted educational videos and testimonies from children their age, because sometimes a message heard from peers has a stronger effect than advice from an adult. Together we analyze situations: what could have been done differently, how they could have protected themselves, whom they could turn to. I explain concretely and simply: how to protect personal data, why they should not share photos, how to recognize manipulation, and where to report disturbing content - Blagojević said.
She emphasized that she works on this continuously because she believes digital safety today is not an additional topic, but part of basic upbringing and education.
Speaking about her experience working with students exposed to digital violence or inappropriate content, she said that unfortunately such situations do occur.
- First, I try to ensure that the child feels safe and supported. Then we involve the school’s professional services and parents, following school protocols. The most important thing is that the child knows they are not to blame and that there is a system that protects them - Blagojević said.
The topic of responsible digital behavior can be addressed through language classes (media literacy), through homeroom, and interdisciplinarily - in cooperation with the school’s professional services, she noted, adding that digital literacy today is part of general culture.
- To parents who oppose potential bans, I would say that I understand the fear of excessive restrictions, but we are talking about protecting children in a sensitive stage of development. To those who support restrictions, I would say that no law can replace conversation and parental presence. The best results are achieved when the family, school, and system act together. Social media is part of modern life, but it must not become the center of a child’s world. A child has the right to a childhood filled with real relationships, play, and safety. It is our responsibility to be calm and consistent support - to set boundaries, but also to teach children how to use the digital world wisely, responsibly, and safely - Blagojević concluded.
<h2>HARMONIZATION</h2>
In the Parliament of Montenegro, a working meeting was held on February 19 regarding the proposed Law on the Protection of Minors in the Digital Environment, at the initiative of MP Kaluđerović, the proposer of the law.
- The meeting was also attended by representatives of the Working Group established by the Ministry of Culture and Media for the implementation of the European Media Freedom Act (EMFA), the Digital Services Act (DSA), and the Digital Markets Act (DMA). The Working Group brings together representatives of relevant ministries, the Office of the Prime Minister, regulatory bodies, the judiciary, the media community, and the civil sector in Montenegro - the SPP statement said.
The focus of the meeting was on harmonizing the proposed solutions with the legal acquis of the European Union, particularly with the obligations arising from the DSA in the area of protection of minors, management of systemic risks, and the obligations of platforms accessible to children.
- As a key normative novelty of the draft law, the ban on the use of social media for children under the age of 13 was highlighted, while for those aged 13 to 16 use would be permitted only with mandatory consent from a parent or guardian. This solution relies on the concept of a digital minimum age, which is increasingly present in legislative initiatives of EU member states, given the rise of systemic risks for minors in the digital environment, including exposure to harmful content, manipulative algorithmic practices, profiling, and commercial exploitation - Kaluđerović said.
At the same time, it was clarified that the ban would not apply to digital platforms and services specifically designed for children, that is, those developed in accordance with the principles of safety, privacy, and protection of minors by design and by default (safety by design and privacy by default), in line with the DSA and relevant guidelines of the European Commission.
- It was concluded that the protection of minors in the digital space represents a matter of public interest that requires a coordinated institutional approach, precise normative regulation, a clear division of responsibilities, and effective supervision and enforcement mechanisms. The participants agreed that further work on the text of the law should proceed through continuous dialogue between the legislative and executive branches, regulatory bodies, and the expert public, with the aim of establishing a sustainable, EU-aligned, and legally consistent model for the protection of minors in Montenegro’s digital environment - the statement said.
<h2>EXPERIENCES</h2>
Many governments are likely to rely on the experience of Australia, which in December became the first country in the world to introduce a ban on social media for those under 16.
That policy relies on oversight by the social media companies themselves. Platforms such as Facebook, Instagram, Snapchat, TikTok, X, and Reddit - which has filed a lawsuit against the ban - are now subject to age restrictions, while online games and messaging applications such as WhatsApp are not covered by the ban.
Research currently being widely conducted in the European Union shows that children aged 10 to 13 have exhibited the most pronounced negative consequences of social media use - especially girls. Although European proposals do not set the same age limits as Australia, such changes are likely to face resistance from minors who have already created accounts on these networks.
The Digital Services Act, adopted a year ago, already addresses and regulates many safety concerns, and the way European Union law functions makes it quite complex to oblige platforms to implement national bans.
However, it remains unclear how this will look in practice, given that not enough time has passed to assess Australia’s experience. Australia itself illustrates the gap between the political call for a decisive ban and the technical and legal complexities of its implementation. Large-scale age verification requires either comprehensive control infrastructure or probabilistic profiling - both of which represent a significant intrusion into the rights of all users. Europe, with its strong frameworks for the protection of fundamental rights and the GDPR, would face these tensions even more acutely.

Blagojević: Legal bans can't replace dialogue and parental guidance

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei dao je upute najbližim saradnicima kako da postupe u slučaju da pogine u potencijalnim američkim ili izraelskim napadima.
Prema pisanju Njujork tajmsa, Hamenei je predstavio planove za nepredviđene situacije koji uključuju naredbe o nasljeđivanju i hitne lance komandovanja.
Prema izvještaju, na vrhuncu nacionalnih protesta prošlog mjeseca i usred rastućih američkih prijetnji vojnom akcijom, Hamenei je postavio dugogodišnjeg lojalistu Alija Larijanija na centralnu upravljačku ulogu, efektivno ga postavljajući na čelo državnih poslova.
Pozivajući se na intervjue s visokim iranskim zvaničnicima, pripadnicima Revolucionarne garde i bivšim diplomatama, Njujork tajms izvještava da je Larijani od tada nadgledao gušenje protesta, upravljao osjetljivom nuklearnom diplomatijom s Vašingtonom i koordinirao sa saveznicima, uključujući Rusiju, Katar i Oman.
Takođe se kaže da vodi ratno planiranje dok se Iran priprema za moguće američke napade.
Hamenei je navodno imenovao više slojeva nasljednika za ključne vojne i političke pozicije i delegirao ovlaštenja za donošenje odluka uskom krugu ljudi u slučaju prekida komunikacija ili njegovog atentata.
Iako se Larijani ne smatra vjerovatnim nasljednikom vrhovnog vođe, opisan je kao jedan od najpouzdanijih kriznih menadžera.
Iran je stavio svoje oružane snage u stanje visoke pripravnosti, postavio raketne sisteme u blizini Iraka i duž Perzijskog zaliva te sproveo vojne vježbe u pripremi za potencijalni sukob, izvještava novinska agencija.

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore - Danijel Popović

Tagovi

Programska šema

Jovanić: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Knežević o slučaju Injac: Zatvor kao kuća, SDT nastupa selektivno

Blagojević: Legal bans can't replace dialogue and parental guidance

Vrhovni vođa Irana očekuje atentat, saradnicima je predstavio planove o nasljediku

PRATITE TVe UŽIVO