Gost 53. emisije Ne pričam ti o tome bio je Rade Bulatović, sedamdesetih najpoznatiji i najtrofejniji pjevač Crne Gore.
Jedini je živi član prvog crnogorskog sastava koji je imao nastupe i van matične republike, još 1964. godine - vokalnog sastava „MINVI“.
Osvojio je nagradu za najboljeg pjevača na jedinoj Titogradskoj gitarijadi beat bendova na kojoj je učestvovao, 1968. godine, u Domu omladine sa sastavom „Neki“. Kada je u Crnoj Gori pokrenut prvi ozbiljni muzički festival, po uzoru na slične u Jugoslaviji – Titogradsko proljeće – započeo je serijal nagrada. Pobijedio je 1972. godine, potom godinu kasnije, a onda je načinio pauzu. Još jednom se pojavio na Titogradskom proljeću 1978. godine i ponovo trijumfovao.
Od 1970. do 1980. pjevao je jednom sedmično na brodu „Sveti Stefan“, zabavljajući strane goste biranim repertoarom šlagera, kancona, popa i sweet soula na putu od Bara do Dubrovnika. Nakon toga je rijetko nastupao, da bi 1985. potpuno prekinuo karijeru. Nekoliko decenija bio je nezamjenjljivi šraf u mašineriji TV Titograd (RTCG) kao tonski snimatelj, odnosno nezaobilazni čovjek „s one strane kamere“.
Direktno je „odgovoran“ za nastanak više desetina dokumentarnih muzičkih snimaka koje se nalaze u fundusu RTCG. &nbsp;Kuriozitet, i pored svih nagrada koje je dobijao, ovo je prvi njegov muzički intervju na nekoj od televizija tokom čitavog života. Kao ilustracija, u NPTOT 53 su emitovani i snimci Bulatovićevih izvođenja kompozicija legandarnih muzičara Peka Gatolina i Branka Pavličića, nakon više od 45 godina. Urednik i voditelj emisije Željko Milović.
Emisiju Ne pričam ti o tome možete pratiti u petak u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ6_sBZ40VWA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Ne pričam ti o tome“ sa Radem Bulatovićem sjutra u 22 sata na TV E

Gošća 52. emisije "Ne pričam ti o tome" bila je Lola Miličković, djevojačko Dapčević, samim početkom devedesetih jedna od najpoznatijih pjevačica u Crnoj Gori.&nbsp;
Sa matičnim bendom "Manje od nule" pobijedila je na 2. Crnogorskoj gitarijadi 1991. godine, dok je ona proglašena za najbolju vokalnu solistkinju.&nbsp;
Nastupala je na Jugoviziji u Beogradu 1992. kao duetski ženski vokal sa grupom "Perper".&nbsp;
Pjevala je u studiju prateće vokale grupi "Galija" za album "Istorija, ti i ja", zatim Knezu, grupi &nbsp;"Ponoćni Express"...&nbsp;
Bila je prateći vokal Igoru Peraziću na prvoj Pjesmi Mediterana, nakon čega se iznenada povukla iz svijeta muzike.&nbsp;
Ovo je bilo njeno prvo intervju-gostovanje na televiziji nakon 35 godina.&nbsp;
Urednik i voditelj emisije Željko Milović.
Emisiju možete pogledati u petak u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcfWMIa_BVNk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Lola Miličković u emisiji "Ne pričam ti o tome"

U 48. emisiji "Ne pričam ti o tome" treći i posljednji nastavak u serijalu gostovanja Gorana Pejovića Gule, kompozitora, tekstopisca, vođe najdugovječnijeg barskog sastava “Katapult”.&nbsp;
Bilo je, pored ostalog, riječi o njegovoj solo karijeri, zatim kako je jedna kafa za šankom nenadano donijela prvi „beogradski“ CD, kako je postao jedini čovjek koji je (nesmotreno) odbio „Rolling Stonese“, kako je i zašto prodao pjesmu „Dunjo mirisna“ i kako su na to reagovali Čolić i Ana Bekuta... 
 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCVVgsQmuYGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Ne pričam ti o tome": Treći i posljednji nastavak emisije sa frontmenom "Katapulta" Goranom Pejovićem

Gost 46. emisije Ne pričam ti o tome je Goran Pejović Gula, kompozitor, tekstopisac, vođa najdugovječnijeg barskog sastava “Katapult”, pisac romana “Let plavog safira”.&nbsp;
U prvom od tri nastavka gostovanja na TV E bilo je riječi o vremenu kad je bio vicešampion Crne Gore u šahu u kategoriji omladinaca, zatim fudbaler, pa bokser, o prvim danima "Katapulta", nevoljama vezanim za prvi koncert, ko je i kako zaslužan za snimanje prve ploče, kako je nastala pjesma "Aco Borozan" i još mnogo toga.&nbsp;
Naravno, tu je i neizbježna priča barskih muzičara osamdesetih - o džinovskom zecu viđenom na Sutormanu. 
 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgRmn-fWH-gc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" frontmen barskog benda "Katapult" Goran Pejović Gula

Gost 45. emisije "Ne pričam ti o tome" je Daniel Popović, jedna od najvećih muzičkih zvijezda koje Crna Gora ima.&nbsp;
Poznat u jugoslovenskim i evropskim okvirima postao je 1983. nakon što je hitom „Džuli“ osvojio četvrto mjesto na Evroviziji.&nbsp;
Bio je na top listama Njemačke, Austrije, Britanije, svih skandinavskih zemalja..
Karijera još traje, uz deset objavljenih CD-ova i niza kompilacija i singlova.&nbsp;
U 45. "Ne pričam ti o tome" emisiji je, međutim, bilo riječi o njegovom pre-Daniel periodu, dok je živio u Titogradu i pod pravim imenom Milan Popović svirao na Skalinama, učestvovao i pobjeđivao na Titogradskom proljeću, a potom dva puta sa grupom „Entuzijasti“ učestvovao na Opatijskom festivalu.&nbsp;
Bilo je riječi i o klubu umjetnika u njegovom kvartu, višemjesečnim turnejama po SSSR, „duelu“ sa Šobićem, kako je zamalao postao član benda „Ambasadori“...&nbsp;
Urednik i voditelj Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tome" možete pogledati večeras u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdKqu5LyGQi0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" jedna od najvećih zvijezda Crne Gore - Daniel Popović

Gost 44. emisije "Ne pričam ti o tome" je Dušan Duka Martinović, gitarista i kompozitor, čovjek koji broji 55 godina neprekidnog staža u rock muzici.&nbsp;
U drugoj od dvije emisije gostovanja, Martinović je govorio o radu benda “Muzička radionica”, učestvovanju na Opatijskom festivalu sa grupom “Montenegrini”, saradnji sa Danijelom Popovićem, Zdravkom Čolićem i Oliverom Dragojevićem, solo karijeri i gotovo trodecenijskom radu u studiju.&nbsp;
Urednik i voditelj emisije je Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tom"e možete pogledati u petak od 22 sati na TV E.

Dušan Duka Martinović u emisiji "Ne pričam ti o tome"

Gost 43. emisije „Ne pričam ti o tome“ je Dušan Duka Martinović, gitarista i kompozitor, čovjek koji broji 55 godina neprekidnog staža u rok muzici.&nbsp;
Zbog obilja materijala i bendova u kojima je svirao i pjevao razgovor će biti emitovan u dvije emisije.&nbsp;
U prvoj Martinović govori o prvom bendu u koji je ušao sa svega 14 godina, cetinjskom „Obodinu“. Sa njima je u narednih šest godina nastupao u raznim mjestima Crne Gore, BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Učestvovali su i na dvije crnogorske Gitarijade, u Budvi, 1972. i 1973. godine.&nbsp;
U Beogradu je, skupa sa bratom Zoranom, član benda “Swing”, pa se seli u Kotor gdje i danas živi. Tamo najprije svira sa dijelom “Solusa”, pa prvi put u “Biserima Boke”.&nbsp;
U emisiji će biti riječi i o prvim skupnim rok koncertima Crne Gore – Pop paradama - gdje je nastupao sa blues rock bendom „Plima za pasoš“ u kome su bili još i Sančo Veljić (ex „Napokon“), Sava Perović (ex „Mir“) i Samo Brnović (ex „Diss“).&nbsp;
Urednik i voditelj emisije Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tome" možete pogledati večeras u 22h.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnMe8dLm_kC4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" gitarista i kompozitor Dušan Duka Martinović

Gost 41. izdanja emisije "Ne pričam ti o tome" bio je Srđa Radović, jedan od neizostavnih ličnosti početaka pop-rocka u Titogradu s kraja šezdesetih i početkom sedamdesetih. 
Srđa Plant, kako su ga mnogi zvali, bio je vokal i solo gitarista srednjoškolskog sastava „Terrible Shadows“ i sa njima nastupio na Titogradskoj gitarijadi 1968. godine. 
Potom se pridružio VIS „Fantomi“ koji su davali igranke i koncerte širom glavnog grada i učestvovali na Crnogorskoj gitarijadi 1971. u Budvi. 
Podijelili su prvo mjesto sa tivatskim „Teodosima“, a Radović je proglašen za najboljeg vokala, naročito nakon izvođenja pjesme „Wholla Lotta Love“ grupe “Led Zeppelin”. 
Radović je takođe ljeti svirao i pjevao sa grupom „The Bliss“ u kampu Ferijalnog saveza u Ulcinju. 
Jedna od urbanih legendi Titograda je bezimeni bend u kome je svirao, a koji je u prostorijama “DODEST-a” bio pravi partibrejker u pauzama igranki čuvenih “Entuzijasta” zime 1971. godine. U sastavu: Janko Jeknić - bas, Srđa Radović - vokal i gitara, Momica Glomazić – bubnjevi izvodili su instrumentalne hard rock improvizacije. 
Bio je dio jednog od rijetkih projekata u Crnoj Gori koji je nastao kao odjek svjetskih tendencija – formirana je super-grupa “Titogradska rock selekcija”, od vrsnih instrumentalista, kao fuzija muzičara raznorodnih stilova, od fussiona, preko rocka do bluesa. Nakon nekoliko nastupa te mnogočlane ekipe povukao se iz svijeta muzike.
Emisiju "Ne pričam ti o tome" možete pogledati večeras u 22 sati na TV E. Urednik i voditelj emisije je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBsPHwHOKo08&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Srđa Radović u emisiji "Ne pričam ti o tome"

Gost 40. emisije "Ne pričam ti o tome", čije je prvo izdanje emitovano tačno prije godinu - 7. marta 2024 - bio je Senad Gačević, jedna od najznačajnijih ličnosti muzičke Crne Gore u posljednjih 50 godina.&nbsp;
Iako je prepoznat kao kompozitor nekoliko stotina djela klasične muzike, profesor, predavač, konceptor muzičkih projekata i manifestacija, karijeru je započeo u srednjoj školi u rock bendovima “Pauk” i “Express puž”.&nbsp;
Osnovnu, nižu i srednju muzičku školu završio je u Titogradu. Na Muzičkoj akademiji u Titogradu završio je studije Opšte muzičke pedagogije i studije Kompozicije. Poslijediplomske studije iz oblasti kompozicije pohađao je na Konzrvatorijumu “Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi u klasi profesora Nikolaja Sideljnjikova. &nbsp;&nbsp;
Čitavim tokom rada njegov je upečatljivi pečat komponovanje na narodne crnogorske motive, još od 1985. kada je kao predstavnik Muzičke akademije Titograd učestvovao na Susretima muzičkih akademija SFRJ sa sopstvenim “Varijacijama na jednu crnogorsku temu” za klavir.&nbsp;
Poznata je njegova tvrdnja da je “muzika najvažniji izraz identiteta jednog naroda”, te je komponovao ili aranžirao pjesme na tragu izvornog melosa iz svih krajeva države, ali i religijske kompozicije na tragu pravoslavlja, katoličanstva i islama.&nbsp;
Urednik i voditelj Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tome" možete pogledati večeras u 22:00h.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOxKYRmvOwIw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost jubilarne emisije "Ne pričam ti o tome" Senad Gačević

Gost 39. emisije "Ne pričam ti o tome" na Televiziji E je Rade Vojvodić. 
Osamdesetih je bio pjevač popularne podgoričke grupe "Posljednji vagon", sa kojom je snimio jednu od najpoznatijih pjesama tog doba "Ljubio sam Nadu u studentskom gradu". 
Kao "gostujući pjevač" nastupio je sa grupom "Rolly" 1983. na zaječarskoj Gitarijadi, gdje su bili pobjednici u kategoriji "najbolji tekst i najbolja kompozicija na temu revolucije". 
Nakon što je "Posljednji vagon" prestao sa radom sredinom osamdesetih, Vojvodić se okrenuo radio i TV novinarstvu, a početkom devedesetih je aktivirao karijeru. 
Sa novim "Posljednjim vagonom" je snimio LP ploču, a potom izdao i samostalni album sa kojeg se izdvojila pjesma "Za Natašu". 
Kao generalni direktor RTCG, lično je izabrao da Crnu Goru na Eurosongu predstavljaju Rambo Amadeus, Sergej Ćetković i Who See. 
Urednik i voditelj emisije Željko Milović.
Emisiju "Ne pričam ti o tome" možete pogledati u petak u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvdyON-NS1ZM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rade Vojvodić gost emisije "Ne pričam ti o tome"

Ukrajinske snage izvele su napade dronovima i raketama na dva grada u okupiranim dijelovima istočne Donjecke oblasti, dok su se američki i evropski zvaničnici sastali u Vašingtonu kako bi razgovarali o dodatnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije s ciljem da je prisile na pregovore o okončanju rata.
Prema riječima Denisa Pušilina, ruskog predstavnika postavljenog na čelo Donjecke oblasti, u napadima su poginule dvije osobe, a 16 je povrijeđeno. Ukrajinske snage gađale su grad Donjeck i industrijski grad Makejevku, sjeverno od Donjecka, rekao je Pušilin kasno 8. septembra.
Bezbjednosni zvaničnici u okupiranim područjima naveli su da je u dva napada korišteno najmanje 20 dronova, te da su aktivirane jedinice protivvazdušne odbrane. Ruske novinske agencije prenijele su da su se eksplozije čule širom grada Donjecka.
Navodno je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu u Makejevki, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci raketnih udara, uključujući i na bivšu fabriku vojnih nadzornih sistema u Donjecku.
Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ove napade.
Ruske snage kontrolišu oko 75 odsto Donjecke oblasti i nastoje da zauzmu preostali dio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom večernjem obraćanju 8. septembra da se ruske snage fokusiraju na napade na ukrajinski energetski sektor.
- Naravno, naši odgovori na to postoje i biće ih, ali najvažnija je stabilnost sistema - rekao je Zelenski.
Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao je da je razgovarao s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o ruskim napadima na ukrajinske gradove i stambene zgrade. Takođe je učestvovao u video pozivu sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Njemačke, Italije i Francuske kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Jermak je istakao da se ukrajinska pozicija u suočavanju s ruskom agresijom mora dodatno ojačati nakon što je zgrada vlade pogođena i zapaljena tokom vikenda, u sklopu najvećeg ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu. To je bio prvi put od početka invazije u februaru 2022. da su ruske snage pogodile zgradu ukrajinske vlade u Kijevu.
- [Ruski predsjednik Vladimir] Putin razumije samo silu, ne želi zaustaviti rat. Potrebno je nastaviti s pritiskom na Rusku Federaciju - napisao je Jermak na Telegramu.
Dodatna podrška Ukrajini, posebno protivvazdušna odbrana i nove sankcije protiv Rusije, bile su tema razgovora s evropskim savjetnicima, dodao je Jermak.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je tokom vikenda, bez dodatnih detalja, da je spreman preći na drugu fazu sankcija protiv Rusije.
Najviši zvaničnik EU za sankcije bio je 8. septembra u Vašingtonu s timom stručnjaka kako bi razgovarali o prvim mjerama koje bi bile koordinirane između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije otkako se Tramp vratio na funkciju.
Tramp, koji je obećao da će brzo okončati rat kada je preuzeo dužnost u januaru, više puta je postavljao rokove Moskvi da pristane na prekid vatre ili će se suočiti s strožim sankcijama, ali je svaki put odustajao od prijetnje.
Senator Tom Tilis (republikanac iz Sjeverne Karoline) rekao je da Sjedinjene Države moraju "pojačati pritisak" na Putina i da vjeruje da Ukrajina zaslužuje "punu podršku" od SAD-a i ostatka zapadnog svijeta.
Govoreći za SiEnEn (CNN), Tilis je rekao da je Putin prošlog mjeseca dočekan crvenim tepihom na Aljasci, a tokom vikenda i u Kini na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO), te se potom vratio u Rusiju i naredio najveći vazdušni napad od početka rata.
- On je lažov. On je ubica. Odgovoran je za otmicu i premještanje hiljada djece. Silovanje, ubistva i mučenja ukrajinskih žena i muškaraca. Vrijeme je da se to zaustavi, a Amerika mora preuzeti vodeću ulogu u tome - rekao je Tilis.
Dodao je da je Tramp "učinio niz stvari koje pokazuju da je bio strpljiv, ali sada je vrijeme da se Putin dovede u poziciju u kojoj će doživjeti neuspjeh".

Ukrajinske snage izvele vazdušne napade na dva grada u okupiranom dijelu Donjecke oblasti

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

U interesu Hrvatske je da Crna Gora uspije na evropskom putu, kaže u razgovoru za Antenu M hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.&nbsp;
Smatra da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima.&nbsp;
Koncept srpskog sveta u potpunoj je, poručuje, suprotnosti sa logikom evropske integracije.
<h2>Jačanje državnosti i vladavina prava</h2>
Na pitanje da li kritike EU na račun crnogorskih vlasti povodom napada na neistomišljenike, slavljenja ratnih zločinaca i podrške antievropskim politikama ukazuju da Vlada premijera Milojka Spajića gubi povjerenje Brisela odgovara da izvršna vlast mora vrlo ozbiljno prihvatiti i proučiti sve dobronamjerne poruke koje šalje delegacija EU u Crnoj Gori i uopšte sa evropskog nivoa.
- One zaista moraju biti tako i shvaćene i na kraju dovesti do toga da se jača evropska perspektiva Crne Gore, tako što će se poštovati kriteriji, tako što će se odbaciti potpuno pogrešni i destabilizujući geopolitički koncepti, kao što je koncept srpskog sveta, koji je u suprotnosti sa logikom evropskih integracija - izričit je Štir.
Potrebno je, naglašava, fokus staviti na jačanje državnosti Crne Gore i vladavine prava, a na taj način i evropske perspektive.
- U tom smjeru idu i ove napomene, koje, kao što kažem, vlast treba vrlo ozbiljno shvatiti - napominje Štir.
<h2>Evropski put&nbsp;</h2>
Prethodnih dana jedna od gorućih tema bili su pregovori o rješavanju otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koji se, kako tvrde zvaničnici obje zemlje odvijaju u dobrom pravcu.&nbsp;
Na pitanje možemo li očekivati i pomake kad je riječ o poglavlju 31, čije je zatvaranje Hrvatska blokirala u decembru prošle godine, ukoliko rusko-srpske strukture unutar crnogorske vlasti prestanu da povlače poteze koji predstavljaju direktne provokacije, Štir odgovara da je vrlo važno da se ostvari napredak na tom bilateralnom dijalogu.
- Koji je, kao što znate uspostavljen, koji je nedavno imao i taj nivo da se premijeri susrijeću i razgovaraju, ali koji ima svoju dinamiku i važno je da se tu rješavaju otvorena pitanja - ukazuje Štir.
Jasno je, kaže, da je u interesu Hrvatske da Crna Gora uspije na evropskom putu.
- To se vidi i po načinu na koji vlasti postupaju, a ako hoćete čak i po raspoloženju javnosti u Hrvatskoj, koja je pozitivna prema evropskoj Crnoj Gori. Čak i veći postotak u Hrvatskoj podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, nego što je to u samoj Crnoj Gori - podvlači europarlamentarac.
Prema podacima iz prethodno pomenutog istraživanja, članstvo Crne Gore u EU podržava 68 odsto građana Hrvatske.
- Što se tiče poglavlja 31, to se odnosi na geopolitičku i vanjskopolitičku orijentaciju i tu je jasno da Crna Gora u ovom procesu mora jasno dati do znanja da neće biti dio jednog takozvanog srpskog sveta, nego da će biti svoja, da će se odluke donositi u Podgorici, da će ona u tom smislu biti u potpunosti suverena i posvećena evropskim vrijednostima i evropskim geopolitičkim prioritetima - kategoričan je Štir.
<h2>Koncept srpskog sveta</h2>
Govoreći o revizionističkoj i pročetničkoj politici koju posredstvom zvaničnog Beograda sprovodi Srpska pravoslavna crkva, uz podršku dominantnog dijela ovdašnje vlasti, sagovornik Antene M ponavlja da je koncept srpskog sveta u potpunoj suprotnosti sa logikom evropske integracije.
- I naravno, svaki element koji ideološki ili u praksi dizajnira i sprovodi jednostavno može biti kočnica. Ali, ja sam uvjeren da u Crnoj Gori i crnogorskom društvu ima dovoljno snage da trasira evropski put, koji će s jedne strane ojačati samu državnost i suverenost Crne Gore i s druge strane poboljšati životni standard svim građanima Crne Gore - naglašava Štir.
To je, ističe, prije svega u interesu svih onih koji sebe doživljavaju kao patriote.
- I u tom pogledu, mislim da Crna Gora može računati na podršku Evropske unije - poručuje hrvatski europarlamentarac.
<h2>Evropski narativ</h2>
Sagovornik Antene M komentarisao je i evidentan pad podrške crnogorskih građana članstvu u EU.
Naime, prema podacima objavljenim na platformi Eurobarometar, u okviru prezentacije posebnog ispitivanja javnog mnjenja u zemljama zapadnog Balkana, u evropsku zajednicu vjeruje 69 odsto građana Crne Gore, dok pozitivan stav prema EU ima 60 odsto ispitanika. Da će Crna Gora postati članica EU u narednih pet godina smatra 39 odsto građana, a ukoliko bi se održao referendum, za ulazak Crne Gore u EU glasalo bi 64 odsto ispitanika. Imajući u vidu činjenicu da je, prema ranijim istraživanjima, članstvo u EU podržavalo više od 80 odsto crnogorskih građana, radi se o prilično zabrinjavajućim podacima. Ipak, vlast se i dalje hvali ranijim brojkama.
Sagovornika Antene M upitali smo koji bi mogli biti ključni uzroci značajne promjene percepcije, u odlučujućoj fazi pristupnog procesa.
- Upravo je polarizacija o kojoj sam govorio jedan od uzroka. Treba jednostavno jačati konsenzus oko evropskog puta Crne Gore. A taj evropski put, još jednom ponavljam, isključuje bilo kakvu ideju pripadnosti takozvanom srpskome svetu ili ovih posjeta i susreta sa predstavnicima politike separatizma, na primjer u Republici Srpskoj, koje se isto tako kose sa evropskim vrijednostima - izričit je Štir.
Ukazuje da te stvari opterećuju društvo, što se, ističe, jasno vidi i sa jednom negativnom tendencijom i u ovom istraživanju javnog mnjenja.
- Međutim, ponavljam, i dalje je očito da velika većina želi evropski put. Ali na tome treba raditi i vlasti imaju tu odgovornost da jačaju taj evropski put i evropski narativ, kako bi zemlja bila spremna za punopravno članstvo - poručuje Štir.
<h2>Licitiranja datumima</h2>
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec u intervjuu za Antenu M nedavno je kazao da bi bio zadovoljan ukoliko se integracioni proces okonča do 2029. S druge strane, predstavnici vlasti, ali i Evropske komisije i dalje poručuju da je 2028. ambiciozan, ali realan rok.
Na pitanje da li je u trenutku kada svjedočimo ponovnoj stagnaciji dobro i najvažnije licitirati sa rokovima, umjesto sprovođenja suštinskih reformi, odgovara da je prvenstveno odluka Crne Gore u cjelini ta koja će odrediti tempo.&nbsp;
- Slažem se da najvažnije u ovom procesu nije licitiranje sa rokovima, nego kvalitet samog procesa - ukazuje Štir.
Kako naglašava, svakom reformom ne samo što se zatvori neko poglavlje, već se i jačaju državne institucije, vladavina prava, a onda i boljitak za sve građane Crne Gore.
- Prema tome, ako se na taj način gleda, onda je kvalitet procesa puno bitniji od licitiranja sa nekim datumom. Ali naravno da je vremenski rok nešto što se mora imati u vidu, a to će prvenstveno zavisiti od političke volje i spremnosti da se naprave sve potrebne reforme. Dakle, prvenstveno od Crne Gore zavisi kojom će brzinom ići prema Evropskoj uniji - zaključuje Štir.
<h2>Društvena polarizacija</h2>
- Plan rasta je tako dizajniran da on prati ispunjavanje reformi na koje se sama država u svojoj reformskoj agendi obavezala - ukazuje Štir.
Europarlamentarac je to kazao komentarišući odluku Evropske komisije da umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan Crnoj Gori dodijeli svega 10.
- Ukoliko se ne ispuni određeni broj reformi, onda se daje manje sredstava, a ukoliko se ubrza, naravno, nastavlja se tim ritmom. Prema tome, država je ta koja tempom koji udara u svom reformskom procesu odlučuje da li će ići brže ili sporije, a tome se onda prilagođava i Plan rasta - pojašnjava Štir.
Ističe da tempo Crne Gore ima reformsko usmjerenje, te da se treba nastaviti.
- Ali se očito u nekim segmentima to nije napravilo i jednostavno zbog toga je ova odluka - navodi Štir.
Međutim, naglašava kako to ne znači da treba odustati od pomenutog usmjerenja.
- Naprotiv, mislim da je to zapravo podsticaj da se reforme ubrzaju i to bi trebao biti odgovor na ovu situaciju - podvlači sagovornik Antene M.
<h2>Geopolitičke okolnosti</h2>
Europarlamentarac se osvrnuo i na sve češće ocjene da bi Albanija, ukoliko nastavi slijediti trenutni reformski zamah, mogla zatvoriti sva pregovaračka poglavlja prije Crne Gore.
- U posljednje vrijeme vidimo da je Albanija jako dobro iskoristila ovu situaciju, pogotovo nakon ruskog napada na Ukrajinu, gdje je proširenje ponovo na dnevnom redu u evropskim institucijama i gdje su se stvorile i povoljnije političke okolnosti. I u Albaniji postoji konkurencija vlasti i opozicije, ali postoji saglasje oko evropskog puta. I to je ta zemlja iskoristila da sad napravi jedan veliki iskorak, što se onda i nagrađuje u smislu napretka u reformskom procesu - naglašava Štir.
Crna Gora je, napominje, od ranije imala statistički bolju situaciju.
- Međutim, činjenica jeste da se vidi jedna polarizacija u društvu, što se, ja bih rekao, na neki način prvenstveno odnosi na to hoće li Crna Gora biti zemlja gdje se odluke donose u Podgorici, ili negdje van u susjednoj zemlji. I to su neke rasprave koje očito otežavaju taj put, ali vjerujte mi da svi u Evropskoj uniji, i pojedine države članice, a i evropske institucije, pa i mi u Evropskom parlamentu želimo uspjeh evropske Crne Gore - podvlači Štir.
Njegov stav potvrđuju i podaci iz Eurobarometra – istraživanja rađenog za potrebe Evropske komisije, koji pokazuju da članstvo Crne Gore u EU podržava 51 odsto Evropljana, pod uslovom da ispuni sve kriterijume, što znači da naša zemlja bilježi najveći procenat podrške, kad je riječ o državama Zapadnog Balkana.&nbsp;

Štir: Crna Gora jasno da stavi do znanja da neće biti dio srpskog sveta, Vlada ozbiljno da shvati poruke sa evropskog nivoa

Komandant iranske vojske, general-major Amir Hatami izjavio je da se Iran aktivno priprema za novu rundu konfrontacije sa Izraelom.
On je naglasio da je nuklearni program Irana "ostao netaknut", uprkos pokušajima Izraela i Zapada da ga unište tokom posljednjeg sukoba.
Tokom inspekcije vojnih jedinica u Isfahanu, Tabrizu i Hamadanu, Hatami je ocijenio da je "izraelska okupaciona sila, iako je uživala vrhunsku vojnu i tehnološku podršku sa Zapada, uključujući pomoć NATO-a, doživjela ozbiljan neuspjeh" tokom nedavne dvanaestodnevne vojne eskalacije.
- Nuklearni program je zasnovan na domaćim sposobnostima koje se ne mogu uništiti silom - rekao je Hatami, prenosi "Middle East Monitor".
Prema njegovim riječima, u odbijanju napada učestvovale su kopnene, vazdušne i protivvazdušne snage vojske, kao i Revolucionarna garda, Basidž (paravojna organizacija pod direktnom kontrolom IRCG) i obični građani.
- Izrael i njegovi saveznici pokušali su da osakate iranske sisteme protivvazdušne odbrane kao dio integrisanog plana, ali je odbrana ostala čvrsta i dokazala svoju efikasnost u suzbijanju prijetnji - istakao je komandant iranske vojske.
On je dodao da je cilj napada bio da se eliminiše iranski nuklearni kapacitet i destabilizuje zemlja iznutra.
Hatami je posebno pohvalio, kako je rekao, "neviđeno jedinstvo iranskog naroda" tokom sukoba, ističući to kao ključni faktor za očuvanje bezbjednosti.

Komandant vojske: Iran se aktivno priprema za novi sukob sa Izraelom

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ne-pricam-ti-o-tome