<article>Vuk Borilović je kao maloljetnik izvršio dva krivična djela – krađu i nasilničko ponašanje – što je potvrđeno današnjim čitanjem spisa predmeta, izjavio je za Portal ETV advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica žrtava masakra u Medovini.Riječ je o nastavku suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju, protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, koja je optužena za nesavjestan rad u službi. Ona se tereti da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. godine počinio masakr u naselju Medovina, ubivši deset osoba.Advokat Đukanović je najavio da će na narednom ročištu, zakazanom za 25. novembar, biti saslušani Dalibor Šaban, šef cetinjske policije, i policajac Darko Đuranović.– Danas su prezentovani pisani dokazi. Čitanjem spisa iz kaznene evidencije utvrđeno je da je Borilović kao maloljetnik izvršio dva krivična djela: krađu i nasilničko ponašanje u težem obliku. To su bili jasni razlozi zbog kojih mu ni u kom slučaju nije smjelo biti odobreno izdavanje oružnog lista, bez obzira na to što su djela počinjena dok je bio maloljetan – kazao je Đukanović.Suđenje će biti nastavljeno 21. novembra. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine.</article>

Vuk Borilović je kao maloljetnik izvršio dva krivična djela – krađu i nasilničko ponašanje – što je potvrđeno današnjim čitanjem spisa predmeta, izjavio je za Portal ETV advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica žrtava masakra u Medovini.
Riječ je o nastavku suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju, protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, koja je optužena za nesavjestan rad u službi. Ona se tereti da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. godine počinio masakr u naselju Medovina, ubivši deset osoba.
Advokat Đukanović je najavio da će na narednom ročištu, zakazanom za 25. novembar, biti saslušani Dalibor Šaban, šef cetinjske policije, i policajac Darko Đuranović.
– Danas su prezentovani pisani dokazi. Čitanjem spisa iz kaznene evidencije utvrđeno je da je Borilović kao maloljetnik izvršio dva krivična djela: krađu i nasilničko ponašanje u težem obliku. To su bili jasni razlozi zbog kojih mu ni u kom slučaju nije smjelo biti odobreno izdavanje oružnog lista, bez obzira na to što su djela počinjena dok je bio maloljetan – kazao je Đukanović.
Suđenje će biti nastavljeno 21. novembra.&nbsp;
Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medovina

Suđenje

Zdravko Đukanović

Vuk Borilović

Dosije

Hronika

Advokat Đukanović: Borilović imao krivični dosije još kao maloljetnik, dozvola za oružje mu nikada nije smjela biti izdata

Vuk Borilović je kao maloljetnik izvršio dva krivična djela – krađu i nasilničko ponašanje – što je potvrđeno današnjim čitanjem spisa predmeta, izjavio je za Portal ETV advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica žrtava masakra u Medovini.
Riječ je o nastavku suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju, protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, koja je optužena za nesavjestan rad u službi. Ona se tereti da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. godine počinio masakr u naselju Medovina, ubivši deset osoba.
Advokat Đukanović je najavio da će na narednom ročištu, zakazanom za 25. novembar, biti saslušani Dalibor Šaban, šef cetinjske policije, i policajac Darko Đuranović.
– Danas su prezentovani pisani dokazi. Čitanjem spisa iz kaznene evidencije utvrđeno je da je Borilović kao maloljetnik izvršio dva krivična djela: krađu i nasilničko ponašanje u težem obliku. To su bili jasni razlozi zbog kojih mu ni u kom slučaju nije smjelo biti odobreno izdavanje oružnog lista, bez obzira na to što su djela počinjena dok je bio maloljetan – kazao je Đukanović.
Suđenje će biti nastavljeno 21. novembra. 
Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine.

Nesporno je da kralj Nikola nosi istorijske zasluge kao i istorijske zablude – talac zablude koja ga je na koncu koštala krune, a Crnu Gore državnosti. Velikosrpska megalomanija koje se, nažalost, kasno odrekao trajno je oštetila crnogorsku državotvornu misao. Današnja Crna Gora prema toj dinastiji nosi moralnu, istorijsku i političku odgovornost koju je, od obnove nezavisnosti, više puta potvrdila i afirmisala.
Bez obzira na to, posljednji atak na istorijsko pamćenje i osjećanje, razbuktan, samo formalno, povodom pitanja „stambenog rješenja“ potomka kraljevske loze, predstavlja sramni pokušaj ponovnog zatiranja sjećanja na najtraumatičniji period crnogorske istorije.
Uz napomenu da je sumanuto debatovati s onima kojima je istorijski revizionisam sredstvo ostvarivanja političke agende, ali zbog javnosti koja želi da zna, u nastavku navodim nekoliko svjedočanstava međunarodne, prije svega američke, štampe o načinu na koji je svijet 1919. godine gledao na nasilnu negaciju i aneksiju crnogorske državnosti.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, i povlačenja austrougarske vojske, Crna Gora se našla pod srpskom vojnom okupacijom. Prema svjedočenja samog kralja Nikole u američkoj štampi, zemlja je bila hermetički zatvorena: „Srpska okupaciona vojska je postavila kordon, a jedine vijesti izlaze iz zemlje zahvaljujući mojim prijateljima koji rizikuju život“ (Los Angeles Times, 7. februar 1919).
Samo nekoliko dana ranije, The New York Times je prenio dramatične riječi svrgnutog crnogorskog monarha: „Izgleda da vlada prava vladavina terora. Muškarci, žene i djeca se strijeljaju bez suđenja. Bombe se bacaju u kuće mojih pristalica.“ (The New York Times, 29. januar 1919).
U februaru 1919. godine, The Washington Post je objavio izvještaj o protestu crnogorske vlade upućenom Pariskoj mirovnoj konferenciji, navodeći da su „srpske trupe sada u fizičkoj kontroli Crne Gore, sprečavajući dolazak i odlazak Crnogoraca“, te da je to „slučaj Koreje ponovo“ – metafora nasilne aneksije malih naroda od strane većih sila.
U istom tekstu je pisalo: „‘Narodna skupština’ je organizovana od strane crnogorskih odmetnika u stranoj službi, zaštićenih srpskim bajonetima, dok su vjerni Crnogorci zatvarani i sprečavani da govore... Svaka agitacija protiv pripajanja Srbiji kažnjavana je hapšenjem i zatvorom“ (The Washington Post, 15. februar 1919).
Do ljeta iste godine stanje u zemlji prerasta u otvoreni otpor. The New York Times je 3. jula 1919. izvijestio da se „gotovo čitava Crna Gora pobunila protiv srpske vojne okupacije“, te da su se „krvavi okršaji odigrali na mnogim mjestima, a hajdučko ratovanje ponovo javlja u planinama“ (The New York Times, 3. jul 1919). Samo sedmicu kasnije, isti list je prenio žalbe crnogorskih predstavnika Pariskoj konferenciji zbog „napada na sela i paljenja kuća od strane srpske vojske“ (The New York Times, 10. jul 1919).
Ti izvještaji američke štampe, sagledani hronološki, prikazuju put od okupacije i represije ka pobuni – sliku zemlje koja se ugušila u tišini bajoneta, a potom progovorila oružjem. Crna Gora je tada izgubila ne samo svoju krunu i kralja, nego i državni glas, zamijenjen šutnjom velikih sila i samoproglašenim „ujedinjenjem“.
U toj šutnji ostala je neizbrisiva istina: da je Crna Gora 1918–1919. godine bila okupirana, ponižena i krvavo kažnjena i to kao država saveznica u Velikom ratu. Skoro izvjesno brisanje epiteta nasilna uz aneksija iz predmetnog Zakona zapravo je nastavak te politike drugim sredstvima.
Tragika Crne Gore je što u tome odlučuje da učestvuje potomak prognanog Kralja. Pitanje, naravno, ostaje način na koji će se u odnosu na ovo pitanje odnijeti parlamentarna opozicija.

Aneksija sjećanja

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, a povremeno će biti i kiše.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, više padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 15, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ruska 18-godišnja pjevačica osuđena je na 13 dana zatvora nakon što je na glavnoj aveniji u Sankt Peterburgu izvodila pjesmu koju je Kremlj zabranio.
Diana Loginova, studentkinja muzičke akademije, koja nastupa pod imenom Naoko sa svojim bendom Stoptime, uhapšena je juče nakon što je njena izvedba popularne pjesme "Zadruga Labuđe jezero" prognanog ruskog repera Noize MC-ja postala viralna na ruskim društvenim mrežama.
Videozapis prikazuje grupu mladih kako pjevaju zajedno s Loginovom u rijetkom iskazu javnog prkosa vlastima.
Sud u Sankt Peterburgu proglasio ju je danas krivom za organizovanje neplaniranog okupljanja koje je blokiralo javni pristup metrou, što se smatra prekršajem, a ne kaznenim djelom. Gradska policija izjavila je da će Loginova, nakon što odsluži 13 dana, biti optužena i za prekršaj "diskreditovanja "ruske vojske.
Noize MC, muzičar koji je napisao "Zadrugu Labuđe jezero" i pravog imena Ivan Aleksejev, otvoreno kritikuje Kremlj, a nakon početka rata u Ukrajiji je napustio Rusiju.

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Advokat Đukanović: Borilović imao krivični dosije još kao maloljetnik, dozvola za oružje mu nikada nije smjela biti izdata

Tagovi

Aneksija sjećanja

Danas oblačno sa kišom

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

PRATITE TVe UŽIVO