Vuk Borilović je kao maloljetnik izvršio dva krivična djela – krađu i nasilničko ponašanje – što je potvrđeno današnjim čitanjem spisa predmeta, izjavio je za Portal ETV advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica žrtava masakra u Medovini.
Riječ je o nastavku suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju, protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, koja je optužena za nesavjestan rad u službi. Ona se tereti da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. godine počinio masakr u naselju Medovina, ubivši deset osoba.
Advokat Đukanović je najavio da će na narednom ročištu, zakazanom za 25. novembar, biti saslušani Dalibor Šaban, šef cetinjske policije, i policajac Darko Đuranović.
– Danas su prezentovani pisani dokazi. Čitanjem spisa iz kaznene evidencije utvrđeno je da je Borilović kao maloljetnik izvršio dva krivična djela: krađu i nasilničko ponašanje u težem obliku. To su bili jasni razlozi zbog kojih mu ni u kom slučaju nije smjelo biti odobreno izdavanje oružnog lista, bez obzira na to što su djela počinjena dok je bio maloljetan – kazao je Đukanović.
Suđenje će biti nastavljeno 21. novembra.&nbsp;
Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Advokat Đukanović: Borilović imao krivični dosije još kao maloljetnik, dozvola za oružje mu nikada nije smjela biti izdata

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Bivša načelnica Filijale za upravne unutrašnje poslove na Cetinju Olivera Krivokapić poručila je v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću da od nje očekuje tužbu za klevetu.
- Stvarno mi je dosta čitanja neistina i nebuloza. Degutantno mi je da čitam i odgovaram, ali zbog javnosti moram. Nepoznavanje zakona, prikrivanje, obmanjivanje, pogrešno tumačenje zakona je toliko očigledno, podnošenje prijava zbog toga što nijesam dozvolila da se preko mojih leđa obračunavaju sa Cetinjanima, izjava koje nemaju veze sa istinom - navela je ona reagujući na njegove navode o neoduzimanju oružja Vuku Boriloviću koji je u avgustu 2022. godine ubio 10 sugrađana.
Šćepanović je Krivokapić optužio da „sračunato obmanjuje i dezavuiše javnost, iznoseći tvrdnje koje nemaju uporište i utemeljenje u Zakonu o oružju“, te poručio da je bila dužna da na osnovu obavještenja Uprave policije o podnošenju krivične prijave protiv Borilovića inicira i sprovede upravni postupak.
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja od strane lica Vuka Borilovića, naglašavamo da je, shodno Zakonu o oružju, nadležna Filijala za upravne unutrašnje poslove na Cetinju kao organ bila dužna da na osnovu obavještenja dostavljenog od strane Uprave policije kojim informiše Filijalu o podnošenju krivične prijave protiv lica Vuk Borilović zbog izvršenog krivičnog djela sa elementima nasilja, inicira i sprovede upravni postupak, preispita, izvrši reviziju i odgovarajućim rješenjem oduzme oružje od lica, odnosno zatraži i naloži istom licu da oružje vrati Filijali, kako je i jasno propisano Zakonom - navodi se u reagovanju Uprave policije i Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-krivokapic-sracunato-dezavuise-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivokapić je njega ranije pitala da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava i poručila da &nbsp;krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak. Tada je kazala i da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležni su, napomenula ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovicu-iznenadena-sam-vasim-nivoom-nepoznavanja-propisa-zar-moram-da-vam-citiram-zakon-o-oruzju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Istakla je i da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
Krivokapić je, u današnjem reagovanju, poručila da svako ko se i malo razumije u ovaj posao zna da je ona u pravu.&nbsp;
- Zamislite, meni pričate o vašem radu, nijeste mogli da uradite ništa bez mene. Vjerovatno se, kao i ja, mnogi pitaju čemu onda služi policija - dodala je Krivokapić.
Ocijenila je i da Šćepanović još nije pročitao Zakon i shvatio da se upravni postupak pokreće na zakonom propisan način.
- Član 48 dobro pročitajte, članove 13 i 15 obavezno. Nevjerovatno da i dalje mislite da ste u pravu - podvukla je Krivokapić.
Moguće, kaže, da Šćepanovića neko pogrešno savjetuje.
- U svim postupcima reagujete, samo u ovom nijeste. Čudno. Znate Vi dobro što ste trebali - a nijeste. Što ste morali, a nijeste. Razjasniće se sve. Ne pokazaste taj dokument za Rožajca. Ako Vam je svaka istina ovakva. Uhh. Čekaćemo da se postupci završe. Tada ćemo vidjeti đe je ko. Tužbu za klevetu očekujte - zaključila je Krivokapić.

Portal ETV

Krivokapić Šćepanoviću: Očekujte tužbu za klevetu, još nijeste pročitali Zakon

Bivša zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) na mjestu šefa Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju, Olivera Krivokapić demantovala je navode vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o zahtjevu za pokretanje odgovarajućeg upravnog postupka protiv Vuka Borilovića, a shodno Zakonu o oružju.
Krivokapić je u demantiju dostavljenom medijima kazala da je iznenađena Šćepanovićevim nivoom nepoznavanja zakonskih propisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-demantovao-krivokapic-nikada-nijesam-dezavuisao-javnost-niti-iznosio-netacne-informacije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Postavljam Vam jednostavno pitanje: da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava? Krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak - pitala je Krivokapić.
Ona dodaje da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležno je, napominje ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Ona ističe da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
- Zar zaista moram da Vam citiram Zakon o oružju? Očigledno ne znate kada se pokreće upravni postupak za oduzimanje oružja, ko je ovlašćen da sačini službenu zabilješku, i kako se utvrđuje da li postoji opasnost od zloupotrebe oružja - napomenula je ona.
Ona je upitala Šćepanovića da li zna ko prikuplja operativne podatke, a ko preventivno djeluje? 
- Ko vodi evidenciju o privremeno oduzetom oružju? Ko je ovlašćen da privremeno oduzima predmete, postupa po nalozima tužilaštva? Zašto se ne pitate zbog čega Uprava policije nije dostavila Filijali zakonom propisane podatke? Onoga ko je zakonom ovlašćen da nešto čini — ne treba podsjećati - ustvrdila je Krivokapić.
Da je zaista htio Šćepanović bi, navodi Krivokapić, otkrio ko je spriječio pretres kod Borilovića i zašto on nije izvršen.
- Moram li Vam objašnjavati što podrazumijeva "hitno postupanje" u slučajevima nasilja? Riječ „odmah“ znači — sada, bez odlaganja. Šta bi policija učinila da ja u jedan sat poslije ponoći uzmem motku, razbijem auto, napadnem nekoga, prijetim, vičem? Odgovor je jasan. I laici znaju kako policija treba da reaguje - naglasila je ona.
Od Šćepanovića, kao ozbiljnog čovjeka očekuje da dostavi oružni list, zahtjev ili bilo koji dokument koji dokazuje da je bilo kom građaninu Rožaja izdat dokument na Cetinju.
- Tvrdim po ko zna koji put — to nije tačno. Ako ste tu tvrdnju iznijeli iz neke evidencije policije ta evidencija nije validna. Jednostavno — nije moguće izdati dokument licu bez prebivališta na Cetinju. To bi trebalo da znate. Dokažite suprotno. Pokažite taj dokument - naglasila je Krivokapić.
Poručila je Šćepanoviću da joj ne može držati lekciju o zakonima i nadležnostima. 
- Radim isključivo po zakonu, i sve navode sam osporila dokazima na sudu. Znate li uopšte što predstavlja potvrda prodavca o prodaji oružja? Ponovo Vas savjetujem: čitajte zakone. Vaše subjektivno ubjeđenje da sam „nešto trebala da uradim“ — ne vrijedi ako nije potkrijepljeno propisima - dodala je Krivokapić.
Ona poručuje da su zakoni tu da se poštuju, "sviđali se oni nama ili ne".
- Na kraju — niste pomenuli moje ime. Zašto? Ne krijem se. Oglašavam se javno, jasno i glasno. Uvijek sam pošteno obavljala svoj posao. Raspravu sa Vama neću voditi po portalima, već na za to predviđenim mjestima - poručila je Krivokapić.

Krivokapić Šćepanoviću: Iznenađena sam Vašim nivoom nepoznavanja propisa, zar moram da Vam citiram Zakon o oružju?

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Ni skoro tri mjeseca od nezapamćene tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece, javnosti nije poznato odakle je on nabavio oružje i municiju koje je imao u ilegalnom posjedu.
Martinović je prvi dan ove godine proveo u kafani „Velestovo“ odakle je u jednom momentu otišao, preuzeo oružje, vratio se nazad i započeo krvavi pir. Nadležni, makar zvanično, i dalje nemaju ni preciznu i definitivnu informaciju o tome odakle je Martinović tada preuzeo oružje - pošto se njihove posljednje izjave baziraju na pretpostavci da je u pitanju njegova kuća u Bajicama.
Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja Portala ETV, od prije četiri dana, jesu li otkrili kako i kad je Martinović nabavio oružje i municiju, odakle ih je kobnog dana preuzeo, ali ni što je istraga do sad u tom pogledu pokazala. Sa druge strane, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici (VDT) koje je formiralo predmet zbog tragedije na Cetinju, kazali su da su preuzeli sve neophodne mjere i radnje - ali konkretan odgovor na ova pitanja nijesmo dobili.&nbsp;
U VDT-u su precizirali da je donijeta naredba za obdukciju tijela stradalih, te da im je taj nalaz dostavljen, kao i da su tražili sva neophodna vještačenja - i to DNK, hemijsko, balističko, vještačenje utvrđivanja prisustva GSR čestica i elektronskih uređaja. Saopštili su nam da je Višem sudu u Podgorici, tj. sudiji za istragu, podnijet zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje listinga komunikacija.
- Nakon prikupljenih svih potrebnih obavještenja i naloženih vještačenja će se preduzeti i druge radnje za koje se ukaže potreba, nakon čega će se donijeti odluka u predmetu, o kojoj će javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su u VDT odgovarajući na pitanja Portala ETV.
<h2>ISPRAVKE I PRETPOSTAVKE</h2>
Istraživanje Portala ETV iz januara je pokazalo da Martinović nije mogao da preuzme pištolj iz svoje kuće u Bajicama u vremenskom periodu koji je isprva saopštio vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović. Naime, u rekonstrukciji događaja Portala i Televizije E nepobitno je dokazano da satnica koju je policija isprva saopštila nije tačna - pošto Martinović nije mogao u intervalu od svega pet minuta: od 17.15 do 17.20, da pođe do svoje kuće u Bajicama, uzme pištolj i vrati se do centra Cetinja gdje je, kako se tvrdilo u policijskom izvještaju, od 17.20 do 17.26, ubio četvoricu i ranio trojicu sa kojima je sjedio u kafani koju Cetinjani zovu ,,Podmornica”.
Šćepanović je nakon objave Portala ETV saopštio da prva satnica koju su saopštili zapravo nije tačna. On je rekao da su informacije da je Martinović kafanu napustio u 17.15 sati bazirane na saznanjima i kazivanju pojedinih svjedoka, a ne na osnovu pregledanih snimaka sa nadzornih kamera.
Ta satnica, kako je ustvrdio nakon istraživanja Portala ETV, ne odgovara stvarnom vremenu kada je ubica napustio lokal, te da novi prikupljeni dokazi ukazuju da je „Velestovo“ napustio ranije.
- Biće sačinjen detaljan izvještaj o kretanju ubice kritične noći, kako prije samog zločina tako tokom i nakon izvršenog teškog ubistva na štetu više lica. Na osnovu sprovedenih analiza, zasnovanih na pregledu video nadzora, biće urađena rekonstrukcija kretanja izvršioca kao i određenih svjedoka i jedne žrtve - kazao je Šćepanović ranije za Portal ETV, podsjetivši da je on na pres konferenciji ukazao da se sve činjenice dodatno provjeravaju i da je naglasio da će o svemu javnost biti upoznata.
Na osnovu do tada prikupljenih i novih podataka, Šćepanović je naglašavao da je ubica imao dovoljno vremena da pođe na određenu lokaciju za koju se sumnja da je bila njegova kuća, da se vrati na lice mjesta i da krene u krvavi pir koji je započeo u 17:21 sati.
Ipak, do danas su bez odgovora ostala pitanja Portala ETV je li poslije skoro tri mjeseca definitivno ustanoviljen vremenski okvir i tok događaja tragedije od 1. januara, te ima li novih informacija u tom smislu.
<h2>TAJNI ODGOVOR BEZ NOVIH INFORMACIJA</h2>
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) 24. januara su podnijele Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina - čiji je cilj da se ocijeni postupanje i utvrde sve relevantne činjenice i odgovornost Uprave policije za eventualne propuste.
Uz ocjenu da od prethodne tragedije na Cetinju - kada je u naselju Medovina Vuk Borilović 2022. godine ubio deset ljudi, od čega dvoje djece - nadležni nijesu učinili dovoljno da se obezbijedi bezbjednost u tom gradu, oni su se fokusirali na pitanje je li 1. januara na Cetinju bilo operativno svega 11 policajaca, zašto više od pet i po sati nijesu uspjeli da lociraju i uhapse ubicu, jesu li protiv Martinovića postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, što je tim povodom preduzeto...
I oni su tražili odgovor na pitanje kako je Martinović došao do nelegalnog oružja i municije.
Savjetu za građansku kontrolu rada policije je 18. februara dostavljena informacija o okolnostima tragičnog događaja na Cetinju - ali pod oznakom „interno“. Konstatovano je, kako su tada saopštili, da se u dokumentu ne nalaze informacije koje nijesu do sada, uglavnom, poznate javnosti.
- Tj. da se u zaprimljenom aktu ne nalazi bilo koja informacija više od onih koje su dostupne javnosti, te s toga Savjet cijeni opravdanim predložiti Upravi policije da se u interesu javnosti ovaj akt integralno dostavi podnosiocima pritužbe nevladinim organizacijama (NVO) Akciji za ljudska prava i Centaru za ženska prava - naveli su tada u Savjetu.
Za slučaj da ne može skinuti oznaku „Interno“, Savjet je stava da se predstavnici i predstavnice pomenutih NVO pozovu da potpišu izjavu o tajnosti podataka i integralno se upoznaju sa sadržajem ovog dokumenta.
- Na kraju Savjet je ponovio zahtjev Upravi policije da u skladu sa članom 191 Zakona o unutrašnjim poslovima i članom 10 Poslovnika o radu Savjeta za građansku kontrolu rada policije, u pisanoj formi, odgovori na dostavljenu pritužbu NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava, kako bi Savjet na bazi tog dokumenta vodio dalji postupak i utvrđivao, eventualne, propuste u postupanju i primjeni policijskih ovlašćenja - naveli su u Savjetu.
<h2>SVE TIŠE INSISTIRANJE NA ODGOVORNOSTI</h2>
Stav nevladinog sektora da je potrebno utvrditi propuste policije u noći tragedije dijele brojni građani Crne Gore koji su u više navrata u velikom broju podržali proteste studentske neformalne grupe „Kamo śutra“ koja je od početka godine zahtijevala smjene u bezbjednosnom sektoru.
Oni su u Podgorici organizovali više protesta, ali i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru te političke frakcije u kojoj su ih optuživali da iza njihove studentske grupe stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr.&nbsp;
Ocijenili su da su funkcioneri Demokrata u produženom trajanju i zlonamjerno objavljivali saopštenja koja predstavljaju napad na njihov ugled, čast i dostojanstvo, a kojima se ugrožava i njihova bezbjednost - jer se dovode u vezu sa najtežim oblicima kriminaliteta. Istovremeno, kako su konstatovali, iako upravljaju bezbjednosnim sektorom, nijesu uradili ništa kako bi utvrdili pod kojim okolnostima je došlo do teškog zločina na Cetinju.
S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ova studentska grupa od početka mjeseca nije organizovala ni jedan protest ili blokadu.
U tome su, kako se čini, ostali dosljedni jedino građani Cetinja koji ovog mjeseca svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Pored odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, u „Kamo śutra“ su insistirali na ažurnijem i proaktivnom djelovanju nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama, i na poboljšanju institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
<h2>ODT NA CETINJU ČEKA SPISE</h2>
Pitanje odgovornosti policije u finalnoj fazi biće u nadležnosti cetinjskog osnovnog tužilaštva. To proizilazi iz od odgovora VDT-a na pitanja Portala ETV.
- Kada je riječ o postupanju službenika Uprave policije, ovo tužilaštvo će nakon prikupljanja svih vještačenja i drugih zatraženih obavještenja i podataka, kao i pribavljenog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova (Unutrašnje kontrole policije), spise predmeta u odnosu na postupanje službenika Uprave policije dostaviti nadležnom osnovnom državnom tužilaštvu - naveli oni.

Anja Ivanović

Skoro tri mjeseca bez odgovora odakle Martinoviću oružje i municija, VDT traži i izuzimanje listinga komunikacija

Nekadašnja načelnica Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Cetinje Olivera Krivokapić podnijela je krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva koje je protiv nje podnijelo optužni prijedlog zbog nepokretanja postupka za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina.
- Optužni predlog je neosnovan - što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled - navela je Krivokapić.
Kaže da su u cetinjskom ODT-u predložili oduzimanje motke - a da posjedovanje oružja nijesu ni utvrdili.
- Takođe nije obavijestilo MUP da je pokrenut krivični postupak, što je uslov za eventualno pokretanje upravnog postupka. Zakon o oružju je sastavni dio pravnog poretka Crne Gore - tako da ga tužilaštvo mora poznavati - navela je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foptuzni-prijedlog-protiv-nekadasnje-nacelnice-filijale-za-upravne-i-unutrasnje-poslove-zbog-nepokretanja-postupka-za-oduzimanje-oruzja-borilovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Tužilaštvo pokušava da zaštiti sebe jer nije iniciralo pretresanje stana Borilovića niti naložilo psihijatrijski pregled

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice O. K. zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina.
Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. shodno Zakonu o oružju.
Podsjećamo, Borilović je prije tri godine usmrtio deset građana Cetinja, od kojih je dvoje đece od osam i jedanaest godina, i ranio šestoro, kada je oko 15.30 sati pičeo krvavi pir u naselju Medovina.
Prvo je ubio troje podstanara, majku i dvoje đece, da bi potom išao od kuće do kuće i iz lovačkog karabina pucao u komšije i sugrađane koji su mu se našli na putu.
Dalje prolivanje nedužne krvi spriječio je jedan njegov komšija, čija je porodica takođe bila ugrožena, usmrtivši Borilovića kada je ovaj krenuo prema centru grada.

Optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice zbog nepokretanja postupka za oduzimanje oružja Boriloviću

Cetinjanka Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Mašana i Marka, ubijenih u masakru koji je Vuk Borilović počinio 12. avgusta 2022. godine, kada je ubio još sedam osoba, danas je direktno optužila sugrađanina Filipa Adžića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, da nije želio da pokrene lanac odgovornosti.
Kada je porodicama na ulasku u naselje Medovina prišao Zoran Brđanin, direktor Uprave policije, Vesna Pejović je, pozdravljajući se sa njim, kazala da niko od porodica ubijenih ili ranjenih ,,ne treba na njega da nosi žalost”.&nbsp;
,,Ko nas je izdao? Izdao nas je naš Filip Adžić, Cetinjanin koji je bio ministar unutrašnjih poslova. Zato što je čovjek (Brđanin), u noći kada se desila krvava Medovina, tražio da svi podnesu ostavke. Međutim, gospodin Adžić je rekao - ,,ne”, jer je njemu milija fotelja, nema empatije prema svojim sugrađanima iako se svi mi poznajemo ovđe. Neću da žalost nosi niko od porodica ubijenih i ranjenih na ovog čovjeka”, kazala je Pejović pokazujući na Zorana Brđanina, direktora Uprave policije. &nbsp;

Duško Mihailović

Pejović: Izdao nas je naš sugrađanin Filip Adžić, on nije htio da se podnesu ostavke

Ni dvije godine od masovnog zločina u cetinjskom naselju Medovina, najtragičnijeg masakra kojeg Crna Gora pamti, institucije nijesu pružile odgovore na dva ključna pitanja – zašto je ubica Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, jer je Borilović i nakon dolaska policije, dok su oni nemoćno posmatrali, pobio i ranio nekoliko ljudi.
Jedino konkretno što je učinjeno za ovo vrijeme je rušenje Borilovićeve kuće u Medovini, na zahtjev Miloša Martinovića, koji je s porodicom bio podrstanar u toj kući i kojem je Borilović, u krvavom piru, ubio suprugu i dva sina. Njih troje bili su njegove prve žrtve, a onda je masakr nastavio kroz naselje.
Zahtjevu za rušenje kuće pridružila se i majka Martinovićeve ubijene supruge – Vesna Pejović.&nbsp;
Kuća je srušena 31. decembra prošle godine, po nalogu državne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja i uz saglasnost Svetlane Borilović i Ljiljane Memedović, o čemu je sačinjen notarski zapis.
Kako je objavila RTV Cetinje u rješenju u koje su imali uvid navedeno je da objekat na katastarskoj parceli broj 3399 KO „Cetinje I“ nema građevinsku dozvolu.
<h2>Neprihvatljivo ćutanje</h2>
Prema informacijama Portala ETV, cetinjsko tužilaštvo još nije okončalo istražne radnje u dva predmeta koje su formirali povodom zločina u Medovini.
Jedan se odnosi na postupanje policije tokom masakra u Medovini, a drugi na postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, filijala na Cetinju, prilikom izdavanja oružnog lista Boriloviću i njihovog postupanja nakon što je pravosnažno osuđen, 25. oktobra 2021. godine zbog nasilničkog ponašanja, odnosno njihovog nepostupanja – jer mu tada nije oduzeto oružje.
Upravo tim oružjem Vuk Borilović je prije dvije godine ubio 10 osoba, među kojima podstanarku Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8). Nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića (54) koji je dojurio u Medovinu ne bi li ga urazumio. Ubio je i kuma Martinovića, koji je došao da pomogne kumovima - Milana Mitrovića (37).
U krvavom piru kroz Medovinu Vuk Borilović je ubio i komšije Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56) Drecun, te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović.
Ranio je još petoro komšija i jednog policajca, koji su pukom srećom izbjegli smrt. Borilovićev masakr preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Cetinju tog 12. avgusta, a prema nezvaničnim informacijama nekoliko dana ranije otišli su van grada.
Borilović je ubijen u zakašnjeloj policijskoj akciji, skoro sat pošto je krenuo u masakr i tek nakon što se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, ogorčeni na nijemo posmatranje policije zločinačkog pira. Oni su došli u Medovinu da ga zaustave.
Pucnji su 12. avgusta 2022. godine Medovinom odjekivali nešto duže od 45 minuta, a da za to vrijeme na Cetinje nije stigla specijalna jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica, već je angažovana „obična“ policija. Protivteroristička jedinica stigla je iz Podgorice kada je sve završeno.
Porodicama žrtava i preživjelima nikada nije pružen odgovor zašto policiji koja je bila na mjestu zločina odmah nije naređeno da puca i onesposobi ubicu, već su, prema nezvaničnim informacijama, imali instrukciju da čekaju „specijalce“ i pregovarača iz Podgorice.
Institucije uporno ćute i zašto Boriloviću, registrovanom lovcu, nije zaplijenjeno oružje nakon što je 25. oktobra 2021. godine pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, a pošto je u julu te godine brutalno napao svog šefa. Upao je u dvorište njegove kuće i metalnom šipkom mu uništio automobil i onda nasrnuo i na njega. Policija oružje oduzima i osobama koje počine bezazlenije napade.
Odgovora nema ni na pitanje zašto nije intervenisala interventna policijska jedinica angažovana da „čuva“ Cetinjski manastir, koja je bila udaljena svega stotinjak metara od Medovine. Za pomoć im se obratio Aleksandar Drecun, koji je ranjen uspio da dođe do njih, ali oni ni njemu nijesu pokušali da pomognu. Rekli su mu da su angažovani da čuvaju Manastir i da ne smiju da mrdnu odatle?!
<h2>„Masakr odgovornosti“</h2>
Ova, ali i mnoga druga pitanja otvorile su prošle godine, u autorskoj istraživačkoj emisiji - serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić. Emisija je rađena u njihovoj produkciji, a emitovana je na Televiziji E.
Otkrile su da je cetinjska policija, još u julu 2021. godine, nakon što je Borilović napao svog šefa, proslijedila cetinjskoj filijali MUP-a, „po pozitivnoj praksi“, krivičnu prijavu podnešenu protiv njega i dopis u kojem su pozvali MUP da dalje postupa po Zakonu o vatrenom oružju.&nbsp;
Oni ne samo što nijesu postupili po preporuci kolega iz policije, već su pokušali i da obmanu novinarke Đokić i Babić kako nikada nijesu primili zvaničnu informaciju da je protiv Vuka Borilovića pokrenut krivični postupak?! Ali kada su im one predočile da znaju i datum kada je obavještenje stiglo, te da posjeduju i prijemni broj, priznali su da su primili policijsku prijavu i pravdali se kako se krivični i upravni postupak za istu stvar ne mogu paralelno voditi.
Iz cetinjskog tužilaštva odgovorili su im da oni nijesu bili u obavezi da obavještavaju MUP, jer „u konkretnom slučaju protiv sada pokojnog Borilović Vuka nije bila donijeta naredba o sprovođenju istrage, niti je podignuta optužnica, već podnijet optužni projedlog“.
- Navedene obaveze obavještavanja imaju drugi državni organi, ali ne i Državno tužilaštvo – saopšteno im je iz tužilaštva.
Porodice žrtava kao najodgovornije za to što Boriloviću 2021. nije oduzeto oružje smatraju tadašnjeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, protiv kojih su podnijeli i krivične prijave. To je jedan od dva predmeta u kojima se još postupa u cetinjskom tužilaštvu.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ ukazano je i na činjenicu da Osnovni sud na Cetinju, koji je Borilovića u oktobru 2021. osudio zbog nasilničkog ponašanja, nije našao za shodno da naloži i njegovo psihijatrijsko vještačenje.
A da je Boriloviću i te kako bila potrebna pomoć psihijatra u emisiji je svjedočio Dejan Novaković, vlasnik ugostiteljskog objekata na Lovćenu, gdje je Borilović često svraćao. Upravo on je, baš tog kobnog 12. avgusta, ubijedio Borilovića da se javi psihijatru i zakazao mu pregled tog dana u 19 sati. Prethodno mu se Borilović žalio da se ne osjeća dobro, da mu se po glavi motaju crne misli, da vjeruje ga neko prati, da se plaši za svoju i bezbjednost porodice.
<h2>Zločin</h2>
Kada je stigao kući umjesto da se spremi za odlazak kod psihijatra Borilović se naoružao svojom lovačkom puškom i municijom i krenuo u krvavi pohod.
Prvo je upao u stan svojih podstanara Martinovića, koji su tu živjeli tek dva mjeseca i za desetak dana je trebalo da se isele, jer im je bilo završeno renoviranje kuće.
Tačno u 15 sati i 24 minuta, kako je prikazano u emisiji „Masakr odgovornosti“, zazvonio je telefon u cetinjskoj policiji. Muški glas panično je saopštio policajcu: „Neko puca ovamo u Medovini, čujem vriske gore, to su one kuće gore. Dva-tri puta je opalio i tamo ljudi vrište, ne znam što je bilo, pa požurite molim vas“!
U 15 sati i 25 minuta opet je zazvonio telefon: „Molim vas brzo, Medovina, ubio mi je dijete, brzo“, govori ženski glas! Policajac na to pita: „Gore đe su one kuće, ajde ajde“, a žena odgovara: „Jeste, brzo, brzo“!
Telefon ponovo zvoni u 15 sati i 27 minuta. Muškarac uspaničeno govori: „Prije sam zvao ovamo u Medovini čuda se čine, gore opet pucaju, neki čovjek ženi ubija nekoga, skroz gore“, a policajac mu odgovara: „Evo, evo krenulo je, važi,važi“.
A mobilni telefon Miloša Martinovića, kako je svjedočio u emisiji, zazvonio je oko 15.20 sati. Zvala ga je supruga Nataša i rekla mu: „Ubio je Marka“.
On je bio u Budvi. Odmah je sjeo u automobil i dok je jurio ka Cetinju nazvao je kuma Milana Mitrovića da ide u Medovinu i vidi što mu je s prodicom.
Nataša Martinović još tri puta je pozvala supruga, dok je on vozio prema Cetinju. Slušao je kako mu stanodavac ubija porodicu. Nazvao ga je.
- ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića.
U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali kasno za njegovu porodicu i kuma Mitra, kako su ga zvali, koji je stigao prije njega i kojeg je Borilović ubio čim se pojavio pred kućom.
U emisiji je otkriven i jeziv detalj da je Borilović, pošto je ubio Mitrovića, telefonom pozvao njegovu suprugu Sabinu, koja je bila sama kod kuće sa tek rođenom kćerkom i hladnokrvno joj saopštio: „Ubio sam ti muža“!
Sumanuti ubica potom je upao u kuću Drecuna gdje je ubio babu i đeda Aleksandra Drecuna, a njega ranio. On je preživio, jer se pravio da je mrtav, pa je Borilović izašao iz kuće. Na ulazu se sreo sa Rajkom Drecunom, koji je potrčao ka kući roditelja kada je čuo pucnjavu. Ubio je i njega.
Teško ranjen, Aleksandar je uspio da pobjegne prema Manastiru u nadi da će policajci koji „čuvaju“ Manastir zaustaviti Borilovića.
Prema rekonstrukciji zločina u istraživačkom serijalu „Masakr odgovornosti“, Borilović se iz dvorišta Drecuna zaputio ka kući drugog komišje, koji je u međuvremenu telefonom pozvao njegovog ujaka Gorana Đurišića da dođe i pokuša da ga urazumi. Srećom, na terasi te kuće već su bila dvojica inspektora i odbili su Borilovićev napad.
U međuvremenu je u Medovinu stigao i njegov ujak, ali ga je Borilović hladnokrvno ubio.
Da policija nije adekvatno reagovala svjedočila je i Mileva Ramadanović koja je, iako teško ranjena, preživjela masakr.
Izašla je iz kuće kad je čula zapomaganje Slavice Zvicer u koju je Borilović pucao na vratima kuće Darinke Čelebić, koju je isto ranio.
Dok je pokušavala da pomogne ranjenim ženama, Borilovićev metak stigao je i i Milevu Ramadanović. Teško ranjena sjela je na stolicu koja je bila na terasi.
- ...i sramotila miliciju. Oni su počeli da pucaju, al' ne u njega, no u ovaj zid od te sobice tamo, eto se vidi tamo kako je proletio metak i u zid od kuće odio – ispričala je ona.
Odatle je Borilović upao u kuću Radunovića, gdje je ubio sestre Aleksandru i Milu. Jednu u hodniku, drugu u spavaćoj sobi.
Borilović je policajca Ljubišu Maksimovića ranio u glavu u razmjeni vatre sa policijom.
Borilović je pucao i u ekipu Hitne pomoći koja je stigla u Medovinu kako bi pomogla ranjenima, ali ih nije pogodio.
<h2>Izvještaj MUP-a</h2>
U emisiji je „Masakr odgovornosti“ objelodanjen je i izvještaj MUP-a o postupanju policije toga dana.
- Prilikom izvršenja ovog zadatka navedeni policijski službenici su iz službenog vatrenog oružja-pištolja, ukupno ispalili 23 projektila – piše u izvještaju.
Tvrdi se i kako je pokrenuta Interventna jedinica koja je bila kod Cetinjskog manastira, da su pozvane i ostale jedinice koje su tih dana boravile na Cetinju kao ispomoć, kao i da je brzo došla smjena upućena iz Centra bezbjednosti Bijelo Polje koja je bila smještana na Obzovici. U izvještaju se navodi i kako nijesu uspjeli da dobiju ekipu iz Centra bezbjednosti Berane koja je odradila prvu smjenu ispred Manastira.
Interesantno je da se ni riječju ne pominje da je Interventna odbila poziv u pomoć povrijeđenog Aleksandra Drecuna, već se navodi da se ta „jedinica pokrenula“ kako bi „štitila širi dio lica mjesta“?!
Da je pucnjava u Medovini trajala duže od 45 minuta zaključuje se i iz izvještaja MUP-a u kojem piše da je komandir stanice policije OB Cetinje u Medovinu stigao negdje oko 16.10 časova i čuo je nekoliko pucnjeva koji su, prema njegovoj procjeni, dolazili iz donjeg dijela naselja.
U izvještaju MUP-a se tvrdi kako je načelnik CB Podgorica Goran Jokić nakon obavještenja od strane dežurne službe CB Podgorica u 15:38 o događaju na Cetinje, odmah putem telefona upoznao v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije za posebne namjene Miloša Rakonjca da je potrebno pod hitno uputiti Protivterorističku jedinicu na Cetinje. V.d. pomoćnik direktora Miloš Rakonjac je odmah nakon prijema poziva, u 15:44h putem telefona naredio komandiru „A“ tima i oficiru za operativno štabne poslove u SPPN, dao im neophodne instrukcije o potrebnom hitnom angažovanju PTJ, kao i potrebnom sastavu prve grupe koja treba da se hitno uputi na lice mjesta na Cetinje...
Nije pojašnjeno iz kojih razloga je Rakonjac komadira „A“ tima pozvao tek šest minuta pošto je njega nazvao Jokić.
Nema ni precizne informacije ko je komandovao akcijom na Cetinju, da li je to bio Jokić, kako se nezvanično tvrdi i da li je on naložio policiji da događaj tretiraju kao talačku situaciju i da čekaju „specijalce“ iz Podgorice.
<h2>Uviđaj</h2>
Kako je objelodanjeno u emisiji „Masakr odgovornosti“, balističkim vještačenjem na Medovini je pronađena 41 čaura. Utvrđeno je da je 21 bila od lovačke puške, a 20 pištoljskih, za koje je kasnije utvrđeno da su kalibra 9 mm i da su ispaljene iz četiri različita pištolja.
Utvrđeno je da su četiri, od ukupno pet metaka koji su obdukcijom pronađeni u tijelu Borilovića, ispaljena iz civilnog pištolja, a jedan iz policijskog. Borilovića je, kako je pokazao nalaz, usmrtio policijski metak.
Vještačenjem je utvrđeno i da je Borilović čak šest puta punio svoju lovačku pušku, kao i da je ostao bez municije.
Porodica Martinović, o čemu je Pobjeda pisala još 2022. godine, ogorčena je i načinom na koji je urađen uviđaj, ali, sudeći prema dostupnim informacijama, institucije smatraju da nije bilo propusta.
Miloš Martinović, dostavio je, nekoliko dana nakon zločina, dokaze koji su ukazali na nemarnost istražitelja tokom uviđaja.
O tome je svjedočio za Pobjedu kada je ispričao s kakvim se užasom suočio četiri dana poslije tragedije – kada je prvi put ušao u podstanarski stan u kojem su mu ubijeni supruga i dva sina. Osim čaura, našao je čak i ostatke dijelova tijela koji su ostali za ekipom koja je radila uviđaj.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ nadležni su prošle godine rekli kako posao istražitelja nije bio pretres podstanarskog stana u kojem je počinjen zločin, a da su pogrebnici odgovorni što su u stanu ostali ostaci tijela.
Institucije su zaključile i da je policija postupala profesionalno 12. avgusta 2022. godine u Medovini. To je utvrdilo Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, koje je prošle godine zaključilo predmet ocjenom da u postupanju policije nije bilo propusta?!
Za očekivati je da će i cetinjsko tužilaštvo donijeti istovjetnu odluku i u novom predmetu formiranom kod njih, a koji se odnosi na postupanje policije, konkretno – postupanje dvojice policijskih funkcionera tokom akcije u Medovini 12. avgusta 2022.
Tako se institucionalni muk nastavlja, a porodice žrtava masakra i preživjele država je ostavila da se potpuno sami nose sa tragedijom koja ih je zadesila, ali i lažima kojima su oni i javnost zasipani kako je sve u ovom slučaju urađeno u skladu sa protokolima i profesionalno.&nbsp;
Država istrajava u zataškavanju činjenica vezanih za zločin u Medovini i nepostupanjem institucija pokušava da uvjeri javnost da se ova tragedija nije mogla izbjeći, te da je jedini odgovoran sumanuti ubica.
Država nije pokazala interesovanje ni za inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, kojim bi bilo precizno definisano da osobe koje su ispoljavale bilo koji vid nasilničkog ponašanja ne mogu da dobiju dozvolu za oružje. Ova zemlja ni toliko nije spremna da učini u spomen žrtava masakra u Medovini i preduprjeđivanje nekog novog zločina.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Porodice žrtava i preživjeli još čekaju pravdu, tužilaštvo postupa u dva predmeta

Amerikanci su potrošili 8,6 milijardi dolara na kupovinu tokom “crnog petka”, pokazuju preliminarni podaci kompanije Adobe Analytics, uz napomenu da je većina transakcija obavljena putem laptopa i telefona, umjesto u radnjama.&nbsp;
Adobe Analytics je registrovao više od bilion posjeta američkim maloprodajnim sajtovima tokom dana povoljnih cijena, prenosi Capital.ba.
Kompanija je napomenula da to nijesu konačni podaci i da se očekuje da će konačni trošak povodom “crnog petka” biti između 11,7 i 11,9 milijardi dolara.
Kupovina preko interneta umanjila je nekadašnji značaj “crnog petka”, a promocije robe i usluga povodom tog događaja raspoređene su tokom više sedmica.
Adobe Analytics očekuje da će “sajber ponedjeljak” donijeti 14,2 milijardi dolara u onlajn prodaji, što će biti povećanje od 6,3 milijarde dolara u odnosu na prošlu godinu.

Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na crni petak

Švajcarska kompanija Stadler, jedan od najpoznatijih evropskih i svjetskih proizvođača željezničkih vozila, jedina je dostavila ponudu na međunarodni tender Željezničkog prevoza (ŽPCG), piše Dan.&nbsp;
List navodi da je zvanično završena prva faza tendera, sprovedenog u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja podrazumijeva otvaranje tehničkih ponuda.
Prema nezvaničnim informacijama, Stadler je jedini ponuđač na tenderu, što je objavila i NVO Vozom kroz Crnu Goru.&nbsp;
Vlada je obezbijedila garancije za kredit od 30 miliona eura, čime je omogućen nastavak procesa nabavke novih elektromotornih vozova, koji će znatno unaprijediti kvalitet željezničkog saobraćaja u zemlji.
Model koji je već pokazao pouzdanost, efikasnost i komfor je elektromotorni voz FLIRT, kpaciteta 244 sjedišta, i treba očekivati da je Stadler, u okviru tehničke ponude, ponudio ŽPCG baš takve vozove. &nbsp;
Zemlje regiona takođe se oslanjaju na Stadlerova rješenja. Srbija trenutno posjeduje preko 40, a Slovenija preko 50 takvih vozova, koji su među najpouzdanijim u voznom parku.
Kompanija Stadler globalno važi za jednog od najkvalitetnijih proizvođača modernih vozova. Poznati su po naprednoj tehnologiji, energetskoj efikasnosti i visokim standardima bezbjednosti i udobnosti. Njihovi vozovi saobraćaju u preko 20 država i predstavljaju standard savremene evropske željeznice.
U narednoj fazi tendera očekuje se otvaranje finansijske ponude, nakon čega bi ŽPCG i EBRD mogli zvanično donijeti odluku o dodjeli ugovora. &nbsp;
Ukoliko proces bude uspješno završen, Crna Gora bi uskoro mogla dobiti novu generaciju modernih Stadler FLIRT vozova, što bi predstavljalo značajan korak naprijed u razvoju domaćeg željezničkog sistema.

Stadler dostavio jedinu ponudu na tender ŽPCG

U ruskom napadu dronovima najmanje jedna osoba je poginula, a 11 povrijeđeno noćas u Ukrajini, blizu Kijeva - objavile su lokalne vlasti.
Šef vojne uprave za oblast Kijeva Mikola Kalašnik osudio je preko Telegrama „neprijateljski napad na Višhorod u kome je poginula jedna osoba, a 11 je povrijeđeno od kojih je šest prebačeno u bolnicu“.
On je naveo da se radi o novoj ofanzivi ruskih dronova, kao što je bilo i tokom cijele noći od petka na subotu u više kvartova glavnog grada Ukrajine.
Rekao je da spasioci evakuišu stanovnike jedne visoke zgrade koja je pogođena, gdje su angažovani i vatrogasci. Kalašnik je upozorio da je broj povrijeđenih vjerovatno još veći.
Ovaj napad pripisan Moskvi slijedi poslije napada dronovima na veliku naftnu infrastrukturu u ruskoj luci na Crnom moru, za koji je Kijev preuzeo odgovornost.
Na diplomatskom planu Ukrajina je poslala delegaciju u SAD na nove pregovore u potrazi za rješenjem za kraj rata, u trenutku kada je zemlja pod jakim pritiskom na vojnom i političkom planu.
U ponedjeljak će francuski predsjednik Emanuel Makron primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, koji je poslije istrage o korupciji otpustio šefa kabineta Andrija Jermaka, svoju „desnu ruku“ i izuzetno uticajnu ličnost.

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Potpisivanje Deklaracije o namjeri i procedurama priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke najavljeno je za 19. decembar, ali i cjelokupan postupak automatskog priznavanja tih dokumenata obično traje nekoliko mjeseci i zavisi isključivo od njemačke administracije.&nbsp;
Tome se raduje brojna dijaspora, potvrdili su Radiju Crne Gore iz Bošnjačke stranke. Dobiti vozačku dozvolu u Njemačkoj je skup i težak proces. Dragocijeno iskustvo za vozače sa ovih prostora koji bivaju oprezni i nakon toga jer se veoma lako gubi i zbog najmanjeg prekršaja u saobraćaju, kažu sagovornici Radija Crne Gore koji žive u toj zemlji.
Početni korak ka priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj biće ozvaničen s potpisivanjem Deklaracije, potvrdila je Kenana Strujić Habić iz Bošnjačke stranke. Ta se partija zalagala za rješavanje tog pitanja, imajući u vidu brojnu dijasporu u Njemačkoj.
- Nadam se zaista da će i Vlada Crne Gore pripremiti sve do 19. decembra. Ja koliko imam informaciju, sve je spremno što se tiče njemačke Vlade, odnosno da će potpisivanje Deklaracije ispred te zemlje biti u resoru saobraćaja - kazala je Strujić Harbić.
Do vozačke dozvole u Njemačkoj nije lako doći. Građani prolaze složene procedure, troše puno novca, kazala je Marija Šikmanović koja sa suprugom boravi i radi u Frankfurtu.
- Mogla sam da koristim svoju vozačku dozvolu prvih šest mjeseci nakon dolaska u Njemačku. Kako bismo mogli normalno da funkcionišemo, moj suprug je morao ponovo da polaže vozački ispit što je bilo finansijski zahtjevno i veoma naporno. Ja sam ipak opdlučila da sačekam, nadajući se da će vozačka dozvola u skorijem periodu biti priznata. Ovo pitanje je jako bitno za sve građane Crne Gore koji žive u Njemačkoj i kojima bi priznavanje vozačke dozvole uveliko olakšalo život - kaže Šikmanovićeva.
Potpisivanju deklaracije se raduje i Jakša Šestović koji je dobio njemačku vozačku dozvolu.
- Izvukao sam jedno fenomenalno iskustvo što se tiče još boljeg znanja i vještina u vožnji. Kad se prođe tako težak put za dobijanje vozačke dozvole, onda, vjerujte mi, čovjek se trudi da tu vozačku dozvolu zadrži. Poštujući sva ta pravila koja su ovdje jako rigorozna, uspjeh je još veći zadržati je - kazao je on.
Uočio je veliku razliku u našoj zemlji i Njemačkoj gdje su složenije procedure i kriterijumi.
- Prevod košta u prosjeku dvije i po do tri hiljade eura, a možete onda da zamislite, neko ko polaže od nule, ko mora da prođe sve te časove. Vozački ispit onda može da izađe i na pet hiljada eura. Teorijski ispit priprema se putem aplikacije, 1.500 pitanja sa videima, raznim situacijama i primjerima u saobraćaju. Otprilike nekih dva mjeseca treba da se dobro spremi taj ispit. Praktični dio traje 50 minuta, a u svakoj sekundi može da se desi mala greška koja će nas koštati ponavljanja ispita. Dosta je pravila koja su nova, koja mi u Crnoj Gori nemamo ni priliku da vidimo - kaže on.
Nakon potpisivanja deklaracije, procedura prelazi u nadležnost Njemačke. Upravo njemačke institucije moraju da izvrše tehničku provjeru sigurnosnih elemenata i kategorija crnogorske vozačke dozvole i uvrste Crnu Goru na službenu listu zemalja čije dozvole priznaju bez polaganja.

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.

Tag: vuk-borilovic