ODT Cetinje: Za dva masovna zločina nema krivične odgovornosti policije, ali je sistem bezbjednosti zakazao

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju utvrdilo je da nema dokaza o krivičnoj odgovornosti policijskih službenika, komandira ili rukovodilaca Uprave policije za tragediju koja se dogodila 1. januara 2025. godine, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba. Istovremeno, u dopisu porodicama žrtava Tužilaštvo konstatuje da je sistem bezbjednosti u potpunosti zakazao, kao i da su se pokazale nesposobnost i nestručnost policije za djelovanje u kriznim situacijama.

U dopisu koji je tužiteljka Aleksandra Adžić Živković 1. septembra uputila porodicama 13 žrtava navodi se da nije dokazano postojanje očiglednog nesavjesnog postupanja koje bi bilo u vezi sa tragičnim posljedicama masovnog zločina.

Tužilački zaključak je dat na početku obavještenja da niko iz Uprave policije, ni policijski službenik ni policijski komandir, ni čelnik Uprave policije, ne snosi krivičnu odgovornost što nije spriječio ili makar umanjio tragediju, drugi masovni zločin na Cetonju u dvije i po godine.

- Dakle, nije dokazano postojanje očiglednog nesavjesnog postupanja koje bi korespondiralo sa tragičnim posledicama ovog masovnog zločina koji se dogodio dana 01.01.2025. godine u Cetinju, odnosno nema dokaza da su se u radnjama bilo kojeg lica ostvarili bitni elementi bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 417, stav 2, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika, kao ni bilo kojeg drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti- navodi se u dopisu ODT Cetinje.x

Tužilaštvo je, kako prenosi Televizija E, utvrdilo i da ne postoji dokaz da je doktorka Ana Đuranović, psihijatrica Doma zdravlja na Cetinju, prilikom pregleda Aca Martinovića u novembru 2022. godine mogla da naloži njegovu prisilnu hospitalizaciju ili neku drugu sličnu mjeru.

Istovremeno, u nalazu Tužilaštva konstatuju se ozbiljni propusti sistema bezbjednosti i problemi u postupanju policije tokom krizne situacije.

Nikola Janjušević, nekadašnji visoki policijski funkcioner, ocjenjuje da je 1. januara 2025. godine potpuno izostala obaveza države da zaštiti živote građana, u smislu člana 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

- Napominjem da država kao društvena organizacija raspolaže monopolom fizičke sile radi očuvanja državno-pravnog poretka i ono što je najvažnije – čuva ličnu i imovinsku sigurnost svojih građana. Podsjećam da su masovno ubistvo 1. januara 2025. godine i 12. avgusta 2022. godine na Cetinju dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore- kazao je Janjušević.

Advokat Veselin Radulović ocjenjuje dopis Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju neprihvatljivim i kontradiktornim, posebno zbog toga što nije utvrđena pojedinačna odgovornost ljudi iz vrha bezbjednosnog sektora.

- Sistemski propust ne znači da niko nije odgovoran. Ako je sistem zakazao, mislim da je Tužilaštvo moralo u ovom predmetu utvrditi ko je bio nadležan da obezbijedi da sistem funkcioniše, a ne da zakaže. I da Tužilaštvo kaže: da li je neko konkretnim radnjama ili propustima povrijedio svoje službene obaveze, odnosno nije vršio ili je nesavjesno vršio neka svoja službena ovlašćenja- rekao je Radulović.

U masovnom zločinu 1. januara 2025. godine na Cetinju stradalo je 13 osoba, među kojima i dvoje djece. To je bio drugi masovni zločin na Cetinju u periodu kraćem od dvije i po godine. U tragediji 12. avgusta 2022. godine Vuk Borilović ubio je deset osoba, među kojima dvoje djece.

Iako su porodice i građani tražili odgovornost, blokirali više sati dnevno, duže od devet mjeseci, saobraćaj na Kruševom ždrijelu, na ulazu u Prijestonicu, niko od nadležnih iz Uprave policije ili Ministarstva unutrašnjih poslova nije osjetio ličnu, makar objektivnu, odgovornost, prije svega čelnika bezbjednosnog sektora – koja je izostala.

Janjušević smatra da je nakon dvije tragedije trebalo da postoji i politička odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora.

- Niko od političkih lidera iz sektora bezbjednosti nije osjetio potrebu da ponudi ostavku kao moralan čin, odnosno čin objektivne odgovornosti, ponudi ostavku zbog izgubljena 23 života, među kojima četiri djeteta. Ističem, kada su se desila ova dva užasna zločina politički lideri u sektoru bezbjednosti su rekli da je odgovornost na – naslijeđenom stanju; da zakoni nijesu dobri iako je prošlo više od pola decenije od kako su na vlasti...- kazao je Janjušević.

Advokat Radulović smatra da javnost i porodice žrtava imaju pravo na odgovor zbog čega je sistem zakazao i ko je bio dužan da spriječi propuste, od direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, do ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i načelnika Regionalnog policijskog centra ,,Centar” Gorana Jokića morali su, smatra on, da imaju makar ljudsku obavezu i podnesu objektivnu odgovornost.

- Dakle, poslije dvije tragedije koje su se desile u veoma kratkom periodu na Cetinju u kojima su izgubljena 23 života javnost i porodice žrtava imaju pravo na mnogo više od tog objašnjenja ili navoda Tužilaštva da je sistem zakazao. Oni imaju pravo da znaju: zašto je sistem zakazao, ko je bio dužan da spriječi te propuste koji su se desili i ko je eventualno odgovoran za to- rekao je Radulović.

I dalje su otvorena brojna pitanja u vezi sa oba masovna zločina na Cetinju – od načina na koji je Vuk Borilović zadržao oružje, do okolnosti pod kojima je Aco Martinović nakon početka napada uspijevao da izbjegava policijsku potragu.

Mnogo pitanja bez odgovora. Kao što su ostala bez odgovora pitanja Televizije E koja smo prije dva dana poslali direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Ni jedan od njih nije osjetio potrebu da se oglasi.

Bez odgovornosti i bez zrna empatije sa porodicama žrtava. Uostalom, nijesu je imali ni prvih dana nakon tragedije. Komemorativnoj sjednici na Cetinju 4. januara povodom tragične smrti nedužnih građana nisu prisustvovali visoki funkcioneri iz redova vlasti - Demokrata, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, kao ni čelnici Uprave policije i ministarstva unutrašnjih poslova, ali ni premijer Milojko Spajić.