Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Marija Arnautović

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ubistvo Igora Nedovića ispred njegove porodične kuće je jedna, rekao bih, neprijatna situacija za Upravu policije - ocijenio je ekspert za bezbjednost Nikola Janjušević.
On je, u izjavi za Antenu M, napomenuo da je ista osoba koja se sada sumnjiči za ubistvo Nedovića (Arjan Rečković) pokušala da ga ubije prije samo dva mjeseca nanoseći mu teške tjelesne povrede na jedan, kako je istakao, brutalan i svirep način u ugostiteljskom objektu u Siti kvartu. I od tada je, podsjeća, bio u bjekstvu.
- Upravi policije nedostaje veliki broj policijskih službenika &nbsp;i jasno je da ne mogu pokriti sve potencijalne mete u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, ali s obzirom na profil ubice, njegov kriminalni dosje, kao i da je bio u bjekstvu moglo se pretpostaviti da će pokušati da dovrši započeto - ukazuje Janjušević.
<h2>Napad na Jovanovića mogao se predvidjeti</h2>
Komentarišući napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, Janjušević naglašava da je brutalno prebijanje i nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću nešto što će ostati tamna mrlja u demokratskim procesima u Crnoj Gori.
- Desilo se nešto što se, nažalost, moglo predvidjeti nakon konstituisanja lokalne vlasti u Budvi, kada je od strane pojedinih političkih subjekata i određenih medija vođena brutalna negativna kampanja. Odnosno, mjesecima se crta meta Nikoli Jovanoviću i Petru Odžiću, predsjedniku SO Budva - podvlači sagovornik Antene M.
Podsjeća i da je Jovanović u više navrata informisao javnost o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa, bliskih određenim političkim subjektima u Budvi, te da je dobijao prijetnje od istih.
- Dodatno zabrinjava što je jedan od napadača i javni funkcioner, odnosno član borda direktora javnog preduzeća Morsko dobro - ističe Janjušević.
Smatra da u skladu sa aktuelnim dešavanjima, bezbjednosne institucije, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost treba da po hitnom postupku odrade procjenu bezbjednosti Jovanovića i Odžića.
<h2>Bezbjednosna situacija zabrinjavajuća</h2>
Imajući u vidu teško ubistvo u Podgorici i &nbsp;napad u Budvi koji su se dogodili u samo dva dana, &nbsp;ali i niz drugih tragičnih situacija kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, Janjušević upozorava da je bezbjednosna situacija, odnosno stanje u bezbjednosnom sektoru kojim rukovode Demokrate, u najmanju ruku zabrinjavajuće.
- Posebno bih istakao saopštenje tog političkog subjekta, odnosno njihovog opštinskog odbora u Budvi, koje je u najmanju ruku neprimjereno, u odnosu na napad na Jovanovića i teške povrede koje su mu nanijete - ukazuje Janjušević.
<h2>Postupanje prema porodicama žrtava dva masakra na Cetinju užasavajuće</h2>
Osvrnuvši se na sveukupno djelovanje bezbjednosnog sektora, Janjušević podsjeća na proteste na Kruševom ždrijelu zbog dva masakra na Cetinju, koji traju već mjesecima.
- Sam podatak koji smo mogli da saznamo od gospođe Vesne Pejović - da se niko nije udostojio da primi i uvaži te ljude, niti da sa njima popriča dovoljno govori. Još jedan detalj koji je po meni užasavajući odnosi se na činjenicu da niko od nosilaca najviših funkcija, ni predsjednik Vlade, ni ministar unutrašnjih poslova, ni potpredsjednik za bezbjednost nije došao na komemorativnu sjednicu 3. januara. To dovoljno govori koliko su ti ljudi izgubili empatiju, što je nevjerovatno - naglašava Janjušević.
<h3>Opasnost od nastavka nasilja</h3>
Kako upozorava, s obzirom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju, plaši se da će se ova spirala nastaviti.
- Nakon dva posljednja događaja, teškog ubistva u Podgorici, napada na Jovanovića, kao i nedavnog ubistva u Barseloni, plašim se da će se spirala nasilja nastaviti - zaključuje Janjušević.

Portal ETV

Janjušević: Moglo se pretpostaviti da će Nedovićev ubica pokušati da dovrši započeto, UP i ANB da hitno odrade bezbjednosnu procjenu za Jovanovića i Odžića

Od početka juna život je na crnogorskim drumovima izgubilo deset osoba, a ljudski faktor ostaje glavni uzrok teških saobraćajnih nezgoda, upozorio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
U prvih pet mjeseci, kako je kazao Janjušević, ti statistički podaci koje vodi Uprava policije su bili mnogo bolji nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
Kao glavne faktore saobraćajnih nezgoda navodi subjektivni faktor, put i tehničku ispravnost vozila.
- Prebrza vožnja, preticanje u nepreglednim krivinama, a posebno alarmantno – vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, najčešći su uzroci nesreća - kazao je Janjušević.
On je upozorio da se u prvih pet mjeseci ove godine značajno povećao broj procesuiranih zbog vožnje pod dejstvom alkohola, i ono što je posebno zabrinjavajuće pod dejstvom psihoaktivnih supstanci što, kako navodi, ukazuje na „ozbiljan društveni problem“ kojem mora da se posveti i stručna i zdravstvena zajednica.
Janjušević smatra kako su za neke saobraćajne prekršaje više nadležne neke stručne službe, npr. psihijatrija, nego Uprava policije ili saobraćajna policija.&nbsp;
- Saobraćajna policija nije svemoguća. UP ima veliki problem sa nedostatkom policijskih službenika, koji se odrazio i na funkcionisanje saobraćajne policije – dodao je on.&nbsp;
Janjušević ističe da kroz zadnjih četiri-pet godina jedan veliki broj policijskih službenika i saobraćajne policije je otišao u penziju.&nbsp;
- Zašto je prethodni menadžment policije od 2021. godine do 2024. godine dozvolio da toliki broj policijskih službenika ode u penziju, ne samo iz saobraćajne policiju nego i iz drugih sektora, a da se ne napravi jedna strategija, odnosno plan ili analiza kako da se nadomjesti taj broj službenika – kazao je Janjušević.&nbsp;
<h2>Saobraćajna policija nema odgovarajući broj policijskih službenika&nbsp;</h2>
Saobraćajna policija, ponavlja Janjušević, nema odgovarajući broj policijskih službenika.
Prema njegovim podacima, najteži saobraćajni prekršaji se procesuiraju blagovremeno.
- I ono što je veoma bitno, da se kroz poseban odsjek koji je formiran pri sektoru policije opšte nadležnosti za prinudnu naplatu tih prekršajnih naloga veoma brzo i efikasno naplaćivanje te novčane kazne, ne samo radi finansijskog efekta nego za one izvršioce tih najtežih saobraćajnih prekršaja. Da jednostavno u zakonu predviđenom roku moraju da plate te kazne – naveo je Janjušević na Televiziji E.&nbsp;
Definitivno, kako je kazao, prebrza vožnja jeste najčešći uzrok.
- Definitivno prebrza vožnja jeste najčešći uzrok, zatim vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, preticanje u nepravilnim krivinama, i ono što je karakteristično po meni – kad je ljetnja turistička sezona u pitanju, kad imamo pojačanu frekvenciju drumskog saobraćaja, kako zbog turista koji dolaze u Crnu Goru, tako i zbog turista koji su u tranzitu kroz Crnu Goru to je umor. &nbsp;U ranim jutarnjim satima dolaze u Crnu Goru – i tad je najveća opasnost da se dođe do saobraćajne nezgode – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>Neshvatljivo da još nije formirano koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju</h2>
Janjušević je podsjetio da je par godina prije 2010. godine Crna Gora imala čak 122 smrtno stradala u saobraćaju, ali je zahvaljujući ogromnim aktivnostima pripadnika saobraćajne policije u skladu sa nacionalnom strategijom za poboljšanje stanja bezbijednosti u drumskom saobraćaju od 2010. do 2019. taj broj smanjen već 2011. na 58, a 2012. na 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica u jednoj godini od kad se vodi statistika u UP.&nbsp;
Broj smrtno stradalih lica 2020. je bio 48, 2019 je 49 i 2018. godine 48.
Janjušević naglašava da u 2024. godini imamo porast od 78 smrtno stradalih lica. Godinu prije toga, odnosno 2023. imamo 75 smrtno stradalih lica, a 2022. godine 73.&nbsp;
- Ako me pitate šta je uzrok toga – vjerovatno prethodni menadžment Uprave policije koji je bio od 2021 do 2024, a koji je vjerovatno smatrao da bezbjednost drumskog saobraćaja nije jedan od prioriteta u radu UP – kazao je Janjušević.&nbsp;
Janjušević ističe da u prvih pet mjeseci 2025. godine su bili značajno bolji statistički podaci u odnosu na isti period prošle godine.
Naglašava da nije sva nadležnost u Upravi policije kada je bezbjednost drumskog saobraćaja u pitanju jer tu participiraju i drugi organi državne uprave, kao što su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je donijela novu nacionalnu strategiju za bezbijednost drumskog saobraćaja za period od 2023. do 2030, ali je neshvatljivo da još nije formirano Nacionalno koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju. To tijelo treba da formira Vlada Crne Gore – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>O slučaju ministra Šaranovića: Snimak pokazuje bahatost</h2>
Komentarišući nedavnu saobraćajnu nezgodu u kojoj je učestvovalo vozilo ministra unutrašnjih poslova ministar Danilo Šaranović, Janjušević ocjenjuje da se na snimku vidi „bahata vožnja“ i upozorava da štićene ličnosti ne smiju da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju, bez obzira što su to vozila sa pravom prvenstva u saobraćaju.&nbsp;
Posebno je problematizovao to što se incident dogodio tokom vikenda.
- Subotu, nedjelju, ako su otišli da provedu vikend u nekom privatnom aranžmanu, to ne znači da oni moraju u tom trenutku da imaju pravo prvenstva – kazao je Janjušević.&nbsp;
Dodaje da oni sa tim iritiraju druge učesnike u saobraćaju, kao i da je na našim putevima velika zloupotreba zvučne i svjetlosne signalizacije od lica koja rade u državnoj administraciji, a koja nemaju pravo na to shodno važećim zakonskim propisima.&nbsp;
- Saobraćajna policija ima puno pravo da te osobe isključi iz saobraćaja i da im upiše kazne – naveo je Janjušević.
V.Lj.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZGf_xIDyoXc%3Fsi%3DkLJRAKqX_J8kv3w2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Neki saobraćajni prekršaji su više slučajevi za druge službe nego za policiju

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. To se pita bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je sigurno da su ta lca morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nij primjetio.
- To je, vjerujte mi, nevjerovatno. Ovo govorim iz jednog razloga što nam dolazi ljetna turistička sezona, to je jedan poseban izazov za sve pripadnike Uprave policije. Govorim kao neko ko je 11 godina bio na čelu štaba operativne akcije “ljeto” i taj se štab uvijek formirao sa posebnim zadatkom da preduzima mjere i aktivnosti da turistička sezona protekne bezbjedno - naveo je on.
Više od 20 mrtvih za godinu u Crnoj Gori, ne računajući masakr na Cetinju 1. januara, istovremeno iz vrha bezbjednosnog sektora stižu samo pohvale o efikasnim akcijama i rezultatima, dovođenju u red kriminalnih klanova. Posljednje ubistvo na Cetinju peto je za deset mjeseci u Prijestonici.
Sektor bezbjednosti je prilično devastiran, kaže Janjušević, iako je u slučaju &nbsp;posljednjeg ubistva na Cetinju policija efikasno reagovala i brzo riješila, teško krivično djelo. Ipak, kako kaže, taj događaj prati niz nelogičnosti.&nbsp;
- Kako je moguće da ova dva lica, izvršioci ovog teškog krivičnog djela pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Imaju logistiku definitivno, ta lica su morala da imaju jaku logistiku na Cetinju, a da to niko od operativca cetinjske policije ne primjeti - pita Janjušević.
Uznemiravajući je podatak, dodaje on, da je 20 ljudi u Crnoj Gori stradalo za godinu dana. Od 2022.godine 32 lica su smrtno stradala na Cetinju, dodaje i podsjeća na dva događaja koja su dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore, jedan iz avgusta 2022. godine kada je ubijeno deset ljudi u Medovini i drugi 1.januara ove godine kada je ubijeno 13 građana cetinja.&nbsp;
- Ukupno 23 lica i od toga četvoro djece. U ovom studiju sam bio gost 2.januara i vaša koleginica me pitala da li očekujem da neko od političkih lidera bezbjednosnog sektora podnese ostavku, ja sam tada rekao da to ne očekujem, jer ako to nije uradio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođeni Cetinjanin, &nbsp;2022.godine i kada je smrtno stradalo deset lica, i tadašnji direktor Uprave policije, nijesam očekivao da to uradi ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost. Za mene je nevjerovatan podatak, u patrijarhalnoj Crnoj Gori koja je uvijek imala naglašenu empatiju, pogotovu u tim teškim trenucima, to je da na komemorativni događaj, koji je bio par dana poslije tog užasnog zločina na Cetinju, nije se pojavio premijer Spajić, potpredsjednik Vlade Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović. To je nedopustivo i to građani Crne Gore moraju zauvijek da zapamte - rekao je Janjušević.
<h2>Šta bi bilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”</h2>
Iako je po stupanju na dužnost premijera Milojko Spajić izjavio da ga ne interesuje bezbjednost, već samo, ekonomske teme, moraće se, kaže Janjušević, &nbsp;pozabaviti tom problematikom ako želi da Crna Gora nastavi putem evropskih integracija.&nbsp;
Kad već resorni ministar Danilo Šaranović i šef BOK-a Aleksa Bečić nijesu podnijeli ostavke zbog pretpostavljene odgovornosti, Spajić je, kako kaže, mogao da ih natjera da to urade.
- Ne očekujem da on reaguje ni u narednom periodu, i njegovo pojavljivanje u javnosti posle onog užasnog zločina na Cetinju - bolje da se nije pojavljivao. Onakav način komunikacije sa medijima, gdje se on javlja dok se još nije znalo koliko je u Crnoj Gori smrtno stradalih lica, gdje je on bio smušen tu večer. Građani ne mogu da očekuju od jednog premijera da tako izađe pred javnost, na neki način neozbiljan u užasnom trenutku, u toku najvećeg mirnodopskog zločina u Crnoj Gori. Da li očekujem od njega da natjera ljude iz bezbjednosnog sektora na odgovornost? Ne! Šta bi se desilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”, nove vlasti?! - pita Janjušević.&nbsp;
Podsjeća i na mart 2018.godine kad se desilo teško ubistvo u Podgorici, u centru grada. Tada je, kaže, tadašnji direktor Uprave policije podnio ostavku, a načelnik Centra bezbjednosti Podgorica se povukao sa te funkcije, jer su, kako kaže, osjetili odgovornost za, u tom trenutku, narušenu bezbjednosnu situaciju.&nbsp;
- Vjerujte mi da se sad može desiti i da padne nebo na zemlju, oni to neće uraditi - istakao je Janjušević.
Kako je moguće da je BIL lice zaposleno u državnoj upravi, radi u obezbjeđenju štićene ličnosti?
Događaj koji je zainteresovao crnogorsku, ali i evropsku javnost je pokušaj dvostrukog ubistva za koje se tereti sinovac predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije se pita kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice, koje je osuđivano i izdržavalo kaznu zatvora za teška krivična djela, bude zaposleno u državnoj upravi.&nbsp;
- On je, koliko imamo informacije, bio zaposlen kao savjetnik po ugovoru u Skupštini Crne Gore, a de facto je obavljao posao obezbjeđenja, zamislite! Skupština Crne Gore je obavezno štićeni objekat, predsjednik Skupštine Crne Gore je obavezno štićena ličnost, kao državni funkcioner. Ovdje imate situaciju da toga državnog funkcionera, kao i predsjednika Vlade i predsjednika države obezbjeđuje Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata, koji je pri Upravi policije - kaže Janjušević.&nbsp;
To je, kako kaže skandal. Da se desilo prije avgusta 2020.godine, da je, recimo, tadašnji predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine angažovao za svoje &nbsp;privatno obezbjeđenje nekog srodnika koji je BIL lice i lice osđjivano “ skočila bi kuka i motika što se kaže”.
-Od nevladinog sektora, medija, sa pravom. Ovo je situacija koja je za rubriku vjerovali ili ne. Zamislite Crnu Goru koja preferira da bude članica Evropske unije, koja je članica NATO-a da ima ovakav sistem obezbjeđenja kao da smo u nekoj plemenskoj zajednici - naglasio je Janjušević.
<h2>Ovo se mora izvesti do kraja, javnost Crne Gore mora saznati istinu&nbsp;</h2>
Problematizuje i korišćenje službenog vozila od strane sinovca predsjednika Skupštine, jer je to službeno vozilo Uprave za imovinu, koje je ustupljeno na korištenje obezbjeđenju predsjednika Skupštine.&nbsp;
- To vozilo je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela, tako je saopštila policija, da je tim vozilom blokirano drugo vozilo u kom su bila druga dva lica koja su tom prilikom ranjena. Radi se definitivno o krivičnom djelu ubistvo u pokušaju - dodaje on.&nbsp;
Postavlja se i pitanje kako je policija uradila uviđaj, jer, navodi Janjušević, postoje opravdane sumnje da li je urađeno svjesno ili nesvjesno. A to će, kako kaže, vrijeme će pokazati.&nbsp;
- Zanima me da li su izuzeti snimci sa video nadzora da se tačno utvrdi kretanje tih lica, da li je odrađen video nadzor. Te podatke još nemamo. Da li je urađena parafinska rukavica osumnjičenom za ovo djelo, rekli su nam u saopštenju da je urađena. Da li su urađene druge mjere i aktivnosti ove kriminalističke obrade - to ne znamo. Ono što je meni simptomatično je pretres objekta lica koje je osumnjičeno za izvršenje ovog krivičnog djela. Taj pretres je urađen, kako je policija saopštila, poslije skoro 24 sata, pa onda ga nijesu ni trebali raditi - kaže on.&nbsp;
Ako je lice svjesno da je uradilo to krivično djelo, objašnjava Janjušević, sve će predmete koji su u vezi sa tim ili drugim krivičnim djelom da makne iz tog objekta. Drugo, angažuje advokata iz Beograda, koji dolazi da ga zastupa i onda se prijavljuje policiji.&nbsp;
- Druga simptomatična stvar su izjave oštećenih lica, koji su pred višim tužiocem, ako se ne varam, izjavili da ovaj osumnjičeni nije izvršio to krivično djelo. Nije prvi put da se dešava da oštećena lica, kada su u sukobu BIL lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa u pitanju, da se ne sarađuju sa policijom, žele da na svoj način završe u kriminogenim uslovima, ili zato što imaju određeni interes. Šta je ovdje u pitanju, mislim da policija to mora do kraja osvijetliti. Javnost Crne Gore mora da zna istinu, jer ako ovdje ostane nešto nedorečeno to će biti veliki šamar za Crnu Goru kao državu, buduću članicu EU, njen pravosudni sistem i policijsku organizaciju. Ovo mora da se izvede do kraja - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfgntFhBlYQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izvršioci ubistva na Cetinju su imali jaku logistiku

Više policijskih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koje su se našle na spisku politički nepodobnih, uputilo je 28. januara ove godine Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; U više priloga Portal ETV i Televizija E su izvijestili o zastrašujućim čistkama policajaca koje, od januara ove godine, sprovodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, po nalogu funkcionera Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića. &nbsp; FAMOZNI ČLAN 162 U akciji progona koristi se mehanizam eskpresnih disciplinskih postupaka, uz obilato pozivanje na član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Po tom članu, citiramo, ,,na osnovu postojanja bezbjednosnih smetnji” policajcima se uskraćuje pravo na rad, a da prethodno i nemaju informaciju u čemu je njihov profesionalni grijeh. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su Portal ETV i Televizija E izvijestili, takav je slučaj bio i sa bivšim načelnikom Centra bezbjednosti Milovanom &nbsp;Pavićevićem. Bivši policijski funkcioner je dobio poziv za disiplinski postupak za 6. marta, a da mu nije saopšteno - zbog čega mu se sudi, da li se, i kako, ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks?! Nakon tekstova i priloga, ali i najava o krivičnim prijavama, disciplinski postupak protiv Pavićevića je odgođen ,,na neodređeno vrijeme” i to bez obrazloženja. &nbsp; Analiza disciplinskih postupaka koji su pokrenuti pokazuje da su Šaranović i Šćepanović upravo član 162 koristili za staljinistički progon. &nbsp; Zato su policijske starješine uputile Ustavnom sudu inicijativu: ocjenjuju da deseta stavka člana 162, da ,,ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje” - omogućava neustavan i nezakonit progon. &nbsp; PRAVNI OSNOV INCIJATIVE &nbsp; &nbsp;-Isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore, gdje se kaže da svako mora biti upoznat sa optužbom protiv sebe, obrazlažu se u inicijativi djelovi člana 162 koji ruše temeljne odredbe pravne zaštite. &nbsp;&nbsp; Potom se naglašava da, ako deseta stavka člana 162 ostane na snazi, da bi u tom slučaju disciplinski postupak protiv policijskih službenika po ovom osnovu - bio apsolutno bespredmetan. &nbsp; &nbsp;- Svodio bi se na puku kostataciju da policijskom službeniku prestaje radni odnos, a da pri tom isti ne može iznositi svoju odbranu, jer ne zna zašto je optužen, ističe se u inicijativi koja je krajem januara dostavljena Ustavnom sudu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podnosioci inicijative stoga predlažu Ustavni sud Crne Gore donese rješenje kojim se obustavljaju sve radnje Ministarstva unutrašnjih poslova, vezane za primjenu člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Ukratko: inicijativom se zahtijeva obustava akcije uklanjanja sa posla nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Prevashodno i zbog toga što se sve radi na osnovu prethodno naručene negativne provjere koja se radi u sadejstvu sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. O staljinističkoj primjeni člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima za našu televiziju nedavno je svjedočio i Nikola Janjušević, bivši visoki policijski funkcioner i ekpert za bezbjednost. &nbsp; ,,PRIMJER ZA ŽIVKA NIKOLIĆA” - Za mene je najsimptomatičnije u ovom članu 162 posljednji stav koji kaže da nakon provjera, neposredni rukovodilac obavještava policijskog službenika o bjezbjednosnim smetnjama. A pri tom - ne mora da ga upozna sa razlozima zbog kojih te smetnje postoje - u čuđenju je konstatovao Janjušević u razgovoru za Televizju E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c" data-rendition-name="original" width="1015" height="561" loading="lazy" alt="STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević"> <figcaption>STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakao je da se konsultovao sa kolegama pravnicima, stručnjacima za ustavno pravo koji su ocijenili da bi starješine koje su dobile negativne provjere za bezbjednosne smetnje trebalo Ustavnom sudu da predlože ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; To se upravo i desilo prije neki dan, ali ekspert za bezbjednost smatra da je čitava situacija tragikomična, i da sistem pokazuje oblike političke autoritarnosti. &nbsp; - Mene ovo podsjeća na ‘48. godinu. Nije za šalu, ali da je živ čuveni reditelj Živko Nikolić napravio bi film za Oskara o dešavanjima iz policije – zaključio je Janjušević. ČEKAJUĆI EPILOG Progonjene policijske starješine ipak ne bi željele da igraju uloge žrtve, zato su i &nbsp;podnijeli inicijativu Ustavnom sudu. Smatraju da se se protiv njih vodi besprizorna hajka i da ih Bečić, Šaranović i Šćepanović pokušavaju kriminalizovati - bez ikakvih dokaza. &nbsp; Međutim, četrdesetak dana od podnošenja inicijative, iz Ustavnog suda nema naznake reakcije. Prema proceduri, Ustavni sud bi trebalo da traži izjašnjenje od Vlade Crne Gore, a instrukcioni rok za taj potez je 30 dana. Međutim, prema informacijama iz Vlade Crne Gore nikakav dopis iz Ustavnog suda nije došao. Očito da sudbina progonjenih policajaca nije na listi prioriteta predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko koja je već trebalo da freaguje. &nbsp; U međuvremenu, akcija targetiranja i smjena u policiji se nastavlja. Televizija E i Portal ETV su u više istraživačkih priloga informisali javnost kako su Šaranović i Šćepanović smicali nepodobne i postavljali svoje ljude u regionalnom centru ,,Sjever“. &nbsp; Slična se aktivnost planira i u policijskim ispostavama ,,Centar“ i ,,Jug“. I svuda se ponavlja ista procedura: uklanjaju se sposobni i postavljaju partijski aktivisti Demokrata. Kako nema reakcije iz Vlade, ni od premijera Milojka Spajića, ni potpredsjednika Ervina Ibrahimovića – očito da je dio koalicionog dogovora da svako u svom dobijenom resoru može da radi što god hoće. I sve bez opterećenja poštovanja zakona ili Ustava. &nbsp; Pitanje je, samo: ko će na kraju plaćati račune politički motivisanih otkaza i daljeg progona – političari koji su izvodili akciju ili građani koji sve to mirno posmatrali? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Siniša Adamović

Ustavna inicijativa kao pravna zaštita policijskih službenika od progona ekipe iz Demokrata Alekse Bečića

Na rukovodećim mjestima u pojedinim organizacionim jedinicama Uprave policije su ljudi koji su kupili diplomu. Imamo slučaj čovjeka koji je završio, vjerovatno neki „dopisnički“ fakultet u Brčkom, a po evidencijama granične policije nikad nije bio u Bosni i Hercegovini. Imamo i policijske starješine koje su završile četvorogodišnju Kriminalističko-policijsku akademiju u Beogradu, koje žele da eliminišu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E stručnjak za bezbjednost i bivši policijski funkcioner, Nikola Janjušević.
Bijeg Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac, nesposobnost da se u višestrukom ubistvu na Cetinju prvog januara zaustavi Aco Martinović, nesposobnost da se u trag uđe čovjeku sa bogatim policijskim dosijeom, osumnjičenom za silovanje maloljetne djevojčice… slučajevi su koji su se dogodili u razmaku od svega nekoliko mjeseci u Crnoj Gori, a zbog kojih se otvara pitanje učinkovitosti bezbjednosnog sekotra, odnosno, stručnosti. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, stručnjak za bezbjednost, Nikola Janjušević kaže da je partijsko kadriranje u policiji način da se sektor bezbjednosti dodatno uruši.
- Nažalost, na pojedinim ključnim mjestima u Upravi policije, ali i u regionalnim centrima, policijske starješine sa kupljenim diplomama. Oni nemaju kapacitet da obavljaju poslove. To će se sigurno dugoročno odraziti na sistem bezbjednosti u Crnoj Gori - kaže Janjušević.
<h2>Sporni član Zakona o unutrašnjim poslovima</h2>
Tvrdi da ima saznanjima o tome da određen broj policijskih starješina, u poslednje vrijeme, preživljava torturu, a sve su skladu sa, kako kaže, famoznim članom 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Objašnjava da po tom članu ministar unutrašnjih poslova formira Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji policijskih službenika. Prijedlog za provjere Komisiji daje neposredni rukovodilac policijskog službenika ili straješine. Komisija, zatim, od Agencije za nacionlanu bezbjednost traži mišljenje o eventaulnim bezbjednosmim smetnjama za policijske službenike. ANB ima rok od 90 dana da se izjasni, a ukoliko to ne učini smatra se da policijski službenik nema bezbjednosne smetnje.
- Simptomatično je i to što je prije godinu ANB dostavila Komisiji negativno mišljenje za određeni broj policijskih starješina. Izvještaj je, potom, Komisija dostavila ministru unutrašnjih poslova, koji je bio dužan da ga, po članu 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, predstavi Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, kao i direktoru Uprave policije. Ono što je, za mene, najsimptomatičnije u ovom članu 162 je zadnji stav koji kaže da nakon provjera, neposredni rukovodilac obavještava policijskog službenika o bjezbjednosnim smetnjama (policijskih službenika), ali ne mora da ga upozna sa razlozima zbog kojih te smetnje postoje. Konsultovao sam se sa kolegama za ustavno pravo, i mislim da bi starješine koje su dobile negativne provjere za bezbjednosne smetnje trebalo Ustavnom sudu da predlože ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima - rekao je Janjušević.
Godinu od provjere Komisije disciplinski tužilac je na, kako kaže, volšeban način, tražio zahtjev za pokretanje postupka kod disciplinskog sudije MUP-a. Janjušević smatra da se situacija može porediti sa pravnim postupkom u kojem onaj koji je pod optužnicom, ne zna koji su to dokazi zbog kojih mu se neko krivično djelo stavlja na teret.
- Mene ovo podsjeća na ‘48. godinu. Nije za šalu, ali da je živ čuveni reditelj Živko Nikolić napravio bi film za Oskara o dešavanjima iz policije. Na spisku starješina crnogorske policije koji su dobili suspenziju, ili eventualno otkaz u disciplinskom postupku, vidio sam četvoricu starješina koji su bili u sektoru kojim sam rukovodio. Ponosan sam što su takvi ljudi bili pod mojim rukovodstvom. Pola od tih starješina završili su Policijsku akademiju u Beogradu - jedan od najpriznatijih fakulteta iz sektora bezbjednosti. Dakle, imamo obrazovane straješine koje žele da eliminišu, a s druge strane, imamo situaciju u kojoj su na rukovodećim mjestima, u pojedinim organizacionim jedinicama Uprave policije, ljudi koji su kupili diplomu. Takav je slučaj čovjeka koji je u Brčkom završio neki „dopsinički“ fakultet, a po evidencijama granične policije nikad nije bio u Bosni i Hercegovini - podjseća Janjušević.
<h2>Gaženje ljudskih prava</h2>
Smatra da je riječ o brutalnom načinu gaženja ljudskih prava i sloboda četvorice službenika, profesionlaca.
- U članu 162 navodi se da se za bezbjednsne smetnje u radu u policijskom zvanju smatraju korišćenje droga, saradnja sa teroristima, saboterima, bezbjedno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa. Zamislite tu ljagu na karijerne policajce, da koriste opojne droge i da sarađuju sa teroristima, saboterima i članovima organizovanih kriminalnih grupa. Zašto protiv ovih njih, sad javno prozivam, menadžment unutrašnjih poslova nije podnio krivične prijave? Neće da podnesu, jer bi nadležno tužilastvo reklo da nema materijalnih dokaza, pa hoće na bazi operativnih informacija da ljude suspenduju ili ostave bez posla - objašnjava nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije.
Janjušević kaže da bi novi menadžment ANB-a trebalo da napravi reviziju bezbjednosnih provjera.
- Ne možete nekoga da sudite, da ga suspendujete, a da taj policijski starješina, policijski službenik ne zna o čemu je riječ. Agencija se tu zaštitila, oni imaju neka operativna saznanja, ne ulazim u to kako su do njih došli, ali to nijesu materijalni dokazi. U svim policijskim organizacijama imate takozvane “prljave policajace“, a oni su u crnogorskoj policiji manjina. Trenutni menadžment MUP-a želi da kaže da su u nekadašnjem menadžmentu Uprave policije i MUP-a bili kriminalci. To nije tačno - naglasio je Janjušević.
Kaže i da selektivni pristup u bezbjednosnim provjerama može da bude katastrofalan po sam sektor bezbjednosti.
- Ako targetirate određene starješine crnogorske policije i policijske službenike zbog nekih političkih razloga, iako po Zakonu o unutrašnjim poslovima oni ne mogu da budu članovi političke partije, niti politički djelovati, onda se taj argument gubi… Četvorici policijskih službenika sam bio straješina više od 10 godina i to su časni, čestiti i pošteni službenici. Sramota je da se menadžment Uparave policije obračunava sa njima na ovakav način. Ali, znate kako se sve okreće. Misle da će na tim pozicijama ostati dovijeka, a neće. Neko će sjutra da odgovara za zloupotrebu službenog položaja i zbog toga što je u ovakvu situaciju doveo policijske službenike i njihove porodice - zaključio je Janjušević.

Janjušević: Dešavanja u policiji podsjećaju na ‘48.

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, da je pogriješio onaj koji je savjetovao ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da ne podnosi ostavku nakon tragedije na Cetinju u kojoj je život izgubilo 13 ljudi. To će se, smatra Janjušević, odraziti na rejting Demokratske Crne Gore, partije iz koje dolazi ministar.
Crnu Goru su u posljednje dvije i po godine zadesila tri tragična događaja - ubistvo 10 osoba u Medovini, ubistvo brata i sestre Madžgalj , u Bijelom Polju i posljednji događaji od 1. januara, kako je rekao Janjušević, najveći zločin u mirnopskoj eri Crne Gore - ubistvo 13 ljudi na Cetinju.
- Po mom mišljenju ministar je trebao sjutradan, 2. januara, poslije tragedije na Cetinju, da podnese ostavku, ne iz razloga što je on nešto kriv zbog te situacije, lično odgovoran, nego zbog moralne, pretpostavljene odgovornosti. Ministar unutrašnjih poslova ima pretpostavljenu odgovornost za bezbjednost u Crnoj Gori. Pretpostavljam da se u političkim partijama u Crnoj Gori vodi računa o političkom rejtingu, i onaj koji vodi računa o tom političkom rejtingu kod Demokratske Crne Gore, iz koje je ministar Šaranović, je sigurno pogriješio kad nije savjetovao ministra Šaranovića da već sjutradan podnese ostavku. Da je podnio ostavku, to je moje mišljenje, on bi profitirao politički sa tom njegovom ostavkom, i politička partija kojoj pripada, jer onda bi se građanima, ili studentima koji protestuju, izbio taj adut iz ruke, i sigurno ne bi tražili kasnije ostavku ni potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, gospodina Alekse Bečića - rekao je Janjušević.
Umjesto ostavki i odgovornosti, podsjeća Janjušević, građani i studenti su dobili brutalna saopštenja od Demokratske Crne Gore, u kojima su kao organizatore protesta navodili kriminalne grupe, ili bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović koji je u spuškom zatvoru.
I u najdemokratskijim zemljama Evrope i svijeta, objašnjava Janjušević, postoji uticaj politike na sektor bezbjednosti, ali te zemlje, kako kaže, imaju mehanizme da zaštite sistem bezbjezbjednosti.
- Države imaju institucije da se bore protiv toga, a u Crnoj Gori, nažalost, nijesu institucije te koje mogu da se odupru tome…Nije dobro rješenje da Policija bude u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova, jer kad definišete sam Zakon o unutrašnim poslovima, on se zove Zakon o unutrašnjim poslovima, a 95 posto stvari koje se definištu Zakonom o untrašnjim poslovima se tiču policije. Policija je maltene izjednačena sa nekim direktoratom tamo, ne želim da potcijenim direktorat, ne pada mi na pamet, oni rade veoma ozbiljne poslove, ali policija mora da ima mnogo, mnogo veću samostalnost u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova - kazao je Janjušević.
Prema njegovim riječima, Uprava policije mora da ima filter i zaštitu od političkog uticaja.
- Kad dođe neko na čelo Ministarstva unutrašnjih poslova koji nema, ne samo bezbjedonosno radno iskustvo, nema radno iskustvo, nema životno iskustvo, da neki su javno i govorili da su došavši u državnu upravu ostvarili dječačke snove, zamislite. Država je vrlo ozbiljan sistem da bi neko dječačke snove ostvarivao u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ili na nivou državne uprave. E upravo zbog toga Uprava policije mora da bude što više samostalna, odnosno da direktor Uprave policije ima mnogo veći stepen samostalnosti, u odnosu na ministra unutrašnjih poslova, koji je političar - zaključio je Janjušević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbtN_XsEiAIk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Pogriješio je onaj koji je savjetovao Šaranovića da ne podnosi ostavku, to će se ubrzo odraziti i na rejting Demokrata

Broj poginulih na crnogorskim drumovima iz godine u godinu opet je zabrinjavajuće visok – lani je stradalo 75 ljudi, godinu ranije 78, a 2022. život su u saobraćajnim nesrećama izgubile 73 osobe.&nbsp; Čitavu deceniju, od 2011. do 2021, s izuzetkom 2013. kada je registrovano 74. poginulih u saobraćajnim udesima, među kojima i 18 putnika rumunskog autobusa koji je sletio s ceste u kanjonu Morače, broj stradalih bio je znatno samanjen. <h2>Neophodne mjere</h2> Tako je 2011. bilo 58 žrtava u saobraćajnim nesrećama, 2012. je stradalo 46 osoba na crnogorskim drumovima, kako smo napisali 2013. broj poginulih je bio 74, a 2014. je bilo 65 stradalih, 2015. život je izgubila 51. osoba, dok je 2016. poginulo njih 65. Naredne 2017. u saobraćajnim udesima stradale su 63 osobe, 2018. je poginulo 48, sljedeće 2019. život je na crnogorskim drumovima izgubilo 49 ljudi, a 2020. njih 48, dok je 2021. stradalo 55 osoba. Prije 2011. godine broj stradalih na putevima u Crnoj Gori bio je užasavajući – 2007. stradale su čak 122 osobe, 2008. broj poginulih je bio 112, a 2009. život je izgubilo 100 ljudi, dok je 2010. u saobraćajnim nesrećama poginulo 95 osoba. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije za sektor opšte nadležnosti, u čijim ingerencijama je bila i bezbjednost drumskog saobraćaja, Nikola Janjušević upozorava da je rast broja poginulih alarm da se hitno reaguje. - Podaci u protekle tri godine su vrlo zabrinjavajući i nezadovoljavajući. To je veliki broj stradalih za Crnu Goru. Prosjek starosti od oko 35 godina smrtno stardalih lica je dodatno zabrinjavajući podatak – ističe on u razgovoru za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"> <figcaption>Nikola Janjušević(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janjušević saopštio je prije dva dana da su „posebno ugrožena kategorija vozači mlade životne dobi, starosti do 35 godina, koji smrtno stradaju“. Sagovornik Portala ETV objašnjava da su osnovni parametri za utvrđivanje stanaja u bezbjednosti drumskog saobraćaja broj smrtno stradalih kao ključni, a zatim broj saobraćajnih nezgoda, kao i broj povrijeđenih.&nbsp; Kada je 2010. godine preuzeo funkciju pomoćnika direktora Uprave policije statistika poginulih u saobraćajnim nesrećama bila je, kako kaže, alarmatna i znali su da moraju preduzeti radikalne mjere – kako preventivne, tako i represivne. - Donešena je Nacionalna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja od 2010. do 2019. i u njoj je bila i preporuka Evrospke komisije da se pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica do 2019. na 10 na 100.000 stanovnika. Preduzeli smo u tom periodu niz veoma efikasnih mjera i aktivnosti i preventivnih i represivnih. Već sljedeće godine, 2011, Crna Gora je ostvarila preporuku EK, kada je na putevima broj stradalih bio 58 lica, a 2012. je registrovan najniži broj smrtno stradalih lica od kada se vodi statistika u Upravi policije - 46 – kaže Janjušević. I 2018, 2019. i 2020. broj stradalih u saobraćajnom nesrećama bio je ispod 50. Zašto je od 2021. statistika žrtava saobraćajnih udesa opet zastrašujuća, prema ocjeni Janjuševića, odgovornost ne može da se prebaci samo na Upravu policije. - Sistem saobraćaja je kompleksan i u njemu participra niz državnih organa - počev od Uprave policije, ministarstava saobraćaja, prosvjete, zdravlja, ali i drugih resora. Nekada je postojalo koordnaciono tijelo za praćenje stanja bezbjednosti saobraćaja i njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi su bili ministri zdavlja, prosvjete, saobraćaja, kao i direktor Uprave policije. Ovo tijelo je periodično analizirao stanje bezbjednosti saobraćaja, donosilo zaključke i predlagalo mjere kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i samim tim poboljšalo stanje u ovoj oblasti. Nije mi poznato da li sada postoji ovo tijelo – ističe Janjušević. <h2>Kamere na drumovima</h2> Kategoričan je da bezbjednost drumskog saobraćaja mora da bude jedan od ključnih prioriteta u radu Uprave policije.&nbsp; - Saobraćajnoj policiji treba omogućiti optimalne uslove za rad. Neophodno je i na nivou Uprave policije i na nivou države analizirati postojeće stanje, pripremiti plan i program mjera i aktivnosti koje treba preduzimati – objašnjava naš sagovornik. Smatra da bi bilo veoma važno implementirati sistem stacionarnih radarskih sistema. - Sva iskustva iz zemalja regiona, ali i Evropske unije pokazuju da je ugradnjom stacionarnih radarskih sistema značajno opao broj saobraćajnih nezgoda i samim tim i broj smrtno stradalih lica – kaže on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja"> <figcaption>Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Podsjeća da je 2019. napravljen plan da se na više od 70 lokacija u Crnoj Gori postave ti sistemi. - To su kamere koje snimaju saobraćaj, samim tim bilježe i prekršaje. Kada kamera registruje počinioca saobraćajnog prekršaja, na osnovu registarskog broja vozila vozaču kazna dolazi na kućnu adresu. Ako prekršaj počini strani državljanin on ne može izaći iz Crne Gore dok ne plati tu kaznu, jer bi ti sistemi bili uvezani sa graničnim prijelazima – objašnjava Janjušević. Realizacijom ovog projekta, kako kaže, bitno bi bila smanjena i potreba za fizičkom kontrolom brzine kretanja, samim tim i prisustvo policijskih službenika na terenu. - Osim kontrole saobraćaja i drugi sektori Uprave policije bi mogli imati korisne podatke od stacionarnih radarskih sistema, poput sektora koji sprovode aktivnosti za rasvjetljavanje nekih krivičnih djela – ističe Janjušević. Ljudski faktor je, kaže on, najčešći u saobraćajnim udesima sa najtežim posljedicama - neprilagođena brzina, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, upotreba mobilnih telefona tokom vožnje, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva i nepropisno preticanje. Povećanje broja stradalih na crnogorskim drumovima, kako kaže Janjušević, uzrokovano je i nedostatkom policijskog kadra. - Na najfrekventnijim magistralnim i regionalnim putevima nemamo dovoljno prisustvo saobraćajne policije što rezultira činjenjem najtežih saobraćajnih prekršaja. Policija mora naći mogućnosti iz unutrašnjih rezervi i prijemom novih službenika da popuni ta sistematizovana radna mejsta kako bi imali što veće prisustvo saobraćajne policije na terenu – ističe Janjušević. Ponavlja da, ipak, nije sve na policiji i njenim represivnim mjerama. - Mora se preduzeti niz preventivnih mjera za koje je veoma bitno da se uključe i mediji, i nevladine organizacije, ali i porodice. Da se utiče na svijest učesnika u saobraćaju – zaključuje Janjušević.

Kaćuša Krsmanović

Janjušević: Stacionarni radarski sistemi za bezbjedniji saobraćaj

U kriznim situacijama kada policija i vojska 12 dana traže osumnjičenog za dvostruko ubistvo, nedopustivo je da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Objašnjavaju da ćutanje institucija može biti rizično, jer građani u strahu i neizvjesnosti mogu donositi pogrešne zaključke i odluke. Umjesto spotova, kažu, potrebna je prisutnost ključnih figura. Građani za Tv E kažu, da im sistem bezbjednosti ne uliva mnogo povjerenja.
Potraga za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo, pokazala je, pored ostalog, neodgovornost institucija prema građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, kaže da je komunikacija institucija sa građanima morala da bude drugačija.
- Za ovakav jedan težak zločin, dvostruko ubistvo u mjestu Sokolac, kod Bijelog Polja, Uprava policije i MUP trebalo je da organizuju pres konferenciju. Umjesto toga, imamo jedan muk i nezvanične informacije. Jedini ko se javno obratio, dva dana nakon zločina, bio je general (Zoran) Lazarević. Nije njegovo da se obraća crnogorskoj javnosti, vojska ne hvata počinioce krivičnih djela, već to radi Uprava policije - objašnjava Janjušević.
Stručnjaci napominju da je upravljanje komunikacijskim procesom u kriznim situacijama važno, jer institucija tako umiruje građane, ali i štiti svoj integritet.
- Stekao se utisak da niko tu ništa ne radi, postavljaju pitanja - kako ne mogu da ga nađu, kakav je to teren? Mi smo saznali kakav je to teren od policajaca iz Srbije. U suštini, imate potrebu da zaštitite sopstvenu reputaciju, ukoliko se već time bavite, a onda imate jednu drugu, mnogo važniju potrebu – da spriječite da ljudi emocionalno reaguju u kriznim situacijama - napominje psiholog i komunikolog Radoje Cerović. 
Kada se potraga preselila i u susjednu Srbiju, MUP Crne Gore obajvio je video spot sa kadrovima potrage za Balijagićem po bjelopoljskim selima. Taj potez, smatraju sagovornici Televizije E, bio je neprimjeren. Umjesto spotova, fotografija i prebacivanja odgovornosti na medije, ministar (Danilo Šaranović) i direktor policije (Zoran Brđanin) treba fa odgovore na pitanja od javnog interesa.
- Osnovno pravilo svih policijskih organizacija u svijetu je da policija štiti i radi u interesu građana. Ne može policija biti zatvoreni sistem pogotovo kada je riječ o najtežim oblicima krivičnih djela. Imamo situaciju da je bjelopoljska opština i dio sjevera Crne Gore maltene u vanrednom stanju, djeca ne idu u školu, građani su uznemireni, a dodatno ih uznemiri kada preko medija saznaju da zločinc nesmetano prelazi državnu granicu između Crne Gore i Srbije. I onda imate jednu psihologuju straha - kaže nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
O tom strahu govore i psiholozi. Upozoravaju da odsustvo komunikacije između institucija i građana može imati ozbiljne posljedice.
- U važnim, emocionlano nabijenim situacijama, morate da pokažete prisustvo ne samo na terenu, već i u medijima, sredstvima informisanja, morate da pokažete da ste u tome proaktivni, a ne da čekate da vas neko kontaktira, da neko pita. Prisutnost, što je moguće više, to je apsolutno u interesu institucije - zaključio je Cerović. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKPkMoH0o-8M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj Balijagić: Nedopustivo da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Tag: nikola-janjusevic