Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Prvi dan 2025. godine u Crnoj Gori nije počeo slavljem, već pucnjima. Umjesto vatrometa i novogodišnjih zagrljaja, Cetinje je probudio zvuk metaka – planirani, ubilački rafali. Tog 1. januara ugašeni su životi 13 nedužnih ljudi, među njima i dvoje djece. Grad koji je decenijama bio sinonim za radost i tradiciju zanijemio je, a Nova godina dobila je značenje koje će Cetinjani nositi zauvijek. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, za Televiziju E ističe da je nedospustivo da nakon dva masovna ubistva sa 23 žrtve, u najtežim zločinima mirnodopske Crne Gore, i dalje nema &nbsp;odgovornosti.
Masovni ubica Aco Martinović punih šest sati sijao je strah i smrt ulicama Cetinja, dok je policija tragala za njim bez uspjeha. Na kraju nije uhapšen – presudio je sam sebi. I godinu kasnije, javnost čeka odgovor na ključno pitanje: da li je zločin mogao – tačnije, morao – biti zaustavljen ranije?
U trenucima dok su se građani zatvarali u svoje domove, strahujući za goli život, u javnosti se otvorila i druga slika – lice nefunkcionalnog bezbjednosnog sistema. Crna Gora je očekivala odgovornost. Umjesto toga, dobila je izostanak političkih poteza.
Na komemorativnu sjednicu u Vladinom domu nijesu došli premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, niti ijedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije. Premijer je sa vanredne konferencije poručio da je riječ o „udaru na samu srž društva“ i najavio mjere kontrole oružja, ali na pitanja o političkoj odgovornosti nije bilo odgovora.
U danima nakon zločina studenti okupljeni oko grupe „Kamo śutra“ organizovali su proteste zbog, kako su naveli, nerada i neodgovornosti institucija. Podršku su im pružili brojni građani. Umjesto dijaloga, mladi su bili izloženi targetiranju i pritiscima, što je dovelo do postepenog gašenja grupe. Mjeseci kasnije, istrage se i dalje vode bez jasnih informacija, a ostavki nije bilo.
<h2>Cetinje ne zaboravlja ni Medovinu</h2>
Tragedija na Cetinju nije prva koju pamti Crna Gora. U avgustu 2022. godine u naselju Medovina, Vuk Borilović ubio je deset osoba, među njima i dječake Mašana i Marka. Porodice žrtava tada su tražile zakon koji bi nosio ime ubijene djece – zakon koji bi značio strože kazne, obavezna psihološka vještačenja i oduzimanje oružja nasilnicima. Iako je obećan, zakon nikada nije usvojen.
Zbog toga su roditelji i bližnji stajali mjesecima na Kruševom ždrijelu – na kiši, suncu i vjetru – tražeći pravdu i odgovornost. Među njima bila je i Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u Medovini, koja je za svoju istrajnost dobila Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu.
- Želim svoj djeci svijeta sreću, ali cetinjskoj djeci treba da se vrati osmijeh. Ja sam stajala na Kruševom ždrijelu da bih vratila toj djeci osmijeh, jer više nijesu cetinjski parkovi sa onim smijehom dječijim. Oni se boje od pucnja petarde. Taj grad je ranjen. Svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što pričaju. Bilo je padova, bilo je momenata kada mi nije bilo do života, ali sada po prvi put kažem: neka mi samo Bog da da stavim tačku za ovo što sam se borila, i ne treba mi više ni jedan sekund posle toga - kazala je Pejović.
<h2>Cetinje ne traži sažaljenje – traži da se pamti</h2>
Godinu nakon masakra, Cetinje i dalje živi sa tišinom koja para uši. Ulice su iste, ali ljudi nijesu. Svaki prasak, svaka sirena i svaka petarda podsjećaju na dan kada je grad izgubio dio sebe. Imena žrtava ne žive samo na spomen-pločama – žive u praznim školskim klupama, nedovršenim porukama i u pogledima onih koji više nemaju kome da se nadaju.
<h2>U mirnodopskoj eri &nbsp;stradalo 23 ljudi, među njima četvoro djece - bez odgovornosti</h2>
Prvi januar 2025. i masovno ubistvo od 12. avgusta 2023. godine predstavljaju, kako ističe bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, dva najteža zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore.
– U ta dva masovna ubistva smrtno je stradalo 23 lica, na jedan monstruozan način, a ono što je najtragičnije jeste da su stradalo i četiri djeteta – kazao je Janjušević.
On navodi da je ovakva krivična djela izuzetno teško spriječiti.
– Ova masovna ubistva se u policijskoj terminologiji zovu amok-ubistva – masovna ubistva više od četiri lica. Prema istraživanjima pojedinih policijskih organizacija, prvenstveno iz SAD-a, karakteriše ih to da masovni ubica ta ubistva ne čini na mah, već ih dugo priprema. Ta ubistva je teško spriječiti – objašnjava on.
Prema njegovim riječima, savremeni sistemi i države moraju fokus staviti na prevenciju:
– Tu je primarno potrebna multisektorska aktivnost, ne samo policijske organizacije, nego i sistema zdravstva, tužilaštva i sudstva.
Govoreći o zločinu u Medovini, Janjušević smatra da nakon njega nije urađena kvalitetna analiza na nivou državnih institucija.
– I onda se dogodilo da se nakon dvije i po godine desilo još teže masovno ubistvo, kada je smrtno stradalo 13 lica – podsjeća on.
Za njega je, dodaje, nevjerovatno da ni nakon drugog masakra niko iz bezbjednosnog sektora nije podnio ostavku.
– To je jedna nevjerovatna situacija, da se čovjek zapita u kakvom društvu živimo. Takav nedostatak empatije, kada niko od čelnika bezbjednosnog sektora, primarno političkih lidera, nije osjetio potrebu da preuzme objektivnu odgovornost. Ne zbog toga što su oni lično odgovorni, već zato što su se u njihovom resoru desila dva najteža zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore – ističe Janjušević.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na komemorativnoj sjednici nijesu pojavili lideri bezbjednosnog sektora, kao ni premijer.
– To je, vjerujte, situacija koju je teško objasniti običnom građaninu – kaže on.
Janjušević podsjeća da je Savjet za građansku kontrolu rada policije nedavno usvojio zaključke u vezi sa posljednjim masovnim ubistvom.
– Tamo je konstatovano da su postojali određeni propusti kada je u pitanju rad policije i da su neke stvari ostale nejasne. Ono što sam ja primijetio jeste da je u trenutku masovnog ubistva bilo samo 11 policijskih službenika u CB Cetinje, i to je zaista nedopustivo imajući u vidu bezbjednosnu situaciju u tom gradu. Premijer je nekoliko mjeseci prije toga izjavio da na Cetinju imamo preko 120 pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa, bila je novogodišnja noć i značajan broj gostiju, a da bude samo 11 policajaca – to je zaista nedopustivo – navodi on.
Kao drugi, možda i ključni propust, navodi situaciju u trenutku kada je izvršilac lociran.
– Došlo je do nesporazuma oko same lokacije objekta u kojem se dogodio zločin. Nesporazum između građanina koji je prijavio događaj dežurnoj službi i policijskog službenika koji je bio dežurni, jer je policijski službenik shvatio da je lokacija u Bajicama. Pa su policijski službenici otišli na tu lokaciju i izgubili dragocjeno vrijeme. To je bio ključni momenat zašto je ubica na četiri druge lokacije ubio 13 lica, među kojima i dvoje djece – objašnjava Janjušević.
Govoreći o protestima koji su uslijedili, podsjeća na studentske demonstracije grupe „Kamo sjutra“.
– Jedna neformalna studentska grupa organizovala je proteste sa nekoliko osnovnih zahtjeva, ali je nekoliko dana nakon prvog protesta izdato brutalno saopštenje jednog političkog subjekta koji je napao organizatore, primarno tvrdeći da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe ili opozicione partije, što ničim nijesu dokazali. Poslije mjesec dana, ovi studentski protesti su prestali sa aktivnošću, ali su već početkom februara grupa građana Cetinja i porodice žrtava organizovali proteste na Kruševom ždrijelu – podsjeća on.
Dodaje da je veoma indikativno to što niko od predstavnika aktuelne političke elite nije primio protestante.
– Tek nakon devet mjeseci primio ih je predsjednik Vlade i rekao im da će njihovi zahtjevi biti razmatrani za 15 dana. Međutim, ti zahtjevi, osim navodno jednog, nijesu realizovani – ističe Janjušević.
U zaključku naglašava:
– Smatram da nakon prvog zločina nije urađena kvalitetna analiza državnih institucija. Da bi se prevenirala ovakva masovna ubistva, u svim državama svijeta najbitnija je prevencija.

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Osnovna svrha donošenja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima je da se u skraćenoj proceduri primaju službenici u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji i otpuštaju i sve ingerencije za prijem i otpuštanje službenika imaće vrh MUP-a. Mislim da to nije dobra poruka - ocijenio je bivši zamjenik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
Tihi "veting" sektora bezbjednosti, zapošljavanje na osnovu stranačke opredijljenosti, čistka nepodobnih bez disciplinskog postupka. To su samo neke od novina koje će donijete izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, smatraju sagovornici TV E.&nbsp;
Izmjenama je predviđeno da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar, dobija veoma široko ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije. Ali i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima, bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma, samo na osnovu Komisije za bezbjednosne provjere, koju formira lično ministr unutrašnjih poslova.&nbsp;
Na taj način, policijski službenici se svrstavaju u službenike drugog reda, upozorava Janjušević, kao i predstavnici nevladinog sektora.
- Kada na bazi nekih operativnih informacija Komisija donese odluku da postoje bezbjednosne smetnje za nekog policijskog službenika, da ne može da radi u Upravi policije, dobija momentalni otkaz, bez prava da pročita optužnicu, bez prava da se brani i bez prava da napiše žalbu. Takav postupak, mislim, nema ni u Džamahiriji - ističe Janjušević.
Iz Akcije za ljudska prava ocijenili su da se na ovaj način grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting”, koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava - navode iz ove nevladine orgANIZACIJE.
Iz tog razloga povlačenje izmjena zakona iz skupštinske procedure traže i u Nezavisnom sindikatu policije.
- Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava - pitaju iz Nezavisnog sindikata policije.
Zakon o unutrašnjim poslovima je već mijenjan početkom ove godine, takođe na način koji ne zadovoljava kriterijume demokratski razvijenih zemalja.&nbsp;
Demokrate su potom predložile izmjene zakona, koje su povučene iz skupštinske procedure krajem jula, nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
Kako prIJedlog Demokrata nije prošao, sada izmjene zakona predlaže Vlada. One su uvrštene u dnevni red Skupštine i uskoro bi mogle da se nađe pred poslanicima.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9ZFtBmhqs74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Janjušević: Ingerencije za prijem i otpuštanje službenika imaće vrh MUP-a, mislim da to nije dobra poruka

Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.
- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.
On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.
Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

Današnje ubistvo, ali i sve što se dešavalo tokom ove godine, ukazuje da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori i pored svih represivnih i preventivnih mjera koje policija sprovodi, drastično narušen - ocijenio je za Antenu M bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Na jednog od danas ubijenih prije dvadesetak dana je pokušano ubistvo, kada je teško povrijeđena jedna ženska osoba, koja je bila sa njim na motociklu. Ovo je veoma neprijatna situacija za Upravu policije i sektor bezbjednosti jer je ubica ili ubice, dovršio započeto. A ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da ubice nakon pokušaja završe svoj krvavi posao. Sjetimo se ubistva Nedovića u Podgorici sredinom mjeseca jula - ističe Janjušević.
Sagovornik Antene M naglašava da je policija morala operativno da pokrije likvidiranog Beladu.
- Jer morali su pretpostaviti da će ubice završiti svoj započeti krvavi naum - ukazuje Janjušević.
Teško je, objašnjava naš sagovornik, predvidjeti najteža krivična djela, ali, kako dodaje, u slučajevima Belade i Nedovića su se morali predvidjeti.
- Za ova dva ubistva je policija morala operativno da predvidi i pokrije ova lica, jer mogli su da pretpostave da će ubice nastaviti započeto. Ova ubistva se plaćaju velikim svotama novca, o čemu postoje operativni podaci, a ubice moraju taj svoj krvavo zarađeni novac da opravdaju. A znate kako se to pravda? Upravo na način kako se to danas desilo - jasan je Janjušević.
Sve upućuje na to da izvršioci najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije i nadležnih državnih organa, navodi Janjušević.
- A primjer za to je teško ubistvo na štetu Iva Milačića, koje je izvršeno nekoliko stotina metara od zgrade Uprave policije sredinom jula - kaže Janjušević.
Profesionalne ubice se ne boje ničega, poručuje on, te upozorava da će se ova spirala nasilja nastaviti.

1250x600

Janjušević: Policija je morala predvidjeti ubistvo Belade, spirala nasilja će se nastaviti

Tri posljednja mjeseca protekla su u znaku obračuna kriminlanih klanova - ubistava i pokušaja ubistava. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori izuzetno je složena - ocijenio je za Televiziju E nekadašnji policijski funkcioner Nikola Janjušević. Upozorava da bi se, kako kaže, spirala nasilja - mogla nastaviti. 
Troje mrtvih, četvoro ranjenih, u obračunima kriminalnih klanova u Crnoj Gori, za svega tri posljednja mjeseca. Obračuni ne biraju ni vrijeme, ni mjesto, ni granice. Četvrto ubistvo desilo se 15. jula u Barseloni, kada je ubijen crnogorski državljanin, navodni član kavačkog kriminlanog klana. 
- Bezbjednosne službe, kako Crne Gore, tako i regiona, konstatovale su da kriminalni klanovi regrutuju jedan broj maloljetnih lica, odnosno, na granici punoljetstva ili adolescente, za izvršenje najtežih krivičnih djela. Takav slučaj imamo sa ubistvom u Podgorici i sa pokušajem ubistva u Budvi, gdje je lice koje je izvršilo to teško krivično djelo bilo na granici punoljetstva - rekao je za TV E Janjušević.
On objašnjava da kriminalni klanovi angažuju izuzetno mlade osobe jer imaju čiste krivično-prekršajne evidencije, pa ih policija teže uočava. 
Iako niko ne može znati šta će se desiti, baza dosadašnjih iskustava ukazuje, kako objašnjava sagovornik TV E, da bi se spirala nasilja mogla nastaviti.
- I pored svih preventivnih i represivnih aktivnosti i mjera aktivnosti koje sprovodi policija, bojim se da će se obračuni kriminalnih klanova nastaviti i ova spirala nasilja i krvavih obračuna - kaže Janjušević. 
Podsjećamo, u posljednja tri mjeseca, u obračunima su ubijeni Igor Nedović, Ivan Milačić i Radovan Krivokapić. Kad je sredinom jula ubijen Milačić, metkom je okrznuta slučajna prolaznica, a ranjen je mladić koji je bio sa njim. Početkom septembra, u budvanskom hotelu je, pri pokušaju ubistva, ranjen Marko Ljubiša Kan, a početkom septembra je ranjena 24-godišnja djevojka, koja je bila u drušvu osobe za koju se sumnja da je bliska kriminalnim klanovima.

Janjušević: Bojim se da će se spirala nasilja i krvavih obračuna nastaviti

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Marija Arnautović

Draško Đuranović

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ubistvo Igora Nedovića ispred njegove porodične kuće je jedna, rekao bih, neprijatna situacija za Upravu policije - ocijenio je ekspert za bezbjednost Nikola Janjušević.
On je, u izjavi za Antenu M, napomenuo da je ista osoba koja se sada sumnjiči za ubistvo Nedovića (Arjan Rečković) pokušala da ga ubije prije samo dva mjeseca nanoseći mu teške tjelesne povrede na jedan, kako je istakao, brutalan i svirep način u ugostiteljskom objektu u Siti kvartu. I od tada je, podsjeća, bio u bjekstvu.
- Upravi policije nedostaje veliki broj policijskih službenika &nbsp;i jasno je da ne mogu pokriti sve potencijalne mete u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, ali s obzirom na profil ubice, njegov kriminalni dosje, kao i da je bio u bjekstvu moglo se pretpostaviti da će pokušati da dovrši započeto - ukazuje Janjušević.
<h2>Napad na Jovanovića mogao se predvidjeti</h2>
Komentarišući napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, Janjušević naglašava da je brutalno prebijanje i nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću nešto što će ostati tamna mrlja u demokratskim procesima u Crnoj Gori.
- Desilo se nešto što se, nažalost, moglo predvidjeti nakon konstituisanja lokalne vlasti u Budvi, kada je od strane pojedinih političkih subjekata i određenih medija vođena brutalna negativna kampanja. Odnosno, mjesecima se crta meta Nikoli Jovanoviću i Petru Odžiću, predsjedniku SO Budva - podvlači sagovornik Antene M.
Podsjeća i da je Jovanović u više navrata informisao javnost o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa, bliskih određenim političkim subjektima u Budvi, te da je dobijao prijetnje od istih.
- Dodatno zabrinjava što je jedan od napadača i javni funkcioner, odnosno član borda direktora javnog preduzeća Morsko dobro - ističe Janjušević.
Smatra da u skladu sa aktuelnim dešavanjima, bezbjednosne institucije, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost treba da po hitnom postupku odrade procjenu bezbjednosti Jovanovića i Odžića.
<h2>Bezbjednosna situacija zabrinjavajuća</h2>
Imajući u vidu teško ubistvo u Podgorici i &nbsp;napad u Budvi koji su se dogodili u samo dva dana, &nbsp;ali i niz drugih tragičnih situacija kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, Janjušević upozorava da je bezbjednosna situacija, odnosno stanje u bezbjednosnom sektoru kojim rukovode Demokrate, u najmanju ruku zabrinjavajuće.
- Posebno bih istakao saopštenje tog političkog subjekta, odnosno njihovog opštinskog odbora u Budvi, koje je u najmanju ruku neprimjereno, u odnosu na napad na Jovanovića i teške povrede koje su mu nanijete - ukazuje Janjušević.
<h2>Postupanje prema porodicama žrtava dva masakra na Cetinju užasavajuće</h2>
Osvrnuvši se na sveukupno djelovanje bezbjednosnog sektora, Janjušević podsjeća na proteste na Kruševom ždrijelu zbog dva masakra na Cetinju, koji traju već mjesecima.
- Sam podatak koji smo mogli da saznamo od gospođe Vesne Pejović - da se niko nije udostojio da primi i uvaži te ljude, niti da sa njima popriča dovoljno govori. Još jedan detalj koji je po meni užasavajući odnosi se na činjenicu da niko od nosilaca najviših funkcija, ni predsjednik Vlade, ni ministar unutrašnjih poslova, ni potpredsjednik za bezbjednost nije došao na komemorativnu sjednicu 3. januara. To dovoljno govori koliko su ti ljudi izgubili empatiju, što je nevjerovatno - naglašava Janjušević.
<h3>Opasnost od nastavka nasilja</h3>
Kako upozorava, s obzirom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju, plaši se da će se ova spirala nastaviti.
- Nakon dva posljednja događaja, teškog ubistva u Podgorici, napada na Jovanovića, kao i nedavnog ubistva u Barseloni, plašim se da će se spirala nasilja nastaviti - zaključuje Janjušević.

Janjušević: Moglo se pretpostaviti da će Nedovićev ubica pokušati da dovrši započeto, UP i ANB da hitno odrade bezbjednosnu procjenu za Jovanovića i Odžića

Od početka juna život je na crnogorskim drumovima izgubilo deset osoba, a ljudski faktor ostaje glavni uzrok teških saobraćajnih nezgoda, upozorio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
U prvih pet mjeseci, kako je kazao Janjušević, ti statistički podaci koje vodi Uprava policije su bili mnogo bolji nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
Kao glavne faktore saobraćajnih nezgoda navodi subjektivni faktor, put i tehničku ispravnost vozila.
- Prebrza vožnja, preticanje u nepreglednim krivinama, a posebno alarmantno – vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, najčešći su uzroci nesreća - kazao je Janjušević.
On je upozorio da se u prvih pet mjeseci ove godine značajno povećao broj procesuiranih zbog vožnje pod dejstvom alkohola, i ono što je posebno zabrinjavajuće pod dejstvom psihoaktivnih supstanci što, kako navodi, ukazuje na „ozbiljan društveni problem“ kojem mora da se posveti i stručna i zdravstvena zajednica.
Janjušević smatra kako su za neke saobraćajne prekršaje više nadležne neke stručne službe, npr. psihijatrija, nego Uprava policije ili saobraćajna policija.&nbsp;
- Saobraćajna policija nije svemoguća. UP ima veliki problem sa nedostatkom policijskih službenika, koji se odrazio i na funkcionisanje saobraćajne policije – dodao je on.&nbsp;
Janjušević ističe da kroz zadnjih četiri-pet godina jedan veliki broj policijskih službenika i saobraćajne policije je otišao u penziju.&nbsp;
- Zašto je prethodni menadžment policije od 2021. godine do 2024. godine dozvolio da toliki broj policijskih službenika ode u penziju, ne samo iz saobraćajne policiju nego i iz drugih sektora, a da se ne napravi jedna strategija, odnosno plan ili analiza kako da se nadomjesti taj broj službenika – kazao je Janjušević.&nbsp;
<h2>Saobraćajna policija nema odgovarajući broj policijskih službenika&nbsp;</h2>
Saobraćajna policija, ponavlja Janjušević, nema odgovarajući broj policijskih službenika.
Prema njegovim podacima, najteži saobraćajni prekršaji se procesuiraju blagovremeno.
- I ono što je veoma bitno, da se kroz poseban odsjek koji je formiran pri sektoru policije opšte nadležnosti za prinudnu naplatu tih prekršajnih naloga veoma brzo i efikasno naplaćivanje te novčane kazne, ne samo radi finansijskog efekta nego za one izvršioce tih najtežih saobraćajnih prekršaja. Da jednostavno u zakonu predviđenom roku moraju da plate te kazne – naveo je Janjušević na Televiziji E.&nbsp;
Definitivno, kako je kazao, prebrza vožnja jeste najčešći uzrok.
- Definitivno prebrza vožnja jeste najčešći uzrok, zatim vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, preticanje u nepravilnim krivinama, i ono što je karakteristično po meni – kad je ljetnja turistička sezona u pitanju, kad imamo pojačanu frekvenciju drumskog saobraćaja, kako zbog turista koji dolaze u Crnu Goru, tako i zbog turista koji su u tranzitu kroz Crnu Goru to je umor. &nbsp;U ranim jutarnjim satima dolaze u Crnu Goru – i tad je najveća opasnost da se dođe do saobraćajne nezgode – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>Neshvatljivo da još nije formirano koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju</h2>
Janjušević je podsjetio da je par godina prije 2010. godine Crna Gora imala čak 122 smrtno stradala u saobraćaju, ali je zahvaljujući ogromnim aktivnostima pripadnika saobraćajne policije u skladu sa nacionalnom strategijom za poboljšanje stanja bezbijednosti u drumskom saobraćaju od 2010. do 2019. taj broj smanjen već 2011. na 58, a 2012. na 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica u jednoj godini od kad se vodi statistika u UP.&nbsp;
Broj smrtno stradalih lica 2020. je bio 48, 2019 je 49 i 2018. godine 48.
Janjušević naglašava da u 2024. godini imamo porast od 78 smrtno stradalih lica. Godinu prije toga, odnosno 2023. imamo 75 smrtno stradalih lica, a 2022. godine 73.&nbsp;
- Ako me pitate šta je uzrok toga – vjerovatno prethodni menadžment Uprave policije koji je bio od 2021 do 2024, a koji je vjerovatno smatrao da bezbjednost drumskog saobraćaja nije jedan od prioriteta u radu UP – kazao je Janjušević.&nbsp;
Janjušević ističe da u prvih pet mjeseci 2025. godine su bili značajno bolji statistički podaci u odnosu na isti period prošle godine.
Naglašava da nije sva nadležnost u Upravi policije kada je bezbjednost drumskog saobraćaja u pitanju jer tu participiraju i drugi organi državne uprave, kao što su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je donijela novu nacionalnu strategiju za bezbijednost drumskog saobraćaja za period od 2023. do 2030, ali je neshvatljivo da još nije formirano Nacionalno koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju. To tijelo treba da formira Vlada Crne Gore – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>O slučaju ministra Šaranovića: Snimak pokazuje bahatost</h2>
Komentarišući nedavnu saobraćajnu nezgodu u kojoj je učestvovalo vozilo ministra unutrašnjih poslova ministar Danilo Šaranović, Janjušević ocjenjuje da se na snimku vidi „bahata vožnja“ i upozorava da štićene ličnosti ne smiju da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju, bez obzira što su to vozila sa pravom prvenstva u saobraćaju.&nbsp;
Posebno je problematizovao to što se incident dogodio tokom vikenda.
- Subotu, nedjelju, ako su otišli da provedu vikend u nekom privatnom aranžmanu, to ne znači da oni moraju u tom trenutku da imaju pravo prvenstva – kazao je Janjušević.&nbsp;
Dodaje da oni sa tim iritiraju druge učesnike u saobraćaju, kao i da je na našim putevima velika zloupotreba zvučne i svjetlosne signalizacije od lica koja rade u državnoj administraciji, a koja nemaju pravo na to shodno važećim zakonskim propisima.&nbsp;
- Saobraćajna policija ima puno pravo da te osobe isključi iz saobraćaja i da im upiše kazne – naveo je Janjušević.
V.Lj.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZGf_xIDyoXc%3Fsi%3DkLJRAKqX_J8kv3w2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Neki saobraćajni prekršaji su više slučajevi za druge službe nego za policiju

Abaze, bujrum kod nas da se borimo zajedno za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine, poručio je šef kluba poslanika Bošnjačke stranke (BSCG) Amer Smailović u odgovoru je potpredsjedniku i poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću, povodom njegovog reagovanja na izjavu poslanice BS Kenane Strujić-Harbić.
Dizdarević je, komentarišući istup poslanice BS Kenane Strujić-Harbić, kazao da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-bosnjacka-stranka-nema-pravo-da-govori-u-ime-svih-bosnjaka-jedina-matica-nam-je-crna-gora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Uvaženi kolega i brate Abaze, ti si od građanske Crne Gore odustao onog trenutka kada si pristao da poziciju predsjednika Opštine Bijelo Polje, kao nosilac liste i čovjek koji je u kampanji predstavljan kao budući predsjednik, prepustiš Petru, jer “ne može i predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine Opštine biti Bošnjak” - naveo je Smailović u reagovanju.
On je poručio Dizdareviću da je za one koji donose odluke i DPS-u prvo Bošnjak pa posle čovjek – član partije i uvaženi Bjelopoljac Abaz Dizdarević. 
- To sa građanskim karakterom društva nema nikakve veze. Zato, Abaze, bujrum kod nas da se borimo zajedno za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine – navodi se u obraćanju Smailovića.

Smailović: Abaze, bujrum kod nas da se borimo za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine

Podgorička policija uhapsila je državljanina Alžira J.B. (42) i Podgoričanina D.S. (45) zbog sumnje da su počinili dvije teške krađe, odnosno oduzimanje vozila.
J.B. se sumnjiči da je, u noći između 14. i 15. februara, u jednoj ulici u dijelu grada Siti kvart, polomio staklo na putničkom motornom vozilu, i iz njega uzeo četiri mobilna telefona marke Samsung, naočare i baterijsku lampu. Nakon toga je izvršio premetačinu još jednog vozila u vlasništvu druge osobe.
Takođe, osumnjičeni je 15. i 16. februara, u dijelu grada preko Morače, iz dva ugostiteljska objekta, koristeći nepažnju oštećenih, ukrao mobilne telefone marke iPhone i Xiaomi, 200 eura i lična dokumenta.
- Kod osumnjičenog je prilikom pregleda pronađeno pet mobilnih telefona, koji su vraćeni vlasnicima - saopšteno je iz Uprave policije.
Podgoričanin D.S, koji je višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela, sumnjiči se da je 15. februara u kasnim večernjim satima, došao do jedne benzinske stanice, gdje je iskoristio privremeno odsustvo vozača, ukrao automobil koji je bio upaljen i pobjegao. 
Vozilo je u međuvremenu vraćeno vlasniku.
- Imenovani su u zakonskom roku privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - kazali su u Upravi policije.

Alžirac osumnjičen da je krao telefone i novac iz auta i lokala, Podgoričanin se tereti za oduzimanje vozila

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je su podržali poslanici većine na sjednici Administrativnog odbora Skupštine.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković kazao je da je Đurović dugi niz godina u politici, "na izuzetno visokim pozicijama".
- Svi znamo da je bila predsjednica Skupštine, što dodatno govori o njenim kvalitetima i siguran sam da će ovo rješenje, kao i sva dosadašnja koja je predložio predsjednik parlamenta, biti na opšti kvalitet rada, ne samo Kabineta, već i 26. saziva parlamenta - rekao je Đoković.
Danijela Đurović je osnovnu i dio srednje škole završila u Herceg Novom, a maturirala je u gradu Peoria - država &nbsp;Ilinios, SAD.
Zvanje diplomirane inženjerke menadžmenta stekla je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Magistrirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici - odsjek biologija, gdje je i stekla zvanje magistarke ekologije i zaštite životne sredine.&nbsp;
Đurović je bila funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP), a stranku je napustila 2023. godine zbog nepremostivih razlika s rukovodstvom vezanim za pravce djelovanja tog političkog subjekta.
Poziciju predsjednice Skupštine vršila je od aprila 2022. do oktobra 2023. godine.

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

Tag: nikola-janjusevic