Odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Cetinje najoštrije je osudio prijetnje i prostačke uvrede upućene bivšoj odbornici cetinjskog parlamenta Ani Leković putem društvenih mreža.
Prema njihovim riječima, govor mržnje mora biti sankcionisan.
- Po ko zna koji put svjedočimo brutalnim napadima na žene u politici, sa jasnim ciljem da se obeshrabre, diskredituju i ućutkaju. Takvi napadi nijesu slučajni – oni su dio obrasca primitivnog i kukavičkog djelovanja onih koji nemaju ni argumente ni hrabrost za otvorenu i civilizovanu raspravu - navode iz cetinjskoga DPS-a.&nbsp;
Ana Leković je, kako ističu, u svom javnom i skupštinskom djelovanju prepoznata kao osoba koja nastupa argumentovano, odgovorno i dosljedno, uvijek štiteći interese građanki i građana Cetinja.&nbsp;
Upravo zato, kažu, postaje meta onih kojima smeta glas razuma i principijelnosti.
- Nedolične uvrede i prijetnje upućene putem društvenih mreža predstavljaju najgnusniji oblik zastrašivanja i još jednu potvrdu kukavičluka onih koji posežu za govorom mržnje umjesto za činjenicama. Takvo ponašanje ne smije biti tolerisano niti relativizovano - kazali su iz cetinjskoga DPS-a.
Iz ove partije pozivaju nadležne da hitno reaguju i identifikuju odgovorne, te da sankcionišu svaki vid prijetnji i govora mržnje u skladu sa zakonom.&nbsp;
- Društvo koje ćuti pred nasiljem nad ženama u politici postaje saučesnik u tom nasilju. Odbor DPS Cetinje će uvijek stati u zaštitu dostojanstva svojih članica i članova i neće dozvoliti da primitivizam i mržnja postanu prihvatljiv obrazac javne komunikacije - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prijetnje upućene Ani Leković putem društvenih mreža predstavljaju najgnusniji oblik zastrašivanja

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković najavio spaktakularan događaj 21. maja na Cetinju povodom dvije decenije od obnove nezavisnosti.
- Cetinje, ovaj kamen đe se sloboda diše i brani vjekovima, a ponos crnogorski svakodnevno živi, biće 21. maja domaćin najspektakularnijeg događaja povodom 20 godina od obnove nezavisnosti - naveo je Đurašković na Fejsbuku.
On je najavio da će jedna od najvećih regionalnih zvijezda donijeti "spektakl kakav do sada nije viđen u Crnoj Gori".&nbsp;
- Centralna proslava najsvjetlijeg datuma u našoj novijoj istoriji biće tamo đe pripada, na Dvorskom trgu, đe je sve počelo. 20 godina od najljepše majske zore! Da je vječna Crna Gora - poručio je Đurašković, ali za sada nije otkrio više detalja.

Đurašković najavio spektakl na Cetinje za 21. maj: Jedna od najvećih regionalnih zvijezda na Dvorskom trgu

Biznis centar Nikšić, u partnerstvu sa Agencijom za podršku i razvoj poslovanja Cetinje i Prijestonicom, pokrenuo je predakceleracijski program namijenjen start up timovima koji žele da unaprijede svoju poslovnu ideju i započnu razvoj održivog start up-a.
- Program je osmišljen tako da učesnicima obezbijedi strukturisana znanja, mentorsku podršku i povezivanje sa potencijalnim investitorima, sa ciljem da inovativne ideje prerastu u funkcionalne i tržišno održive poslovne modele- saopšteno je iz Prijestonice.
&nbsp;U okviru programa biće uključeno 15 start up timova iz cijele Crne Gore, a projekat predstavlja jedan od ključnih mehanizama za jačanje nacionalnog inovacionog i preduzetničkog ekosistema, sa posebnim fokusom na razvoj lokalnih start up zajednica u Cetinju i Nikšiću.
&nbsp;- Primjenom naučno utemeljenog Stage Gate razvojnog modela, start up timovima se omogućava sistematičan i fazni razvoj – od inicijalne ideje do izlaska na tržište, uz integraciju savremenih tehnologija poput VR, AR i AI rješenja- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Program se zasniva na strukturiranom faznom modelu razvoja, koji omogućava start up timovima da napreduju korak po korak – od razrade ideje, preko validacije i testiranja na tržištu, do jasnog definisanja poslovnog modela, uz kontinuirane smjernice i mentorsku podršku u svakoj fazi procesa.
&nbsp;Iako mnogi start up-ovi raspolažu kvalitetnim i inovativnim idejama, često im nedostaju praktična znanja, mentorska podrška i relevantne poslovne veze potrebne za njihovu uspješnu tržišnu realizaciju.
&nbsp;- Ovaj program je osmišljen upravo kako bi premostio taj jaz, pomažući učesnicima da bolje razumiju kako tržište funkcioniše, razviju održiv i dugoročno stabilan biznis model, ostvare prve kontakte sa klijentima i partnerima, te povećaju svoje šanse za investicije i dalji rast- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Krajnji cilj programa je stvaranje nove generacije mladih preduzetnika i jačanje start up zajednice u Crnoj Gori.
&nbsp;Poziv za prijave biće otvoren uskoro, a svi zainteresovani mladi preduzetnici i start up timovi biće blagovremeno informisani o uslovima i načinu prijave.

Cetinje: Nova prilika za razvoj start up biznisa

Stanovnici Cetinja već nekoliko dana ne koriste vodu iz gradskog vodovoda za piće zbog povišene mutnoće. Iz JP „Vodovod i kanalizacija” najavili su da će danas biti objavljeni rezultati novih ispitivanja kvaliteta vode.
U izjavi za Radio Cetinje, iz ovog preduzeća su pojasnili da kontrolu kvaliteta vode na Cetinju, obavlja ZU „Dom zdravlja“ iz Bara.
Na pitanje o uzroku mutnoće vode, iz Vodovoda su saopštili da se ona javlja nakon obilnih padavina.
- Na fizičko-hemijskom uzorku je rezultat pokazao mutnoću u vrijednosti 1,2 dok je granični parametar 1,0 – saopšteno je iz cetinjskog „Vodovoda”.
Iz Vodovoda naglašavaju da su mikrobiološka ispitivanja uredna te da trenutno ne postoji mikrobiološki rizik po zdravlje građana.
- Mikrobiološka ispitivanja su bila ispod graničnih vrijednosti, tj. svih 6 parametara su u normalnim vrijednostima – kazali su iz „Vodovoda”.
Građani će, kako najavljuju iz Vodovoda, biti blagovremeno obaviješteni o rezultatima današnjeg uzorkovanja vode.
Podsjećamo, voda iz gradskog vodovoda nije za piće od četvrtka, 29. januara 2026. godine.

Voda na Cetinju nije za piće

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) saopšteno je da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
- Obavještavamo da Specijalno državno tužilaštvo nije preuzelo krivično gonjenje u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, protiv okrivljene O.K., za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nesavjestan rad u službi, protiv koje je u toku krivični postupak pred Osnovnim sudom u Cetinju, jer za to nema zakonskog osnova i razloga - naveli su oni u saopštenju.
Naprotiv, kažu da je Specijalno državno tužilaštvo, radi odlučivanja o krivičnoj prijavi O.K., protiv državnih tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koristeći ovlašćenja iz Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o Državnom tužilaštvu, odnosno Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, tražilo sudske spise radi uvida i razmatranja, kako bi donijelo odluku o krivičnoj prijavi.
- Nakon razmatranja i kopiranja, spisi su vraćeni Osnovnom sudu u Cetinju - naveli su u SDT-u.

SDT: Nijesmo preuzeli krivično gonjenje u predmetu Medovina

Nakon što ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem, pravni zastupnik porodica Zdravko Đukanović <a href="https://www.antenam.net/clanak/advokat-dukanovic-potez-sdt-a-u-slucaju-medovina-nepravilan-i-rijedak-trazicemo-da-se-spisi-vrate-u-najhitnijem-roku">za Antenu M</a> navodi da je ovakvo postupanje nepravilno kao i da je sama situacija rijetka.
- Ukoliko je SDT-u bilo neophodno da izvrši uvid u spise iz bilo kog razloga u koje mi ne ulazimo, sasvim je sigurno da je taj uvid mogao da se izvrši za mnogo kraći period i da se predmet vrati prije ročišta koje je u srijedu odloženo iz tog razloga. Druga mogućnost je bila da se sačekaju završne riječi koje su trebale da se održe u srijedu i da se nakon toga zatraže spisi predmeta nakon dostavljanja presude. Takvo postupanje bilo bi primjereno i u skladu sa zakonom - poručuje Đukanović.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni sami Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, je ranije za Antenu M poručila da je zbog odluke SDT-a pisala ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru. 
Đukanović kaže da će SDT-u dostaviti dopis kojim će tražiti da se predmet u najhitnijem roku vrati Osnovnom sudu u Cetinju radi okončanja krivićnog postupka protiv Olivere Krivokapić.
- Takođe ćemo kao punomočnici porodica oštečenih dastaviti krivićne postupke protiv svih drugih odgovornih lica koji su svojim nečinjenjem u značajnoj mjeri doprinijeli da do tragedije u Medovini dođe. Izvan svake, sumnje niko od onih koji su propustili da rade ono što je njihov posao po zakonu, neće ostati bez postupka i utvrđivanja lične odgovornosti - zaključio je advokat.

Advokat Đukanović: Potez SDT-a u slučaju Medovina nepravilan i rijedak, tražićemo da se spisi vrate u najhitnijem roku

Građani koji su mjesecima blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masakra na Cetinju poručili su da najoštrije osuđuju netransparentnost Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) cijeneći da su pod velom tajne i bez ikakvog jasnog obrazloženja preuzeli predmet u slučaju Medovine od cetinjskog Osnovnog suda.
- Grupa građana sa Kruševog Ždrijela najoštrije osuđuje ovakvu netransparentnost i poručuje da takvi potezi institucija ne donose ni istinu, ni pravdu, ni mir porodicama žrtava, niti spokoj ubijenima - već samo produbljuju sumnju, revolt i nepovjerenje javnosti - decidni su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-oduzelo-predmet-cetinjskom-sudu-uoci-zavrsnih-rijeci-dukanovic-tuzilastvo-mora-imati-visok-nivo-postovanja-prema-porodicama-zrtava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističu da se, nakon tri i po godine čekanja na istinu, pravdu i odgovornost za 23 nasilno oduzeta života, građani i porodice žrtava ponovo suočavaju sa netransparentnim odlukama institucija koje dodatno produbljuju bol, sumnju i nepovjerenje.
- Posebno zabrinjava činjenica da je predmet oduzet u samoj završnici postupka, u trenutku kada se očekuju završne riječi. Zato s pravom pitamo: Ko se uplašio završnih riječi? Da li je za nekoga istina o Medovini postala opasna? Koga štitite? Javne reakcije Asocijacije MNE–USA Cetinje, kao i potresne riječi Vesne Pejović, majke ubijene ćerke i dva dječaka, dodatno potvrđuju ono što građani odavno osjećaju - da neko ne želi da se istina do kraja utvrdi - naveli su u grupi građana sa Kruševog ždrijela.
Podsjećaju da su 11 mjeseci mirno i dostojanstveno blokirali put Podgorica – Cetinje – Budva, ne iz hira, već iz očaja i potrebe da ih država čuje.
- Ako neko danas misli da se povjerenje u institucije može vratiti skrivanjem odluka, oduzimanjem predmeta preko noći i ćutanjem, grdno se vara. Postavljamo jasno pitanje crnogorskoj javnosti i nadležnima: Da li je ovo pokušaj da se građani ponovo izvedu na ulice i blokade, jer drugog odgovora institucija nema? - naveli su oni.
Građani sa Kruševog Ždrijela, kako su podvuki, zahtijevaju hitno i javno obrazloženje razloga za preuzimanje predmeta, potpunu transparentnost u daljem postupanju, garancije da se postupak neće odugovlačiti niti relativizovati odgovornost.
- Istina se ne može sakriti. Pravda se ne može oduzeti dekretom. A odgovornost, prije ili kasnije, mora imati ime i prezime. U suprotnom, neko svjesno bira da ponovo gazi već duboko poljuljano povjerenje građana i porodica žrtava u crnogorske institucije - zaključili su u saopštenju.

Građani sa Kruševog ždrijela: SDT pod velom tajne preuzelo predmet, ovakvi potezi ne donose istinu, pravdu ni mir porodicama žrtava

Asocijacija MNe - USA Cetinje reagovala je povodom prekida suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju u slučaju masovnog ubistva u naselju Medovina 2022. godine.
- Zamislite sljedeću scenu: tri i po godine borbe. Suđenje koje se privodi kraju. Sve dokazne radnje završene. Sutkinja spremna. Porodice koje su sahranjivale djecu — konačno pred završnom riječju. I onda , 22. decembra, kao božićni "poklon" , Specijalno državno tužilaštvo traži spise. Tri dana kasnije, predmet nestaje sa Cetinja.Niko ne zna zašto. Ni sutkinja nije obaviještena o razlozima. Pročitajte to ponovo - započinju svoje reagovanje iz ove Asocijacije.
Što SDT krije, kažu, nije pitanje. To je konstatacija.
- Jer kad institucija preuzima predmet u finalnoj fazi postupka , bez obrazloženja, bez transparentnosti, bez elementarne ljudske pristojnosti prema porodicama koje su izgubile sve , tada više ne govorimo o pravnom sistemu. Govorimo o sistemu zaštite. Pitanje je jednostavno: koga štite? Olivera Krivokapić, bivša načelnica MUP-a na Cetinju, tereti se da nije oduzela oružje čovjeku koji je potom pobio deset ljudi, uključujući dvoje djece — Marka i Mašana. Dokazi su izneseni. Činjenice su na stolu. Završna riječ je bila na dohvat ruke. A onda je NEKO povukao ručnu - podsjećaju oni.
<h2>"RADILI SMO NJIHOV POSAO"</h2>
Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila ćerku i unuke, rekla je, dodaju, ono što svi misle, ali malo ko smije da izgovori.
- Mi smo radili njihov posao. Došli smo do istine ne iz priča, već iz vidnih dokaza - podsjećaju iz Asocijacije na njene riječi.
Porodice i novinari su, kažu, vodili istragu. Prikupljali snimke. Tonske zapise. Dokaze koje je, navode, tužilaštvo "zanemarivalo".
- A sada, kada je sve to trebalo da kulminira presudom, SDT interveniše."Simptomatično - kaže advokat Lalić. Ja bih rekao: SKANDALOZNO", stoji u reagovanju.
<h2>NOVOVIĆU, ČEKAMO ODGOVOR</h2>
Vesna Pejović je poručila specijalnom tužiocu Novoviću: "Gledaćemo se u oči. Moraće mi objasniti zašto je ovo urađeno", podsjećaju iz Asocijacije
- Crna Gora takođe čeka objašnjenje. Bar onaj čojski i pošteni dio! Jer ovdje nije u pitanju samo jedan predmet. U pitanju je povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da ih štite — a koje, očigledno, štite nekoga drugog. Kad se predmet izuzima pod "velom tajne", javnost ima pravo da pita: čija tajna? I zašto je ta tajna vrijednija od pravde za desetoro mrtvih? - stoji u saopštenju.
<h2>PRAVDA ZAUSTAVLJENA NA KORAKU DO PRESUDE</h2>
Porodice žrtava sada, prema njihovim riječima, lebde u pravnom vakuumu.
"Sutkinja Marija Ćupić , koju su porodice opisale kao "vrhunskog profesionalca" , nije dobila ni osnovno obrazloženje. Sistem koji tako tretira sopstvene sudije, tako tretira i građane. I tako tretira mrtve", ističu u Asocijaciji MNE-USA Cetinje.
Navode i pitanja koja ne smiju ostati bez odgovora.
1. Zašto je SDT zatražio predmet 22. decembra , tri dana prije završnih riječi zakazanih za januar?
2. Ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev?
3. Zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima?
4. Postoji li veza između ovog poteza i osoba koje bi mogle biti kompromitirane presudom?
5. Da li "specijalno" u imenu tužilaštva znači specijalno izuzimanje od odgovornosti?
Ovo, kažu, nije slučajnost.
- U Crnoj Gori smo navikli na "proceduralne manevre" koji se dešavaju tačno kad ne treba. Zastare koje dolaze u posljednji čas. Predmeti koji nestaju. Optužnice koje se gase u tišini. Ali cetinjski masakr nije običan slučaj. Desetoro mrtvih. Dvoje djece. Porodice koje su tri i po godine čekale pravdu. I sada im se kaže: čekajte još. Ne znamo koliko. Ne znamo zašto -podsjećaju oni.
Gospodi iz SDT-a poručuju da Crna Gora gleda.
- Porodice žrtava gledaju. I istorija će zabilježiti , ko je stao na stranu pravde, a ko je stao na stranu "tajne". Desetoro mrtvih. Zar oduzeti životi ne traže pravdu i istinu?! Marko i Mašan zaslužuju zakon koji nosi njihovo ime. A njihove porodice zaslužuju odgovor - zaključuje se u reagovanju.

Slučaj stravičnog zločina u Medovini: Ko se uplašio završne riječi?

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.
Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.
Trenerica radionice bila je sociološkinja Ana Kavaja.
Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.
Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.
Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.
Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.
Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.
Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Mladi na Cetinju učili o toleranciji i prihvatanju različitosti

With the votes of seventeen councillors of the Capital City Assembly, Nikola Đurašković has been re-elected as Mayor of Cetinje.
Đurašković also served as mayor during the previous four-year term.
Support for Đurašković was provided by councillors from the Social Democratic Party and Citizens, the Civic Movement URA, the Old Guard of the Liberal Alliance, councillors of the „For a European Capital“ group, and a councillor of the Social Democrats.
Councillors of the Democratic Party of Socialists and two independent councillors did not attend &nbsp;the Assembly sessions, while Democratic Party councillors justified their absence from today’s session.
Đurašković was initially appointed to the position on February 28, 2022, following the local elections held in Cetinje in December 2021.
His mandate has been extended until June 2027, when local elections are expected to be held in all municipalities in Montenegro.
After signing the solemn declaration, Đurašković reminded those present of the importance of Cetinje, which, as he stated, represents for him the greatest source of motivation, foundation, and obligation.
- When we assumed responsibility for governing Cetinje four years ago, we knew that the path ahead would not be easy. We knew we were inheriting a city burdened with debt, poor infrastructure, and a system that had for years functioned at the expense of the future. What we could not fully foresee, however, was the level of pressure, labeling, and accusations that followed simply because we chose to govern Cetinje freely rather than obediently. We were told we had betrayed, that we had made mistakes, that we had turned our backs - yet we did only one thing: we turned toward Cetinje. We did not respond to insults with words, because Cetinje has never won its battles through noise and empty rhetoric. We responded with work and results. We responded with every completed kilometer of road, every renovated public space, every sports field, and every project that restored faith that this city can and must do better - Đurašković said.
Addressing those present, the mayor referred to numerous projects that had been implemented in the previous period after being postponed for years, including the reconstruction and construction of a new water supply network, the construction of a wastewater treatment plant, as well as development projects such as the Kotor-Lovćen-Cetinje cable car, the construction of the „Lokanda“ Hotel with the reconstruction of Students’ Square and the construction of an underground garage, along with demographic policies that have become an example of best practice in the region.
- The growth and realization of the projects we see today are the result of strategic planning and responsible governance. To fully grasp the significance of this transformation, it is enough to recall that in 2021 the Capital City’s budget amounted to 7.27 million euros. Today, with the 2026 budget standing at 17.1 million euros - an increase of more than 135 percent - Cetinje has the capacity to plan long-term, implement major investments, and take responsibility for projects that shape its future. However, the strength of a budget is not measured solely by its size, but by the ability to actually implement what is planned. That is why it is important to note that in 2021 the Capital City’s capital budget was realized at around 50 percent, whereas in the years that followed, and particularly in 2025, we implemented capital investments in full, at 100 percent. This approach has positioned Cetinje among the leaders in Montenegro in terms of capital budget realization - Đurašković emphasized.
In closing, Đurašković said he is ready to continue serving Cetinje honorably, responsibly, and transparently - not because of the office, but because of the city, its children, its future, and the values that must be preserved.
- Finally, I promise that in the period ahead we will continue to work quietly, responsibly, and persistently, guided by the same principle that has led us from the very first day - we work for Cetinje. Not for mandates, not for divisions, and not for short-term political gains, but for a city that safeguards its values and looks confidently toward the future - Đurašković concluded.

Nikola Đurašković re-elected mayor of Cetinje

"Svijet je u opasnosti": Šef za bezbjednost napustio AI kompaniju uz upozorenje na manipulaciju čatbotovima

Objavljen je novi dvobroj Almanaha (97–98) u kom je dat tematski raznovrstan i sadržajno bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti, savremenih društvenih pitanja i kritičke recepcije književnih djela.
Rubrika Baština posvećena je proučavanju usmenog stvaralaštva, tradicijske kulture i humanističke misli.&nbsp;
- Elbisa Ustamujić analizira herojske tragedije mladih junaka u bošnjačkom usmenom stvaranju, ukazujući na njihove etičke i simboličke dimenzije. Nirha Efendić bavi se podgoričkom usmenom baladom o Gazi Husrev-begu, sagledavajući njenu poetsku strukturu i kulturno-istorijski kontekst. Esko Muratović, član redakcije, razmatra savremene refleksije o duhovnim horizontima i misaonim dometima humanističke filozofije Abdulaha Šarčevića. Faruk Dizdarević istražuje predstavljanje žene u stihovima zbirke Stare narodne pjesme, s fokusom na motivske i simboličke slojeve. Redžep Škrijelj piše o ćilimarstvu i vunoprerađivačkoj radinosti na Pešteru kao živom dijelu kulturnog nasljeđa - navodi se u saopštenju.
U rubrici Istorija predstavljeni su radovi koji se bave važnim događajima i izvorima prošlosti.&nbsp;
- Zilha Mastalić Košuta daje istorijski osvrt na događaje u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine. Safet Bandžović analizira pojavu istorijskog revizionizma u kontekstu ideološko-vrijednosnih sistema. Admir Adrović, član redakcije, &nbsp;razmatra muhimme deftere kao izvor za proučavanje osmanske uprave u Crnoj Gori krajem XVI vijeka - precizirano je u saopštenju.
Rubrika Dokumenti donosi vrijedan arhivski prilog Saita Šabotića, člana redakcije, &nbsp;koji kroz jedan dokument iz istorije vakufa u Nikšiću osvjetljava kontinuitet institucionalnog i kulturnog života muslimanske zajednice na tom prostoru, dok u rubrici Aktuelnosti Enver Halilović razmatra konceptualizaciju bosanske nacije, sagledavajući savremene teorijske i društvene aspekte ovog pitanja.
- Rubrika In memoriam posvećena je sjećanju na istaknute stvaraoce. Objavljeni su prilozi posvećeni Rasimu Ćelahmetoviću (1945–2025) i obilježavanju deset godina od smrti Zaima Azemovića (1935–2015). U okviru ove rubrike objavljena su i dva teksta Zaima Azemovića: studija o osobenostima bošnjačke epske poezije i pjevača iz Sandžaka, kao i odlomak iz proznog djela Tajnovid - navodi se u saopštenju.
Rubrika Portret donosi prikaz stvaralaštva akademskog slikara Senada Pepića, dok Književnost okuplja poeziju i prozu savremenih autora – od poetskih glasova Dina Burdžovića, Velije Murića, Avdije Avdića i Edina Zahirovića, do proznih ostvarenja Faiza Softića i Sanela Biberovića.
- Rubrika Prikazi donosi kritičke i interpretativne tekstove u kojima autori predstavljaju i tumače knjige drugih autora, približavajući ih čitaocima. Ferid Muhić piše o zbirci poezije Smrt u Gazi Miraša Martinovića. Enver Halilović prikazuje knjigu Zekkum i nesanica Murata Baltića. Vanja Kovačević analizira zbirku poezije El Fatiha za legitimni vojni cilj Dina Burdžovića. Olga Vojičić-Komatina piše o knjizi Nakon tačke – pobuna čitalaca Kemala Musića. Kemal Musić prikazuje rječnik Novopazarski zapisi Sima Budmanija, koji je priredio Elijas Rebronja. Dušan D. Živić piše o knjizi Rifat Dina Burdžovića. Sait Šabotić donosi prikaz knjige Bijela knjiga od IX koljena Ćamila Ramdedovića. Braho Adrović piše o zbirci Divan Safeta Hadrovića Vrbičkog. Azra Glavatović prikazuje knjigu Ajšino čevre Senade Đešević - istaknuto je u saopštenju.
Dvobroj potvrđuje dugotrajnu uredničku orijentaciju časopisa: dosljedno njegovanje naučne utemeljenosti, književne vrijednosti i odgovornog odnosa prema kulturnom i istorijskom pamćenju.&nbsp;
- Time časopis nastavlja svoju ulogu pouzdanog orijentira u prostoru kulture, nauke i književnosti. Urednik izdanja je Zuvdija Hodžić, a kao direktor je potpisan Atvija Kerović. Objavljivanje časopisa podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - piše u saopštenju.

Objavljen novi dvobroj časopisa Almanah: Bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti...

Na većini puteva u Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetno, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da na sjeveru ima snijega i sunježice i savjetovali vozače da voze oprezno i da vožnju prilagode uslovima i stanju na putu.&nbsp;
&nbsp;Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Zbog održavanja Zimskog karnevala, danas će na magistralnom putu M-1 dionica Lipci - Kotor (od otvorenog bazena do kružnog toka u Škaljarima), saobraćaj biti obustavljen za sve vrste vozila od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
&nbsp;Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Povoljni uslovi za vožnju

Posljedice prekomjernog korišćenja društvenih mreža kod djece su umor, poremećaj sna, razdražljivost, smanjena motivacija za obaveze i slabija tolerancija na dosadu. Djeca do 13 godina su u osjetljivoj fazi razvoja – tek formiraju samokontrolu, osjećaj ličnih granica, samopouzdanje i kritičko mišljenje. Ako zakon pošalje jasnu poruku da djeca imaju pravo na bezbjednije digitalno okruženje, to vidim kao dobar početak – kazala je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/blagojevic-zakonske-zabrane-ne-mogu-zamijeniti-razgovor-i-ulogu-roditelja">za Pobjedu</a> Jovanka Blagojević, nastavnica CSBH jezika i književnosti u OŠ „Vuk Karadžić“ i trenerica u Institutu za medije.&nbsp;
Ona je, komentarišući predloženi zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kazala da nijedna zabrana nije dovoljna ako je ne prate razgovor i edukacija.
Taj prijedlog zakona predali su u skupštinsku procedure poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović. Kaluđerović je na konferenciji za novinare rekla da čak 73 odsto djece, od devet do 16 godina, ima profil na društvenim mrežama. Pojasnila je da ovo zakonsko rješenje obuhvata više zabrana i ograničenja, ali da je u skladu sa direktivama Evropske unije (EU) usvojenim u novembru 2025.
Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu korišćenja društvenih mreža djeci, procesi uvođenja zabrane su u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim evropskim državama koje razmatraju neki oblik zabrane. Ujedno se i Evropska unija sve više okreće podršci takvoj politici, pokušavajući da slijedi primjer Australije, koja već neko vrijeme ima zakon koji zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina.
<h2>ZAŠTITNA MJERA</h2>
Jovanka Blagojević u razgovoru za Pobjedu kazala je da, kao neko ko svakodnevno radi sa djecom, naročito onog uzrasta na koji će se ovaj zakon odnositi, taj prijedlog doživljava prvenstveno kao zaštitnu mjeru.
- Djeca do 13 godina su u osjetljivoj fazi razvoja – tek formiraju samokontrolu, osjećaj ličnih granica, samopouzdanje i kritičko mišljenje. Društvene mreže su često dizajnirane tako da zadrže pažnju i podstaknu poređenje, a dijete u tom uzrastu nema iste kapacitete da prepozna manipulativne obrasce. Ako zakon pošalje jasnu poruku da djeca imaju pravo na bezbjednije digitalno okruženje, to vidim kao dobar početak – poručila je Blagojević.
Ona kaže da razumije predložene mjere kao pokušaj da se djeci obezbijedi vrijeme za zdravo sazrijevanje bez pritiska javne digitalne scene. Dodala je da to ne doživljava kao kaznu, već kao poruku da djetinjstvo ima vrijednost i da zaslužuje zaštitu.
- Međutim, nijedna zabrana sama po sebi nije dovoljna ako je ne prati razgovor, edukacija i jasna podrška roditeljima i školama – rekla je Blagojević za Pobjedu.
Blagojević vjeruje da ova vrsta zakonske regulacije može imati realnog uticaja na ponašanje i razvoj djece u uzrastu od devet do 13 godina, posebno zato što djeca u tom uzrastu snažno prate vršnjake.
- Ako društvo postavi jasnu normu da je određeni digitalni prostor rizičan i da postoje granice, roditeljima i školama biće lakše da ih dosljedno sprovode. Ipak, realan efekat zavisiće od primjene zakona i od toga koliko paralelno ulažemo u digitalnu pismenost i razvoj kritičkog mišljenja – rekla je Blagojević.
Kazala je da najčešće primjećuje skraćenu pažnju i potrebu za stalnom stimulacijom.
- Djeci je teže da ostanu fokusirana na duži tekst ili zadatak koji zahtijeva strpljenje. U izražavanju se ponekad osjeti sklonost ka kratkim, nedovoljno razrađenim rečenicama. Navika brze komunikacije preliva se u učionicu, gdje se od njih očekuje promišljanje i argumentacija – navela je i dodala da u svakodnevnoj komunikaciji među učenicima vidi veliki uticaj ,,onlajn jezika“ (skraćenice, emotikoni, mimovi, sleng).
Govoreći o tome da li to ima konkretan uticaj na njihov uspjeh u školi i izražavanje u pisanom govoru, kazala je da smatra da nije riječ o „propasti jezika“, ali jeste riječ o ozbiljnom miješanju stilova i standarda.
- Djeca su počela da skraćuju i ono što se može i ono što se ne može skraćivati. Navika brze, neformalne komunikacije prenosi se u školske zadatke, pa dobijamo rečenice bez strukture, bez interpunkcije, sa nedovoljno razvijenom mišlju. Najveći problem nije sleng sam po sebi, već to što djeca sve teže razlikuju svakodnevni, dopisnički jezik od lijepog, pravilnog i jasnog pisanog izražavanja. Potrebno je mnogo više rada da bi shvatili da školski zadatak nije poruka u grupi, već prostor u kojem se misao razvija, argumentuje i oblikuje punim rečenicama. To je izazov sa kojim se danas svi nastavnici susreću – napominje Blagojević.
Kod dijela djece vidi da često korišćenje društvenih mreža utiče na sposobnost da čitaju s razumijevanjem i da grade kvalitetne rečenice.
- Navika kratkih i brzih sadržaja otežava koncentrisano čitanje dužih tekstova. A kvalitetna rečenica zahtijeva vrijeme, promišljanje i povezivanje ideja. Ipak, uz sistematski rad i podsticanje čitanja te se vještine mogu razvijati i jačati – istakla je nastavnica Blagojević.
Kao negativne posljedice prekomjernog korišćenja društvenih mreža kod djece u praksi ona vidi umor, poremećaj sna, razdražljivost, smanjenu motivaciju za obaveze i slabiju tolerancija na dosadu.
<h2>VRŠNJAČKI PRITISAK</h2>
Blagojević primjećuje da je takođe prisutan vršnjački pritisak i rizik od digitalnog nasilja i dodaje da djeca ponekad teško podnose komentare i poređenja koja su stalno prisutna u onlajn prostoru.
Na pitanje da li bi roditeljska verifikacija (za uzrast 13–16) mogla biti adekvatnija opcija od potpune zabrane, ona je odgovorila da bi za taj uzrast to mogao biti razuman kompromis.
- Djeca od 13 do 16 godina već traže više autonomije, ali im je i dalje potrebna podrška i nadzor odraslih. Ako sistem omogući bezbjedne mehanizme kontrole uz poštovanje privatnosti, to može biti uravnoteženo rješenje – navela je Blagojević.
Sa druge strane, kaže, pojedine pozitivne strane korišćenja interneta i društvenih mreža kod djece koje bi trebalo sačuvati ili afirmisati su takođe neophodne.
- Internet može biti snažan alat za učenje, kreativno izražavanje i razvoj digitalnih vještina. Djeca kroz digitalne alate uče da stvaraju, istražuju i komuniciraju. Važno je sačuvati tu kreativnu i obrazovnu dimenziju, ali uz jasne granice i zaštitu – napomenula je Blagojević koja, kao nastavnica, svakodnevno pokušava da i pored svoje nastave edukuje učenike o bezbjednom i odgovornom korišćenju interneta i društvenih mreža.
Ona je kazala da se trudi da o toj temi govorimo stalno, a ne samo povremeno.
- Svaku situaciju koristim kao priliku za razgovor — posebno na času odjeljenjske zajednice, ali i tokom redovne nastave kada god se ukaže prostor. Ako se desi neka situacija u školi ili čujemo za nešto što se dešava djeci njihovog uzrasta, ne prećutkujem to, već razgovaramo otvoreno. Često im puštam prilagođene edukativne video-sadržaje i svjedočanstva djece njihovih godina, jer ponekad poruka koju čuju od vršnjaka ima jači efekat nego savjet odraslog. Zajedno analiziramo situacije: što je moglo biti drugačije, kako su mogli da se zaštite, kome da se obrate. Objašnjavam im konkretno i jednostavno: kako da zaštite lične podatke, zašto ne treba dijeliti fotografije, kako da prepoznaju manipulaciju, kome da prijave uznemirujući sadržaj – navela je Blagojević.
Ona napominje da radi na tome kontinuirano jer smatra da digitalna bezbjednost danas nije dodatna tema, nego dio osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
Govoreći i o iskustvu u radu sa učenicima koji su bili izloženi digitalnom nasilju ili neprimjerenom sadržaju rekla je da, nažalost, takvih situacija ima.
- Prvo nastojim da dijete osjeti sigurnost i podršku. Zatim uključujemo stručnu službu škole i roditelje, poštujući školske protokole. Najvažnije je da dijete zna da nije krivo i da postoji sistem koji ga štiti – rekla je Blagojević.
Tema odgovornog digitalnog ponašanja može se obraditi kroz časove jezika (medijska pismenost), kroz odjeljenjsku zajednicu, ali i međupredmetno – u saradnji sa stručnom službom škole, navela je ona i dodala da je digitalna pismenost danas dio opšte kulture.
- Roditeljima koji se protive potencijalnim zabranama rekla bih da razumijem strah od pretjeranih zabrana, ali da govorimo o zaštiti djece u osjetljivoj fazi razvoja. Onima koji podržavaju ograničenja poručila bih da nijedan zakon ne može zamijeniti razgovor i prisustvo roditelja. Najbolji efekat postiže se kada porodica, škola i sistem djeluju zajedno. Društvene mreže su dio savremenog života, ali ne smiju postati centar dječjeg svijeta. Dijete ima pravo na djetinjstvo ispunjeno stvarnim odnosima, igrom i sigurnošću. Naša je odgovornost da budemo mirna i dosljedna podrška – da postavimo granice, ali i da učimo djecu kako da digitalni svijet koriste pametno, odgovorno i bezbjedno – zaključila je Blagojević.
<h2>USKLAĐIVANJE</h2>
U Skupštini Crne Gore 19. februara održan je radni sastanak povodom predloženog zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, na inicijativu poslanice Kaluđerović, predlagačice zakona.
- Sastanku su prisustvovali i predstavnici Radne grupe koju je formiralo Ministarstvo kulture i medija radi implementacije Akta o slobodi medija (European Media Freedom Act – EMFA), Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o digitalnim tržištima (DMA), koja okuplja predstavnike resornih ministarstava, Kabineta predsjednika Vlade, regulatornih organa, pravosuđa, medijske zajednice i civilnog sektora u Crnoj Gori - piše u saopštenju SNP-a.
Fokus sastanka bio je na usklađivanju predloženih rješenja sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno sa obavezama koje proizlaze iz DSA u dijelu koji se odnosi na zaštitu maloljetnika, upravljanje sistemskim rizicima i obaveze platformi dostupnih djeci.
- Kao ključna normativna novina prijedloga zakona istaknuta je zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, dok je za uzrast od 13 do 16 godina predviđeno korišćenje uz obaveznu saglasnost roditelja ili staratelja. Ovakvo rješenje oslanja se na koncept digitalne minimalne starosne granice koji je sve češći u zakonodavnim inicijativama država članica Evropske unije, imajući u vidu porast sistemskih rizika za maloljetnike u digitalnom okruženju, uključujući izloženost štetnom sadržaju, manipulativne algoritamske prakse, profilisanje i komercijalnu eksploataciju - kazala je Kaluđerović.
Istovremeno je precizirano, kako su rekli, da se zabrana ne odnosi na digitalne platforme i servise čiji je dizajn posebno prilagođen djeci, odnosno koji su razvijeni u skladu sa principima bezbjednosti, privatnosti i zaštite maloljetnika po dizajnu i po podrazumijevanoj postavci (safety by design i privacy by default), u skladu sa DSA i relevantnim smjernicama Evropske komisije.
- Zaključeno je da zaštita maloljetnika u digitalnom prostoru predstavlja pitanje javnog interesa koje zahtijeva koordinisan institucionalni pristup, precizno normativno uređenje, jasnu raspodjelu nadležnosti i efikasne mehanizme nadzora i primjene. Učesnici su saglasni da dalji rad na tekstu zakona treba da se odvija kroz kontinuirani dijalog zakonodavne i izvršne vlasti, regulatornih tijela i stručne javnosti, sa ciljem uspostavljanja održivog, evropski usklađenog i pravno dosljednog modela zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju Crne Gore - navodi se u saopštenju.
<h2>ISKUSTVA</h2>
Mnoge vlade vjerovatno će se osloniti na iskustvo Australije koja je u decembru prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Ta politika oslanja se na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram, Snepčet, TikTok, Iks i Redit – koji je podnio tužbu protiv zabrane – sada imaju starosna ograničenja, dok onlajn-igre i aplikacije za dopisivanje poput Votsapa nijesu obuhvaćene zabranom.
Istraživanja koja se uveliko sprovode u EU pokazuju da su djeca od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posljedice korišćenja društvenih mreža – naročito djevojčice. Iako u evropskim prijedlozima starosne granice nijesu iste kao u Australiji, ovakva promjena će izazvati odbijanje kod maloljetnika koji su već na tim mrežama kreirali naloge.
Evropski Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji je usvojen prije godinu, već tretira i reguliše mnoge bezbjednosne brige, te da način na koji funkcioniše pravo Evropske unije čini prilično složenim obavezivanje platformi da sprovode nacionalne zabrane.
Međutim, još ostaje nejasno kako će to izgledati u praksi, s obzirom na to da još nije prošlo dovoljno vremena da se vidi kakva su iskustva Australije. Upravo Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih i pravnih složenosti njene primjene. Verifikacija starosti u velikim razmjerama zahtijeva ili sveobuhvatnu infrastrukturu kontrole, ili probabilističko profilisanje — pri čemu oba pristupa predstavljaju dubok upad u prava svih korisnika. Evropa, sa svojim snažnim okvirima zaštite osnovnih prava i GDPR‑om, suočila bi se sa tim tenzijama još izraženije.

Tag: cetinje