Američki ugao Cetinje, povodom 250. rođendana Sjedinjenih Američkih Država, organizuje interaktivne radionice namijenjene mladima od 14 do 17 godina, kako bi na kreativan i savremen način upoznali američku književnost i njen uticaj na kulturu.
Prvi susret zakazan je za 19. novembar u 16 časova.
Radionice vodi profesorica književnosti, Valentina Radulović.
Kroz tri tematska susreta učesnici će imati priliku da istraže priče i vrijednosti koje su oblikovale američko društvo, od njegovih istorijskih početaka do današnjeg doba, saopštili su za Radio Cetinje iz Američkog ugla.
Program je koncipiran tako da podstakne radoznalost, kritičko razmišljanje i aktivno učešće, a sve kroz izabrana djela klasičnih američkih autora za mlade.
Iz Američkog ugla poručuju da je broj mjesta ograničen, pa se zainteresovanim učesnicima preporučuje da se prijave što prije.
Prijavljivanje na onlajn upitnik: linku

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki ugao Cetinje pokreće radionice američke književnosti za tinejdžere

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković obišao je sinoć građane Hrvatske koji su napadnuti na putu Budva - Cetinje, ponudio im svaku vrstu pomoći i izrazio podršku, iskazavši prijateljski odnos koji su Cetinje i Cetinjani uvijek imali prema Hrvatskoj i njenim građanima, saopšteno je iz Prijestonice.
On je pozvao nadležne državne organe da hitno identifikuju počinioce napada na građane Hrvatske i najoštrije ih sankcionišu. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnapadnuti-hrvatski-navijaci-nepoznata-grupa-im-sipkama-polomila-stakla-i-retrovizore&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Radi se o smišljenoj namjeri da se napad dogodi na teritoriji Cetinja, koja dolazi iz dobro poznate kuhinje. Ovo je dodatan razlog da nadležni organi u najkraćem roku identifikuju i liše slobode počinioce zahtijevajući maksimalne moguće kazne. Oni koji čine sve da naruše prijateljske odnose sa Hrvatskom i građanima Hrvatske neće uspjeti u toj namjeri što god uradili - poručio je Đurašković. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativno-interesantna-lica-iz-beograda-u-podgorici-uoci-meca-crna-gora-hrvatska&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je istakao da je Cetinje otvoreni grad za svakog dobronamjernika, a na državnoj vlasti je da hitno zaustave spiralu mržnje koja se produkuje kako bi se i Cetinje i Crna Gora prikazali suprotnim od onoga što jesu.

1250x600

1084x550

Đurašković o napadu na navijače Hrvatske: Smišljena namjera koja dolazi iz dobro poznate kuhinje

Povodom incidenta koji se večeras dogodio hrvatskim navijačima na putu Cetinje- Budva, oglasio se i gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković i pozvao nadležne organe da hitno identifikuju počinioce &nbsp;i najoštrije ih sankcionisu.
Đurašković smatra da se radi o smišljenoj namjeri da se napad dogodi na teritoriji Cetinja, koja dolazi iz dobro poznate kuhinje. Ovo je dodatan razlog da nadležni organi u najkraćem roku identifikuju i liše slobode počinioce zahtijevajući maksimalnu moguću kaznu.

Đurašković: Smišljena je namjera da se napad na hrvatske navijače dogodi na teritoriji Cetinja

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su danas, postupajući po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, uhapsili operativno interesantnog mladića V. K. (27) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje, odnosno da je pesnicama udarao sugrađanina, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, sumnja se da je V. K. prije dva dana, 13. novembra, ispred jedne benzinske stanice u Cetinju remetio javni red i mir i fizički napao mladića (21) na način što je oštećenom prišao i zadao mu više udaraca pesnicom u predjelu glave i tijela, usljed čega je oštećeni zadobio lake tjelesne povrede.
- On će danas, uz krivičnu prijavu, biti sproveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen operativno interesantan mladić sa Cetinja: Osumnjičen da je pesnicama udarao sugrađanina

Svečanom sjednicom Skupštine Prijestonice Cetinje, danas je obilježen 13. novembar, Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja.
Svečanost je održana u Vladinom domu, uz prisustvo državnih zvaničnika, diplomatskog kora i drugih istaknutih ličnosti iz političkog, kulturnog, naučnog i sportskog života Crne Gore.
U duhu Dana oslobođenja Cetinje i Njegoševog dana, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković započeo je svoje izlaganje stihovima iz Gorskog vijenca „Što se ne šće u lance vezati, to se zbježa u ove planine“, koji, kako je naveo, najsnažnije oslikavaju zajednički smisao ova dva praznika: da se veličina jednog naroda ne mjeri njegovom brojnošću, već snagom njegove ideje, slobodarskim srcem i sposobnošću da čuva svoju slobodu.
- Kroz vjekovno postojanje Crne Gore, kroz nebrojene borbe i iskušenja, sve velike pobjede započinjale su upravo pod sjenkom Lovćena, sa stijena koje su naučile da prkose i vremenu i sili. Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru, te tako u toj neprekinutoj niti istorije, Dan oslobođenja Cetinja 1944. godine ima posebno mjesto - naveo je Đurašković.
U svom obraćanju, gradonačelnik Cetinja osvrnuo se na brojne projekte koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini, poručujući da nam istorija nije data da se samo na nju osvrćemo, već da iz nje crpimo snagu i nadahnuće.
- Na putu razvoja i stvaranja novih prilika, upravo danas u saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisujemo tender za nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja - projekta koji će dodatno unaprijediti turističku ponudu Cetinja, povezati ga sa važnim tačkama crnogorske kulturne i prirodne baštine i otvoriti nove mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije. Ovaj projekat danas dobija i poseban simbolički značaj, jer upravo na dan kada slavimo tradiciju, identitet i ponos našeg grada, potvrđujemo i vjeru u snagu Cetinja da se razvija, raste i iznova potvrđuje kao ponos Crne Gore - kazao je Đurašković.
Predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović navela je da je Cetinje, kao istorijska i duhovna prijestonica Crne Gore, bilo je i ostalo mjesto čuvanja slobodarskog duha, nosilac ideje prkosa i otpora svakom obliku nepravde.
- Sa ponosom ističemo da su ovđe nastajale ideje koje su se širile &nbsp;čitavom Crom Gorom, ideje hrabrosti, antifašizma, slobode i solidarnosti. Ovđe, u gradu koji je oduvijek disao slobodu, stvarala se i politička misao koja je snažno uticala na oblikovanje savremene crnogorske državnosti. Danas, na dan kada obilježavamo 13. novembar - Dan Prijestonice Cetinje i Negošev dan - crnogorski praznik kulture, okupljamo se sa ponosom, poštovanjem i osjećanjem duboke zahvalnosti prema svima koji su stvarali i branili ovo mjesto i ideale na kojima ono počiva - kazala je Vujović.
Prijestonica Cetinje, ove godine dodijelila je Nagrade „13. novembar“, javna priznanja za izuzetne rezultate ostvarene u svim oblastima rada i stvaralaštva koji imaju poseban značaj za Prijestonicu. Nagradu su dobili arhitekta Predrag - Dragan Sapasić, prof. dr Maja Đurić i JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici.
- U ime sva tri dobitnika, želim da se zahvalim Gradu Cetinju i Komisiji za dodjelu nagrade. Ovo priznanje nas obavezuje da nastavimo rad sa još više predanosti i odgovornosti, svako u svojoj oblasti. Da njegujemo vrijednosti za koje se ova nagrada zalaže – znanje, stručnost, humanost i rad za dobrobit zajednice - kazao je direktor JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici Božidar Drecun.
Na svečanosti su dodijeljene studentske nagrade najboljim studentima koji studiraju na fakultetima sa sjedištem u Prijestonici, na prijedlog Vijeća fakulteta, kao i studentima koji imaju prebivalište u Prijestonici, a studiraju u Crnoj Gori i inostranstvu. Studentske nagrade dobili su Sofija Lopičić, Maja Mijanović, Nikoleta Ćorović, Sara Joksimović, Luka Vujović, Ines Radović i Maše Radović.
- Nagrade i priznanja uvijek prijaju i bude osjećaj ponosa; ali posebno je dragocjen trenutak kada priznanje dolazi iz svog grada - iz sredine u kojoj odrastamo, učimo i kojoj, na kraju, želimo najviše da doprinesemo. To je priznanje onih koji nas najbolje poznaju i čije se povjerenje ne može ničim nadomjestiti - kazala je u ime nagrađenih studenata Maše Radović.
Svojim nastupima, događaj su upotpunili Hor “Luča” i Dječiji hor Prijestonice.

Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru

Očuvanje Cetinja kao prijestonice, njegovih kulturnih i istorijskih vrijednosti, od suštinskog je značaja za cjelokupnu Crnu Goru. Taj grad nije samo svjedok prošlosti, već i inspiracija za budućnost, primjer kako se tradicija i savremenost mogu spojiti u harmoničnu cjelinu - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Cetinje je, kako je rekao, grad bogate istorije i neprocjenjivog kulturnog nasljeđa, vjekovima je bilo simbol crnogorske državnosti, duhovnosti i identiteta.
- Njegove ulice, spomenici i institucije svjedoče o epohama koje su oblikovale našu zajedničku istoriju i baštinu. Cetinje je odavno prepoznato u svijetu kao grad kulture, umjetnosti i slobodarskog duha, čije ime s ponosom odjekuje daleko izvan granica naše zemlje - naveo je Nurković.
Uz želju da Cetinje nastavi da napreduje, razvija se i čuva svoju autentičnost, uputio je srdačne čestitke i najbolje želje svim njegovim građankama i građanima.

Cetinje je primjer kako se tradicija i savremenost mogu spojiti u harmoničnu cjelinu

Cetinje je mjesto na kojem se sabiraju temelji naše istorije, državnosti i duhovnosti. Iz njega je proistekla ideja o slobodi, samobitnosti i dostojanstvu Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Podvukao je da je Cetinje svojim nepokolebljivim duhom i u vremenima najtežih iskušenja stajalo na braniku slobode i pravde.
- Tragedije koje su zadesile Cetinje ostavile su rane koje neće zacijeliti. Saosjećajući sa porodicama stradalih, njihovim najbližima i svim građanima, izražavam iskreno poštovanje za snagu i dostojanstvo koje je Prijestonica pokazala u tim teškim trenucima - poručio je on.
Iz te boli, kaže, moramo izaći jači i solidarniji i učiniti sve da se ovako nešto nikada više ne ponovi.
Ukazao je da je Cetinje u narodnooslobodilačkoj borbi dalo ogroman doprinos i ponosno ponijelo naziv grada–heroja, potvrđujući svoju vjekovnu državotvornu tradiciju i vrijednosti antifašizma, na kojima počiva savremena crnogorska država.
- Ne smijemo zaboraviti ni antiratni duh Cetinja tokom devedesetih godina, kada je ovaj grad ponovo pokazao moralnu i građansku snagu, ostajući vjeran ideji mira, slobode i dostojanstva čovjeka - podvukao je on.
Iz te postojanosti i vjere u evropske vrijednosti Cetinje je, ističe Milatović, dalo ključan doprinos obnovi nezavisnosti, iz koje je zasijala luča 21. maja 2006. godine – svjetionik demokratske, evropske i građanske Crne Gore.
- Posebno mi je zadovoljstvo što smo tokom prethodne godine, upravo na Cetinju, ugostili brojne državne i evropske zvaničnike. Time je Prijestonica još jednom potvrdila svoj jedinstveni značaj na političkoj i diplomatskoj mapi Crne Gore - naveo je on.
Kao predsjednik Senata Prijestonice izražava punu podršku naporima lokalne uprave da Cetinje učini još snažnijim i prosperitetnijim.
- Posebno ističem značaj nastavka izgradnje žičare Kotor – Lovćen (Dub–Ivanova Korita) – Cetinje. Ona će dodatno povezati Prijestonicu sa Bokokotorskim zalivom i otvoriti nove mogućnosti za razvoj turizma i promociju Nacionalnog parka Lovćen - dodao je on.
Ovaj projekat, koji povezuje tradiciju i prirodnu ljepotu s modernim razvojnim vizijama, ima njegovu bezrezervnu podršku.
- Jednako važni su i drugi razvojni projekti usmjereni na očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, unapređenje poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta - istakao je Milatović.
Kaže da je uvjeren da će predstojeća godina, u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, donijeti nove prilike za razvoj, zajedništvo i napredak.
- Sa ponosom na prošlost i vjerom u budućnost, u kojoj Cetinje ostaje srce naše države, simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore, još jednom vam, uz najbolje želje, čestitam Dan Prijestonice Cetinje - zaključio je Milatović.

Milatović: Sa Cetinja je proistekla ideja o slobodi Crne Gore, u vremenima najtežih iskušenja stajalo je na braniku slobode i pravde

Svjesni neupitne činjenice da je Cetinje temelj naše državnosti, kulture, duhovnosti i tradicije, s punom posvećenošću nastavićemo da afirmišemo i podstičemo sve aktivnosti koje će osnaživati njegovu reprezentativnost i stvarni uticaj na nacionalnu ekonomiju i savremene društveno-političke tokove - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Dan oslobođenja i Prijestonice.
Naglasio je da Cetinje, njegujući slobodarski duh, kroz svoj istorijski kontinuitet potvrđuje da ostaje na visini davno proklamovanih prosvjetiteljskih ideala slavnih osnivača i generacija njegovih graditelja - vizionara.
- Današnje Cetinje zadržava taj duh - sa jasnim stavom pred savremenim geopolitičkim izazovima i sa nepokolebljivom evropskom orjentacijom svojih građanki i građana, u vrjednosnom i principijelnom smislu. Uvjeren sam da ćemo i ubuduće unapređivati institucionalnu i ličnu saradnju, uz poseban senzibilitet u zajedničkom naporu da zacjeljujemo rane koje su podjednako bolne za sve građanke i građane Crne Gore - naveo je Spajić.
Siguran je, kaže, da će svakim novim danom jačati međusobno povjerenje, uvažavanje i sloga.
- Koji nas istinski vode društvu pravde, inkluzivnosti i ekonomskog prosperiteta - zaključio je Spajić.

Spajić: Cetinje je temelj naše državnosti, kulture, duhovnosti i tradicije

Ovaj praznik u sebi nosi sabranu istoriju svih onih koji su Cetinje gradili slobodarskim duhom, kao mjesto gdje se čuva ideja o državi, gdje se njeguje misao o slobodi, i gdje su hrabrost i ponos uvijek bili mjera ljudske i nacionalne veličine - poručio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković povodom 13. novembra - Dana tog grada i oslobođenja.
Danas se, kaže, sa zahvalnošću i ponosom se prisjećamo puta kojim su naši preci, vođeni vjerom u slobodu i dostojanstvo, utemeljili vrijednosti na kojima i danas počiva Cetinje.&nbsp;
- Istovremeno, danas obilježavamo i crnogorski praznik kulture, misli i duha, kojim odajemo počast stvaralaštvu našeg pjesnika i vladike Petra II Petrovića Njegoša, u čijim je besmrtnim stihovima sabrana čitava suština crnogorskog bića: odgovornost prema nasljeđu, vjera u snagu riječi i vječita težnja u odbrani slobode - naveo je Đurašković.
U tom duhu, kaže, upućuje iskrene čestitke svim građankama i građanima Prijestonice povodom Dana oslobođenja Cetinja i Njegoševog dana.
- Uz želju da zajednički nastavimo da gradimo budućnost dostojnu imena i istorije našeg Cetinja, vođeni riječima iz “Gorskog vijenca” koje nas vjekovima opominju da “junački amanet čuvamo: divno ime i svetu slobodu” - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Danas se sa ponosom prisjećamo puta kojim su naši preci utemeljili vrijednosti na kojima počiva Cetinje

Gimnazija Cetinje danas je svečanim programom, u prisustvu učenika, profesora i brojnih gostiju, obilježila 145 godina postojanja, jubilej koji podsjeća da znanje i obrazovanje ostaju temelj svake budućnosti.
Kao prva gimnazija u Crnoj Gori, ova škola već skoro vijek i po podstiče i usmjerava generacije da misle slobodno, da sumnjaju i preispituju, hrabro traže svoj put i mijenjaju svijet oko sebe.
U svečanoj sali, riječi i tonovi odzvanjali su ponosom i zahvalnošću prema školi koja stvara generacije čija djela mijenjaju lice Crne Gore u nauci, umjetnosti, obrazovanju i javnom životu.
Kada je na Cetinju osnovana prva gimnazija u Crnoj Gori, to nije bio samo čin otvaranja škole. Bio je to čin državničke mudrosti i vizije, uvjerenja da bez obrazovanja nema slobode, bez znanja nema napretka, da bez škole nema države. Kroz našu školu prošli su mnogi koji su oblikovali identitet Crne Gore, državnici, pjesnici, naučnici, profesori, umjetnici. Njihova imena su utemeljena u istoriji, ali njihova djela žive kroz generacije koje su stasavale upravo ovdje – kazala je direktorica Gimnazije Cetinje, Sanja Jelić podsjetivši da je ova ustanova od 1880. godine svetionik znanja i prosvjete u Crnoj Gori.
Svečanosti je prisustvovala i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović koja je čestitala jubilej i poručila da grad koji ima ovakvu gimnaziju ima i sjajnu budućnost.
Trud i posvećenost direktora, profesora i učenika čine temelj na kojem i danas stoji cetinjska Gimnazija. Ulaganje u obrazovanje jeste ulaganje u našu budućnost, u društvo koje poštuje znanje, rad i istinske vrijednosti. Neka ovaj jubilej bude podsjetnik da je Cetinje oduvijek bilo, i ostalo prijestonica znanja, kulture i slobodarskog duha – poručila je Novović.
<h2>Učenici u glavnoj ulozi: umjetnost, riječ i sjećanje</h2>
Potom su gimnazijalci preuzeli scenu. Oni koji nose svjetlost pred sobom i tradiciju iza sebe.
Uz pomoć profesora, priredili su program u kojem su se prošlost i sadašnjost sastavile u isti stih i isti akord.
Školski hor pod upravom profesorice Andree Stanković, otvorio je program.
Učenici Mare Martinović, Sofija Stevanović, Anja Šofranac, Milica Borilović, Valentina Perović, Petar Perišić, Boris Jovanović, uz podršku profesorice istorije Milene Kaluđerović, umjetničkim prikazom o istorijatu škole podsjetili su da je cetinjska Gimnazija bila “kolijevka obrazovanja”.
Video zapis o istorijatu škole, prikazan na francuskom jeziku, pripremljen uz podršku profesorice Tatjane Zeković, istakao je znanje i angažovanost učenika koji su kroz govor na stranom jeziku predstavili posebnu priču ove obrazovne ustanove.
Jedan od najzapaženijih dijelova programa bio je umjetnički segment inspirisan „Balkanskom caricom“. Ideju je osmislila profesorica Danijela Bokan, a izveli su ga: balerine Sofija i Ivona Martinović, vokal Lana Kaluđerović, klavirska pratnja Mia Martinović, te recitatori Pavle Samardžić, Blagota Stanojević, Maša Borilović, Mia Martinović, Srna Jovetić i Nađa Stanojević.
U spoju poezije, muzike i pokreta publika se vratila u daleku 1877. godinu.
Maturant Đorđe Koljević, izveo je dio govora premijera Engleske Vilijama Gledstona, „Apoteza Crnoj Gori” inspirisan junačkom borbom Crnogoraca protiv Osmanskog carstva. Nastup je realizovan uz podršku profesorice Aleksandre Vujović.
Program su ispunile recitacije i muzičke tačke, a na sceni su se smjenjivale Mia Bracanović i Milica Borilović, Darija Banović i Mina Jablan, potom Maša Borilović, Sofija Stevanović i Iva Vučinić, svaka svojim izrazom i energijom, uz podršku mentorki, profesorica Biljane Orlandić i Danijele Bokan.
Nastupima su donijele iskrenost, toplinu i posebnu gimnazijsku mladost koja se ne može naučiti iz knjiga, već samo živjeti. Program su vodili Mia Bracanović i Stanko Kaluđerović, smireno i prirodno prateći tok svečanosti.
U atmosferi koja je nosila miris istorije i energiju mladosti, Gimnazija Cetinje još jednom je pokazala zašto je mnogo više od obrazovne ustanove.

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Mnogo mladih ima problem sa mentalnim zdravljem, sa anksioznošću, sa raznoraznim situacijama iz kojih oni vide izlaz u konzumiranju alkohola, marihuane ili nekih drugih opijata - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršni direktor NVO Link Ranko Dacić.
Novembar je mjesec borbe protiv zavisnosti, a razliku između nekadašnji i sadašnjih zavisnika je, kaže Dacić, u tome što se starosna granica spustila.
- Potpuno se normalizuje upotreba raznih supstanci, alkohola, razlika je u odnosu na nekad i sad. Rezultati istraživanja ne iznenađuju nas koji radimo sa mladima i dolazimo u kontakt sa njima. Ekskurzije, okupljanja i slični događaju su plodonosni da mladi dođu u kontakt i sa alkoholom, marihuanom i ostalim opijatima, zato što roditelji ne mogu da ih kontrolišu na način na koji bi htjeli roditelji. Negdje smatram da mladi nijesu toliko krivi koliko je krivo okruženje i sve što se dešava oko njih - rekao je Dacić.
Podsjeća da NVO Link i Juventas već dvije godine rade na projektu smanjenje štete u noćnom životu, a dodatan uticaj imaju i društvene mreže koje i te kako utiču na izbore mladih.
- Društvene mreže utiču na mlade, jer oni da bi se uklopili u društvo počinju sa nekim eksperimentisanjem i vikendaškim uzimanjem opijata, da bi osjetili pripadnost ili se lakše uklopili u to društvo. Jednostavno je okruženje takvo, takva je situacija da su &nbsp;mladi podložniji svim tim stvarima, nego u nekom periodu prije 10 ili 15 godina - zaključio je Dacić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWl8gfB_4YGs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dacić: Mladi nijesu toliko krivi koliko je krivo okruženje i sve što se dešava oko njih

Sve vrste goriva od ponoći će biti skuplje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 98 koštaće 1,47 eura, što je poskupljenje od tri centa. Dva centa biće skuplji Eurosuper 95 i cijena za litar biće 1,43 eura.
Eurodizel će od ponoći biti skuplji pet centi i koštaće 1,40 eura.
Litar lož ulja koštaće 1,30 eura, što je poskupljenje od dva centa.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 1.decembra 2025.godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 2.decembra 2025.godine - zaključuje se u saopštenju.

Sve vrste goriva skuplje od ponoći

Sa svim novim alatima studenti imaju mnogo više mogućnosti za rad, od vještačke inteligencije i pristupa literaturi, što omogućava lakše i brže istraživanje, ali je činjenica da mnogo više očekivanja od profesora i poslodavaca donosi jednu vrstu stresa, jer nije svaki student u stanju da se vrlo brzo prilagodi novim izazovima - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Damjan Lalović mladi crnogorski naučnik sa University College London i doktorand Imperial College London.&nbsp;
Danas se obilježava Međunarodni dan studenata, koji nosi sjećanje na 17. novembar 1939. godine kada su nacističke vlasti brutalno ugušile studentske proteste u Pragu, zatvorile Univerzitet Karlov i pogubile vođe studentskog pokreta.&nbsp;
Prve dvije godine srednjoškolskog obrazovanja, prisjeća se Lalović, završio je u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović” &nbsp;u Podgorici, dok je nastavak školovanja bio u Velikoj Britaniji zahvaljujuci HMC stipendiji &nbsp;i profesorici Ani Jakić.
- Svoje osnovne studije iz biohemije sam započeo na University College Londonu ( UCL), gdje sam završio integrisani master, nakon toga sam upisao doktorske studije i od septembra sam na svom doktorskom projektu - rekao je Lalović.
&nbsp;Podsjeća da je magistarski projekat radio na UCL-u pod mentorstvom Matilde Katan i u sklopu tog projekta je radio na PLC enzimima, koji su prevalentni u kontroli ćelijskog rasta i razvoja.&nbsp;
- Dokazano je kada takvi enzimi mutiraju nastaje kancer i autoimune bolesti. Naš projekat je bio istraživanje potencijalnih molekula koji bi mogli da zaustave funkciju ovih multigenih proteina, samim tim da zaustave rast i razvoj kancera. Sa mojim projektom uspjeli smo da pronađemo potencijalni takozvani džep za koji se mogu napraviti ti molekuli i samim tim možemo da istražimo potencijalne molekule koji bi mogli kasnije da se razviju u potencijalne ljekove - naglasio je Lalović.
Smatra da su današnji studenti multidisciplinarni, koji su uspješni ako znaju da vrše više funkcija i umiju da se prilagode novim poslovima i novim izazovima.&nbsp;
- Često se desi da kada radimo neke projekte vrlo je bitno da znamo ne samo jedan nego dva, ako ne i tri jezika, vrlo je bitno da smo vješti sa kompjuterskim tehnikama, da umijemo da koristimo nove stvari koje se javljaju danas u društvu. Vidjeli smo porast vještačke inteligencije, to je takođe nešto što može biti neizbježno u daljem radu, ne samo u istraživanju, već i u generalnoj akademiji. To je neki način prilagođavanja svemu novom što dolazi danas, samim tim postoje mnogi stresovi, mentalno zdravlje je na ispitu, sam način baratanja svim vještinama su teškoće sa kojima se susreću današnji studenti - zaključio je Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWl8gfB_4YGs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lalović: Današnji studenti su uspješni ako se prilagođavaju novim izazovima

Umjesto sportske dvorane koja je trebala služiti svim građanima Gusinja, nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas je pretvorena u privatno skladište krompira i bala sijena i to, prema tvrdnjama više izvora, za potrebe brata predsjednika opštine - navode iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Gusinje. Kako navode, javnosti nikada nije bio dostupan ni popis imovine koja je bila predmet kupovine, niti su građani informisani o detaljima procesa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - Danas, umjesto da se pokrene rekonstrukcija i izgradnja sportske dvorane, objekat je stavljen u privatnu funkciju, bez javnog oglasa i bez dostupnih podataka o eventualnom ugovoru o zakupu. Postavlja se više ključnih pitanja: da li osoba koja koristi opštinski prostor plaća zakup i po kom osnovu? Da li je sprovedena bilo kakva procedura za davanje prostora u zakup? I, na kraju, da li Opština Gusinje postupa u skladu sa zakonom i interesima građana, ili se radi o još jednom primjeru zloupotrebe javne imovine u privatne svrhe - upitali su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  Ovaj slučaj je, kako navode, postao simbol onoga što građani zamjeraju lokalnoj vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - To je bahatost, netransparentnost i privatizaciju javnih resursa. Umjesto prostora koji je trebalo da bude centar i simbol razvoja sporta i okupljanja, objekat je pretvoren u skladište za krompire i bale sijena, i to za potrebe pojedinaca iz vlasti. Dok se javnost pita hoće li nadležne institucije reagovati, buduća dvorana u Gusinju danas je simbol privatnog interesa i institucionalne šutnje - zaključili su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>

DPS: Javna imovina pretvorena u privatni resurs porodice Balić

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: cetinje