Svečanom sjednicom Skupštine Prijestonice Cetinje, danas je obilježen 13. novembar, Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja.
Svečanost je održana u Vladinom domu, uz prisustvo državnih zvaničnika, diplomatskog kora i drugih istaknutih ličnosti iz političkog, kulturnog, naučnog i sportskog života Crne Gore.
U duhu Dana oslobođenja Cetinje i Njegoševog dana, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković započeo je svoje izlaganje stihovima iz Gorskog vijenca „Što se ne šće u lance vezati, to se zbježa u ove planine“, koji, kako je naveo, najsnažnije oslikavaju zajednički smisao ova dva praznika: da se veličina jednog naroda ne mjeri njegovom brojnošću, već snagom njegove ideje, slobodarskim srcem i sposobnošću da čuva svoju slobodu.
- Kroz vjekovno postojanje Crne Gore, kroz nebrojene borbe i iskušenja, sve velike pobjede započinjale su upravo pod sjenkom Lovćena, sa stijena koje su naučile da prkose i vremenu i sili. Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru, te tako u toj neprekinutoj niti istorije, Dan oslobođenja Cetinja 1944. godine ima posebno mjesto - naveo je Đurašković.
U svom obraćanju, gradonačelnik Cetinja osvrnuo se na brojne projekte koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini, poručujući da nam istorija nije data da se samo na nju osvrćemo, već da iz nje crpimo snagu i nadahnuće.
- Na putu razvoja i stvaranja novih prilika, upravo danas u saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisujemo tender za nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja - projekta koji će dodatno unaprijediti turističku ponudu Cetinja, povezati ga sa važnim tačkama crnogorske kulturne i prirodne baštine i otvoriti nove mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije. Ovaj projekat danas dobija i poseban simbolički značaj, jer upravo na dan kada slavimo tradiciju, identitet i ponos našeg grada, potvrđujemo i vjeru u snagu Cetinja da se razvija, raste i iznova potvrđuje kao ponos Crne Gore - kazao je Đurašković.
Predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović navela je da je Cetinje, kao istorijska i duhovna prijestonica Crne Gore, bilo je i ostalo mjesto čuvanja slobodarskog duha, nosilac ideje prkosa i otpora svakom obliku nepravde.
- Sa ponosom ističemo da su ovđe nastajale ideje koje su se širile &nbsp;čitavom Crom Gorom, ideje hrabrosti, antifašizma, slobode i solidarnosti. Ovđe, u gradu koji je oduvijek disao slobodu, stvarala se i politička misao koja je snažno uticala na oblikovanje savremene crnogorske državnosti. Danas, na dan kada obilježavamo 13. novembar - Dan Prijestonice Cetinje i Negošev dan - crnogorski praznik kulture, okupljamo se sa ponosom, poštovanjem i osjećanjem duboke zahvalnosti prema svima koji su stvarali i branili ovo mjesto i ideale na kojima ono počiva - kazala je Vujović.
Prijestonica Cetinje, ove godine dodijelila je Nagrade „13. novembar“, javna priznanja za izuzetne rezultate ostvarene u svim oblastima rada i stvaralaštva koji imaju poseban značaj za Prijestonicu. Nagradu su dobili arhitekta Predrag - Dragan Sapasić, prof. dr Maja Đurić i JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici.
- U ime sva tri dobitnika, želim da se zahvalim Gradu Cetinju i Komisiji za dodjelu nagrade. Ovo priznanje nas obavezuje da nastavimo rad sa još više predanosti i odgovornosti, svako u svojoj oblasti. Da njegujemo vrijednosti za koje se ova nagrada zalaže – znanje, stručnost, humanost i rad za dobrobit zajednice - kazao je direktor JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici Božidar Drecun.
Na svečanosti su dodijeljene studentske nagrade najboljim studentima koji studiraju na fakultetima sa sjedištem u Prijestonici, na prijedlog Vijeća fakulteta, kao i studentima koji imaju prebivalište u Prijestonici, a studiraju u Crnoj Gori i inostranstvu. Studentske nagrade dobili su Sofija Lopičić, Maja Mijanović, Nikoleta Ćorović, Sara Joksimović, Luka Vujović, Ines Radović i Maše Radović.
- Nagrade i priznanja uvijek prijaju i bude osjećaj ponosa; ali posebno je dragocjen trenutak kada priznanje dolazi iz svog grada - iz sredine u kojoj odrastamo, učimo i kojoj, na kraju, želimo najviše da doprinesemo. To je priznanje onih koji nas najbolje poznaju i čije se povjerenje ne može ničim nadomjestiti - kazala je u ime nagrađenih studenata Maše Radović.
Svojim nastupima, događaj su upotpunili Hor “Luča” i Dječiji hor Prijestonice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru

Očuvanje Cetinja kao prijestonice, njegovih kulturnih i istorijskih vrijednosti, od suštinskog je značaja za cjelokupnu Crnu Goru. Taj grad nije samo svjedok prošlosti, već i inspiracija za budućnost, primjer kako se tradicija i savremenost mogu spojiti u harmoničnu cjelinu - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Cetinje je, kako je rekao, grad bogate istorije i neprocjenjivog kulturnog nasljeđa, vjekovima je bilo simbol crnogorske državnosti, duhovnosti i identiteta.
- Njegove ulice, spomenici i institucije svjedoče o epohama koje su oblikovale našu zajedničku istoriju i baštinu. Cetinje je odavno prepoznato u svijetu kao grad kulture, umjetnosti i slobodarskog duha, čije ime s ponosom odjekuje daleko izvan granica naše zemlje - naveo je Nurković.
Uz želju da Cetinje nastavi da napreduje, razvija se i čuva svoju autentičnost, uputio je srdačne čestitke i najbolje želje svim njegovim građankama i građanima.

Cetinje je primjer kako se tradicija i savremenost mogu spojiti u harmoničnu cjelinu

Cetinje je mjesto na kojem se sabiraju temelji naše istorije, državnosti i duhovnosti. Iz njega je proistekla ideja o slobodi, samobitnosti i dostojanstvu Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Podvukao je da je Cetinje svojim nepokolebljivim duhom i u vremenima najtežih iskušenja stajalo na braniku slobode i pravde.
- Tragedije koje su zadesile Cetinje ostavile su rane koje neće zacijeliti. Saosjećajući sa porodicama stradalih, njihovim najbližima i svim građanima, izražavam iskreno poštovanje za snagu i dostojanstvo koje je Prijestonica pokazala u tim teškim trenucima - poručio je on.
Iz te boli, kaže, moramo izaći jači i solidarniji i učiniti sve da se ovako nešto nikada više ne ponovi.
Ukazao je da je Cetinje u narodnooslobodilačkoj borbi dalo ogroman doprinos i ponosno ponijelo naziv grada–heroja, potvrđujući svoju vjekovnu državotvornu tradiciju i vrijednosti antifašizma, na kojima počiva savremena crnogorska država.
- Ne smijemo zaboraviti ni antiratni duh Cetinja tokom devedesetih godina, kada je ovaj grad ponovo pokazao moralnu i građansku snagu, ostajući vjeran ideji mira, slobode i dostojanstva čovjeka - podvukao je on.
Iz te postojanosti i vjere u evropske vrijednosti Cetinje je, ističe Milatović, dalo ključan doprinos obnovi nezavisnosti, iz koje je zasijala luča 21. maja 2006. godine – svjetionik demokratske, evropske i građanske Crne Gore.
- Posebno mi je zadovoljstvo što smo tokom prethodne godine, upravo na Cetinju, ugostili brojne državne i evropske zvaničnike. Time je Prijestonica još jednom potvrdila svoj jedinstveni značaj na političkoj i diplomatskoj mapi Crne Gore - naveo je on.
Kao predsjednik Senata Prijestonice izražava punu podršku naporima lokalne uprave da Cetinje učini još snažnijim i prosperitetnijim.
- Posebno ističem značaj nastavka izgradnje žičare Kotor – Lovćen (Dub–Ivanova Korita) – Cetinje. Ona će dodatno povezati Prijestonicu sa Bokokotorskim zalivom i otvoriti nove mogućnosti za razvoj turizma i promociju Nacionalnog parka Lovćen - dodao je on.
Ovaj projekat, koji povezuje tradiciju i prirodnu ljepotu s modernim razvojnim vizijama, ima njegovu bezrezervnu podršku.
- Jednako važni su i drugi razvojni projekti usmjereni na očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, unapređenje poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta - istakao je Milatović.
Kaže da je uvjeren da će predstojeća godina, u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, donijeti nove prilike za razvoj, zajedništvo i napredak.
- Sa ponosom na prošlost i vjerom u budućnost, u kojoj Cetinje ostaje srce naše države, simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore, još jednom vam, uz najbolje želje, čestitam Dan Prijestonice Cetinje - zaključio je Milatović.

Milatović: Sa Cetinja je proistekla ideja o slobodi Crne Gore, u vremenima najtežih iskušenja stajalo je na braniku slobode i pravde

Svjesni neupitne činjenice da je Cetinje temelj naše državnosti, kulture, duhovnosti i tradicije, s punom posvećenošću nastavićemo da afirmišemo i podstičemo sve aktivnosti koje će osnaživati njegovu reprezentativnost i stvarni uticaj na nacionalnu ekonomiju i savremene društveno-političke tokove - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Dan oslobođenja i Prijestonice.
Naglasio je da Cetinje, njegujući slobodarski duh, kroz svoj istorijski kontinuitet potvrđuje da ostaje na visini davno proklamovanih prosvjetiteljskih ideala slavnih osnivača i generacija njegovih graditelja - vizionara.
- Današnje Cetinje zadržava taj duh - sa jasnim stavom pred savremenim geopolitičkim izazovima i sa nepokolebljivom evropskom orjentacijom svojih građanki i građana, u vrjednosnom i principijelnom smislu. Uvjeren sam da ćemo i ubuduće unapređivati institucionalnu i ličnu saradnju, uz poseban senzibilitet u zajedničkom naporu da zacjeljujemo rane koje su podjednako bolne za sve građanke i građane Crne Gore - naveo je Spajić.
Siguran je, kaže, da će svakim novim danom jačati međusobno povjerenje, uvažavanje i sloga.
- Koji nas istinski vode društvu pravde, inkluzivnosti i ekonomskog prosperiteta - zaključio je Spajić.

Spajić: Cetinje je temelj naše državnosti, kulture, duhovnosti i tradicije

Ovaj praznik u sebi nosi sabranu istoriju svih onih koji su Cetinje gradili slobodarskim duhom, kao mjesto gdje se čuva ideja o državi, gdje se njeguje misao o slobodi, i gdje su hrabrost i ponos uvijek bili mjera ljudske i nacionalne veličine - poručio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković povodom 13. novembra - Dana tog grada i oslobođenja.
Danas se, kaže, sa zahvalnošću i ponosom se prisjećamo puta kojim su naši preci, vođeni vjerom u slobodu i dostojanstvo, utemeljili vrijednosti na kojima i danas počiva Cetinje.&nbsp;
- Istovremeno, danas obilježavamo i crnogorski praznik kulture, misli i duha, kojim odajemo počast stvaralaštvu našeg pjesnika i vladike Petra II Petrovića Njegoša, u čijim je besmrtnim stihovima sabrana čitava suština crnogorskog bića: odgovornost prema nasljeđu, vjera u snagu riječi i vječita težnja u odbrani slobode - naveo je Đurašković.
U tom duhu, kaže, upućuje iskrene čestitke svim građankama i građanima Prijestonice povodom Dana oslobođenja Cetinja i Njegoševog dana.
- Uz želju da zajednički nastavimo da gradimo budućnost dostojnu imena i istorije našeg Cetinja, vođeni riječima iz “Gorskog vijenca” koje nas vjekovima opominju da “junački amanet čuvamo: divno ime i svetu slobodu” - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Danas se sa ponosom prisjećamo puta kojim su naši preci utemeljili vrijednosti na kojima počiva Cetinje

Gimnazija Cetinje danas je svečanim programom, u prisustvu učenika, profesora i brojnih gostiju, obilježila 145 godina postojanja, jubilej koji podsjeća da znanje i obrazovanje ostaju temelj svake budućnosti.
Kao prva gimnazija u Crnoj Gori, ova škola već skoro vijek i po podstiče i usmjerava generacije da misle slobodno, da sumnjaju i preispituju, hrabro traže svoj put i mijenjaju svijet oko sebe.
U svečanoj sali, riječi i tonovi odzvanjali su ponosom i zahvalnošću prema školi koja stvara generacije čija djela mijenjaju lice Crne Gore u nauci, umjetnosti, obrazovanju i javnom životu.
Kada je na Cetinju osnovana prva gimnazija u Crnoj Gori, to nije bio samo čin otvaranja škole. Bio je to čin državničke mudrosti i vizije, uvjerenja da bez obrazovanja nema slobode, bez znanja nema napretka, da bez škole nema države. Kroz našu školu prošli su mnogi koji su oblikovali identitet Crne Gore, državnici, pjesnici, naučnici, profesori, umjetnici. Njihova imena su utemeljena u istoriji, ali njihova djela žive kroz generacije koje su stasavale upravo ovdje – kazala je direktorica Gimnazije Cetinje, Sanja Jelić podsjetivši da je ova ustanova od 1880. godine svetionik znanja i prosvjete u Crnoj Gori.
Svečanosti je prisustvovala i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović koja je čestitala jubilej i poručila da grad koji ima ovakvu gimnaziju ima i sjajnu budućnost.
Trud i posvećenost direktora, profesora i učenika čine temelj na kojem i danas stoji cetinjska Gimnazija. Ulaganje u obrazovanje jeste ulaganje u našu budućnost, u društvo koje poštuje znanje, rad i istinske vrijednosti. Neka ovaj jubilej bude podsjetnik da je Cetinje oduvijek bilo, i ostalo prijestonica znanja, kulture i slobodarskog duha – poručila je Novović.
<h2>Učenici u glavnoj ulozi: umjetnost, riječ i sjećanje</h2>
Potom su gimnazijalci preuzeli scenu. Oni koji nose svjetlost pred sobom i tradiciju iza sebe.
Uz pomoć profesora, priredili su program u kojem su se prošlost i sadašnjost sastavile u isti stih i isti akord.
Školski hor pod upravom profesorice Andree Stanković, otvorio je program.
Učenici Mare Martinović, Sofija Stevanović, Anja Šofranac, Milica Borilović, Valentina Perović, Petar Perišić, Boris Jovanović, uz podršku profesorice istorije Milene Kaluđerović, umjetničkim prikazom o istorijatu škole podsjetili su da je cetinjska Gimnazija bila “kolijevka obrazovanja”.
Video zapis o istorijatu škole, prikazan na francuskom jeziku, pripremljen uz podršku profesorice Tatjane Zeković, istakao je znanje i angažovanost učenika koji su kroz govor na stranom jeziku predstavili posebnu priču ove obrazovne ustanove.
Jedan od najzapaženijih dijelova programa bio je umjetnički segment inspirisan „Balkanskom caricom“. Ideju je osmislila profesorica Danijela Bokan, a izveli su ga: balerine Sofija i Ivona Martinović, vokal Lana Kaluđerović, klavirska pratnja Mia Martinović, te recitatori Pavle Samardžić, Blagota Stanojević, Maša Borilović, Mia Martinović, Srna Jovetić i Nađa Stanojević.
U spoju poezije, muzike i pokreta publika se vratila u daleku 1877. godinu.
Maturant Đorđe Koljević, izveo je dio govora premijera Engleske Vilijama Gledstona, „Apoteza Crnoj Gori” inspirisan junačkom borbom Crnogoraca protiv Osmanskog carstva. Nastup je realizovan uz podršku profesorice Aleksandre Vujović.
Program su ispunile recitacije i muzičke tačke, a na sceni su se smjenjivale Mia Bracanović i Milica Borilović, Darija Banović i Mina Jablan, potom Maša Borilović, Sofija Stevanović i Iva Vučinić, svaka svojim izrazom i energijom, uz podršku mentorki, profesorica Biljane Orlandić i Danijele Bokan.
Nastupima su donijele iskrenost, toplinu i posebnu gimnazijsku mladost koja se ne može naučiti iz knjiga, već samo živjeti. Program su vodili Mia Bracanović i Stanko Kaluđerović, smireno i prirodno prateći tok svečanosti.
U atmosferi koja je nosila miris istorije i energiju mladosti, Gimnazija Cetinje još jednom je pokazala zašto je mnogo više od obrazovne ustanove.

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Atletičar banjalučkog Borca Uroš Gutić i Teodora Simović iz AK Novi Pazar pobjednici su tradicionalne, 23. međunarodne ulične trke Oslobođenje Cetinja.&nbsp;
Gutić je u trci seniora na 4.000 metara pobijedio ispred Miljana Kukuličića iz barskog Mornara i Sergeja Rakočevića, člana Jedinstva iz Bijelog Polja.&nbsp;
U konkurenciji seniorki, Simović je bila brža od atletičarke Nikšića Slađane Pejović i Lidije Todorović iz podgoričke Sparte.
U trci policajaca najbrži su bili Veselin Petrušić (PJ Nikšić) i Biljana Radunović (PJP Podgorica), dok je najbrži vojnik Slavko Rakočević (Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore).
Prva mjesta u konkurenciji juniora na 2.000 metara osvojili su Boban Madžgalj (Orion, Ulcinj) i &nbsp;Anđelka Pavićević (Jedinstvo), najbrži studenti bili su Ivan Popović (Nikšić) i Hana Rozhko (Podgorica), dok su u konkurenciji veterana trijumfovali Marko Rajković (do 50, Cetinje), Nenad Ivanović (do 55, Berane), Radovan Radulović (preko 65, Subotica) i Rada Miladinović (Podgorica).
U konkurenciji rekreativaca najbrži je bio Ivan Rakčević (Podgorica).
Kod učenika osnovnih škola (I-III razred) na 100 metara pobijedili su Stefana Pavićević (OŠ Njegoš) i Vukan Mašanović (OŠ Lovćenski partizanski odred), na 300 metara (IV-VI razred) slavili su Ksenija Božović (OŠ Njegoš) i Demir Maljević (OŠ Njegoš), a na 800 metara (VII-IX razred) Anđela Perović (OŠ Laki partizanski odred) i Luka Vujović (OŠ Laki partizanski odred).
&nbsp;U trci učenika osnovnih škola, koji se bave atletikom na 1.000 metara, najbolji su bili Lena Raičević (Jedinstvo) i Uroš Camović (AK Milenijum) Podgorica, a kod srednjoškolaca Sara Jovović (Srednja stručna škola) i Balša Gardašević (Srednja stručna škola).
Najbolji seniori iz Crne Gore su Slađana Pejović (AK Nikšić) i Miljan Kukuličić (Mornar).
Tradicionalna atletska manifestacija okupila je više od 150 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.&nbsp;
Manifestaciju je otvorila sekretarka Sektreterijata za sport i mlade Prijestonice Dejana Dizdar, a učesnicima su se obratili i predsjednik Atletskog saveza Milorad Vuletić i trener AK Lovćen Ivan Popović.&nbsp;

Gutić i Simović pobijedili na Cetinju

Ako želite da upoznate Crnu Goru morate prvo da dođete na Cetinje i onda odavde krenete da upoznate ostatak zemlje, prvo morate ovdje doći jer je ovdje sve nastalo. Kad se vode zamute svi se vraćamo izvoru, a izvor Crne Gore je Cetinje i mi ćemo se uvijek vraćati izvoru i nadamo se da će se sa izvora razbiti mutnoća voda, kakve su ovom trenutku - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanski aktivista Dejan Tmušić.
Cetinje je, kako ističe, Grad heroj koji je sa svojih 49 narodnih heroja dao završni udarac fašizmu 13. novembra 1944. godine.
Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja 13. novembar, kako navodi Tmušić, predstavlja oslobođenje od fašizma, slobodarski duh i sve ono što su kao zalogu za budućnost građanima Cetinja ostavili 49 narodnih heroja i pedeseti Grad heroj Cetinje.
- Sigurni smo da je to i konačni udarac fašizmu na ovim prostorima - rekao je Tmušić.
Smatra da je u posljednjim godinama najveći napredak ostvaren u infrastrukturi, prvenstveno, dodaje on, u rekonstrukciji ulica, izgradnji fudbalskig stadiona Lovćen i to su vidljivi pomaci.&nbsp;
- Hronični problem Cetinja je nezaposlenost, odliv mladih ljudi, to je proces koji nikako da se zaustavi. Moramo raditi svi na tome, Prijestonica, društvena zajednica u širem smislu, ne bi li zaustavili proces i dali šansu mladima. Da vidimo mlade ljude na pozicijama odlučivanja, da vidimo da nešto zavisi od njih, a ne da se govori u njihovo ime, a da oni ne učestvuju u odlučivanju. Jedina šansa je da mladi polaku počnu preuzimati pozicije odlučivanja, tako će se i ukazati šansa za razvoj Cetinja - poručio je Tmušić.
Naglašava da je Cetinje stožer kulture, državnosti i nacionalnog identiteta, a izdvaja ga od ostalih gradova dostojanstvo i ponos građana Cetinja.&nbsp;

Tmušić: Kad se vode zamute svi se vraćamo izvoru, a izvor Crne Gore je Cetinje

Socijalistička narodna partija je prepoznata kao partija izrazito staljinističkog šmeka i duha, ali se dokazala i u rušenju temelja crnogorske državnosti i samobitnosti, pa ne iznenađuje &nbsp;prijedlog da se iz Zakona o dinastiji Petrović Njegoš izbriše termin "nasilna aneksija" i zamijeni izrazom "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" - ocijenio je za Televiziju E reditelj Danilo Marunović.
On je, u informativnoj emisiji "24 sata", kazao da svi Crnogorci imaju pamćenje, te da znaju šta se sve desilo tih godina srpske okupacije.
- &nbsp;Imamo fotografije, imamo faktografske zapise, imamo svaku vrstu dokaza, zato što je uvijek velikosrpski projekat bio dosta aljkav u svojoj propagandi. Oni su to silom rješavali - vojskom, a zapravo nikad nijesu vodili računa da će ljudi to zapamtiti. To je još vrlo svježe. To neće proći, ako krenu na to naići će na snažan otpor - poručio je Marunović.
Smatra da je princip o odabiru tema onaj koji "sluđuje ovaj narod".&nbsp;
- Ako vi u 21.vijeku vadite te teme kao dominantne, u odsustvu bilo kojeg drugog koncepta, jasno je svakome ko razumije logiku politike i logiku političkog djelovanja o čemu se tu radi. Mi smo potomci onih koji su se borili protiv te vrlo nasilne aneksije, da je to bio proces jednog brutalnog razaranja otpora u Crnoj Gori. Moj prađed je bio učesnik Božićnog ustanka, svi znamo šta se tu dogodilo, svi znamo da su najnoviji rezultati svih istraživanja i popisa pokazali da je oko 10.000 žrtava te nasilne aneksije - istakao je Marunović.&nbsp;
Dodaje da ne misli samo na poginule, već i na one koji su nasilno preseljeni, mučeni, ponižavani, te na one kojima je oteto dostojanstvo.
- Znamo i primjere kad su spaljene kuće porodicama, sa članovima porodica unutra, kad je ta vrsta egzekucije dovela do antičkih primjera patnje. I vi sad treba nas da ubijedite da to nije bila nasilna aneksija, kad svi Crnogorci imaju pamćenje, znaju šta se sve desilo tih godina - naglasio je Marunović.
Smatra da su vrata SNP-u za takvu inicijativu otvorili poslanici Pokreta Evropa sad koji su prethodno predlagali da se umjesto nasilna aneksija stoji samo aneksija.
- Ne nego će ta politička klika da nas ubijedi da je njihova strast prema dobrim i tačnim formulacijama, jeziku, dijalektici, njima toliko stravstveno važna. Njima, koji su završili fakultete na starletijanskim kvazi univerzitetima poput Megatrenda, koji imaju fake diplome i kao takvi su fake profesionalci i intelektualci, i sad će oni da nas ubijede da je njihova strast prema dobrim i tačnim definicijama krucijalna. Naravno da nije, to je dio istog projekta, tako da danas kome to nije jasno, da ta pseudo centristička politička opcija u Crnoj Gori apsolutno nije pod najstrašnijom kontrolom službi u Beogradu, taj danas nema mnogo pameti - poručio je Marunović.
<h2>Uništenje milenijumske tradicije</h2>
Podsjeća da od "Načertanija" do danas postoji ista inercija, pa samim tim nije iznenađenje zahtjev za legalizaciju bespravno postavljene limene crkve na Rumiji.
Namjera im je, vjeruje Marunović, da unište milenijumsku tradiciju koju baštine tri konfesije u istom danu iznose krst na Rumiju, što je nestalo onog trenutka kad je ta limena crkva postavljena.
- To su teme gdje mi pobjeđujemo, to su teme na koje oni nemaju odgovor. Kad imate s jedne strane opciju da improvizovanu crkvu postavite na vrhu jedne svete planine, nasuprot toga da imate milenijumski tradiciju koja može biti UNESCO nematerijalna baština, da bi između ta dva kontra plana izaberete prvi - kakva je to onda Crna Gora kojoj mi pripadamo. To je Crna Gora koja u diskonekciji sa svim onim što Crna Gora oduvijek jeste bila, u tom žongliranju sa kulturama, sa konfesijama, sa civilizacijama, sa istokom, sa zapadom, to nije Crna Gora. To je jedna fašisoidna tvorevina koja je pod diktatom jedne političke elite iz jedne susjedne države i to je svakome do sad jasno. Mi trebamo da branimo one pozicije koje štite i promovišu Crnu Goru na koju smo navikli i na koju smo ponosni - istakao je Marunović.
<h2>Ozbiljan sukob</h2>
Kaže da u ekspozituri Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori postoji ozbiljan sukob između dva mitropolita - Joanikija i Metodija, što znači da je snažna fascinacija srpskih službi i srpskih pozicija moći u odnosu na plijen Crne Gore, pa imaju diferencijaciju u načinu pristupa.
- Njihovi pioni ovdje, poput ova dva pseudo duhovnika su direktan dokaz tako nečega, to su dva mitropolita koji se ne podnose i koji imaju podijeljeno stado. Može Joanikije da priča nešto, šta god hoće, ali to je jedna obavještajna ekipa namještenika u srpskoj crkvi koja ima cij da ovdje instalira neke narative. Te narative je nemoguće instalirati ako nastavimo našu borbu kao što smo je sprovodili u prethodnoj godini, a to je - kome vi pripadate, Bećiru Vukoviću ili Milošu Karadagliću, jeste li na strani fašista koji marširaju ulicama Podgorice da prebijaju Turke ili ste na strani civilizacije. Taj teren nama obezbjeđuje pobjedu i superiornost u svakom smislu, u svakom trenutku - poručio je Marunović.
<h2>Borba&nbsp;</h2>
U četvrtak će na Lovćenu biti obilježen Njegošev dani u organizaciji STEGE, a Marunović to vidi kao dio borbe na terenu na kom je nemoguće biti poražen - teren civilizacijske superiornosti, ističe on, pa će &nbsp;tog dana položiti vijenac na grob vladike Rada.&nbsp;
- Imaćemo poseban osvrt i koncept u odnosu na to ko je vladika Rade bio. To je najprogresivniji Crnogorac koji je ikad živio, ultra moderan koji je pripadao cijelom svijetu sa brilijantnim umjetničko istraživačkim filozofskim rezultatima, koje danas neki polusvijet koji ga nije ni čitao želi da predstavi kao nekog folklornog tipa u službi ne znam kakvih mitomanija, Crnogorci to neće dozvoliti. Nije poenta da se Njegoš ukalupi u nacionalističke priče, Njegoš treba da se vrati onamo đe mu je mjesto, kao jedan od najzanimljivijih stanovnika Evrope svog vremena i čovjek koji je vjerovatno najveći Crnogorac koji je ikad živio u onome što je njegov književni, filozofski, duhovni i državnički rezultat - zaključio je Marunović.

Marunović: SNP se dokazala i u rušenju temelja crnogorske državnosti i samobitnosti

Voda na Cetinju ni danas nije za piće, pokazala je analiza današnjihuzoraka, saopšteno je iz cetinjskog Vodovoda.
Građanima se i dalje preporučuje da vodu prokuvavaju prije upotrebe, naročito djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
- Konstantno pratimo stanje na terenu, a do poboljšanja preporučuje se poštovanje mjera predostrožnosti - navodi se u saopštenju Vodovoda.
Voda na Cetinju zamućena je od 6. novembra.

Cetinje: Voda i dalje neispravna za korišćenje

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu.
Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Pusić je kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve.
- U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić.
Smatra da se treba ugrabiti trenutak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nam je od posebne važnosti, a građani Crne Gore mnogo očekuju i vjeruju administraciji predsjednika Donalda Trampa, posebno kada su u pitanju napori da se postigne mir u djelovima svijeta koji su danas nažalost zahvaćeni ratnim sukobima - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa kongresmenkom Republikanske stranke Elis Stefanik. Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama imao niz sastanaka u Njujorku i Vašingtonu čiji dometi i realizacija će biti detaljno sagledani, praćeni i analizirani u narednim danima. Na sastanku sa bliskom saradnicom predsjednika SAD, koja je, kako se navodi u saopštenju, u Kongresu prepoznata po svom vrsnom poznavanju spoljne politike, Mandić je istakao sadašnju poziciju Crne Gore kao izvjesne prve naredne članice u Evropskoj uniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Jovan Mirković i Andrija Mandić"><figcaption>Jovan Mirković i Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On je u Vašingtonu imao sastanke i sa predstavnicima najvećih lobističkih grupa, nakon čega je posjetio ambasadu Crne Gore gdje ga je dočekao ambasador Jovan Mirković i naše diplomate u glavnom gradu SAD. - Naša ambasada u ovom gradu zaslužuje mnogo više podrške od strane države, kako u materijalnom, tako i u logističkom i kadrovskom smislu i lično ću se založiti da se dati elementi poboljšaju u narednom periodu - najavio je Mandić. Između ostalog, na svim sastancima jedna od najvažnijih tema odnosila se na investicije koje bi zainteresovane kompanije iz Sjedinjenih Država mogle da pokrenu u našoj zemlji u narednom periodu. - Crna Gora ima pripremljene projekte iz energetskog, infrastrukturnog, građevinskog i turističkog sektora - poručio je Mandić.

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane podnijeli su krivičnu prijavu protiv Z. D. iz tog grada zbog sumnje da je ukrao motornu testeru, saopšteno je iz Uprave policije.
Postupali su, kako se navodi u saopštenju, po prijavi jedne osobe da mu je ukraden ovaj alat i u izuzetno kratkom roku identifikovali izvršioca i rasvijetlili ovaj događaj.
- Operativnim radom na terenu i nizom drugih aktivnosti policijski službenici beranske policije rasvijetlili su krivično djelo krađa, identifikovali izvršioca Z. D. iz Berana i protiv njega podnijeli krivičnu prijavu - kazali su iz Uprave policije.
Sumnja se da je Z. D. ovo krivično djelo izvršio na način što je, iskoristivši nepažnju oštećenog, ušao u unutrašnjost porodične kuće iz koje je otuđio motornu testeru vrijednosti oko 700 eura.
- Neselektivno, pravovremeno preduzimanje mjera i radnji sa ciljem rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi zaštite bezbjednosti građana i njihove imovine će i dalje biti u fokusu službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” - poručili su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv Beranca: Osumnjičen da je ukrao motornu testeru

Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković ocijenio je u Zagrebu da je Crna Gora nikada nije bila bliža Evropskoj uniji, ali i da nikada u potezima dijela vlasti nije bilo više neevropske politike te da vjeruje da će u susret izborima 2027. jačati suverenistička, građanska i evropska politička opcija.
- Ja kada na ovu temu (EU integracije) govorim u Crnoj Gori, kažem da nas je Evropska unija uzela u naručje i nosi nas intenzivno ka svom članstvu i sada je samo pitanje da Crna Gora ne ispadne iz toga naručja. A vrlo često smo na ivici ispadanja, skoro svakog dana smo na ivici ispadanja. … Nikada nijesmo bili bliže Evropskoj uniji, a nikada više neevropske politike nijesmo imali u Crnoj Gori i to od strane većine koja konstituiše današnju vladu, većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine - kazao je Marković na regionalnoj konferenciji Diplomatska i politička pitanja u međunarodnim odnosima, koju je u Zagrebu organizovao Fakultet političkih znanosti.
Govoreći na konferenciji kao jedan od panelista na prvoj panel diskusiji „Regionalni diplomatski odnosi – izazovi i perspektive“ rekao je da su do 2020. dobrosusjedski odnosi bili jedno od važnih obilježja crnogorske državne politike.&nbsp;
- Crna Gora je u tom periodu bila stabilna ne samo unutar svojih granica, Crna Gora je sa svojom spoljnom politikom i odnosima sa susjedima emitovala stabilnost i dobre odnose u regionu. To je bila jedna od glavnih karakteristika naše politike, pored onoga što su bile naše unutrašnje vrijednosti: skladni etnički i multikonfesionalni odnosi među različitim strukturama nacionalnim i vjerskim. Danas Crna Gora nema dobre odnose, gotovo ni sa jednom zemljom u svom okruženju - naveo je Marković.
Među unutrašnjim izazovima pomenuo je da još nijesu popunjeni Sudski i Tužilački savjet, te da nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
- Tako da sam zaista zabrinut sa tim što imamo unutra kao nacionalnu politiku aktuelne vlasti. Ali vjerujem da se, u susret izborima 2027. godine, može dodatno snažiti i građanska, i evropska, i suverenistička snaga i da možemo 2027. godine dati odgovor i na ove unutrašnje izazove i evropsku perspektivu učiniti neupitnom - zaključio je Marković.

Marković: Crna Gora nikada bliža EU, ali i nikada više antievropske politike vlasti

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Ginekolog nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

Velisav Veso Vuksanović ostaće upamćen po svojoj čestitosti i skromnosti, kao dosljedni privrženik obnovi državne nezavisnosti i sveopštem dobru Crne Gore - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti istaknutog crnogorskog rukovodioca iz vremena socijalističke izgradnje Crne Gore.&nbsp;
Vuksanović je, kako je rekao, bio ugledni predsjednik opštine Nikšić, i predsjednik Republičke Skupštine.
- Iskreno saučešće njegovoj porodici i prijateljima i poštovaocima Vesa Vuksanovića - dodao je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1988888410543497345&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: cetinje