Uprava policije sprovodi aktivnosti iz svojih nadležnosti i radi se na identifikaciji profila koji objavljuje video snimke na kojima je navodno Miloš Medenica, saopštio je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na press konferenciji poslije sjednice Vlade na kojoj su predstavljene izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
Šćepanović je, komentarišući ostvarene pomake u potrazi odbjeglih lica Miloša Medenice i bivšespecijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kazao da se nada da će službenici policije u saradnji sa drugim nadležnim organima uspjeti da pronađu ova lica.
- Uprava policije je preduzela određene konkretne mjere i radnje i obavijestila tužilštvo o tome i partnerske službe o ovome. Radi se na identifikaciji ko stoji iza profila koji objavljuje video klipove na kojima je navodno Miloš Medenica- poručio je Šćepanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović: U toku identifikacija profila koji objavljuje video klipove na kojima je navodno Medenica

Na društvenoj mreži Iks pojavila se informacija da je ,,pripadnik škaljarskog klana (lijevo), Marko Nikolić, u helikopteru Vojske Crne Gore”, uz prateću navodnu fotografiju. Tim povodom, <a href="https://www.standard.co.me/hronika/up-za-standard-upoznati-smo-sa-navodima-o-prisustvu-pripadnika-skaljarskog-klana-ispred-helikoptera-vcg">portal Standard</a> uputio je pitanja Upravi policije (UP), Ministarstvu odbrane (MO) i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
Iz Uprave policije za portal Standard saopšteno je da su se upoznali sa sadržinom navodne fotografije koju smo im uputili, zajedno sa novinarskim pitanjima.
- Za dobijanje preciznih odgovora o sadržini fotografije, odnosno o licima koja se nalaze pored letjelice, a za koju se tvrdi da je vojna letjelica, molimo da se obratite Vojsci Crne Gore - naveli su u zvaničnom odgovoru iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2020210589193425320%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2020210589193425320%7Ctwgr%5Ea648728e4ed085306b7f59a6a3633bd3319663d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

UP: Upoznati smo sa navodima o prisustvu pripadnika škaljarskog klana ispred helikoptera VCG

Službenici Uprave policije Crne Gore zaplijenili su 3.500 paklica cigareta, procijenjene vrijednosti oko 10.500 eura, tokom kontrole vozila na magistralnom putu Berane – Jelovica, a vozilom je upravljao S.D. (34), državljanin Crne Gore.
Kako je saopšteno, policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ postupali su u okviru pojačanih aktivnosti na kontroli saobraćaja i suzbijanju nezakonitog prometa akciznih roba.
Prilikom kontrole vozila i lica, u unutrašnjosti automobila uočena je veća količina cigareta sa akciznim markicama druge države, nakon čega su S.D. i vozilo dovedeni u prostorije Jedinice granične policije Berane.
U prisustvu kriminalističkog tehničara Odjeljenja bezbjednosti Berane, izvršen je detaljan pregled vozila, kojom prilikom je u jednom paketu i dvije torbe pronađeno ukupno 3.500 paklica cigareta.
Prema procjeni službenika Uprave carina, vrijednost zaplijenjene robe iznosi oko 10.500 eura.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, koji će se, nakon sagledavanja spisa predmeta, izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti intenzivne aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju lica uključenih u nezakoniti promet akciznih roba, sa posebnim akcentom na suzbijanje sive ekonomije.

Na putu Berane – Jelovica zaplijenjeno 3.500 paklica cigareta

,,Samim činom podnošenja ostavke bilo koga - ne bi imali nikakvu korist”. Tako je, dobro raspoložen, ministar pravde Bojan Božović otklonio sve dileme – za bijeg Miloša Medenice, niko od čelnika bezbjednosnog sektora ne snosi odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde "> <figcaption>MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODGOVORNOST ,,NA DRUGOM MJESTU” &nbsp; Nakon sastanka u poneđeljak, u kabinetu premijera Milojka Spajića, posvećenog raspravi o skandaloznom bijegu Medenice, odahnula su dva čovjeka: ministar Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović – sigurni su u svojim foteljama.&nbsp; Očito u cilju očuvanja mira u koalicionoj vlasti, premijer Spajić i ekipa iz PES-a odustali su da traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, iako su tako nešto gromoglasno najavljivali dan nakon bjekstva Medenice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović"> <figcaption>NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da neko neće platiti ceh. Sada se, prema informacijama Televizije E, upire prstom u potražnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koja je bila zadužena za praćenje i lociranje lica u bjekstvu, a u ovom slučaju za fizičku kontrolu i obilaske adrese stana Medenice. &nbsp; Zvanično, ta se jedinica naziva Stanica kriminalističke policije za potražnu djelatnost i zamolnice, zadužena je za traganje za nestalim osobama, bjeguncima i realizaciju potjernica na teritoriji Glavnog grada. Na čelu te stanice (jedinice) je Željko Fatić, a izvori naše medijske kuće ističu da bi se od njega mogla tražiti ostavka, kako bi se umirila javnost. &nbsp; NADZOR BEZ PLANA I PROGRAMA Ekan Jasavić, penzionisani policijski funkcioner u razgovoru za našu medijsku kuću kaže da je Uprava policije bila dužna da, u skladu sa procjenama rizika, izradi plan i šemu programa kontrole Miloša Medenice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić"> <figcaption>ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U skladu sa tim planom sprovode se operativne i terenske aktivnosti. &nbsp; &nbsp;-Odgovornost pada na sistem Uprave policije, i to hijerarhijski rukovodno - ta odgovornost mora da bude od vrha pa prema dolje. Svi su bili dužni i odgovorni sa urade plan i program, a potom da prate izvršenje plana i programa. I da se vode tim sistemom odgovornosti-kazao je za ETV Jasavić. &nbsp;&nbsp; Upućeni u rad policije ističu da, sve i da se utvrdi pojedinačna odgovornost inspektora podgoričke potražne službe, činjenica je da se fizičkim i povremenim obilascima adrese stana nije moglo ni spriječiti bjeksvo Medenice. &nbsp; ODGOVORNOST, ŠTO TO BIJAŠE? &nbsp; Izostao je analitički pristup policijskog vrha, a nijesu preduzete bitne radnje koje bi spriječile da dođe do bjekstva osuđenog šefa kriminalne organizacije. Izvor ETV iz Uprave policije taksativno nabraja što sve policija nije odradila po standardima: &nbsp;&nbsp; - nije urađena precizna bezbjednosna procjena rizika od opasnosti kršenja mjera i bjekstva usled iščekivanja visoke kazne zatvora, a nije bilo prikupljanja ni operativnih podataka sa terena; - nije bilo sprovođenja mjera tajnog nadzora prema Medenici i licima iz njegovog okruženja za koje postoje saznanja ili procjena da bi mogli biti logistika za bjekstvo...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa"> <figcaption>SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema policijskim standardima, u slučaju povećanog stepena opasnosti od bjekstva, Uprava policije treba da organizuje 24-satno fizičko obezbjedenje objekta kako bi obezbjedila osoba i spriječilo eventualno bjekstvo. &nbsp; Ništa od toga Uprava policije nije uradila u slučaju Miloša Medenice. Upravo zato Ekan Jasavić smatra da odgovornost ne treba da padne na jednog čovjeka. &nbsp; &nbsp;-U ovom slučaju odgovorni su u hijerrahiji svi, a ne samo Jedinica za potražnu djelatnost koja funkcioniše u sklopu Uprave policije I odjelenjima bezbjednosti. Odgovornst moraju podnijeti svi - decidan je Jasavić. &nbsp; Za sada je izvjesno da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, ni direktor Uprave policije Šćepanović ne osjećaju ikakvu odgovornost. &nbsp; Od ljudi koji nijesu ni pomsilili da podnesu ostavke, kao moralan čin, u slučaju masovnog ubistva januara prošle godine, teško je očekivati da će I pomisliti na napuštanje funkcija nakon bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog pokretanja prekršajnih postupaka protiv građana koji su protestovali na Gorici povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukazujući na nezakonitost tog postupka, a što je dodatno dobilo na težini nakon odluke Vrhovnog suda iz decembra 2025. godine, kojom je predmet vraćen na ponovno odlučivanje, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kako su istakli, posebno je indikativno što su postupci pokrenuti čak pet mjeseci nakon protesta.
- Čime se pokazala tačnom naša ranija tvrdnja da se ovim pravi nedopustiv “balans” zbog postupanja policije u Botunu, ali i pokušaja direktora policije da ojača svoju poziciju među akterima vlasti. Takva praksa, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava, može imati efekat zastrašivanja i obeshrabrivanja građana da koriste pravo na mirno okupljanje (Balçık i drugi protiv Turske, ECHR, 25/02, 2007) - podvlače iz CGO-a.&nbsp;
CGO ukazuje i da se efekat zastrašivanja može pojačati ako su mjere izvršenja usmjerene na poznatu javnu ličnost ili privlače široku medijsku pažnju (Nemtsov protiv Rusije, ECHR, 1774/11, 2014), što se u konkretnom slučaju, kako pojašnjavaju, i desilo jer se među prijavljenima nalaze profesori, umjetnici i drugi intelektualci.
Istovremeno, dodaju, izostaje adekvatna reakcija u slučajevima incidenata koji su zaista narušavali javni red i širili mržnju.
- Umjesto preispitivanja srazmjernosti policijskog postupanja na protestu, svjedočimo pritisku na građane koji su mirno iskazivali stav. Takva poruka ugrožava slobodu okupljanja i povjerenje u institucije, ali i podriva temelje demokratskog poretka. CGO naglašava da policija mora štititi prava svih građana, a ne sankcionisati one koji brane javni interes. Postupanje institucija mora biti pravovremeno, zakonito i u službi državnog, a ne partijskog interesa - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Čije interese brani Uprava policije?

Tivatska policija razvijetlila je dvije krađe i jednu krađu u pokušaju i identifikovala i procesuirala osumnjičene, među kojima je jedan maloljetnik.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su početkom februara nadležnom tužiocu procesuirali I.M. (28), zbog sumnje da je krajem januara iz prodavnice u sklopu Aerodroma Tivat, ukrao parfem zapremine 200 ml, čija je vrijednost 250 eura. 
Takođe, procesuirana je N.J. (40) zbog sumnje da je iz dvije prodavnice u okviru jednog crnogorskog kompleksa, ukrala par muških čizama i sunčane naočare vrijednosti više od 200.
Takođe, policijski službenici su rasvijetlili i krivično djelo krađa u pokušaju, koje je počinio maloljetnik star 14 godina.
On se sumnjiči da je, 23. januara, na parking prostoru ispred jednog marketa u Tivtu, pokušao da ukrade motocikl bez registarskih oznaka. 
Motocikl je pronađen narednog dana u vodi, na plaži u blizini jednog auto-kampa u Tivtu.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima na otkrivanju i suzbijanju svih oblika imovinskog kriminaliteta, sa posebnim fokusom na zaštitu građana i njihove imovine - poručeno je iz Uprave policije.

Tivat: Rasvijetljene krađe na aerodromu i buticima, maloljetnik pokušao da ukrade motocikl

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a pet lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Nikšiću tri, Budvi dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom i Kotoru.
&nbsp;Izdato je 598 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 62 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević u nastavku odbrane, pred Višim sudom, ustvrdio je da ne postoji nijedan dokaz koji bi potvrdio da je dostavljao povjerljive podatke, informacije ili upozorio da će neko biti uhapšen - pretresan.
- &nbsp;Optužnica se ruši sopstvenim dokazima - kazao je Knežević. Istakao je da ljudi u SDT-u ne shvataju da je ugrožena i zato će svaku stavku iz optužnice analizirati jer se bori istinom protiv neistinih optužbi.
U optužnici je od 41 komunikacije koje su bile 25. februara 2020. stavljeno samo deset dok je 31 izostavljena. On je ukazao da se radi o selektivnosti istučući da je izostavljeno više od 47.000 komunikacija.
- Zašto su nešto vidjeli a zašto nešto nijesu vidjeli ?Ako je tužilac sam selektovao to je problem, ali mislim da nije on nego neko iz policije. Ovo je indikativno, treba da dođe ta osoba i objasni takvo postupanje. Toliko mi duguju - rekao je on.
Knežević se sudi zbog optužbi da je odavao povjerljive podatke grupi, koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je predočio da je bio uključen u najveću zapljenu kokain 5,7 tona na brodu Aresa čija je vrijednost 350 miliona eura, takođe realizovao je akciju koja je rezulturala zapaljenom na brodu Budva, vrijednost kokaina je više od 30 miliona eura.
- Dan prije najveće zapljene pozvao me oficir za vezu i rekao da na brodu ima skoro šest tona kokaina i da su to zaključili na osnovu presretnuh komunikacija. To mi je rekao u povjerenju a ja nikada ničije povjerenje nijesam zloupotrijebio - kazao je Knežević.
To je, kako je objasnio, bilo 24. februara 2020. godine.
Knežević je dostavio sudu dio prisluškivanih razgovora koji se odnose na jednu osobu sa broda Aresa. Dokument je, kako kaže, dobio nezvanično.
- Osoba koja je bila na brodu prisluškivana je uz odobrenje holandske policije. Ta osoba je bila ozvučena. Da je neko htio da utiče na mene imao je devet mjeseci ili da sam bio član ove ili bilo koje druge kriminalne organizacije pa ovu informaciju bih podijelio sa nekim ili da sam imao nečasne namjere naplatio bih je dobro novčano - kazao je Knežević.
Naglasio je da je svoj posao radio časno i u skladu sa zakonom.
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava Simo Rašović svaku stavku koja se odnosi na njega analizirao i detaljno objašnjavao.
Ispričao je i da kada je uhapšen na saslušanju kod tužioca Jovana Vukotića upitan je da li mu je nekada policajac Ivan Stamatović dao novac.
-Stamatović mi nikada nije dao nijedan euro a ni bilo ko drugi da bih uradio nešto što nije u skladu sa policijskim ovlašćenjima. Odmah sam predložio poiligraf ne samo za Stamatovića nego bilo koju osobu da mi je dala jedan euro ili da mi je neko ponudio da uradim nešto što nije u skladu sa zakonom - istakao je Knežević.
Njegov zahtjev za poligraf je odbijen i to, kako ističe, rade selektivno.
On je dodao i da SDT- a izvodi paušalne i opasne &nbsp;zaključke da se svako pominjanje imena Dejo između trećih osoba odnosi na njega.
Analizom skaj poruka došao je do podatka da se pominje 15 različitih osoba sa istim imenom.
SDT je ovom optužnicom osim Kneževića obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Suđenje se nastavlja 19.februara kada će Knežević nastaviti iznošenje odbrane.

Marija Žižić

KNEŽEVIĆ: Optužnica se ruši sopstvenim dokazima, na mojoj strani je istina

Kršenje mjera nadzora treba na adekvatan način da bude prepoznato u zakonskom okviru i da ima efikasnu sankciju, zbog čega se pristupilo normativnom prepoznavanju ove materije kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore i uvođenje novog krivičnog djela - navedeno je na sastanku ministra pravde Bojan Božović i direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Oni su, kako se navodi u saopštenju, danas održali produktivan sastanak na kojem je dogovorena dinamika za realizaciju u tehničkoj primjeni, kontrole elektronskim nadzorom mjera nadzora iz člana 166 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku.
Podsjećaju da je predloženi tekst izmjene poslat je na mišljenje Evropskoj komisiji u junu 2025.godine.
- Potpisan je sporazum o pravno tehničkoj saradnji na osnovu kojeg će se u najkraćem mogućem roku obezbijediti tehnički preduslovi za realizaciju ovih aktivnosti - istaknuto je u saopštenju.
Podsjećaju da u dosadašnjoj praksi kršenje mjera nadzora nije imalo sankciju, a naročito se nije moglo sankcionisati za one slučajeve gdje je isteklo maksimalno vrijeme trajanja pritvora od tri godine.
- Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije poručuju da ostaju snažno posvećeni unapređenju zakonodavnog okvira i borbi protiv svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na teški i organizovanih kriminal - navodi se u saopštenju.

Božović i Šćepanović o uvođenju novog krivičnog djela - kršenje mjera nadzora

Službenici Stanice granične policije Bijelo Polje su juče uhapsili A. D. (32) koji je osumnjičeni za krijumčarenje mašine i prateće opreme vrijedne više od 6.500 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
On je kontrolisan juče u mjestu Čampari, dok je upravljao vozilom marke Jeep podgoričkih registarskih oznaka sa priključnom prikolicom kojim je upravljalo A. D. krećući se iz pravca Republike Srbije.
- Kontrolom priključne prikolice pronađena je mašina za preradu drveta sa pratećom opremom, ukupne vrijednosti više od 6.500 eura, za koje A. D. nije posjedovao prateću dokumentaciju - navodi se u saopštenju.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao krivično djelo krijumčarenje i po čijem je nalogu A. D. uhapšen.
- On će danas biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje mašine i prateće opreme vrijedne više od 6.500 eura

Iako za Srbiju jeste neprijatno što Zagreb, Tirana i Priština imaju sve intenzivniju vojnu saradnju i ojačavaju svoje savezništvo, ono što se postavlja kao relevantnije pitanje jeste da li je <a href="https://www.danas.rs/vesti/politika/vojni-savez-hrvatske-albanije-i-kosova-odgovor-srbije/?utm_source=onesignal&amp;utm_medium=push&amp;utm_campaign=2026-02-12-Ponavljanje-sit">“nacionalistička histerija”</a> adekvatan odgovor na taj savez ili su potrebni odgovorniji potezi kojim bi Srbija uspostavila nova savezništva sa zemljama sa kojima ima zajednički interes.
Marta prošle godine potpisan je Memorandum o saradnji između Hrvatske, Albanije i Kosova u oblasti odbrane. Već po potpisivanju, predstavnici vlasti u Srbiji rekli su da je to krišenje subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine ali i Rezolucije 1244 SB UN.
Od tada, kada kod bi se predstavnici Zagreba, Tirane i Prištine sastali po ovom pitanju i najavljivali nove akcije i sastanke, u srpski medijima bi se video govor o “trojnom paktu” koji je formiran protiv Srbije, a nerijetko bi se govorilo i o mogućoj agresiji i ratu.
Tako je bilo i nakon posljednjeg sastanka načelnika generalštaba koji su de ovog sporazuma, a koji je održan u srijedu u Skadru, nakon čega je reagovalo i ministarstvo za evopske integracije i ministarstvo odbrane nazivajući savez „skandaloznom provokacijom i pritiskom i bezbjednosnim izazovom za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji.
Sa druge strane, mjesec dana nakon potpisivanja ovog memoranduma, aprila 2025. godine, ministri odbrane Srbije i Mađarske potpisali su Plan bilateralne saradnje za 2025. godinu.
Iako se u medijima taj dokument plasirao kao kontrateža Memorandumu između Zagreba, Tirane i Prištine, ispostavilo se da je taj Plan dio okvirnog sporazuma koji je potpisan 2023. godine, te da ne donosi nikakve novine, već potvrđuje godišnji plan saradnje između dva ministarstva i konkretne aktivnosti na vojnoj saradnji.
Ipak, potpisivanje tog dokumenta je u prorežimskim medijima takođe bio propraćen nacionalističkom retorikom i govorom o suprotstavljanju vojnom savezu Hrvatske, Albanije i Kosova.
Govoreći najprije o načinu na kojem se u srpskim medijima govori o ovom savezu vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da se problem pozicije Srbije ne rješava tako što se pravi buka u medijima i mobiliše takozvani patriotski krug u našem javnom mnjenju sa pričom “eto, rade nam o glavi”.
Problem je u tome kako mi dospijevamo do situacije u kojoj je Srbija izolovana, da nema prijatelje i saveznike.
- Hrvatska gradi svoje savezništvo, to za Srbiju može biti jako neprijatno, ali oni nastoje da grade savezništvo, a zvanična saopštenja Srbije su usmjerena da na to “vidite šta nama rade”, da ali šta naša država radi - pojašnjava Radić.
On ističe da je Srbija međunarodno izolovana i stalno izložena kritikama zbog pokušaja da se vodi spoljna politika i u odbrambenom domenu, i kroz vojno-tehničku saradnju sa zemljama koje se međusobno mrze.
- Ponavljanje situacije iz 1999. godine - svi su protiv nas”: Kako Srbija treba da odgovori na vojni savez Tirane, Zagreba i Prištine?&nbsp;
“E pa, ne možete biti prijatelji sa Kinom i Amerikom istovremeno. Hrvatska i Albanija tačno znaju gdje su pozicionirane – u NATO, a Kosovske bezbjednosne snage imaju ambiciju da postanu dio NATO i potpuno su usredsređeni na taj zadatak. Imaju okvir NATO, imaju iza sebe organizaciju koja u ovom trenutku postoji i koja ih ne sprječava da prave i međusobne dogovore o dodatnim koracima saradnje - navodi sagovornik.
Ipak, ističe da operacionalizacija na nekom ozbiljnom nivou ne dolazi u obzir sa strane NATO-a.
— Znači, ako u ovom trenutku neko vjeruje da mogu Zagreb, Tirana i Priština, možda još neko, da organizuju agresiju na Srbiju, to je poruka za one koji jedu sendviče, mudruju o svjetskoj politici i sviđaju im se Putin i Tramp — kaže Radić.
Posmatrajući realne okolnosti, dodaje, NATO jeste njihov okvir, ali imaju prostora za međusobnu saradnju kroz razne forme — od obuke do vojno-tehničke saradnje, što su do sada otvoreno govorili.
— Hrvatska želi da se pozicionira na prostoru bivše Jugoslavije i šire. Hrvatska prepoznaje albansko pitanje kao korisno u suprotstavljanju rješavanju srpskog pitanja i to je vidljivo. Čine to politički, vjerovatno to čine, ali je teško dokazati, obavještajno i u odbrambenom planu — pojašnjava sagovornik Danasa.
Govoreći o mogućnostima ovog saveza, on navodi da mogu organizovati zajedničke aktivnosti na obuci, što samo po sebi nije sporno, te dodaje da, u pogledu vojno-tehničke saradnje, Hrvatska ima interes da se pozicionira kao vodeća zemlja.
On tvrdi da je dugo vremena već Hrvatska ljubomorna na poziciju Srbije i njene vojne industrije, koja ima jako veliki broj artikala koje nudi na tržištu, jer srpske državne i privatne firme u ovom trenutku imaju široku listu sredstava vojne opreme koja je netipično velika za dimenzije zemlje.
Šta nosi budućnost?
— U ovom trenutku to nije ratni savez, ali postoji u sjenci jedan ozbiljan problem za promišljanje, a to je — šta nosi budućnost — kaže naš sagovornik.
Podsjeća da je NATO trenutno u dubokoj krizi, da se preispituje gdje je, te dodaje da će možda neki novi evropski NATO biti jači i više umiješan u pitanje Balkana, ali da će možda biti i preopterećen ozbiljnijim bezbjednosnim problemima iz njihove percepcije.
— Nažalost, to je atmosfera koja otvara mogućnost destabilizacije Balkana zbog nedostatka pritiska stranog faktora, kao što je to bio slučaj na početku građanskog rata 1991. godine — navodi Radić.
Kako dodaje, razlog za oprez na duži rok je činjenica da mora da se prati šta se dešava sa NATO-om i kakva će biti bezbjednosna arhitektura Evrope, jer smatra da destabilizacija trenutne arhitekture potencijalno otvara pitanje nove duboke bezbjednosne krize na Balkanu.
— Ako mi na Balkanu odlučujemo šta ćemo preduzeti bez stranog faktora, bojim se da će na površinu izaći avanturizam, svojeglavost, šovinizam, radikalni pogled na svijet, sve ono što smo vidjeli devedesetih, kad su ratovi završeni bez konačnog rješenja — pojašnjava sagovornik Danasa.
Kako Srbija treba da postupi?
Na pitanje šta bi bio odgovoran i adekvatan odgovor Srbije na ovaj vojni savez, Radić ističe da Srbija mora da gradi savezničke odnose.
— To je jedino racionalno, to nadilazi bilo čije partijske interese, ali nažalost kod nas su najprije lični pa tek onda partijski razlozi iznad državnog razloga — pojašnjava on.
Ističe da, kada bi zaista postojale snage koje vode računa o državi Srbiji, onda bi sada bio trenutak kada bi morali da se preduzmu ozbiljni koraci na gradnji iskrenih savezništava sa zemljama za koje prepoznajemo da imaju zajedničke interese sa nama.
— Ako se poredimo sa Hrvatima i Albancima, oni imaju jedan visok nivo javne discipline. U Hrvatskoj možete naći ljude koji nemaju razloga da vole jedni druge, ali sa različitih nivoa organizacije njihovog društva, kad su u pitanju neke teme koje su vitalne, imate isti interes, postoji nešto što je zajedničko — pojašnjava naš sagovornik.
On navodi da toga u Srbiji nema, te dodaje da bi u tome trebalo da učestvuju i državni organi i ljudi sa javne scene.
— To je potpuno razumljivo i tako se ponaša država — dodaje.
Kao primjer navodi Grčku, u kojoj se uvijek može računati na lojalnost novinara u pogledu stava da će braniti poziciju države i naroda.
— Ne radi se o cenzuri, nametanju i izbjegavanju kritičke analize, već o tome da će odraditi svoj dio priče, a mi u srpskom društvu ne možemo da zamislimo takav scenario jer ovdje su samo pojedinci važni i njihova ad hok politika nas dovodi u konfrontaciju — kaže Radić.
Zbog toga se, ističe, Srbiji ponavlja nezamisliva istorijska situacija iz 1999. godine da su svi protiv nas.
— U tom momentu mi možemo da pričamo agresivno, ali postoji nešto što je valjda lekcija koju smo trebali da steknemo — da imamo iskustvo toga kako je jedna mala država došla do situacije da su sve države oko nas dozvolile upotrebu svog vazdušnog prostora za dejstvo po Srbiji i Crnoj Gori — podsjeća on.
Navodi da je to samodestruktivna politika koja je dovela do toga da se ratuje protiv saveza država u situaciji u kojoj Srbija nema nikog uz sebe.
— E sad se, nažalost, ponavlja taj istorijski momenat — sebičnost politike koja se vodi u Srbiji, sebičnost ličnosti koja vodi tu politiku, dovodi do toga da mi kao narod opet dospijevamo u situaciju da ćemo biti okruženi negativnim stavom. Drugi će da prave saveze, drugi imaju ideju, a Srbija pravi propagandu za onih 28 odsto populacije koje podržava vlast — navodi Radić.
Ističe da je svaka informacija i izjava koju čujemo od državnih organa usredsređena samo na propagandu kojoj je, po svom vokabularu, mjesto u tabloidu.
— To nije komunikacija koja nam je u ovom trenutku potrebna. Riječ je o ozbiljnom pitanju, previše ozbiljnom da bi se svodilo na nacionalističku histeriju — zaključuje Radić.

Radić: Nacionalistička histerija nije odgovor na vojno povezivanje Zagreba, Tirane i Prištine

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić najavio je početak saradnje sa Fondacijom Novak Đoković, saopšteno je iz ove Opštine.
Kako je navedeno u saopštenju, Fondacija Novak Đoković iskazala je interesovanje da u Žabljaku izgradi novi vrtić, kao i teniske terene.
- Time bi se značajno unaprijedili uslovi za boravak djece i razvoj sporta u našoj opštini - kazali su u Opštini Žabljak.
0va inicijativa, kako kažu, predstavlja važan korak ka unapređenju obrazovne infrastrukture i promociji zdravih stilova života među najmlađima.

Fondacija Novak Đoković želi gradi vrtić i teniske terene na Žabljaku

Gledajući unazad, mora se reći da nije bila dobra ideja da Dojče banka uđe u poslovne odnose sa Džefrijem Epstinom. To se naime sada bolno obija o glavu najvećoj njemačkoj banci. Volstrit onlajn je objavio da je cijena akcija te banke pala za 5,49 odsto 4. februara, nakon što su objavljene prve informacije iz Epstinovih dosijea.
Dojče vele podsjeća da je Džefri Epstin bio osuđeni seksualni prestupnik koji je takođe bio optužen i u drugim slučajevima. Bio je u pritvoru kada je umro u avgustu 2019. Prema zvaničnim izvještajima, počinio je samoubistvo.
Iako su, nakon mnogo rasprava, navodno objavljeni svi istražni spisi u slučaju Epstin, još je nemoguće procijeniti ko je koliko duboko umiješan u složeni skandal zlostavljanja – i hoće li biti otkriveni i neki drugi zločini. Biće potrebno mnogo vremena da se svi spisi procjene na način održiv pred sudom.
<h2>I usred svega toga – frankfurtski bankari</h2>
Do sada su se mnoge istaknute osobe širom svijeta našle u vrtlogu istraga. Činjenica da se i Dojče banka pojavljuje u tom kontekstu za početak zvuči iznenađujuće.
Međutim, postaje razumljivo kada se uzme u obzir nedavna istorija te banke u SAD i pravne bitke u koju je ta finansijska institucija sa sjedištem u Frankfurtu bila uključena posljednjih godina.
Ko god je jednom bio umiješan u sumnjive poslove i manipulacije, taj ne uživa baš veliko povjerenje.
Kao i drugi, i Dojče banka takođe sada izražava žaljenje zbog svojih postupaka. Njemačka novinska agencija dpa preniela je 9. februara izjavu portparola banke: "Kao što je više puta naglašeno od 2020. godine, banka priznaje svoju grešku prihvatanjem Džefrija Epstina kao klijenta 2013. godine.“
<h2>Nije bilo riječi o naivnosti</h2>
Banka trenutno nije optužena ni za kakav pravno kažnjiv prekršaj – na primjer, da je neki bankar prisustvovao nekoj od Epstinovih ozloglašenih „žurki“ ili posjećivao njegovo privatno ostrvo. Stoga se za sada čini da su problemi banke prvenstveno moralne prirode.
Dojče vele je razgovarao s ekspertom za pitanja etike u privredi i filozofom Berndom Vilhauerom.
On je viši savjetnik za finansije u Globalnom institutu za etiku na Univerzitetu u Tibingenu i kaže da čvrsto vjeruje da „banke imaju obavezu da ispitaju pozadinu svojih poslovnih partnera“, bez obzira na zakonske propise i smernice.
Naročito je, kaže, u ovom konkretnom slučaju, „trebalo biti veoma oprezan, čak i prilikom kontaktiranja nekoga poput gospodina Epstina ili podrške njegovom poslovanju upravljanjem računima za njega – a riječ je o znatnim svotama novca“.
Prema pisanju lista Handelsblat, banka je tačno znala s kim ima posla. Dojče banka je naime započela poslovni odnos s Epstinom nakon što je njegova bivša banka, Džej Pi Morgan prekinula veze s njim. Džej Pi Morgan je potom platio 290 miliona dolara žrtvama Epstinovog zlostavljanja kao dio nagodbe.
Bernd Vilhauer je uzdržan u svojoj procjeni kada je riječ o tome „kako Dojče banka i druge banke posluju na međunarodnom tržištu“. Međutim, u ovom konkretnom slučaju smatra da se „nažalost, mora reći da je Dojče banka u više navrata možda bila pomalo neoprezna“.
<h2>Da li je profit iznad svega?</h2>
Banka nije institucija koja ima ovlašćenja da sudi iznad zakona i pristojnosti. Banka mora da zarađuje. Bernd Vilhauer se slaže i dodaje:„Zato je veoma važno da procjene da li je poslovni odnos profitabilan kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.“
To, kaže on, treba odmjeriti. I postoje dobri argumenti koji govore da određeni sumnjivi, granični poslovni odnosi mogu donijeti kratkoročnu dobit, ali srednjoročno i dugoročno obično predstavljaju rizik – štetu za ugled, čemu upravo svjedočimo.
<h2>Dovoljno pažljiva?</h2>
Gledajući optužbe protiv Dojče banke, nije odmah jasno šta nije u redu. Sada se tvrdi da banka nije reagovala kada je Epstin podizao velike sume gotovine sa svog računa. Da li je to samo po sebi sumnjivo?
Ne, smatra Vilhauer – to zavisi od konteksta: „Postoje odnosi s klijentima gdje je potpuno neproblematično ako neko podigne 200.000 dolara ili više u gotovini. Ne mislim da bi banka u takvim slučajevima trebalo da presuđuje."
Ali, ponavlja, „kontekst je ključan. Ako, na primjer, znam da je neko bio umiješan u trgovinu drogom i zatim ta osoba podigne veliku svotu novca, onda naravno moram da budem sumnjičav.“
Druga je stvar, nastavlja, ako neko kaže da mu treba velika količina gotovine iz određenog razloga i može da pokaže za šta će je koristiti.
- Mislim da bi trebalo biti oprezan s kategoričkim tvrdnjama tipa: podizanje gotovine je kriminalno. To jednostavno nije tačno - naveo je on.
<h2>Svrha transfera novca mora biti navedena</h2>
To je poznat scenario u svakom bankarskom transferu: traži se da navedete svrhu prenosa novca.
U ovom slučaju, neke posmatrače zbunjuju unosi poput „najamnina“, „školarina“ ili „imigraciona pitanja“.
Međutim, to se čini sumnjivim samo ako već znate mnogo o Epstinovim stvarnim sumnjivim poslovima.
Da li banka generalno treba prvo da pregleda informacije, pa tek onda, ako je potrebno, da prenese sredstva?
Bernd Vilhauer smatra da bi banka trebalo da bude u mogućnosti „što transparentnije da iskomunicira šta proverava i u kojim situacijama to čini“.
Ali, dodaje: "Moraju se primjenjivati stroga pravila. Dojče banka, koja je već bila pod nadzorom u raznim kontekstima, dobro bi učinila da pojača kontrole.“
<h2>Da li je banka već izašla iz krize?</h2>
Dojče banka je već platila određene iznose: kaznu od 150 miliona dolara njujorškom regulatoru zbog neadekvatne kontrole pranja novca i 75 miliona dolara žrtvama Epstina kao dio nagodbe. Da li se time banka sa sjedištem u Frankfurtu oslobodila?
Ne nužno, kaže Vilhauer: „Ako banka drži do sebe i želi etički da posluje, onda nikada nije završila s tim. Banka uvijek mora samu sebe da provjerava.“
Filozof i ekspert za etiku u finansijama Vilhauer ima jasan stav: „Ne postoji nešto poput "otkupljivanja", to jednostavno ne postoji u moralnoj sferi.“
Zato je, kaže, pravo pitanje: Kojih se etičkih standarda pridržavamo?
- Prema tome bi trebalo da mjerimo Dojče banku - ocjenjuje.
Ova zapažanja odražavaju situaciju od početka februara i ostaće važeća sve dok ne bude novih otkrića. Ukoliko tekuća analiza „Epstajnovih dosijea“ dodatno optereti Dojče banku, banka bi se mogla suočiti sa ozbiljnim poteškoćama. U Frankfurtu će se razvoj događaja pomno pratiti.

Dojče banka drhti zbog Džefrija Epstina

Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore (ZOCG) Mišela Manojlović je pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore predstavila inicijativu za izmjene i dopune Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koju je jednoglasno utvrdio Upravni odbor Zajednice opština CG radi korigovanja odredbi kojim se direktno krši Ustav i Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, a time i otežava funkcionisanje većine opština.
Manojlović je, kako se navodi o saopštenju, istakla da su spornim zakonom iz 2016. godine po prvi put regulisane zarade predsjednika opština/gradonačelnika u različitom iznosu koji zavisi od broja stanovnika i da se u tome ogleda povreda Ustava i Evropske povelje čija je primjena jedan od uslova za prijem Crne Gore u EU.&nbsp;
Ona je, kako se dodaje, podsjetila da naš Ustav opštinama jemči budžet koji je autonoman i nezavistan od budžeta države, da sistemski Zakon o lokalnoj samoupravi utvrđuje nadležnost skupštine opštine za regulisanje zarada lokalnih funkcionera i lokalnih službenika i namještenika iz tog budžeta, a da Evropska povelja o lokalnoj samoupravi garantuje svim lokalnim samoupravama pravo da stvore materijalne uslove kojima će privući &nbsp;kvalitetne kadrove.
– Koeficijenti za zarade predsjednika opštine/gradonačelnika, koji kao pojedinci obavljaju funkciju &nbsp;izvršnog organa opštine, važećim zakonom su propisani u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika lokalne samouprave iako svi, bez razlike, imaju identične nadležnosti i istu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje te funkcije. Takvom odredbom se ne povređuje samo ustavni princip ravnopravnosti građana pred Ustavom i zakonom, već i princip ujednačenosti zarada za iste poslove i istu odgovornost koji je propisan upravo Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru – poručila je Manojlović, dodajući da je ova zakonska odredbe osporena pred Ustavnim sudom Crne Gore početkom prošle godine, čija se odluka očekuje.
Ona je navela da se zarada predsjednika u malim opština do 10.000 stanovnika obračunava po koeficijentu 15,56, u opštinama od 10 do 50 hiljada stanovnika po koeficijentu 17,29, u opštinama od 50 do 100 hiljada po koeficijentu od 19,02 &nbsp;a najveća koju prima gradonačelnik Glavnog grada po koeficijentu 21,62.
– Koliko je poremećen sistem zarada na lokalnom nivou govori i činjenica da je koeficijent &nbsp;zarade gradonačelnika Glavnog grada izjednačen sa koeficijentom naučnog savjetnika – sa odgovornostima koje su neporedive. Imamo primjer izjednačene zarade predsjednika srednjih opština (Pljevlja, Herceg Novi, Budva i sl.) sa zaradom sekretara DIK-a ili nekih specijalista poput specijaliste sanitarne hemije. Zarada predsjednika malih opština do 10.000 stanovnika (Žabljak, Andrijevica, Plav, Gusinje, Rožaje, Tuzi i sl.) je u rangu zarade člana Disciplinske komisije ili člana Komisije za žalbe. Probem disbalansa između odgovornosti i visine zarada je više nego očigledan – istakla je Manojlović.
Veliki je broj primjera nesrazmjere u zaradama i između samih lokalnih samouprava za iste poslove. Tako je zarada predsjednika manjih opština na nivou zarade &nbsp;sekretara sekretarijata u Glavnom gradu, a predsjednika srednjih opština na nivou zarade glavnog administaratora. Potpredsjednici malih opština izjednačeni su u pogledu zarade sa direktorom Službe za zajedničke poslove Glavnog grada.
Dodatni problem je što je zakonom propisan samo koeficijent predsjednika opština/gradonačelnika, a nisu regulisane zarade ostalih lokalnih funkcionera i visokog rukovodnog kadra u opštinama, čime se povređuje ustavni &nbsp;princip pravne sigurnosti, odnosno vladavine prava.
Inicijativa Zajednice opština ide u pravcu &nbsp;da se izmjenama zakona uvaži &nbsp;isti rad i odgovornost čelnika svih lokalnih samouprava nezavisno od njihove veličine, odnosno broja stanovnika, pa je predložen jedinstven koeficijent &nbsp;za obračun njihovih zarada.
Takođe su, iz razloga pravne sigurnosti, predloženi jednaki koeficijenti za sve ostale lokalne funkcionere i visoki rukovodni kadar opština koji su, po važećem zakonu, takođe vezani za broj stanovnika, pa su i po tom pitanju neprihvatljivo velike razlike. Ovo je, naime, jedina šansa &nbsp;da opštine, naročito najmanje, stimulišu zapošljavanje na najodgovornijim pozicijama u lokalnoj administraciji, što je u postojećim uslovima veliki izazov, naročito kad su u pitanju kadrovi za koje se zahtijevaju posebni uslovi. Svjedoci smo posledica nemogućnosti njihovog angažovanja kojima se ili blokira sistem koji onda košta lokalne budžete zbog naplate visokih troškova postupka ili se utvrđuje krivična odgovornost predsjednika opština. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore naknadno će se izjasniti o ovoj inicijativi Zajednice opština, a očekuje se da je poslanici pretoče u amandman.

Tag: uprava-policije