Državljanin Bosne i Hercegovine M.P. (21) uhapšen je u Nikšiću, u mjestu Počekovići, pošto je Granična policija u njegovim kolima pronašla pušku i 12 komada municije u ilegalnom posjedu.
- Prilikom pregleda vozila pronađena je puška marke Zastava M48 sa integrisanim Red Dot nišanom marke Vortex, zatvarač od puške, i kutija sa 12 komada pripadajuće municije, u ilegalnom posjedu - saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se M.P. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- On će danas, uz krivičnu prijavu, biti sproveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - dodali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić: Uhapšen državljanin BiH, u njegovom vozilu pronađena puška i municija

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Protiv odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Zeti Dušana Radonjića podnijeta je krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Vesku Rašoviću iz koalicije „Za budućnost Zete“.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, postupali su juče u odnosu na prijavu V.R., odbornika u Skupštini Opštine Zeta koji je naveo da je fizički napadnut od strane odbornika D.R., dok su se nalazili u službenim prostorijama Skupštine Opštine Zeta. Ovom prilikom V.R. je zadobio lake tjelesne povrede, dok je svjedok događaja zadobio teške tjelesne povrede u vidu frakture dva prsta - saopšteno je iz policije.
Od Radonjića, Rašovića i svjedoka događaja prikupljena su obavještenja na zapisnik po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je obaviješten o događaju.
- Utvrđeno je da je D.R. fizički napao V.R. zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela, usljed kojeg sukoba je došlo i do povrjeđivanja svjedoka na način što su joj vrata od prostorije u kojoj su se nalazili vinovnici događaja, pritisli šaku usljed guranja ovih lica, te je tom prilikom zadobila povredu dva prsta - kazalis u u policiji.
Nakon uvida u spise predmeta postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama Radonjića stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protivnjega podnese krivična prijava u redovnom postupku.

500x500

Zeta: Radonjiću krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Rašoviću

Protiv Lj.I. (64) i R.R. (64) iz Nikšića podnijete su krivične prijave nakon što su u akciji policije i Uprave carina oduzeta 34 kilograma rezanog duvana i &nbsp;481 paklica cigareta različitih proizvođača, bez akciznih markica i sa kosovskim akciznim markicama.
Oni su kontrolisali šest trgovinskih objekata, pretrsi jedan stan i druge prostorija i sedam vozila – četiri putnička i tri teretna motorna vozila.
- Po okončanju kriminalističke obrade, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeli krivične prijave protiv Lj.I. (64) iz Nikšića i R.R. (64) iz Nikšića zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljena trgovina - saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije i Uprave carina nastavljaju, poručuju oni, sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje sive ekonomije, kao i na sprečavanje krijumčarenja i svih oblika prekograničnog kriminala.

Zaplijenjene cigarete i duvan, krivične podnijete prijave protiv dvoje Nikšićana

Barska saobraćajna policija uhapsila je sinoć više osoba zbog vožnje pod dejstvom droga, bez vozačke dozvole, prekoračenja brzine...
Uhapšen je E.Č. (42) član OKG iz Bara koji je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita.
Lisice na ruke su stavljene D.Š. (45), operativno interesantnoj osobi iz Bara, koji je vozio pod dejstvom kokaina u organizmu.
B.V. (34) iz Bara je uhapšen jer je vozio pod dejstvom kokaina i marihuane.
Lišen je slobode i N.F. (41) iz Albanije koji je upravljao automobilom brzinom od 120 km/h, pod dejstvom kokaina i alkohola.
- Kod njega su pregledom pronađena tri manja pvc pakovanja kokaina - saopšteno je iz policije.
Podgoričanin V.R. (22) je uhapšen zbog kretanja vozilom brzinom od 110 km/h.

1250x600

1084x550

Bar: Uhapšeno više osoba zbog vožnje pod dejstvom droga, prekoračenja brzine...

Nikšićka policija uhapsila je Nikšićanina P.M. (26) i Kotoranina I.K. (37) zbog napada na policijske službenike.
Policijski službenici su, obavljajući redovne poslove i zadatke iz svoje nadležnosti u naselju Rastovac u Nikšiću, zaustavili vozilo marke “VW Lupo” nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljalo lice B.G, dok se sa njim se u vozilu nalazio P.M. (26), oba iz Nikšića.
Prilikom kontrole policijski službenici su od B.G. oduzeli kutiju u kojoj se nalazilo 12,3 grama marihuane, kao i devet sjemenki koje potiču od konoplje, dok je od P.M. policija ovom prilikom oduzela drobilicu sa tragovima ove droge.
Prilikom pregleda P.M. je fizički napao policijskog službenika S.M, zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela.
- B.G. i P.M. su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih mjera i radnji, dok je policijski službenik odveden na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede od strane dežurnog ljekara - saopšteno je iz Uprave policije.
Dalje preduzetim aktivnostima iz nadležnosti policije utvrđeno je da je B.G. omogućio uživanje marihuane P.M. neposredno prije nego što su policijski službenici pristupili kontroli.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se lice P.M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i da se protiv njega podnese prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 26 Zakona o javnom redu i miru - uživanje opojne droge ili druge zabranjene psihoaktivne supstance na javnom mjestu.
Osim toga, postupajući tužilac je naložio da se protiv B.G. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, prilikom racije u jednom ugostiteljskom objektu, kontrolisali I.K. iz Kotora. On ih je ometao u vršenju službenih mjera i radnjih nedoličnim ponašanjem i više puta ose glušio o jasno izdato upozorenje i naređenje, a zatim zaprijetio policijskim službenicima.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem je nalogu I.K. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. On je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju policije.

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajca, Kotoranin zbog prijetnji

Protiv V.L. (30) iz Andrijevice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
V.L. se sumnjiči da je u avgustu ove godine, u državnoj šumi u mjestu Zeletin, opština Andrijevica, bez potrebne dokumentacije, izvršio sječu stabala molike čime je pričinio štetu Upravi za gazdovanje šumama i lovištima. 
- Uprava policije nastavlja sa intenzivnim aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, pronalasku i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, a u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - poručeno je iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv Andrijevičanina zbog šumske krađe

Bjelopoljac R.F. uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je prijetio novinarki Vijesti Alisi Hajdarpašić.
- Postupajući po prijavi oštećene, koju je podnijela putem e mail-a, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su odmah reagovalii ostvarivši komunikaciju sa tužiocem, te su nakon pravne kvalifikacije djela locirali R.F, lišili ga slobode i isti će u zakonom predviđenom roku biti sproveden postupajućem tužiocu - saopšteno je iz Uprave policije.
R.F. je na portalu „Vijesti iz Bijelog Polja”, napisao prijeteći komentar, što je kod Hajdarpašić izazvalo osjećaj straha i ugroženosti.&nbsp;
- Službenici Uprave policije će u okviru svojih nadležnosti nastaviti sa preduzimanjem prioritetnih aktivnosti na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno i objektivno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima i dati puni doprinos na podizanju nivoa bezbjednosti svih građana i vladavine prava - poručili su iz policije.

Bjelopoljac uhapšen zbog prijetnji novinarki Hajdarpašić

Službenici policije su u saradnji sa predstavnicima EUROL-a 4 juče na teritoriji Glavnog grada, u periodu od 8 do 16.30 časova, sproveli akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je, pojasnili su iz policije, bila usmjerena na sankcionisanje prekršaja koji su prepoznati kao najčešći uzročnici saobraćajnih nezgoda – prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, upotreba mobilnih telefona tokom vožnje i nekorišćenje sigurnosnih pojaseva.
- Tokom sprovođenja ove akcije podnijeto je 14 prekršajnih prijava. Izdata su 224 prekršajna naloga, od čega 62 zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, 73 zbog upotrebe mobilnog telefona tokom vožnje i 89 zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa- poručeno je iz policije.
Takođe su lišena slobode tri lica, i to: D.V. (40) iz Podgorice, zbog vožnje brzinom od 159 km/h na dionici puta gdje je ograničenje 80 km/h, N.V. (52) iz Bara, koja je upravljala vozilom brzinom od 104 km/h na dionici gdje je najveća dozvoljena brzina 50 km/h i D.B. (25), turskog državljanina koji je upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana.
- Ova aktivnost predstavlja dio kontinuiranih mjera koje Uprava policije preduzima u cilju povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, podizanja svijesti o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda - navode iz UP u saopštenju.

UP: Izdata 224 prekršajna naloga za prekoračenje brzine, upotrebu mobilnog telefona i nekorišćenje pojasa

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a četiri lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Nikšiću &nbsp;dvije, Bijelom Polju jedna.
&nbsp;Izdato je 626 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Dejvid Mekalister kazao je u intervjuu za Pobjedu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazao da je prijem novih članica strateški interes za EU, ali i za Zapadni Balkan.
Ipak, naglašava da među 27 zemalja članica Unije postoje podjele koje, kako navodi, mogu usporiti donošenje odluka.
Odgovarajući na pitanje kako će, u kontekstu pridruživanja Crne Gore, biti prevaziđene prepreke koje se tiču skepticizma nekih članica prema proširenju, Mekalister ističe da „neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci pitanju prijema novih članica“.
- Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica - navodi sagovornik Pobjede.
Mekalister napominje da je pred Crnom Gorom još mnogo zadataka do zatvaranja svih poglavlja, a kao posebno važnu ističe činjenicu da je država nazadovala po pitanju usklađivanja vizne politike sa EU, te da je momenat da se odmah preduzme konkretna akcija u vezi sa tim pitanjem.
POBJEDA: Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, zadržavajući poziciju predvodnika. Ipak, jasno je i u Podgorici i u Briselu da stvari neće teći glatko, te da postoji mnogo izazova. Po Vašem mišljenju, što trenutno predstavlja najveću prepreku na putu Crne Gore ka EU?
MEKALISTER: Novi zamah politike proširenja stvorio je stvarnu priliku da zemlje Zapadnog Balkana budu bliže Evropskoj uniji. Evropski parlament već dugo naglašava da budućnost Crne Gore kao i čitavog regiona leži u Evropi. Crna Gora jeste predvodnik, ali napredak na kraju zavisi od sposobnosti političkih aktera da očuvaju stabilnost, ojačaju demokratske institucije i ostvare opipljive rezultate u ključnim reformama.
Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi.
Sljedeći koraci Crne Gore moraju biti usmjereni na tzv. „osnove“ - vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu manjina, kao i profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu. Samo vidljiv i nepovratan napredak u ovim oblastima približiće zemlju članstvu u EU i obezbijediti trajne koristi za građane.
POBJEDA: Nakon usvajanja Paketa proširenja potvrđeno je da je Crna Gora država koja je prva u redu za članstvo, međutim što Izvještaj još poručuje na što bi vlast posebno trebalo da obrati pažnju?
MEKALISTER: Paket o proširenju Evropske komisije za 2025. godinu, objavljen ove sedmice, potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja. Pozdravljam ponovljenu ocjenu Komisije o solidnom napretku zemlje u reformama povezanim sa EU i njenom dosljedno visokom usklađenošću sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U izvještaju se navodi da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih sedam, uključujući četiri u protekloj godini što je jasan znak obnovljenog zamaha. Posebno pozdravljam i činjenicu da su ispunjena privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što su najvažnija poglavlja koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost, a čime se otvara put ka daljem napretku. Komisija takođe pohvaljuje konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore i njeno učešće u inicijativama poput Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA), koje će ojačati trgovinske i investicione veze sa EU.
Naravno, izvještaj ukazuje i na oblasti koje zahtijevaju kontinuirani napor, posebno u pravosuđu, slobodi medija i borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali sveukupno, ovo je pozitivna i ohrabrujuća procjena, koja potvrđuje da evropska perspektiva Crne Gore nije samo živa, već napreduje.
POBJEDA: Jedna od aktuelnih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme jeste uvođenje viznog režima za turske državljane. Što Crna Gora, kao potencijalna nova članica EU, treba da uradi u oblasti migracione politike kako bi izbjegla scenario sa kojim se suočavaju postojeće članice a to je masovan priliv migranata koji je teško kontrolisati?
MEKALISTER: Upravljanje migracijama biće suštinski dio budućih obaveza Crne Gore kao potencijalne članice EU. Kredibilna migraciona politika treba da bude čvrsta, pravedna i usmjerena ka budućnosti da štiti granice, obezbijedi poštovanje zakona i očuva sposobnost Evrope da integriše one koji imaju pravo da ostanu.
Izvještaj Komisije naglašava konstruktivnu saradnju Crne Gore sa agencijama EU za upravljanje granicama i sprovođenje zakona - Frontexom, Europolom, Eurojustom i CEPOL-om u borbi protiv prekograničnog kriminala i unapređenju upravljanja granicama. Stupanjem na snagu ažuriranog sporazuma sa Frontexom 2023. godine već je ojačana operativna saradnja, a potrebno ju je dalje proširiti.
Istovremeno, Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU i da izgradi kapacitete za efikasno sprovođenje procedura povratka. Dobro upravljanje migracionim sistemom mora da kombinuje humanitarne standarde azila sa strogom primjenom pravila protiv neregularnih ulazaka. To znači jačanje spoljnjih granica, borbu protiv krijumčarenja migranata i unapređenje saradnje sa susjednim i partnerskim zemljama radi otklanjanja uzroka migracija i efikasnog sprovođenja odluka o povratku.
Ukratko, odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti.
POBJEDA: Kada govorimo o viznom režimu i obavezama Crne Gore da svoju politiku u toj oblasti uskladi sa evropskom, ne možemo ignorisati činjenicu da je zemlja nazadovala, umjesto da je napredovala. Da li je krajnje vrijeme da Crna Gora u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa EU, bez daljih izgovora?
MEKALISTER: Da. Ovo je trenutak za odlučnu akciju. Izvještaj Komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila samo ograničen napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU, a u nekim slučajevima čak i nazadovala. To se mora promijeniti.
Usklađivanje vizne politike nije formalnost, već suštinski dio Poglavlja 24 pravne tekovine i ukupnog okvira migracione i bezbjednosne politike. Takođe je izričito uključeno u Reformsku agendu Crne Gore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i Instrumenta za reforme i rast. Stoga ohrabrujem vladu da završi ovaj proces bez daljih odlaganja, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnih prijetnji za EU.
Potpuno usklađivanje dodatno bi pokazalo da Crna Gora ozbiljno shvata svoje buduće obaveze u EU i da je spremna da dijeli odgovornost za bezbjednost spoljnjih granica Unije.
POBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?
MEKALISTER: Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidat treba da bude ocijenjena prema ispunjenosti Kopenhaških kriterijuma. Kada kandidati ispune obaveze, EU mora takođe da ispuni svoja obećanja. To je ono što proces čini kredibilnim i za građane Zapadnog Balkana i za one unutar Unije.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu ponovo ističe da je proširenje u strateškom interesu same EU. Stabilan, demokratski i prosperitetan region Zapadnog Balkana jača Uniju u cjelini, naročito u današnjem geopolitičkom kontekstu. Ipak, tačno je da unutrašnje podjele među državama članicama mogu usporiti donošenje odluka. Neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci proširenju. Te zabrinutosti treba rješavati otvoreno, a ne izbjegavati ih.
Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica. Institucionalne reforme biće ključne da bi Evropska unija ostala efikasna i kohezivna kada joj se pridruže nove članice.
Nedavni izvještaj Evropskog parlamenta o institucionalnim posljedicama proširenja s pravom ističe da nam je potrebna EU koja može da djeluje brzo i odlučno, bez ugrožavanja demokratskog legitimiteta. To znači - šira primjena donošenja odluka putem kvalifikovane većine i to na više oblasti, posebno u spoljnoj politici, uz uvođenje zaštitnih klauzula za vitalne nacionalne interese umjesto veta.
Takođe to znači efikasniju Evropsku komisiju i pravedniji, fiksni sastav Evropskog parlamenta, zasnovan na transparentnoj matematičkoj raspodjeli mjesta. U Savjetu, sistem višedržavnog timskog predsjedavanja mogao bi obezbijediti veći kontinuitet i ravnotežu među regionima.
Podjednako je važno jačanje sprovođenja vladavine prava i unapređenje demokratske odgovornosti u svim institucijama EU.
Na kraju, sam proces proširenja mogao bi slijediti fazni i uslovni model: postepenu integraciju u jedinstveno tržište i institucije EU, kroz reverzibilne faze povezane sa pokazateljima vladavine prava i upravljanja. Takav pristup bio bi realan i pravedan i nijedna zemlja ne bi bila ostavljena po strani, ali bi obaveze morale biti praćene konkretnim rezultatima.
Proširenje nije milostinja, već geopolitička investicija u stabilnost i zajednički prosperitet. Kada Crna Gora nastavi da isporučuje reforme, EU mora odgovoriti istom odlučnošću, kredibilnim, predvidivim odlukama i institucionalnom spremnošću da proširenje učini uspješnim za sve.
POBJEDA: U posljednje vrijeme govori se o izmjeni pravila pristupanja, konkretno o prijedlogu da se ukine pravo veta za nove članice. Smatrate li da bi to moglo biti rješenje?
MEKALISTER: Institucionalne reforme i proširenje su dvije strane iste medalje. Ako EU želi da bude snažnija i ujedinjenija, mora postati i efikasnija u donošenju odluka. Cilj nije eliminisanje nacionalnih glasova, već sprečavanje situacije u kojoj jedna zemlja može blokirati napredak u pitanjima za koja postoji jasna većina.
Evropski parlament više puta je pozivao na širu upotrebu kvalifikovane većine glasova (QMV) u pojedinim fazama procesa proširenja. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji već pruža pravni osnov za to i nije potrebna izmjena Ugovora, već politički dogovor. To bi se, na primjer, moglo primjenjivati na srednje faze kao što su otvaranje ili zatvaranje poglavlja, dok bi jednoglasnost ostala za ključne odluke.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu takođe naglašava potrebu da se i EU i zemlje kandidati pripreme za Uniju sa više od 30 članica. To znači institucionalnu reformu, fleksibilnije donošenje odluka i snažniju ulogu Evropskog parlamenta radi većeg stepena transparentnosti i odgovornosti.
Strukturne reforme treba da idu ruku pod ruku sa postepenom integracijom. Omogućavanje zemljama kandidatima da ranije učestvuju u odabranim politikama EU može pokazati da proširenje nije apstraktno obećanje, već opipljiv proces koji donosi rezultate prije i poslije pristupanja.
POBJEDA: Da bi Crna Gora zatvorila sva pregovaračka poglavlja naredne godine i postala punopravna članica EU 2028. godine, moraće da prevaziđe brojne izazove. Smatrate li da je to realno u tako kratkom roku?
MEKALISTER: Fokus ne bi trebalo da bude na postavljanju ili debatovanju o datumima, već na ostvarivanju stvarnog i mjerljivog napretka. Proširenje nije trka s vremenom, to je proces zasnovan na zaslugama, kredibilitetu i trajnoj transformaciji institucija i društva. Na kraju, nije presudno kada zemlja postane članica EU, već koliko dobro ispunjava sve uslove za održivo članstvo.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu potvrđuje da je Crna Gora ostvarila opipljiv napredak, uključujući privremeno zatvaranje četiri poglavlja u protekloj godini i visok stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. To su važna dostignuća koja pokazuju obnovljeni zamah u Podgorici nakon perioda stagnacije. Međutim, isti izvještaj ističe da su administrativni kapaciteti i dalje skromni, da politička polarizacija otežava kontinuitet reformi i da vladavinu prava treba dodatno ojačati prije nego što se mogu zatvoriti završni kriterijumi.
Presudan faktor sada biće implementacija. Crna Gora mora nastaviti da gradi profesionalnu i politički neutralnu javnu upravu, obezbijedi nezavisnost i integritet pravosuđa i postigne ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svaka reforma mora biti institucionalno ukorijenjena a ne vođena kratkoročnim političkim ciklusima.
Evropski parlament ostaje spreman da pruži podršku. Kroz programe podrške demokratiji i strukturisani međuparlamentarni dijalog, pomažemo jačanje uloge Skupštine Crne Gore, civilnog društva i nezavisnih medija u praćenju reformi.
Ako Crna Gora nastavi da stavlja suštinu ispred simbolike, kvalitet ispred brzine, njena evropska budućnost je jasna. Sa svoje strane, EU mora djelovati dosljedno, zadržati proširenje na vrhu političke agende i nagraditi one koji isporučuju stvarne reforme.

Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

07.11.
22:00h
Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.
Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.
Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.
Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.
Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.
Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.
A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.
Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.
Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.
P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.
P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.
Od polupismenosti se niko još nije spasio.
Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.

Nepoznat ishod

Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.
Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.
Neko koga je krasila ogromna hrabrost.
Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;
Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.
Vladica Božović, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.
Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao. 
 
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;
Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi. 
 
Boro Božović, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;
- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. 
 
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.
Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.
Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.
Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.

Supruga Dejana Božovića: Da je znao da toga dana ide u smrt ipak bi otišao

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.
Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Popović ponovo odbila zahtjev tužilaštva za izuzimanje spomenika Pavlu Đurišiću

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Tag: uprava-policije

Nikšić: Uhapšen državljanin BiH, u njegovom vozilu pronađena puška i municija

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Zeta: Radonjiću krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Rašoviću

Zaplijenjene cigarete i duvan, krivične podnijete prijave protiv dvoje Nikšićana

Bar: Uhapšeno više osoba zbog vožnje pod dejstvom droga, prekoračenja brzine...

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajca, Kotoranin zbog prijetnji

Krivična prijava protiv Andrijevičanina zbog šumske krađe

Bjelopoljac uhapšen zbog prijetnji novinarki Hajdarpašić

UP: Izdata 224 prekršajna naloga za prekoračenje brzine, upotrebu mobilnog telefona i nekorišćenje pojasa

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Nikšić: Uhapšen državljanin BiH, u njegovom vozilu pronađena puška i municija

Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

OTP Group Budućnost u Esbjergu

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

PRATITE TVe UŽIVO