ASP: Preuzeto na čuvanje 155 vozila zbog sumnji na kriminalne djelatnosti

Uprava za državnu imovinu je tokom protekle godine preuzela na čuvanje 155 prevoznih sredstava, koja su prethodno zaplijenjena na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni zvaničnim putem, saopštili su iz te organizacije.

Kako navode, Uprava je preuzela na čuvanje 130 putničkih automobila, 19 teretnih vozila, četiri motorne sanke, jedan motocikl, ali i jedno plovilo, za koje se navodi da je u veoma lošem stanju.

– Među putničkim vozilima nalaze se i tri poršea i dva lamborđinija, zbog sumnji da je ta imovina stečena kriminalnim djelatnostima. Među vozilima je i veći broj različitih tipova mercedesa, audija i golfova. Godinu ranije među modelima preuzetim na čuvanje bio je jedan majbah, proizveden 2022. godine – piše u saopštenju.

Dodaju da su među teretnim vozilima, koja je prošle godine Uprava za državnu imovinu preuzela na čuvanje, i dva traktora.

Podaci pokazuju da su za 143 od ukupnog broja preuzetih prevoznih sredstava prikazane registarske oznake, dok za 12 vozila registracije nijesu navedene.

– U odnosu na putnička i teretna vozila sa podgoričkim registarskim oznakama, na čuvanje su preuzeta 64 vozila, što je oko 45 odsto ukupnog broja vozila uzetih prošle godine – ističe se u saopštenju.

Broj preuzetih prevoznih sredstava bio je veći nego 2024. godine, kada je na čuvanje preuzeto 96 vozila – 79 putničkih, 12 teretnih, četiri motocikla i jedan motor.

– Shodno Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, na predlog nadležnog tužilaštva – navodi se u saopštenju.

Kako poručuju iz ASP-a, tim zakonom propisano je da poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku, kao i imovinom datom na ime jemstva, obavlja organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom, odnosno Uprava za državnu imovinu.

– Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – naglašava se u saopštenju.

Dodaje se da se mjera, ukoliko je određena u izviđaju, ukida ako istraga ne počne u roku od šest mjeseci od njenog određivanja.

Ako je mjera određena tokom istrage, ukida se ukoliko optužnica ne stupi na snagu u roku od dvije godine, a protiv istog lica i za istu imovinu tada se ne može ponovo podnijeti predlog za određivanje privremene mjere.

– Sud može privremenu mjeru ukinuti ako utvrdi da nije potrebna ili opravdana, imajući u vidu težinu krivičnog djela, imovinske prilike lica na koje se odnosi ili lica koje je po zakonu dužno da izdržava, kao i okolnosti slučaja koje pokazuju da oduzimanje imovinske koristi neće biti onemogućeno ili znatno otežano do završetka postupka. Sud mjeru može zamijeniti drugom mjerom – zaključuje se u saopštenju.

Iz ASP-a navode da su podatke dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.