<article>Službenici policije u Bijelom Polju uhapsili su taksistu I.B. (20) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).Kod I.B. je testiranjem utvrđeno i prisustvo alkohola u organizmu.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1889588712373191161%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1889588712373191161%7Ctwgr%5Ea454771715134b2b57913d1413e6d24cf9fbf6fa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Službenici policije u Bijelom Polju uhapsili su taksistu I.B. (20) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kod I.B. je testiranjem utvrđeno i prisustvo alkohola u organizmu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1889588712373191161%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1889588712373191161%7Ctwgr%5Ea454771715134b2b57913d1413e6d24cf9fbf6fa%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

hapšenje

Uprava policije

taksista

Hronika

Bijelo Polje: Taksista vozio pod dejstvom kokaina i alkohola

Službenici policije u Bijelom Polju uhapsili su taksistu I.B. (20) koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kod I.B. je testiranjem utvrđeno i prisustvo alkohola u organizmu.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1889588712373191161%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1889588712373191161%7Ctwgr%5Ea454771715134b2b57913d1413e6d24cf9fbf6fa%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Guverner Kalifornije Gavin Njusom pozvao je poslanika Rendija Fajna sa Floride da podnese ostavku zbog komentara koje je taj republikanac iznio o muslimanima.
„Ako nas natjeraju da biramo, izbor između pasa i muslimana nije težak“, napisao je Fajn u nedjelju na mreži X. Njusom, demokrata, odgovorio mu je: „Podnesi ostavku odmah, rasistička svinjo.“
Fajn, koji je Jevrejin, i ranije se suočavao s osudama i pozivima na ostavku od strane demokrata, organizacija za građanska prava i jevrejskih organizacija zbog svoje retorike prema muslimanima i Palestincima. U više navrata opisivao je muslimane kao nasilne i pozivao na njihovu deportaciju iz Sjedinjenih Američkih Država. Muslimanske izabrane zvaničnike nazivao je teroristima, a za muslimane iz mejnstrim društva tvrdio je da ih treba „uništiti“.
Republikanac je ostao pri svojim izjavama, poručivši da se „ne boji“ etikete islamofoba. Fajn je, takođe, član nove kongresne grupe koja, kako navodi, želi da odgovori na rastuću prijetnju šerijata, odnosno islamskog vjerskog prava, u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima Savjeta za američko-islamske odnose, diskriminacija prema muslimanima naglo je porasla posljednjih godina.
Fajn je na mreži X pokušao da pruži kontekst svojih komentara, navodeći da je odgovarao na objavu „liderke jedne od ključnih mejnstrim muslimanskih grupa koja je podržala“ gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija.
U pratećoj poruci podijelio je snimak ekrana objave Nerdin Kisvani, palestinske aktivistkinje i muslimanke koja je osnovala organizaciju Within Our Lifetime, koja pruža podršku Palestincima. Kisvani je u četvrtak napisala: „Konačno, Njujork dolazi islamu. Psi definitivno imaju mjesto u društvu, samo ne kao kućni ljubimci u zatvorenom prostoru. Kao što cijelo vrijeme govorimo, oni su nečisti.“
U petak je navela da su njene ranije izjave „očigledno šala“, dodajući: „Nije me briga imate li psa, briga me ako vaš pas s*** svuda i vi to ne čistite.“
U drugoj objavi Kisvani je poručila da su oni koji kritikuju njene početne komentare „nesvjesni trenutnog diskursa u Njujorku, u kojem kolektivno (u šali) mrzimo pse zbog sveprisutnog psećeg izmeta u neotopljenom snijegu, lol“.
Kisvani je svoju prvobitnu poruku objavila istog dana kada je portal Gotamist objavio kolumnu u kojoj se poziva na strožu primjenu pravila prema kojima kućni ljubimci u podzemnoj željeznici moraju biti u torbi ili transporteru, nakon što je pas ranije ovog mjeseca pao na šine metroa i uginuo.

Njusom pozvao Fajna na ostavku zbog uvredljivih izjava o muslimanima

Kanadski premijer Mark Karni pokrenuo je inicijativu za formiranje jedne od najvećih ekonomskih alijansi na svijetu, okupljajući Evropsku uniju i veliku indo-pacifičku trgovinsku grupu u pokušaju da ublaži posledice najavljenih carina Donalda Trampa.
Dva velika trgovinska bloka, Evropska unija i 12-člana indo-pacifička grupa CPTPP (Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu) započinju razgovore o mogućem produbljivanju saradnje, sa ciljem stvaranja saveza koji bi obuhvatio oko 1,5 milijardi ljudi. Više izvora upoznatih sa pregovorima potvrdilo je za <a href="https://www.politico.eu/article/eu-and-indo-pacific-blocs-eye-major-new-trade-pact/" target="_blank">„Politiko"</a> da su konsultacije već u toku.
Inicijativa dolazi nakon što je Karni prošlog mjeseca pozvao tzv. „srednje sile" da se udruže i odupru pritiscima u trgovinskim ratovima, svega nekoliko dana pošto je Tramp zaprijetio povećanjem carina evropskim saveznicima Danske ukoliko Kopenhagen ne ustupi Grenland.
- Kanada predvodi napore da izgradi most između Transpacifičkog partnerstva i Evropske unije, čime bi nastao novi trgovinski blok od 1,5 milijardi ljudi - rekao je Karni obraćajući se svjetskim liderima i poslovnoj eliti u Davosu.
<h2>Povezivanje lanaca snabdijevanja</h2>
EU i CPTPP planiraju da tokom ove godine započnu formalne pregovore o sporazumu koji bi dodatno povezao lance snabdijevanja članica poput Kanade, Singapura, Meksika, Japana, Vijetnama, Malezije i Australije sa evropskim tržištem.
Potencijalni dogovor obuhvatio bi skoro 40 zemalja sa različitih strana svijeta, a fokus bi bio na takozvanim „pravilima o porijeklu robe". Ta pravila određuju ekonomsku pripadnost proizvoda i ključna su za primjenu povlašćenih carinskih stopa.
Ako bi sporazum bio postignut, proizvođači iz obje grupe mogli bi lakše da trguju robom i komponentama, uz niže carine i pojednostavljene procedure – model poznat kao „kumulacija porijekla".
Karni je početkom mjeseca poslao svog ličnog izaslanika pri EU, Džona Haniforda, u Singapur kako bi ispitao stavove azijsko-pacifičkih partnera o potencijalnom sporazumu.
- Pregovori napreduju. Imali smo veoma konstruktivne razgovore sa partnerima širom svijeta - rekao je jedan kanadski zvaničnik.
<h2>Odgovor na fragmentaciju slobodne trgovine</h2>
Još u novembru, EU i CPTPP su se saglasili da udruže ekonomske snage kako bi se suprotstavili rastućoj fragmentaciji globalne trgovine, posebno nakon Trampovih takozvanih „Dana oslobođenja" i talasa novih carina.
„Vidimo veliku vrijednost u povećanju trgovine između EU i CPTPP zemalja, što bi dodatno ojačalo otpornost lanaca snabdijevanja", izjavio je jedan japanski trgovinski zvaničnik. Ipak, dodao je da se konkretni rezultati ne očekuju u kratkom roku.
Unutar Evropske unije postoje podijeljena mišljenja. Dok su pojedini zvaničnici veoma zainteresovani za sporazum o kumulaciji porijekla, drugi navode da to trenutno nije prioritet, te da su u fokusu konkretniji i brže ostvarivi ciljevi – poput diversifikacije trgovine i jačanja postojećih lanaca snabdijevanja.
<h2>Snažna podrška privrede</h2>
Za razliku od opreznih političkih tonova, poslovna zajednica u Evropi sve glasnije podržava inicijativu. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), kao i Britanske privredne komore, otvoreno zagovaraju postizanje sporazuma.
- Svi relevantni akteri razmatraju ovu mogućnost. Ako pravila budu što usklađenija i jednostavnija, to bi moglo donijeti značajne prednosti njemačkim kompanijama - rekao je Klemens Kober, direktor za trgovinsku politiku u DIHK-u.
On podsjeća da EU već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa većinom članica CPTPP-a, uključujući Novi Zeland, Japan, Veliku Britaniju i Kanadu.
- Mogućnost kumulacije porijekla između različitih sporazuma izuzetno je korisna. Ako se pokažu konkretne koristi, to bi moglo podstaći i druge zemlje da se pridruže - ocijenio je Kober.
- Što više partnera – to bolje - zaključio je.

Kanadski premijer stvara veliki savez protiv Trampa

Izrael je danas saopštio da će palestinskoj grupi Hamas dati ultimatum od 60 dana za razoružavanje.
- Hamas će morati predati sve svoje oružje, uključujući puške“, rekao je izraelski sekretar kabineta Josi Fuhs tokom konferencije u Jerusalimu - prenosi Anadolija.
Fuhs je kazao da je period od 60 dana zatražila američka administracija.
- Mi to veoma poštujemo - rekao je on.
Ne potvrđujući kada će tačno ultimatum početi, Fuhs je kazao da bi mogao da počne sa sastankom Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trampa 19. februara.
- Procijenićemo to. Ako uspije, odlično. Ako ne, onda će IDF (vojska) morati završiti misiju - naveo je Fuhs.
Nije bilo direktnih komentara Hamasa ili Vašingtona o izraelskoj tvrdnji.
Sporazum o prekidu vatre, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, na snazi ​​je u Gazi od 10. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat u kojem je od oktobra 2023. godine poginulo više od 72 hiljade ljudi, a preko 171 hiljada je povrijeđena.
Druga faza sporazuma o prekidu vatre počela je sredinom januara i uključuje odredbe koje se odnose na razoružavanje Hamasa i drugih palestinskih frakcija u Gazi.
Hamas je odbacio pozive na predaju oružja, predlažući umjesto toga da se ono skladišti ili zamrzne.

Izrael dao Hamasu 60-dnevni ultimatum za razoružavanje

Crnogorski naučnici Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sjutra kreću nazad za Crnu Goru, nakon gotovo dva i po mjeseca boravka na Antarktiku. Tamo su učestvovali u međunarodnoj istraživačkoj ekspediciji ispitivanja mikroplastike u morskom ekosistemu. Poručuju da su klimatske promjene vidljive i da je 5 do 12 za očuvanje naše planete.
Izolovani od svijeta, već gotovo dva i po mjeseca naši naučnici, Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović, žive na naučno-istraživačkom brodu i svakodnevno obavljaju uzorkovanja mora.
- Proteklih dana smo uzorkovali morske organizme sa dna, kao i uzorke za analizu mikroplastike, tako da će ti uzorci po povratku broda u našu zemlju biti dalje analizirani. Inače, ovo je jedinstvena prilika da sa ovakvog udaljenog prostora dobijemo uzorke i uključimo se u zajednicu naučnika koji se bave izučavanjem ovog najmanje poznatog kontinenta - kazala je naučnica Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora .
Na južnoj hemisferi trenutno je ljeto, ali vremenski uslovi su zahtjevni i izazovni za rad. Temperatura bude oko nule. Međutim, kada je vjetar, subjektivni osjećaj je da je minus 15 stepeni. No, sve je to zanemarljivo pored ljepote Antarktika.
- Za mene kao naučnika, biti na antarktičkom kontinentu, družiti se sa naučnicima iz raznih zemalja i istraživati ovaj još uvijek netaknuti kontinent iskonske ljepote i prirode, zaista predstavlja veliki izazov, a i krunu moje naučne karijere. Biti u društvu pingvina, foka i kitova zaista je iskustvo za pamćenje - kazao je naučnik Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora.
Naučnica Mačić je kazala da je poseban doživljaj raditi na ovako udaljenom području zajedno sa ostalim naučnicima i posadom bugarskog broda Sveti Kiril i Metodije.
- Jednostavno, ta međunarodna saradnja se ovdje itekako osjeća – ljudi su povezani jedni sa drugima i nekako bi to trebalo da bude poruka za čitav svijet - rekla je ona.
Iako važi za jedan od najnetaknutijih predjela na planeti, Antarktik ipak nije pošteđen otpada ljudskog porijekla, u šta su se uvjerili naši naučnici. Zato poručuju da je 5 do 12 da sačuvamo planetu.
- Ovih gotovo dva i po mjeseca ovdje zaista su dali drugačiju sliku svijeta u kojem živimo, i čini mi se da poruka koju ćemo poslati odavde kao naučnici treba da bude jasna i glasna: Sačuvajmo Antarktik kao mjesto koje zaista mnogo znači našoj planeti - kazao je Joksimović.
Naučnica Mačić kaže da je Antarktik prije svega najvažniji za očuvanje klime kakva jeste na našoj planeti, ali naravno, važno je i da ga očuvamo još uvijek netaknutog, za razliku od ostalog dijela naše planete.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima, i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica.
Tako su Mačićeva i Joksimović upisani u listu naučnika koji su kročili na antarktički kontinent, dali svoj doprinos da ovaj dio planete bude sačuvan za buduće generacije i da se zastava Crne Gore zavijori na Bijelom kontinentu.

Bijelo Polje: Taksista vozio pod dejstvom kokaina i alkohola

Tagovi

Njusom pozvao Fajna na ostavku zbog uvredljivih izjava o muslimanima

Kanadski premijer stvara veliki savez protiv Trampa

Izrael dao Hamasu 60-dnevni ultimatum za razoružavanje

Crnogorski naučnici završavaju istraživanje na Antarktiku: 5 do 12 za očuvanje planete

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO