<article>Upravi policije je, od 2. januara do 8. marta, dobrovoljno predato 3.337 komada oružja, 111.003 komada municije, 364 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.    U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, juče je u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 13 komada oružja, 30 komada municije i pet ručnih bombi.Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji šest komada oružja, od čega pet pištolja i jedna pušku, zatim 30 komada municije i jednu ručnu bombu. Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru i Tivtu, dobrovoljno je vraćen jedan komad oružja, i to jedan pištolj, i četiri ručne bombe.  U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, dobrovoljno je predat jedan komad oružja, i to jedan pištolj.  Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Šavniku i Pljevljima, dobrovoljno je predato pet komada vatrenog oružja, i to tri pištolja i dvije puške. Iz Uprave policije podsjećaju da građani pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.- Podsjećamo i da je Uprava policije pokrenula besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail  sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta - poručuju iz Uprave policije.</article>

Upravi policije je, od 2. januara do 8. marta, dobrovoljno predato 3.337 komada oružja, 111.003 komada municije, 364 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, juče je u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 13 komada oružja, 30 komada municije i pet ručnih bombi.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji šest komada oružja, od čega pet pištolja i jedna pušku, zatim 30 komada municije i jednu ručnu bombu.&nbsp;
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru i Tivtu, dobrovoljno je vraćen jedan komad oružja, i to jedan pištolj, i četiri ručne bombe. &nbsp;
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, dobrovoljno je predat jedan komad oružja, i to jedan pištolj. &nbsp;
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Šavniku i Pljevljima, dobrovoljno je predato pet komada vatrenog oružja, i to tri pištolja i dvije puške.&nbsp;
Iz Uprave policije podsjećaju da građani pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
- Podsjećamo i da je Uprava policije pokrenula besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail &nbsp;sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija „Poštuj život, vrati oružje“

Uprava policije

oružje

municija

Hronika

Građani vratili 3.337 komada oružja i 111.003 komada municije

Upravi policije je, od 2. januara do 8. marta, dobrovoljno predato 3.337 komada oružja, 111.003 komada municije, 364 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.    
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, juče je u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 13 komada oružja, 30 komada municije i pet ručnih bombi.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji šest komada oružja, od čega pet pištolja i jedna pušku, zatim 30 komada municije i jednu ručnu bombu. 
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru i Tivtu, dobrovoljno je vraćen jedan komad oružja, i to jedan pištolj, i četiri ručne bombe.  
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, dobrovoljno je predat jedan komad oružja, i to jedan pištolj.  
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Šavniku i Pljevljima, dobrovoljno je predato pet komada vatrenog oružja, i to tri pištolja i dvije puške. 
Iz Uprave policije podsjećaju da građani pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
- Podsjećamo i da je Uprava policije pokrenula besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail  sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta - poručuju iz Uprave policije.

Vrijeme iluzija je prošlo i Evropa mora znatno da poveća svoje troškove za naoružanje, izjavila je danas u Strazburu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Potrebno je jako brzo povećanje evropskih kapaciteta odbrane. I to treba da se uradi odmah - izjavila je Fon der Lajen pred Evropskim parlamentom.
Došao je, prema njenim riječima, trenutak za stvaranje zajedničke odbrane.
Fon der Lajen je pozdravila konsenzus zemalja EU o potrebi jačanja odbrambenih kapaciteta EU i rekla da je to „bilo apsolutno nezamislivo prije nekoliko nedjelja“.
Dovođenje u pitanje američkog angažovanja u Evropi i posebno u Ukrajini poslije povratka Donalda Trampa na mjesto presjednika SAD, djelovalo je kao elektrošok, piše agencija Frans pres.
- Evropski bezbjednosni poredak je poremećen i naše brojne iluzije su srušene - rekla je predsjednica Evropske komisije.
U tom kontekstu Evropa je pozvana da na sebe više preuzme sopstvenu odbranu, dodala je ona.
Evropska komisija predstavila je plan za ponovno naoružavanje Evrope koji treba da omogući mobilisanje oko 800 milijardi eura tokom četiri godine, od kojih 150 milijardi eura zajmova stavljenih na raspolaganje dvadesetsedmorice od Evropske komisije.
Vođe 27 zemalja EU dale su zeleno svjetlo za taj plan i Evropska komisija će sada predstaviti konkretne prijedloge prije narednog samita EU predviđenog iduće nedjelje.
Tom prilikom evropske vođe će nastaviti da rade na izgradnji evropskog odvraćanja da bi se ojačala bezbjednost evropskog kontinenta, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U raspravi koja je uslijedila poslanici su tražili da se ide dalje po pitanju finansijskih uslova pokretanjem velikog evropskog zajma. To sredstvo već je upotrijebljeno tokom pandemije kovida, rekla je francuska evroposlanica Valeri Ajer, šefica centrisstičke grupe u EP Obnovimo Evropu.
Predsjednica Evropske komisije do sada je bila uzdržana oko te inicijative.

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

Predsjednik Jakov Milatović, krajem februara, podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o „rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka“ i drugih zatvora gdje je od kraja 40-ih do sredine 50-ih godina 20. vijeka robovalo preko 3000 ljudi iz Crne Gore. Radilo se o heterogenoj grupi zatvorenika koji su poslije izopštavanja Jugoslavije iz sistema sovjetskih satelita pod kontrolom Stallinove Moskve uhapšeni zbog antidržavne djelatnosti u korist Sovjetskog saveza i staljinističkih političkih uvjerenja.
Rezolucija Informbiroa danas predstavlja vremenski udaljeniji događaj nego što je to u vrijeme razlaza Tita i Staljina bio Velji rat, Bitka na Vučjem dolu i Berlinski kongres. Ključno je pitanje zašto je upravo danas, 2025. godine, potrebno da se država miješa u istorijske debate i teme i da instrumentalizuje pitanja koja su istoričari u međuvremenu već temeljno obradili i objasnili.
<h3>Detaljno istražena „tabu tema“</h3>
Događaji vezani za rezoluciju Informbiroa i njene posljedice, uključujući sudbinu političkih zatvorenika Golog otoka, gotovo četiri decenije ne predstavljaju nikakvu tabu temu ili „skrivanu stranu istorije“. O njima se otvoreno govori i piše odkad je predsjednik Milatović rođen. Crnogorska istoriografija i publicistika, pored brojnih istoričara iz drugih postjugoslovenskih republika i inostranstva, posvetila je ovoj temi veći broj radova, organizovani su javni skupovi, objelodanjena su mnoga svjedočanstva. Goli otok je odavno prisutan i u javnoj kulturi sjećanja – nekoliko crnogorskih gradova poput Podgorice, Cetinja, Budve i Danilovgrada ima već od početka 90-ih trgove i ulice koje nose naziv „golootočkih žrtava“.
U istoriografiji postoji na osnovu nepobitnih dokaza konsenzus da je Jugoslaviji od 1948. do sredine 50-ih realno prijetila smrtna opasnost od Sovjetskog saveza i njegovih tadašnjih vjernih satelita kojima je bila opkoljena s više strana (Mađarska, Rumunija, Bugarska, Albanija), uključujući mogućnost vojne intervencije i okupacije. S obzirom na činjenicu da su u zemlji postojale grupe staljinističke orijentacije, spremne da sarađuju s Moskvom protiv Tita i nezavisnog puta vlastite zemlje, iz bezbjednosnih razloga je objektivno postojala potreba da se ljudi proruske orijentacije identifikuju i privremeno izoluju. Na žalost, kao što se u istoriografiji često ponavlja, Titova Jugoslavija se protiv staljinizma borila uz pomoć staljinističkih metoda.
Pored članova Komunističke partije Jugoslavije koji su stvarno bili angažovani u izdajničkim prosovjetskim aktivnostima i bili su više lojalni Staljinu nego Titu, u zatvoru su završili i brojni komunisti koji se nijesu namjeravali angažovati protiv Titovog rukovodstva, ali jednostavno nijesu mogli zamisliti da bi Jugoslavija mogla opstati bez pomoći Sovjetskog saveza, i javno su iznijeli svoje mišljenje. Kult Staljina i sovjetske Rusije bio je u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i mnogi se nijesu snalazili u novoj situaciji, jer za razliku od uskog kruga vodećih komunista poput Tita i Milovana Đilasa, nijesu imali lično iskustvo sa Staljinom i totalitarnim karakterom njegove brutalne diktature. Pored onih koji su na neki način simpatizovali s Moskvom, na Golom otoku i u drugim logorima završio je i veliki broj nevinih ljudi, uhapšenih na osnovu posrednih dokaza, odnosno slabih i nerijetko sasvim izmišljenih optužbi koje organi bezbjednosti u interesu „frontalnog napada na informbirovce“ uopšte nijesu ni provjeravali. Goli otok je imao karakter pravog koncentracionog logora, gdje se sa zatvorenicima postupalo neljudski i često s ekstremnom brutalnošću. Sve ove činjenice su već decenijama vrlo dobro poznate i detaljno razjašnjene.
<h3>Potomci „golootočkih mučenika“ kao dobitnici na lutriji</h3>
Međutim, ideja finansijske kompenzacije i rehabilitacije žrtava borbe protiv realnih i navodnih staljinista koju je predsjednik Milatović najavio sedamdeset sedam godina poslije rezolucije Informbiroa iz mnogih razloga je upitna, štetna i realno teško izvodljiva. Neki predstavnici današnje crnogorske vlasti označavaju sve političke zatvorenike za „golootočke mučenike“. Termin koji je očito preuzet iz crkvenog diskursa tretira sve zatvorenike kao nevine žrtve, bez individualne odgovornosti, što apsolutno ne odgovara mnogo složenijim istorijskim činjenicama. Pored toga, zagovornici rehabilitacije i finansijske odštete „golootočkih mučenika“ sami priznaju da nemaju na raspolaganju podatke da li je neko od njih još danas živ.
U svjetlu te činjenice, ideja novčane kompenzacije njihovim potomcima zvuči vrlo upitno – ukoliko država ne zna da li je još neko od nekadašnjih zatvorenika živ, još je sigurnije da apsolutno nema nikavku evidenciju njihovih potomaka niti kriterijume za njihovu odštetu. Istovremeno, u nacrtu zakona govori se o „navodnoj podršci rezoluciji Informbiroa“, što opet u mnogim slučajevima ne odgovara istini. Brojni crnogorski komunisti su svoju podršku rezoluciji, odnosno Staljinu, posebno tokom prvih nekoliko mjeseci poslije juna 1948, iznijeli sasvim otvoreno i glasno, na javnim sastancima. Očito je da se ovim zakonom želi stvoriti nova mitologija koja namjerno zamagljuje i deformiše složenu istorijsku istinu.
Da bi se ideja predsjednika Milatovića mogla stvarno sprovesti, trebalo bi formirati veliki tim istoričara i pravnika koji bi vjerovatno godinama morali razmatrati pojedine slučajeve, i rješavati eventualne primjedbe i tužbe, i sve to s vrlo neizvjesnim rezultatom. Nabrojićemo samo nekoliko važnih pitanja koja bi zakon morao uzeti u obzir.
Prvo, ukoliko se svi nekadašnji „informbirovci“ tretiraju kao nevine žrtve, da li se to odnosi samo na one koji su završili u zatvorima? Neki od najradikalnijih pristalica Staljina nijesu završili na Golom otoku nego su ubijeni prilikom pokušaja bjekstva u inostranstvo. Najpoznatiji su slučajevi generala Arsa Jovanovića, načelnika Generalštaba JNA, koji je poginuo u avgustu 1948. prilikom pokušaja ilegalnog prelaska u Rumuniju, i rukovodstva oblasnog komiteta KPJ u Bijelom Polju, čiji su članovi u januaru 1949. kolektivno pobjegli u šumu u namjeri da pređu u Albaniju, ali svi do jednog su likvidirale snage bezbjednosti još na crnogorskoj teritoriji. Dalje, dok su mnogi Crnogorci uhapšeni na teritoriji Narodne Republike Crne Gore i odatle poslati na Goli otok i druge zatvore za staljiniste van Crne Gore, nije zanemarljiv ni broj onih koji su bili uhapšeni u drugim republikama. Crnogorci su krajem 40-ih i početkom 50-ih godina bili vrlo brojni i u partijskom, državnom, vojnom i bezbjednosnom aparatu u Srbiji, odnosno na federalnom nivou. Nije sigurno da li bi predloženi zakon obuhvatio sve crnogorske informbirovce ili samo one koji su uhapšeni u Crnoj Gori.
S obzirom na činjenicu da je iz Crne Gore bilo preko 3000 zatvorenika, broj njihovih potomaka koji bi mogli dobiti pravo na finansijsku odštetu danas vjerovatno doseže nekoliko desetina hiljada. S obzirom na to da su istorijski događaji na koje bi se odnosila odšteta udaljeni već tri četvrtine vijeka ili još više od današnjih dana, postoji više generacija potomaka: djeca (ako su još u životu, radi se uglavnom o pripadnicima starije generacije), unuci, praunuci… S obzirom na migracije stanovništva u okviru bivše Jugoslavije i šire, jedan ne baš mali broj potomaka „golootočkih mučenika“ živi u inostranstvu, u Beogradu, u Vojvodini, i u Parizu i u Americi, neki možda čak i u Rusiji.
Nije jasno da li bi kompenzacija obuhvatila sve ili samo one koji danas žive u Crnoj Gori i posjeduju crnogorsko državljanstvo. Logično se postavljaju i druga pitanja povezana s odštetom: hoće li se odšteta isplaćivati „po glavi“, dakle, jedan paušalni iznos po zatvoreniku (na osnovu broja mjeseca/godina provedenih u zatvoru) koji će se podijeliti svim živim potomcima? Ukoliko neko od bivših Golootočana ima danas samo jednog živog potomka, on će ispasti kao dobitnik na lutriji. Ali u drugim slučajevima, ukoliko neko od njih ima u životu djecu, unuke i praunuke, možda čak iz više brakova, odšteta će vjerovatno postati košmar za državne organe i sjeme razdora za cijelu razgranatu porodicu.
Hoće li odšteta obuhvatiti i eventualnu vanbračnu djecu ili samo „legitimne“ nasljednike? I šta će biti s odštetom ukoliko bivši zatvorenici danas nemaju direktno potomstvo? U svakom slučaju, ideja finansijske kompenzacije potomcima „golootočkih mučenika“ predstavljala bi na praktičnom nivou pravi rašomon, veliki mnogogodišnji teret za državnu administraciju, birokratiju i sudstvo, i gotovo sigurno bi stvorila nove podjele i razdore u crnogorskom društvu i unutar mnogih porodica realnih i lažnih potomaka. Ukoliko bi se primjenila samo minimalistička varijanta, o kojoj se raspravljalo prije dvadeset godina kad su još neki od bivših logoraša bili u životu, odšteta bi se odnosila samo na njih, njihove bračne partnere i djecu. S obzirom na to koliko nas vremena djeli od pomenutih događaja, finansijska odšteta bi u tom slučaju predstavljala uglavnom jeftinu i praznu gestu, zato što u životu praktično više nijesu ni nekadašnji zatvorenici ni njihovi bračni partneri, i sve je manje i njihovih potomaka iz prve generacije.&nbsp;
<h3>Rehabilitacija staljinista = kupovina glasača</h3>
Onih koji su doživjeli nepravde sredinom 20. vijeka na vlastitoj koži više nema. Niko ne osporava neljudske patnje koje su nekadašnji zatvorenici svojevremeno doživjeli. Međutim, postoji jedna važna činjenica o kojoj se u Crnoj Gori praktično ne govori, odnosno, kao da se ne primjećuje.
Bivši zatvorenici sa Golog otoka ni u Titovom režimu, poslije izlaska iz zatvora, uglavnom nijesu diskriminisani i proganjani, naprotiv, većinom su dobili mogućnost da se integrišu u društvo i u svakom pogledu napreduju. Bivši politički zatvorenici zapošljavani su, imali su pravo da se poslije izlaska iz zatvora školuju na fakultetima. Mnogi od njih ponovo su primljeni u partiju i već u prvoj polovini 60-ih godina zauzimali su i rukovodeća mjesta. Dobili su stanove, izgradili kuće, osnovali porodice koje su mogli finansijski obezbijediti, slobodno su putovali po svijetu kao i drugi Jugosloveni. U poređenju sa sudbinom znatno brojnijih žrtava političkih progona u staljinističkim režimima i zemljama koje su ostale lojalne Moskvi sve do 1989. godine, poput Čehoslovačke, njihova reintegracija u društvo i njihovi životi poslije izlaska iz zatvora bili su uglavnom na zavidnom nivou.
U Čehoslovačkoj, ljudi koji su postali žrtve staljinističkog terora u isto vrijeme kad su u Jugoslaviji staljiniste (i navodne staljiniste) slali na Goli otok, obično su bili diskriminisani sve do smrti ili do pada komunističkog režima. I poslije odsluženja kazne, bili su nepodobni: izgubili su kuće i stanove, konfiskovana im je imovina, nijesu dobijali penziju… Istovremeno su obično još decenijama u okviru kolektivne odmazde maltertirane čitave njihove porodice, roditelji, potomci i bliski rođaci, ni krivi ni dužni. Njihova djeca i unuci bili su po pravilu doživotno sprječeni da studiraju na fakultetima, često nijesu dobili ni mogućnost da uče gimnaziju ili drugu srednju školu, nijesu imali pravo da dobiju pasoš i putuju čak ni u susjedne socijalističke zemlje, i zbog navodnih grijehova svojih roditelja, nekad i đedova, ogroman broj ljudi je bio neformalno osuđen da živi na margini društva od najtežih radničkih poslova. Zato se može slobodno reci da je većinu „Golootočana“ i njihovih porodica na svoj način, u upoređenju s drugim komunističkim državama, u realnom životu tiho i neprimjetno rehabilitovao tadašnji Titov režim u kojem nijesu patili doživotno ni oni ni njihove porodice i potomci.
Izgleda da je glavna svrha inicijative za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju „golootočkih mučenika“ i njen tajming rezultat jeftine političke kalkulacije. Prvo, dobija se utisak da predstavnici trenutnog crnogorskog političkog establišmenta nijesu baš mnogo obrazovani i zato očito nijesu svjesni da ne otvaraju nikakvu tabu temu, i sudeći prema njihovim izjavama apsolutno nemaju pojma o postojanju ozbiljnih istoriografskih i publicističkih radova od kojih su mnogi izašli već tokom 90-ih godina.
Drugo, s obzirom na činjenicu da je od Informbiroa i Golog otoka prošlo mnogo vremena, finansijsko obeštećenje će u minimalističkoj verziji biti ili samo simbolično (ukoliko obuhvati bračne partnere i djecu u prvoj generaciji) ili će opterećivati državnu administraciju i sudstvo još mnogo godina unaprijed ukoliko obuhvati sve žive potomke. I treće, u Crnoj Gori postoji jedna opšta ali uglavnom pogrešna pretpostavka da se ljudi u svojim političkim preferencijama vode primitivnim determinizmom, što u ovom slučaju znači da potomci nekadašnjih „informbirovaca“ koji su sredinom prošlog vijeka stvarno ili navodno navijali za Staljina i Sovjetski savez protiv vlastite zemlje i vlastitog rukovodstva s Titom na čelu, danas moraju automatski navijati za Putinovu Rusiju, Vučićev Beograd i SPC, odnosno, za današnju crnogorsku vlast. Ova pretpostavka nema uporište u crnogorskoj realnosti, zato što veliki broj ljudi u Crnoj Gori na sreću ipak misli vlastitom glavom.
U Crnoj Gori, kao i u crnogorskoj dijaspori u vrijeme pokreta za nezavisnost prije referenduma 2006, mnogi ljudi koji su preživjeli Goli otok, njihovi potomci i rođaci, aktivno su podržavali crnogorsku nezavisnost i sve do danas glasaju na izborima za partije građanske i prozapadne orijentacije. Inicijativa koju je iznio predsjednik Milatović i koju su takođe sasvim očekivano javno podržali lideri bivšeg DF najviše liči na očajan pokušaj skretanja pažnje s aktuelnih vrućih tema i namjeru kupovine djela glasača koji bi dobili oštećenje iz državne kase i zauzvrat glasali za one političke partije i pojedince koji su im neočekivano obezbijedili nekoliko hiljada eura pod parolom ispravljanja istorijskih nepravdi.

Rehabilitacija staljinista 77 godina poslije rezolucije Informbiroa

U Džedi u Saudijskoj Arabiji počeo je sastanak američke i ukrajinske delegacije oko pronalaska rješenja za kraj rata u Ukrajini. Svi svjetski mediji prate dešavanja u Džedi s obzirom na istorijski značaj koji bi ishod ovih pregovora mogao da donese.&nbsp;
BBC je izvijestio da predsjednici SAD- a i Ukrajine ne prisustvuju sastanku. Na čelu ukrajinske delegacije su ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i ministar odbrane Rustem Umerov, dok američku delegaciju predvodi Marko Rubio, državni sekretar.
Međutim, sudeći po dosadašnjem toku sastanka, kako prenosi BBC, nema naznaka da može doći do dogovora ili kompromisa, niti da je Moskva, kao treća strana spremna za takvo što.
Ovo dolazi posebno nakon što su jutros ukrajinske vojne snage izvršile napad dronovima na Moskvu, dosad najveći, u kojima su stradale dvije osobe. Procjenjuje se da je najmanje 91 dron učestvovao u akciji, aerodromi su zatvoreni i letovi otkazani u glavnom gradu Rusije.
Da je kompromis daleko, smatra i BBC-jev urednik za Rusiju Stiv Rozenberg.
- Posljednjih dana ruski zvaničnici nijeu pokazali nikakve naznake da su voljni napraviti ustupke. Umjesto toga, postoji odlučnost za nastavak rata, kazao je on i dodao da Rusi vjeruju da imaju inicijativu na bojnom polju i ohrabreni su onim što vide kao političku podršku iz Bijele kuće.
- Sve što Donald Tramp govori i radi posljednjih dana vrši intenzivan pritisak na Ukrajinu, dok, s druge strane, još nema znakova da Vašington vrši pritisak na Moskvu- kaže on i dodaje da sve to jača povjerenje ruskih zvaničnika da stvari trenutno idu u njihovu korist.
Iako ne učestvuje na pregovorima u Džedi, predsjednik Zelenski se nada da će pregovori biti 'pragmatični' i poboljšati situaciju koja je znatno zakomlikovana nakon neslavnog sastanka u Ovalnoj sobi u Vašingtonu.
Ukrajina će na današnjim mirovnim pregovorima predložiti prekid vatre koji obuhvata Crno more i napade dalekometnim projektilima, rekla su dva visoka ukrajinska zvaničnika, a prenosi Skaj Njuz, a taj prijedlog bi podrazumijevao i &nbsp;razmjenu zarobljenika.
Ističe se i da je ukrajinska delegacija i dalje spremna da potpiše sporazum o mineralima sa SAD-om, kao i da traži od američke delegacije da se nastavi vojna pomoć Ukrajini, koju je predsjednik Tramp prošle nedjeje obustavio.
Američki državni sekretar Marko Rubio dao je mogućnost da bi SAD mogle pristati na ove zahtjeve ako se Ukrajina s druge strane obaveže na mir. Rubio je rekao da je do obustave pomoći došlo jer su smatrali da "Ukrajinci nisu predani pregovorima o okončanju rata".
- Nadam se da ćemo imati zaista dobar sastanak i biti u drugačijem položaju- kazao je Rubio pred početak sastanka.

Sastanak u Džedi o kraju rata u Ukrajini, nakon što je Kijev izvršio dosad najveći napad dronovima na Moskvu

Blokiranje humanitarne pomoći i usluga koje zadovoljavaju osnovne potrebe ljudi u Gazi izuzetno je zabrinjavajuće - ocijenio je potredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
On je poručio da pregovori moraju brzo dovesti do rezultata, da svi taoci moraju biti oslobođeni i da patnja i nasilje moraju prestati. 
 
- Blokiranje humanitarne pomoći i usluga koje zadovoljavaju osnovne potrebe u Gazi izuzetno je zabrinjavajuće - naveo je Ivanović u objavi na mreži X povodom situacije u Gazi. 
 
Izrael je 2. marta blokirao ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze, nakon neslaganja sa Hamasom oko uslova nastavka primirja.

Ivanović: Blokiranje humanitarne pomoći izuzetno zabrinjavajuće

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Građani vratili 3.337 komada oružja i 111.003 komada municije

Tagovi

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

Rehabilitacija staljinista 77 godina poslije rezolucije Informbiroa

Sastanak u Džedi o kraju rata u Ukrajini, nakon što je Kijev izvršio dosad najveći napad dronovima na Moskvu

Ivanović: Blokiranje humanitarne pomoći izuzetno zabrinjavajuće

PRATITE TVe UŽIVO