Ko je „škaljarcima“ odavao tajne podatke sa sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu?
„Krapović reče on je za bezbjednost u odbor“, piše Krivokapić Dedoviću. U vrijeme njihove prepiske, član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu bio je Dragan Krapović (u periodu od decembra 2020. do jula 2023). Baš tog dana, 16. aprila 2021. godine, održana je sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a kratko saopštenje sa sjednice objavljeno je u 12 sati i 45 minuta, pokazuju arhivski podaci zvaničnog skupštinskog sajta

Kada je hrvatska policija 13. aprila 2021. u tamošnjoj luci Ploče zaplijenila 575 kg kokaina, što je do tada bila najveća zapljena droge u istoriji Hrvatske, tamošnje službe bezbjednosti nijesu ni slutile da će informacije koje su tim povodom službenim putem razmjenjivali sa kolegama iz regiona, završiti kod jednog (ili oba) crnogorskog kriminalnog klana, ali i u ANOM aplikaciji koju su, nakon gašenja SKY ECC, naivno koristili pripadnici raznih kriminalnih grupa širom svijeta.
FBI, „idejni tvorac“ ANOM aplikacije preko koje su stekli direktan uvid u milione komunikacija širom svijeta, izolovao je razgovor između dvojice visokorangiranih pripadnika organizovane kriminalne grupe „Škaljari“, danas pokojnog Radovana Krivokapića i Nikole Dedovića, rođenog brata pokojnog Igora Dedovića, jednog od vođa „škaljaraca“. Izolovana komunikacija se odnosi na 16. april 2021. godine, samo tri dana nakon zapljene kokaina u Hrvatskoj, a u toj komunikaciji Krivokapić koristi kodno ime „Etna“, dok je Dedović pod kodnim imenom „Robin“. Povezana sa ovom, izolovana je još jedna Dedovićeva komunikacija od istog dana, ovog puta sa korisnikom ANOM aplikacije koji je koristio kodno ime „UNK“, najvjerovatnije državljaninom Hrvatske koji je preko aplikacije u tom trenutku lociran u Turskoj.
U 18 sati i 41 minut Krivokapić obavještava Dedovića da kokain koji je zaplijenjen u luci Ploče pripada Radoju Zviceru, vođi OKG „Kavač“, te da je o tome hrvatski PNUSKOK (Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) obavijestio crnogorsku policiju.
„Krapović reče on je za bezbjednost u odbor“, piše Krivokapić Dedoviću. U vrijeme njihove prepiske, član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu bio je Dragan Krapović (u periodu od decembra 2020. do jula 2023). Baš tog dana, 16. aprila 2021. godine, održana je sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a kratko saopštenje sa sjednice objavljeno je u 12 sati i 45 minuta, pokazuju arhivski podaci zvaničnog skupštinskog sajta.
Dedović o tome već u 18 sati i 58 minuta obavještava „UNK“, šaljući mu preko ANOM aplikacije prepisku sa izvjesnim „Pipom“. „Pipo“ piše Dedoviću „Veli Krapo da bezbjednjaci pričaju da je roba iz Ploča od Zvicera. Da i Hrvati to kažu jer su razmjenjivali informacije sa njima“.
“A u CG su je oni vadili. Ovom mom kumu onaj Krapović iz Demokrata mu je šura, je to javio“. „UNK“ potom pita Dedovića „A tko je Krapo?“, na šta stiže odgovor „To jee Krapović, on je posle Bečića najistaknutiji u Demokrate. Sad ovi novi što su na vlast“.
Iz ove ANOM prepiske, iz koje su i sami agenti FBI izdvojili sva imena koja se pominju, jasno se vidi da su se informacije sa sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore lako odlivale prema kriminalnim klanovima u Crnoj Gori, ali i van nje. Sjednice ovog Odbora održavaju se u posebnoj „gluvoj sobi“ Skupštine Crne Gore, jer se pred članovima tog tijela nalaze tajne informacije crnogorskih službi bezbjednosti, između ostalog i o djelovanju kriminalnih klanova, koje javnost nikako ne bi smjela da zna.
Za agente FBI, Interpola, Europola i regionalnih službi bezbjednosti ANOM komunikacije Dedovića i Krivokapića posebno su zanimljive jer se u njima pominju kretanje Radoja Zvicera, organizacija Bobana Baćovića, „izdaja“ Mileta Radulovića zvanog „General“, kao i fotografije i rute brodova i kamiona koji su prevozili drogu za „škaljarce“.
ŠTA JE ANOM?
ANOM je bila aplikacija za navodno bezbjednu šifrovanu komunikaciju, koju su tajno razvili američki FBI i australijska policija (AFP) kako bi namamili i pratili kriminalne grupe. Predstavljana je na crnom tržištu kao "neprobojna", ali je zapravo funkcionisala kao globalna policijska klopka. Umjesto da bude potpuno zaštićena, aplikacija je imala ugrađen „glavni ključ“.
Svaka poruka koju bi kriminalci razmijenili automatski je, u realnom vremenu, presretana i prosljeđivana serverima policije. Uređaji sa ovom aplikacijom su bili modifikovani pametni telefoni, sa kojih su fizički uklonjene kamere, GPS i mikrofon i tajno su distribuirani kriminalnim mrežama preko doušnika. U operaciji „Trojanski štit“ tokom trogodišnjeg praćenja, presretnuto je preko 27 miliona poruka u preko 100 zemalja. To je dovelo do hapšenja stotina kriminalaca širom svijeta, uključujući i region Balkana, sprječavanja brojnih ubistava i zapljene tona droge. U sudskim procesima u Crnoj Gori i regionu, materijali izvučeni iz ove aplikacije korišćeni su kao validni elektronski dokazi na sudu protiv organizovanih kriminalnih grupa. Aplikacija ANOM je bila operativna ukupno tri godine, od oktobra 2018. godine do juna 2021. godine, kada je policijskom akcijom zvanično ugašena.